Kla’ak
Semanal 28 Dezembru 2008
3
LENO
REDASAUN KLA’AK
Responsavel Jornál Semanal
kla’ak
:
Kolektiva
1.
Responsavel Jeral
: almerio ALVAREZ2.
Xefe Redasaun
: zevonia VIEIRA3.
Manu Ain
: maria BIBEL, agostinha XIMENES, efremdos ANJOS, almerio ALVAREZ, isolino VASGA, waidinik,nico zecoro SANTOS, noolok CARMO, danu FREITAS,gerson abel GEMCY,memia FERNANDES, juvito CRÚZ,bendita RIBEIRO 4.
Hakerek Nain
: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA,celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ,efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, ze’sopolCAMINHA,vital da CRÚZ
klaak-semanal.blogspot.com
referensi:
Mak Sait
(Kolektiva Media Kla’ak),
Knar Fatin
(Alamat),
Hakerek Nain
(Penulis),
Manu Ain
(Wartawan)
, Tatoli Lia
(Koresponden),
Duru basa
(Penerjemah),
Duru Foto
(Foto Grafer),
Banati & Ilas Nain
(Layout & Grafik Design),
Makaer Fukun
(Pengacara),
Lian Maus
(Iklan),
Habelar
(Pemasaran)
Fafahek
(Distribusi), Banku (Bank)
5.
Duru foto
: ze’sopol6.
Tatoli Lia:
guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7.
Banati & Illas Nain
: Zeloy.8.
Makaer Fukun:
arlindo SANCHES9.
Lian Maus
: iva SERAN, julião SOARES,nico ZECORO10.
Karikatura
:
bayu, zecoro,11
Habelar
: noolok CARMO, basilio12.
Fafahek
: noolok CARMO
Knar Fatin
: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso,Dili Timor-Leste
Email:
klaak.redasaun@gmail.com
Númeru kontaktu:
+670 735 1360, +670 727 8247
“Se hatene,hanorin!Se La hatene,aprende!”
- Lema Kampaña NasionalAlfabetizasaun iha Cuba (1961)
Resposavel
online
: atero
Pintor logo
:
Alit Ambara
H A L I R I
T
imor-Leste la merese fundu husi MCC (Millennium ChallengeCoorporation), deklara instituisaun ne’ebé kaer fundu ne’e. Fundu MCCne’e nasaun amigu Estadus Unidus da Amérika mak estabelese atuajuda nasaun ki’ak sira hanesan ita. Se ita merese karik, fundu ne’e seiosan ba ita nia nasaun tokon atus ba atus atu ajuda harii infraestruturasira ne’ebé bele ajuda ita sai husi pobreza. Maibé lae. Tinan ida ne’e, hanesantinan uluk, Timor-Leste kontinua la merese. Tanba sá? Tanba korrupsaun.Korrupsaun ida ne’ebé, oinsá? Ida ne’e mak agora sai fali debate boot. Ita dunba malu sé mak halo korrupsaun, sé mak na’ok Estadu nia osan, sé mak fó
proyek
ba fe’en sira ho la’en sira, ba sobriñu sira. To’o ikus, enkuantu boot sira dun maluba mai, sira haluhan tiha katak povu ki’ik sira dun duni ba sira.Presidente Ramos-Horta responde ba fallansu husi Timor-Leste atu hetan fundune’e hodi dehan fali katak MCC ne’e ko’alia arbiru de’it. Korrupsaun iha Timor-Lestelaiha, oinsá mak MCC bele dehan ita nia nasaun ne’e pratika korrupsaun? Ne’e haloema barak mak hamnasa, liu-liu ema-boot sira husi komunidade internasionáltanba ita nia Prezidente halo-an hanesan labarik no laiha maturidade. Maluk siraiha Timor-Leste hatete momoos de’it, Sr. Presidente da Repúblika fasilita korrupsauniha ita nia rai doben.Depois mai fali intelektuál ekonomista ida naran Dr. João Mariano Saldanha. Dr.João Mariano hatudu liman katak governu anteriór, governu FRETILIN, mak satannetik Timor-Leste nia xanse atu hetan fundu ida ne’e. Sé mak la koñese Dr. JoãoMariano nia istória mak monu ba ninia fitas. Atu defende ninia kadeira, nia tenkeko’alia tuir versaun ne’ebé ninia patraun sira fó-sai hanesan versaun ofisiál.Ita haree didi’ak istória ba Timor-Leste nia esforsu atu hetan fundu husi MCC,komesa husi tinan 2003, Timor-Leste nunka falla dala ida atu atinje (memenuhi)standar ka
syarat
