Kla'ak
Semanal 04 Maiu 2009
3
LENO
REDASAUN KLA’AK
Responsavel Jornál Semanal
kla’ak
:
Kolektiva
1.
Responsavel Jeral
: almerio ALVAREZ2.
Xefe Redasaun
: zevonia VIEIRA3.
Manu Ain
: maria BIBEL, agostinha XIMENES, efremdos ANJOS, almerio ALVAREZ, isolino VASGA, waidinik,nico zecoro SANTOS, noolok CARMO, danu FREITAS,gerson abel GEMCY,memia FERNANDES, juvito CRÚZ,bendita RIBEIRO, sebastião avan PEDRO 4.
Hakerek Nain
: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA,celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ,efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, ze’sopolCAMINHA,vital da CRÚZ
klaak-semanal.blogspot.com
referensi:
Mak Sait
(Kolektiva Media Kla’ak),
Knar Fatin
(Alamat),
Hakerek Nain
(Penulis),
Manu Ain
(Wartawan)
, Tatoli Lia
(Koresponden),
Duru basa
(Penerjemah),
Duru Foto
(Foto Grafer),
Banati & Ilas Nain
(Layout & Grafik Design),
Makaer Fukun
(Pengacara),
Lian Maus
(Iklan),
Habelar
(Pemasaran)
Fafahek
(Distribusi), Banku (Bank)
5.
Duru foto
: ze’sopol6.
Tatoli Lia:
guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7.
Banati & Illas Nain
: Zeloy.8.
Makaer Fukun:
arlindo SANCHES9.
Lian Maus
: julião SOARES,nico ZECORO10.
Karikatura
:
bayu, zecoro,11
Habelar
: noolok CARMO, julião osorio AMARAL12.
Fafahek
: noolok CARMO
Knar Fatin
: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso,Dili Timor-Leste
Email:
klaak.redasaun@gmail.com
Númeru kontaktu:
+670 735 1360, +670 727 8247
Resposavel
online
: atero
Pintor logo
:
Alit Ambara
H A L I R I
Numeru 44/13 Abril 2009
Iha buat rua hodi haloREVOLUSAUN; Ema lubunboot (massa) nebe lasatisfas no elite lubun idanebe ulun fatuk toos
- Charles Johnson
namlele iha be leten. Ita tenke hatene katak medalla ne’e iha valór. Veteranu sira no na-saun ne’e mos iha valór. Matebian sira ne’ebemate ba rai ida ne’e, ninian ran, ruin no isinmaka sai fali medalla ne’e. La bele viola ranno ruin ne’ebe mate tanba hakarak ukun an,” esklarese Aitahan Matak.Soekarno, nudár eiz veteranus husi rejiaun2 mos husu ba Primeiru Ministru Gusmão atukria Komisaun ida, hodi investiga Komisaunhomenajen. “Ami husu ba Xanana tenki de-zolve no halo investigasaun ba Komisaunhomenajen. Objetivu fundamental husi Ko-misaun CPER mak atu hametin honra dig-nidade no soberania nasaun Timor-Leste.Komisaun sei kontinua lao atu konsolida eizrezisténsia sira, atu kontinua hafanu maluoinsa atu kontinua fo kontribuisaun pesoálno kolektiva ba dezenvolvimentu nasaunne’e nian.Realidade seluk ne’ebe mak komisaunne’e haree mos, katak iha ukun an nia tem-pu ne’e, komesa mosu ona injustisa. “Emarezisténsia nia oan barak maka hakarak es-kola, maibe la iha posibilidade tanba laihafinanseiru. Informasaun barak ami rona ka-tak, maluk barak uluk kontra independén-sia, sira hetan bolsu estudu hodi ba eskolaiha rai liur,” tenik nia.Gregorio hatutan liu tan katak realidadeida ne’e komesa hamosu diskiriminasaunboot ba eiz rezisténsia sira. “Eiz rezisténsiania oan, laiha kondisaun no laiha oportu-nidade ba eskola. Ema ne’ebe uluk kontraindenpendensia, sira nia oan ba eskola.Hetan bolsu estudu husi estadu,” esplika nia.Dezentendementu sosial sei mosu ihapúbliku Timor-Leste, kuandu estadu la foimportansia ba eiz rezistensia sira atu hetanoportunidade ba eskola, servisu no fo sirania kontribuisaun konkritu ba rai ida ne’e.Kuandu grupu oportunista sira mak ukunfali rai ida ne’e, iha futuru instabilidade seimosu bebeik. Paz no domin sei la ezisti taniha rai ida ne’e. Problema mak governu AMPne’e loke duni matan ba ejijensia eiz rezis-tensia sira ka lae?
