Kla’ak
Semanal 26 Janeiru 2009
3
LENO
REDASAUN KLA’AK
Responsavel Jornál Semanal
kla’ak
:
Kolektiva
1.
Responsavel Jeral
: almerio ALVAREZ2.
Xefe Redasaun
: zevonia VIEIRA3.
Manu Ain
: maria BIBEL, agostinha XIMENES, efremdos ANJOS, almerio ALVAREZ, isolino VASGA, waidinik,nico zecoro SANTOS, noolok CARMO, danu FREITAS,gerson abel GEMCY,memia FERNANDES, juvito CRÚZ,bendita RIBEIRO,sebastiao AVAN 4.
Hakerek Nain
: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA,celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ,efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, ze’sopolCAMINHA,vital da CRÚZ
klaak-semanal.blogspot.com
referensi:
Mak Sait
(Kolektiva Media Kla’ak),
Knar Fatin
(Alamat),
Hakerek Nain
(Penulis),
Manu Ain
(Wartawan)
, Tatoli Lia
(Koresponden),
Duru basa
(Penerjemah),
Duru Foto
(Foto Grafer),
Banati & Ilas Nain
(Layout & Grafik Design),
Makaer Fukun
(Pengacara),
Lian Maus
(Iklan),
Habelar
(Pemasaran)
Fafahek
(Distribusi), Banku (Bank)
5.
Duru foto
: ze’sopol6.
Tatoli Lia:
guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7.
Banati & Illas Nain
: Zeloy.8.
Makaer Fukun:
arlindo SANCHES9.
Lian Maus
: julião SOARES,nico ZECORO10.
Karikatura
:
bayu, zecoro,11
Habelar
: noolok CARMO, julião osorio AMARAL12.
Fafahek
: noolok CARMO
Knar Fatin
: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso,Dili Timor-Leste
Email:
klaak.redasaun@gmail.com
Númeru kontaktu:
+670 735 1360, +670 727 8247
“Se hatene,hanorin!Se La hatene,aprende!”
- Lema Kampaña NasionalAlfabetizasaun iha Cuba (1961)
Resposavel
online
: atero
Pintor logo
:
Alit Ambara
H A L I R I
Numeru 39/28 Dezembru
2008
N
icolau Lobato moris iha 24 Maio(1946) iha Soibada, Nia aman mak Sr. Narciso Lobato, katekista kató-liku, moris iha Leorema-Bazarteteno inan mak sra. Felismina Alves ,moris iha Soibada. Sira maun alin hamutuk sanuluresin rua.Nicolau ramata edukasaun primária iha Soi-bada no estuda tinan lima, iha Semináriu Dare.Iha tinan rihun ida atus sia neen nolu resin neen(1966), Nicolau tun mai hela iha Dili no servisuba Administrsaun Portugésa, iha Departamentu Agricultura nian. Iha tinan tuir fali, nia tama batropa no estuda tinan rua, iha eskola sarjentusmilisianus nian. Durante tempu ne’ebá nia hatu-du tiha ona ninia espíritu dixiplina no abilidadeba organiza.Iha tinan rihun ida atus sia neen nolu resinsia 1969, Nicolau hakotu servisu militar no ha-hú servisu iha Departamentu Finansas iha Dili.Iha nia tempu livre, nia estuda dadauk ekonomiano hakerek artigu oin-oin ne’ebé publika ihaSeara, semanáriu Dioseze Dili nian,Iha tinan rihun ida atus sia hitu nolu (1970),Nicolau hamutuk ho Mari Alkatiri, Justino Motano Francisco Borja da Costa harii grupo klan-destinu iha Dili, grupu klandestinu ida ne’e sirakoalia oin sá hasoru kolonialismu portugés nosira koalia kona ba opsaun independénsia baTimor-Leste. Grupu ida ne’e mak loke dalan ba ASDT moris no ikus mai, FRETILIN. Iha tinanrihun ida atus sia hitu nolu resin tolu (1973),Nicolau kaben ho Isabel Barreto husi Bazartete.Sira nain rua iha oan mane ida mak naran, JoséLobato.Iha prinsípius dékada setenta nian, iha ins-tabilidade polítika maka’as iha Portugal. La’osde’it movimentasaun polítika maka’as hasoruukun nain sira maibé kolónias sira hakarak ukunrasik an no balun halo funu dadaun hassoru ko-lonilalismu portugés.Iha tinan rihun ida atus sia hitu nolu resinhat (1974), Forsas Armadas Portugal nian halogolpe iha Portugal hasoru ditadura rejime Cae-tano nian, no ida ne’e fó iimpaktu bo’ot tebesba ambiente polítiku iha Timor-Leste.Hafoin golpe 25 Abril iha Portugal, liu tihafulan balun, Governador Timor-Leste loke dalanformal ba timor oan sira harii partidus polítikus.Nicolau ho ninia kamarada nain tolu grupu klan-destinu nian hamutuk ho maluk timor oan siraseluk ta’an, deside harii ASDT. Nicolau hakarak hela ba tasi-balun