Kla’ak
Semanal 09 Fevereiru 2009
3
LENO
REDASAUN KLA’AK
Responsavel Jornál Semanal
kla’ak
:
Kolektiva
1.
Responsavel Jeral
: almerio ALVAREZ2.
Xefe Redasaun
: zevonia VIEIRA3.
Manu Ain
: maria BIBEL, agostinha XIMENES, efremdos ANJOS, almerio ALVAREZ, isolino VASGA, waidinik,nico zecoro SANTOS, noolok CARMO, danu FREITAS,gerson abel GEMCY,memia FERNANDES, juvito CRÚZ,bendita RIBEIRO, sebastião avan PEDRO 4.
Hakerek Nain
: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA,celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ,efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, ze’sopolCAMINHA,vital da CRÚZ
klaak-semanal.blogspot.com
referensi:
Mak Sait
(Kolektiva Media Kla’ak),
Knar Fatin
(Alamat),
Hakerek Nain
(Penulis),
Manu Ain
(Wartawan)
, Tatoli Lia
(Koresponden),
Duru basa
(Penerjemah),
Duru Foto
(Foto Grafer),
Banati & Ilas Nain
(Layout & Grafik Design),
Makaer Fukun
(Pengacara),
Lian Maus
(Iklan),
Habelar
(Pemasaran)
Fafahek
(Distribusi), Banku (Bank)
5.
Duru foto
: ze’sopol6.
Tatoli Lia:
guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7.
Banati & Illas Nain
: Zeloy.8.
Makaer Fukun:
arlindo SANCHES9.
Lian Maus
: julião SOARES,nico ZECORO10.
Karikatura
:
bayu, zecoro,11
Habelar
: noolok CARMO, julião osorio AMARAL12.
Fafahek
: noolok CARMO
Knar Fatin
: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso,Dili Timor-Leste
Email:
klaak.redasaun@gmail.com
Númeru kontaktu:
+670 735 1360, +670 727 8247
Resposavel
online
: atero
Pintor logo
:
Alit Ambara
H A L I R I
Numeru 40/26 Jeneiru
2009
T
itulu “Haliri” foti husi deputado AMP ida nia proverbio nebee hasai du-rante debate Orsamentu Jeral Estado 2009 iha Parlamentu Nasional.Literalmente iha dalen tetum katak “karau-timur mak fo susu-ben, karau-vaka mak hetan naran.” Politikamente proverbio ne’e nudar “soe lia” idakontra hanoin ka argumentu husi deputadu Fretilin balun nebee hatetenkatak, osan Fundu Minarai nebee oras ne’e governu AMP buka atu gasta liu husilimite nebee lei Fundu Minarai determina, nudar rezultadu husi esforsu husi governuFretilin nian.Ho “soe lia politika” ne’e, deputadu AMP ne’e hakarak hateten katak, bainhirako’lia kona ba Fundu Minarai nian, Fretilin hetan (ka buka hetan) naran de’it husiriku-soin Povu Timor-Leste nian. Ho lian seluk karik, deputadu ne’e hateten katak Fundu Minarai la’os Fretilin ninian, maibe Povu Timor-Leste nian.Hanoin hanesan ne’e mosu mos husi deputada AMP, Maria Paixão. Jornal DiarioTimor Post, edisaun no. 08183, segunda-feira, 02 Fevereiru 2009, iha pajina 8, itabele hetan deklarasaun deputada defensora polítika AMP ne’e nia deklarasaun batitulu notisia diario ne’e nian. Notisia ne’e nia titulu mak “Paixão: Fundus MinaraiLaos Fretilin Nia Kosar Ben.” Iha notisia ne’e nia laran, deputada AMP ne’e hametinliu tan nia argumentu hodi dehan “...laiha razaun ba Fretilin atu hateten katak fundusminarai mai husi esforsu boot Fretilin nian...” Deputadu AMP na’in 2 ne’e nia deklarasaun ka nia soe-lia politika los duni. Losduni ho razaun katak, minarai no gas natural ka riku-soin seluk nebee iha tasi ka raiTimor nia okos la’os Fretilin nia kosar-ben, “nem tão pouco” AMP nia kusta. La’osmane Timor ida nia to’os ka natar