sira ne’ebé MCC estabelese. Porezemplu, Timor-Leste sempreiha kontrolu ida di’ak ba korrupsaun. Iha 2007 ho 2008, indikadór ida ne’e monukedan ba mean i indikadór ida ne’e tun hela ba bebeik. Iha 2007 Timor-Leste hetanpontu mean ba dala-uluk, iha 2008 pontua mean ne’e tun aat liu fali.Iha 2007 bainhira Timor-Leste la konsege hetan indikadór ida di’ak, MCC sei husuba governu Timor-Leste atu hadi’a sira nia an halo didi’ak, katak implementamedida para halakon korrupsaun. Maibé saida maka akontese? Korrupsaun honepotizmu komesa mosu kedan husi lideransa máximu. Vice Primeiro Ministro niafeen rasik hetan fali saláriu internasionál tanba vida iha sidade boot New York ne’ekarun. Nu’usá mak la tuir nia la’en mai Dili ona? Ema husu.Depois Secretario de Estado Miguel Manetelu ho Vice Ministra Madalena Hanjamhalo mainupalasaun hodi sira mak simu uluk fali pakote rekuperasaun ba IDP sira,maske sira na’in rua la hetan estragu ruma ba sira nia sasán durante krize 2006.La kleur Primeiro Ministro rasik, Sr. Xanana, fó fali kontratu
single source
hofolin $14 jutas ba ninia belun di’ak no mós militante ninia partidu, Sr. Germano daSilva Cs. atu sosa foos. Sr. Germano nia parseiru sira iha kompañia Três Amigosne’e mak la seluk la leet, Ministro da Economia e Dezenvolvimento nia feen rasik, Sra.Kathleen Gonçalves.Tuir fali mai, Ministra da Justiça, Sra. Lucia Lobato mós lakohi lakon hodi fó kontratusingle source ba ninia la’en, Sr. Americo Lopes atu hadi’a prizaun Becora. Kontratuseluk nia fó fali ba ninia belun sira iha Indonézia. Depois, uainhira kuandu jornalistasira fó-sai ninia hahalok korruptu sira ne’e, nia tenta taka fali jornalista sira nia ibunho lei difamasaun.Lista insidente korrupsaun ne’ebé involve ministru ho ministra sira kontinua, itamak laiha de’it fatin atu hakerek hotu. Agora tansá mak Timor-Leste la meresehetan fundu MCC ba tinan ida ne’e, imi husu?Imajina. MCC ne’e fundu ida atu ajuda governu husi rai sira ne’ebé kiak atu tulunsira nia povu sai husi pobreza. MCC ne’e osan barak, dolar juta atus ba atus. SeMCC fó karik fundu ne’e ba governu ne’ebé Sr. Xanana kaer, osan juta atus resinsei monu hotu ba se nia bolsu? Povu kiak sira nia bolsu? La hetan boy! MCC mósla’ós beik i sira mós la mehi atu halo ministru ho ministra sira iha nasaun terseirumundista ida hanesan ita nian sai riku ho povu Amerikanu nia kosar-been.Felizmente ba ministru ho ministra sira, ba señór deputadu sira, osan husiFundo de Petróleo agora ajuda hela hasai sira husi pobreza. Sira nia saláriu fulan-fulan boot tan ba beibeik de’it, sira simu tan karreta luxu Prado ka Pajero. Germanosira ho Lucia Lobato sira, Romeu sira ho Natalino sira goza ho riku-soi ida Timor-oan nein ida konsege goza iha ninia vida. Dr. João Mariano Saldanha mós gozanafatin ho ninia kadeira hanesan nia sempre goza husi tempu uluk kedan. Agorasira hakilar ho lian aas atu dun kulpa ba malu to povu nia halerik mak sai falihanesan buat barullu biasa ida.Infelizmente ba povu ki’ik sira, sira tenke kontinua ho sira nia
mimpi di siang bolong
atu loron ida sira mós sai netik husi pobreza.
Timor-oan la merese hetan MCC tanba?...
G
overnu deklara tinan 2009 nudartinan ba infrastutura, dezenvolvi-mentu rekursu humanu no dezenvol-vimentu rural. Husi parte dezenvolvimentururais governu fo atensaun liu dis-tritu 13.Orsamentu nebe sei aloka ba distritu mak hanesan salariu ba funsionariu sira iha dis-tritu, pensaun no subsidiu idiozu husi minis-teriu solidariedade, antigu kombantentes,konseisaun publika hanesan konsensaun baautoridade lokal, eskola iha distritu, refei-saun eskolar, enerjia alternativa husi Sekre-tariadu Politika Enerjetika no asoens des-portiva sira.