atu estuda economia, maibé,deside hela iha Timor-Leste, hodi halo knaar po-lítiku. Nia husik nia servisu iha AdministrasaunPúblika no ba Bazartete harii kooperativas.Iha loron sanolu resin ida (11) fulan Setem-bru tinan rihun ida atu sia hitu nolu resin hat(1974) ASDT hakfilak ba FRETILIN no Nicolausimu kargu Vise-Prezidente. Xavier do Amaral mak eleitu Prezidente no Alarico Fernandes mak Se-kretáriu-Geral .Iha loron sanolu resin ida fulan Agostu tinanrihun ida atus sia hitu nolu resin lima (1975) UDThalo golpe hassoru FRETILIN. Planu UDT nianla hetan susesu tamba maioria ne’ebé haloparte tropa Portugal nian deklara apoiu baFRETILIN. La to’o ta’an semana neen, FRETILINmanan UDT ninia forsas ho apoiu tropa timoroan nian.Durante Guerra sivil, ema oho Nicolau nia alin,Domigos Lobato, Ita nia maluk balun kaer emane’ebé oho Domingos, baku nia, no lori nia baaprezenta ba Nicolau iha kuartel Taibessi.Nicolau la husik baku ta’an ema ne’e no harukahusik kedas nia.Tamba FRETI-LIN manán Guer-ra sivil, militarindonéziu ne’e-bé iha ambisaunatu integra Ti-mor-Leste ba In-donézia, hahú ta-ma iha Oecuse nofronteira distrito Bobo-naro no Covalima nian.Iha loron ruanolu resin walutinan rihun idaatus sia hitu nolu resin lima (1975), FRETILINdeklara mesak-mesak indepedénsia no Nicolaukaer pasta Primeiru-Ministru RDTL nian.Liu tiha semana ida resin, iha loron hitufulan Dezembru tinan rihun ida atus sia hitunolu resin lima (1975), Indonézia halo invazaunba ita nia rain. Nicolau no lideres sira seluk re-tira ba foho, maibé, nia kaben no oan mane,hela nafatin iha Dili.Militar indonéziu kaer Isabel no José. Sol-dadus indonéziu rasta Isabel ba ponte kais notiru mate nia iha ne’ebá. Isabel ninia kuñadu,José Gonçalves, ne’ebé kaer pasta nu’udar Mi-nistru Koordenasaun Ekonómika, halo nego-siasaun ho militar indonéziu sira atu labele ohoJosé. Gonçalves mak hakiak José to’o bo’ot.Hafoin invazaun indonozénia, semana tui-tuir malu nia laran, sira oho ema barabarak nookupa Dili, Baucau no fatin balun iha fronteira.FRETILIN reziste nafatin iha foho.Iha fulan Maiu tinan rihun ida atus sia hitunolu resin nen (1976), FRETILIN halao konfe-rénsia nasional iha rejiaun sentru Timor-Lestenian no Nicolau koalia ba nasaun.Iha 1977, ho ajuda militar hosi Estadus Uni-dus Amérika nian, Indonésia haforsa ninia kam-paña militar iha Timor-Leste maibé, la dun he-tan susesu tamba FRETILIN reziste maka’as.Iha fulan Maiu tinan rihun ida atus sia hitu noluresin hitu (1977), FRETILIN hato’o notísia katak kontrola 80% Timor-Leste.Indonézia aumenta presaun ba beibeik nolideransa FRETILIN hahú fahe malu. Iha fulanSetembru tinan atus sia hitu nolu resin hitu (1977),Komité Sentral FRETILIN kaer no dadur Prezi-dente FRETILIN, Xavier do Amaral. Hafoin ida ne’eakontese, Nicolau Lobato mak kaer fali pastaPrezidente FRETILIN nian no Prezidente RDTL nian.Iha tinan rihun ida atus sia hitu nolu resin walu(1978), militar indonéziu haruka ta’an tropa founmai Timor-Leste no simu aviaun no ekipamentumodernu hosi Estadus Unidus Amérika no Grã-Bretanha. Sira hahú halao kampaña serku noanikilamentu iha final tinan 1978, no grupu guerillahetan difikuldades barak atu komunika ba malu.Iha tinan ida ne’e duni mak FRETILIN iha difi-kudades barak liu atu hetan hahán ba re-zisténsiano líderes barak mate ka ema kaer no dádur.Iha loron tolu nolu resin ida fulan Dezembrutinan rihun ida atus sia hitu nolu resin walu(1978), militar indonéziu tiru Nicolau iha kabunno nia mate iha loron ne’e, hafoin tiru malu hoindonéziu sira, durante oras neen nia laran.Militar indonesiu sira lori Nicolau nia isin maiDili no media sira hasai retratu hatudu militarindonéziu selebra akontesimentu ne’e.Nicolau nia oan mane, José Lobato, boot ihaIndonézia, maibé, fila mai Timor-Leste hafoinreferendum 1999 no oras ne’e, estuda hela ihaEstados Unidos Amérika.