folin, mos la’os feto Timor ida nia barlake folin.Ne’e Povu Maubere nia propriedade. Tan ne’e, Povu Maubere de’it mak iha direitoatu reklama.Politik-na’in AMP 2 ne’e iha razaun duni atu ko’alia nune’e tanba sira haree minaraino gaz natural iha tasi Timor nia okos ne’e hanesan tua tinto iha kalis-laran kakaldeirada iha bikan laran nebee hatur ona iha sira na’in 2 nia oin. Sira na’in 2hamutuk tan ho sira seluk nebee hanoin hanesan sira na’in 2, mos haree FunduMinarai ne’e nudar format konkretu husi folin real ida: OSAN ka folin ruma hanesanriku-soin uzavel baibain.Sira la haree Fundo Minarai hanesan konseitu ka mekanismu ida. Tan ne’e sirahadau tiha Fretilin nia direitu atu hetan apresiasaun (penghargaan, edit.) justa baprosesu no esforsu nebee ema Fretilin halo hodi hamosu konseitu ka mekanismuFundo Minarai. Karik sira na’in 2, hamutuk ho sira seluk nebee hanoin hanesan sirana’in 2, hanoin katak tinto iha kalis-laran no kaldeirada iha bikan-laran tun de’it husilalehan mai tan sira na’in 2 nia harohan, entaun sira na’in 2 iha de’it dever atu “menikmati” sabor tinto no kaldeirada ne’e nian.Maibe realidade la’os hanesan ne’e. Atu iha uma, restorante ka hotel sempre ihaema atu prepara no serve hahan ka hehemu ba ita. Tan ne’e, bainhira ita han nohemu bosu tiha la fo apresiasaun ba ema nia servisu (jasa, edit.), ema dehan ita “falta de cortesía.” Karik ita la iha biban atu ba to’o dapur hodi hato’o ita sentido deapresiasaun, pelo menos ita hato’o liu husi servente nebee foti tinto no kaldeiradatau iha ita nia oin. La’os han hemu hotu, hamos ibun no basa kidun la’o dadaun.Minarai ho gaz iha tasi Timor nia okos la teki-teki nakfilak ba osan. Dr. Mari Alkatiri nudar negosiador nebee reprezenta Timor-Leste iha negosiasaun Tasi Timordurante administrasaun UNTAET, mezmu ke hetan dezignasaun husi CongressoCNRT, Maibe dezignasaun ne’e bazeia ba prinsipiu meritokrasia. Katak tanba niakonhesimentu no kapasidade pessoal nebee nia iha mak nia hetan fiar.Infelizmente, ganansia ba poder no matan naklosu ba osan, halo politiku barak sai “ahistoris.” Balun sofre amnesia (moras lakon memoria, edit.) ka iha dalen tetumdehan “haluha an,” hanesan deputadu AMP na’in 2 nebee tanba moras “amnesiahistoris” lakohi “menghargai” buat nebee Fretilin halo durante ukun nasaun ne’ebesik tinan 5. “Amnesia historis” halo Xanana sai ema “mau pagador” ba maluk internasionalsira nebe uluk solidariu ho luta Povu Maubere, hanesan maluk Charlie Scheiner husigrupu Solidariedade ETAN (East Timor Action Network) iha Estados Unidos Amerika.Xanana nia komentariu sarkastiku iha Parlamentu Nasional ba maluk Charlie niainvolvimentu iha petisaun protestu sosiedade sivil nian ba dezenvolvimentu Centralelektrisidade Oleo Pesado, hanesan surik kro’at nebe sona borus maluk solidariedadeinternasional nia fuan.Finalmente ita bele kompreende tanba sa mak deputadu AMP na’in 2 ne’e ko’aliahanesan ne’e. Sira na’in 2 hamutuk ho deputadu AMP seluk, kecuali Mario Carras-calão, tenke banati tuir sira nia mestre. Buat sira ne’e halo ita hanoin fali proverbioIndonesia nian nebe hateten “guru kencing berdiri, murid kencing berlari.” Xananade’it “mau pagador” ona, sa tan nia “antek-antek” sira?