Alokasaun OJE ba Distritu
Distritu
Alokasaun KapitalDezenvolvimentu
DiliBaucau Aileu AinaroBobonaroErmeraLautemLiquisaManatutoManufahiOecusseKovalima ViquequeMiloens $17,605Miloens $2,673Miloens $1,624Miloens $1,489Miloens $3,378Miloens $1,733Miloens $1,643Miloens $1,867Miloens $1,639Miloens $1,548Miloens $3,347Miloens $3,963Miloens $6,981
H
anesan mos OJE 2008, tinanne’e governu sei foti liu Ren-dimentu Sustentavel Estimadu(RSE).Konsellu Konsultivu Fun-du Petroliferu (KKFP) konsiderauza folin mina USD 60/baril atu halo kalku-lasaun RSE la prudenti maski governu hatootiha karta esplikasaun konaba foti liu RSE.Iha loron 10/12 komisaun organiza au-diensia publika hodi rona pareseres husi KKFPno NGO forum i mos eplikasaun husi Sekre-tariadu Estadu ba Rekursu Naturais konabaprograma husi departementu ne’e. KonselluKonsultivu Fundu Petroliferu hatoo katak uzafolin mina iha fulan Outobru tinan ne’e USD60/barril la prudenti tamba folin mina ohinloron tun USD 43-45/baril.Rendimentu Sustentavel Estimadu batinan ne’e mak miloens USD 407.8. Governusei transfere liu miloens USD 181.2. Totaltransferensia husi Fundu Petroliferu hamu-tuk miloens USD 589. Iha pareser hanesannebe hatoo iha Com, Lospalos iha loron 15Dezembru, KKFP hatoo katak tuir asumsinebe governu halo relasiona ho analiza sen-sibilidade hatudu katak mudansa iha presumina bainhira menus $ 10 kada bariil, sig-nifika presu mina $ 50/barril, RSE sei menusmiloens USD 85. Autoridade Bankaria no Pagamentun(ABP) iha ninia pareser nebe hatoo hatetenkatak folin USD 60/barril nudar folin razoa-vel maibe presiza kuidadu ho volatilidadefolin mina nian.Maski governu iha nia karta iha esplikas-aun konaba foti osan liu RSE, maibe tuirKKFP katak esplikasaun nebe governu foseidauk esplika detallu konaba planu uza
Uza Folin Mina USD60/barril La Prudenti
nuno rodriguez TCHAILORO
osan liu RSE no nia retornu.Deputadu CNRT Aderito Hugo hateten ihaCom katak esplikasaun nebe KKFP hatoone’e tuir intrepretasaun KKFP ninian; iha mosintrepretasaun sira seluk. Fernanda Borgeshusi PUN konkorda ho pareser KKFP hodi de-han governu tenki duni fo esplikasaun de-tallu hanesan Lei Fundu Petroliferu haktuir,atu nune’e Tribunal labele deklara tan ilegal.Tuir deputada ne’e katak mayoria tenki uzamos mayoria ho konsiente.Preokupasaun hanesan mos mai husi NGOForum katak sosiedade sivil lakoi atu gover-nu repete fali faillansu mak akontese ho OJE2008 ba inkonstitusionalidade OJE nebe es-traga kredibilidade estadu nudar nasaun so-beranu no demokratiku.NGO forum rasik mos hatoo nia pre-okupasaun konaba alokasaunba bens iservisu nebe boot liu fali kapital dezenvol-vimentu. NGO Forum kestiona fali tinan2009 nebe konsidera nudar tinan infrastru-tura. Deputada PUN Fernanda Borges moshusu ba Ministeriu Finansas atu bele esplikakonaba osan hira mak uza ba asesor lokalno hira mak uza ba asesor internasional atunune’e fasil atu bele hatene alokasaun babens no servisu. Orsamentu ba salariu nebesae fo impaktu ba KKFP iha nia pareser nebehatoo iha Com hateten katak reseita minaiha tinan 2008 hamutuk biloens USD 2,510.Reseita mina iha tinan 2009 sei sai biloensUSD 1,253. Tuir KKFP katak previzaun ne’ehatudu katak reseita Fundu Petroliferu seitun kuaze 50 %.Produsaun
Bayu-Undan
, uniku posumina nebe fo reseita mai Timor-Leste tootiha ona nia tutun, katak produsaun sei tunno labele hasae tan. Preokupasaun seluk nebe KKFP hatoo mak total retornu iha 2008sei iha miloens USD 164.2
Numeru 38/12 Dezembru
2008
Leave a Comment