“Medalla ne’e agora namlele iha be leten.Ita tenke hatene katak medalla ne’e ihavalór. Veteranu sira no nasaun ne’e mos ihavalór. Matebian sira ne’ebe mate ba rai idane’e, ninian ran, ruin no isin maka sai falimedalla ne’e. La bele viola ran no ruinne’ebe mate tanba hakarak ukun an.”
- Aitahan Matak.
“Hanesan grupu eiz membru rezis-ténsia, hakarak ho neon no larantomak atu defende dignidade nohonra, soberania no integridadenasionál rai doben ida ne’e.”
- Gill Guterres
P
ovu oprimidu nia istoria nunka remata ho vitoria luta balibertasaun nian. Realidade hatudu iha fatin-fatin katak,libertasaun nasional no independensia la haraik buat nebe povumehi durante funu no terus. Povu Timor-Leste oras ne’e mosenfrenta realidade istorika ida ne’e.Hafoin hetan tiha rekonhesimentu internasional ba nia independensia, povumaubere tenki obriga-an atu, la’os kontinensia de’it, maibe tenkekondekora nia traidor no kriminozu sira nebe nia identifika durante periodurezistensia, ho entrega pozisaun politika xave iha governu no medalhahonra nasional.Povu maubere tomak hatene no konhese ema sira nebe hanesan “inimigupolitiku” iha tempo rezistensia, maibe oras ne’e sai fali povu maubere nia “patraun” iha tempu independensia. Povu maubere tomak mos hatenekatak, ema balun nebe nia identifika hanesan kriminozu iha tempurezistensia, oras ne’e hetan mos medalha kondekorasaun husi EstadoRDTL. Estado nebe nia ezistensia ema sira ne’e kontra mate an.Publik Timor-Leste hatene katak, medalha kondekorasaun nebe EstadoRDTL simboliza nudar Honra boot ba nia asswain sira monu mos iha eis-lider milisia Aitarak, Eurico Guterres, nia liman. Ba kazu ne’e, emar eis-rezistensia sira hato’o ona protestu ba ukun-na’in nasaun ida ne’e atu holamedida politika ruma. Maibe, esplikasaun no deklarasaun politika sira nebesai husi ukun-na’in sira, inklui Primeiro Ministro Xanana Gusmão niaesplikasaun, fo konfirmasaun no reafirma tan direito Eurico Guterres no niafamilia atu hetan medalha kondekorasaun grau 1 ho 2.Los duni, hanesan Xanana Gusmão hateten iha tempu rezistensia katak,terus no susar nebe povu maubere tenke enfrenta durante funu ba niaukun rasik an, tanba konsekuensia husi Timor-Leste nia destinu jeografiku.Timor-Leste hela iha nasaun boot rua nia leet. Nasaun boot rua ne’e kontrapovu maubere nia hakarak atu ukun rasik an.Oras ne’e dadaun, povu maubere hahu hetan malisan foun husi niaindependensia rasik. Malisan ne’e mosu tanba traisaun no negasaun husipovu maubere nia lider sira rasik. Ukun-na’in sira fo prioridade liu atu kaer-liman no hako’ak povu maubere nia “inimigu” no “kriminozu” sira do ke niaasswain sira. Ukun-na’in sira gasta povu maubere nia osan no tempu atuidentifika uluk eis-milisia sira nia familia nebe luta hodi hetankondekorasaun, do ke asswain luta-na’in sira nia familia.Ukun na’in sira nia hahalok politik nebe diskriminativu hasoru povu mauberenia asswain, la’os de’it nudar insulto politiku ida, maibe mos hamosukonsiensia politika seluk. Konsiensia politika nebe reafirma hanorin sira ihatempu uluk katak, kolonialista la iha kor no rasa. Konsiensia katak periudurezistensia hanesan periudu identifikasaun ba ita nia traidor, inimigu nokriminozu sira. Independensia hanesan dignifikasaun ba ita nia traidor,inimigu no kriminozu sira. Tidak ada lain lagi!!!! Karik iha seluk, ne’e mesak “pembodohan” politik. Trajedia klasik povu oprimidu! Prontu atu terus nomate ba diak no aat!
Medalha: Honraba traidor hokriminozu sira
Leave a Comment