“Kerbau Kasih Susu, Sapi Dapat Nama…”
P
edro, mestre ida ne’ebe mak lor-loron hanorin iha eskola Se-kundária Kristal, Balide wainhirahasoru malu ho jornalista
kla’ak
loron hirak liu ba konfesa ba
kla’ak
katak husi ninia parte, nia iha konsiensia bootatu eduka no halao servisu hodi hasae kapa-sidade alunus sira. Tanba ne’ewainhira koalia konaba saláriu pro-fessores sira nian, nia esplika katak kuandu saláriu ne’ebe mak niasimu la sufisiente, ne’e afek-taboot ba ninia servisu rasik. “Hau ema ne’ebe mai husi areaedukasaun. Kuandu saláriu la sufi-siente, ita atu buka kualidade edu-kasaun ida ne’ebe mak diak, ladun lao má-ximu. Tanba ami loron kalan hanoin hela deitba iha nesesidade familia uma laran nian,” tenik Pedro ba
kla’ak
iha ninia eskola fatin, iha Balide,Dili.Haree ba iha saláriu ba membru orgaunsobranu sira ne’ebe mak sae maka’as, Pedroesplika katak saláriu ne’ebe mak foin lalaismembru Parlamentu Nasional sira aprova, ne’ela haree ba iha nesesidade povu kiik sira nian. “Tanba nesisidade báziku hanesan presu sasaniha merkadu, bele sae maka’as. Kuandu sasaniha merkadu sae maka’as, povu kiik sira hetanosan husi ne’ebe mak atu sosa sasan sirane’ebe mak povu sira presiza,” salienta Pedro.Problema boot liu ne’ebe mak Pedro ha-ree katak, kuandu oan sira akaba ona sira niaestudu, povu kiik sira susar atu hatama sirania oan ba iha nivel eskola ne’ebe mak bootliu tanba, inan-aman la iha osan. “Ne’e mak hau haree katak tinanohin mai, governu aos atu hame-nus pobreza, maibe atu aumentatan pobreza,” tenik nia.Durante debates OrsamentuJeral do Estadu 2009 ne’ebe ha-lao iha Parlamentu Nasional, tuirPedro ninia observasaun katak dignidade nu’udar professoreskuaze la-iha, tanba governu no membru Parla-mentu Nasional la fó valór ba professores sira. “Futuru nasaun ne’e iha professores sirania liman ne’ebe mak politika-nain sira bai-bainfoti, hanesan liafuan mamuk no liafuan politikadeit,” afirma Pedro.Durante ne’e professores sira servisu tuirona regulamentu no mos oras servisu ne’ebemak Ministeriu Edukasaun no Kultura esabe-lese. “Katak tenki servisu oras walu kada loronida. Maibe to’o ikus, governu la valoriza ami niaoras servisu ne’ebe mak ami iha,” esplika Pedrone’ebe konfesa mos katak maske saláriu kiik tebes, maibe nia hakarak haknár-an nafatiniha área edukasaun.”Hanesan edukadór amihadomi nafa-tin ami nia profesaun. Maske aminia vensi-mentu ne’e la tuir realidade ba saidamak ami senti,” konta Pedro.Direitór ensino Sekundária, Kristal Dili, Ra-fael Savio, SPd ne’ebe mak jornalista husi jor-nal ne’e dada lia ho nia iha ninia eskritóriu eskolaKristal, hateten katak saláriu ba orgaun sobe-ranu sira ne’ebe mak sae to’o $ 4000.00 ne’elaos halo povu iha rai ida ne’e senti kontentino fó valór ba lider nasaun ne’e nian. Maibepovu senti tristi, tanba povu kiik mak sei simuninia impaktu. “Ami funsionáriu ne’ebe maka senti simu ne-tik osan oituan, maibe sei tristi, sá tan povu kiik-kiak sira,” kestiona Direitór eskola SekundáriaKristal, Balide, Rafael Savio.Iha parte seluk, Manuel Soares ne’ebe mak jornalista
kla’ak
hasoru nia iha Akadiru-hun,Dili esplika katak durante debates Or-samentuJeral do Estadu 2009, nia akompaña to’o ra-mata, maibe debates hirak ne’e barak mak koalia konaba interese partidu politiku siranian. “Hau haree katak debates barak liu mak iha nivel politika, maibe nivel realidade, mem-bru Parlamentu Nasional sira ladun diskute kle-an konaba folin sasan no nesesidade bázikupovu kiik sira nian,” konta Soares ba
kla’ak
ihaninia hela fatin Akadiru-hun.Soares ne’ebe mak loke kios kiik-oan ihaninia uma oin ne’e, senti atu taka deit ona,tanba sasan folin sae maka’as. “Xina sira fa’ansira nia sasan iha loja boot sira ne’e, karun ti-ha ona, ita hola tutan tan mai fa’an iha kios,atu manán hira. Dala ruma sasan sira ne’e emala sosa tan, tanba folin karún los,” kestionaSoares, Sesta-feira liu ba.
Saláriu Orgaun Estadu Boot,
Professores Tristi
noolok CARMO, almerio ALVAREZ
Saláriu ba Prezidente, Primeiru Ministru, Ministrus, Prezidente ParlamentuNasional, membru no Parlamentu Nasional sai maka’as. Maibe professoressira nia saláriu, kiik teb-tebes. Tanba sa mak herois hanesan mestre sirania saláriu, mate iha fatin?
...saláriu ba orgaun soberanu sira ne’ebe mak saeto’o $ 4000.00 ne’e laos halo povu iha rai ida ne’esenti kontenti no fó valór ba lider nasaun ne’e nian.Maibe povu senti tristi, tanba povu kiik mak sei simuninia impaktu.
- Rafael Savio
Futuru nasaun ne’e iha professores sira nia limanne’ebe mak politika-nain sira bai-bain foti, hanesanlia-fuan mamuk no lia-fuan politika deit.
- Pedro
“Diak liu hateneperguntas balunDukéhatenehotu resposta.”
-
James Thurber
Leave a Comment