Biografia Nicolau Lobato
K
onaba osan, iha ema balun sempre kait ba poder no dignidade. Tanba tuir emabalun ne’e nia hanoin, Osan mak sai sentru ba buat hotu-hotu. Osan mos bele saihanesan
magnet
ida nebe bele dada poder no dignidade. Ho fraze badak ita belehatete katak, iha osan iha dignidade. Osan aumenta boot, dignidade mos sae tandeit. Maibe ida ne’e laos ema hotu nia hanoin. Balun deit. Mos husi deputadu balun deit.Iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, agora dadaun reprezentante povu diskute namanaskona-ba Orsamentu Jeral do Estado 2009. Iha liur, publiku barak mak fo nia kritika ba governu AMP ne’ebe koñesidu ho fakar osan arbiru deit. Salariu ba Prezidente, Primeiru Ministru, VicePrimeiru Ministru, Ministru, Sekretariu do Estadu, membru Parlamentu Nasional, sae maka’aswainhira povu Timor-Leste sei moris iha liña pobreza nia okos. Korrente pobreza ne’e sei kesimetin povu kiak sira nia kakorok. Iha kraik, povu hakilar hamlaha, iha leten, nai ulun sira hakilaraumenta salariu. Aumenta salariu ba membru governu no membru Parlamentu Nasional laihalójika bainhira realidade moris povu nian sei kiak rabat rai.Povu barak mak sei lembra, wainhira rejime AMP nia boot, José Alexandre Gusmão seinudar Prezidente da Repúblika. Gusmão sempre koalia ho matan wen sulin katak, povu sei kiak,Ministru/a sira labele hasae sira nia salariu, se lae orsida ukun aan ne’e la iha valór. Sei iha fraze barak mak Gusmão levanta iha nininia diskursu, wainhira nia kaer pasta nu’udar Prezidente.Dalaruma retorika husi ulun boot sira tuir deit sira nia gostu. Hanesan hahan karik, ohinhan
ayam potong,
iha meza koalia mak gostu husi
ayam potong
. Aban fali han
sate kambing
,koalia mak gostu husi
sate
kambing
. Politika nain sira bele hili hahan tuir sira nia gostu saida deit,naran katak sira nia gostu politika ne’e labele sai fali hahan politika nebe halo ema barak sai
ayam potong
ka politika buka
kambing hitam
.Iha realidade, bainhira
rezime AMP sae ukun, salariu ministru laos tun,
justru
sae tandeit. Laos hamenus numeru ministru no skretario estadu hanesan uluk sira ijiji ba governuanterior,
justru
aumenta barak tan hanesan “pastor hatama karau ba luhan”. Buat kal gostune’e gostu duni, laos hamenus maibe buka mak oinsa aumenta. Ita hein katak salariu membrugovernu nebe sae, sei la kria inflasaun, no la kria sasan merkado nia folin nebe sae ona sae tandeit. Se lae, rezime ne’e sei tara povu nia kakorok, no povu kal hein deit rezultadu husi gostupolitika rezime ne’e, katak sai
ayam potong!
Osan no poder halo ema nia liman-ain sira livrebo’ok-an ba mai. Ema ne’ebe mak iha osan, nia bele manda ema tuir ninia hakarak no tuirninia gostu. Ho osan, bele kria lalehan iha mundu, maibe bele mos kria inferno iha mundubainhira vida konsumtivu no hedonizmu mak sai orientasaun ema moris nian.Ohin loron sai ema kiak iha Timor-Leste, ema dehan la iha ona valór no dignidade. Tanba ne’edala ruma deputadu balun hateten katak ho salariu ne’ebe mak boot ba nai ulun sira, idane’e valoriza sira nia dignidade. Kuitadu, osan mak sai sasukat ema nia dignidade. Se deputadus,reprezentante povu nebe mak maioria sei iha linha pobreza nia okos, povu nebe ai-leba,povu nebe kuran foz iha nia uma laran, povu nebe bainhira buka osan dolar tenke mos dolardidiak, povu ne’e kal mesak laiha dignidade? Tanba laiha osan nebe boot hanesan deputadubalun agora luta ba?Ita la hakfodak katak Prado nebe agora sai fali Pajero ne’e tenke mai lalais duni. Hodi nune’edeputadus sira mos hetan lalais sira nia diginidade. “Sae pajero, dignidade deputadus sae”. Itahein katak fraze ne’e sei la sai nakfilak iha aban bainrua katak; “Pajero sae diginidade deputadus”.Tanba osan mak sai sasukat dignidade tuir deputadus balun nia hanoin, ita la hakfodak, emabarak mak bainhira halao nia kna’ar hili mak dalan
potong kompas
hodi hetan lalais nia “dignidade” (osan, red). Tanba ne’e mak povu lalika hakfodak katak korrupsaun, familiarizmu, favoritizmuburas ba bebeik iha Timor-Leste, liu-liu iha rezime Gusmão nia ukun.Ita bele mos konkorda ho istoria nain, husi Inglatera, Lord Acton, ne’ebe hateten katak poder ne’e bele halo ema sai korruptu aat liu. Ohin loron, depois de rezime AMP kaer ukun,korrupsaun sai debates boot iha públiku nia le’et.Kazu ida ne’ebe mak povu Timor-Leste tomak sei lembra mak kazu favoritizmu, familiarzimu,ka nepotizmu ne’ebe mak konsege halo Ministra Justisa Lucia Lobato nia naran sai boot tihaiha jornal nasional, hanesan Tempo Semanal.Ministra Justisa leba Direitór jornal Tempo Semanal ba iha Tribunal hodi kondena nia nu’udarema ne’ebe halo krimi. Krimi hasoru Lucia Lobato. Imajina
tok
, membru governu ida ne’ebekonsege iha hanoin hakarak atu lori jornalista ba tribunal, jornalista ne’ebe loron kalan kaerdeit mak lapijeira, suratahan no kamera hodi buka notisias no fo informasaun ba publiku konalalaok membru governu ida ne’ebe mak uza sala ninia poder.Konaba osan no dignidade, Primeiru Ministru Gusmão lakohi lakon tempu hodi atendenotisias ne’ebe mak buras iha komunidade nia le’et. Uluk sei sai Prezidente, nia lakohi paragovernu anterior estraga osan ka osan ba sira aan rasik. Agora, realidade nakfila
180 derajat
.Liafuan ne’ebe uluk nia tafui ba públiku, oras ne’e dau-daun la hanoin tan. Maske inflasaunatu ataka povu iha rai ne’e, rezime AMP la kohi liga saida mak povu infrenta.Rezime Gusmão ho ninia aliadu presiza estuda valór ruma ne’ebe mak saudozu sira uluk lutaba. Saudozu sira luta atu liberta povu no rai ida ne’e husi invazor, laos tanba hakarak povu raine’e moris nafatin iha mukit no nakukun laran. “Ita liberta povu husi ema ne’ebe mak uzaninia poder atu haknauk povu ninia kosar ben. Ita mos hakarak liberta povu ida ne’e, atupovu ida ne’e la bele sai atan ba bebeik iha ninia rain rasik.” Fraze hirak ne’e mak saudozu sira sempre fó hanoin nafatin mai ita tomak atu ita labelelori povu ida ne’e ba kuak laran. Maibe iha realidade, rezime Gusmão nia ukun buat lao oinseluk fali. Ukun povu la tuir povu ninia ejijensia.Saida mak povu hakarak mak, povu hakarak moris iha independensia ida ké fó valór notau dignidade iha leten aas ba. Laos ho osan mak dignidade ema nian sai boot. Laos mos hoosan mak ita fó valor ba ita nia povu. Valores importante ba ita nia povu iha tempu ukun aanmak, iha futuru povu labele sai tan atan bebeik iha ninia rain rasik.
Osan, Poder no Dignidade
Leave a Comment