Kla’ak
Semanal 03 Outubru 2008
3
LENO
REDASAUN KLA’AK
Responsavel Jornál Semanal
kla’ak
:
Kolektiva
1.
Responsavel Jeral
: nuno RODRIGUEZ2.
Xefe Redasaun
: zevonia VIEIRA3.
Manu Ain
: maria BIBEL, anita MARQUEZ, agostinhaXIMENES, efrem dos ANJOS, almerio ALVAREZ,deomentino da CRUZ, isolino VASGA, waidinik, nicozecoro SANTOS, noolok CARMO, olegario de JESUS,danu FREITAS, gerson abel GEMCY,memia FERNANDES4.
Hakerek Nain
: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA,celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ,efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, naldo REI,ze’sopol CAMINHA,vital da CRÚZ
HALIRI
klaak-semanal.blogspot.com
referensi:
Mak Sait
(Kolektiva Media Kla’ak),
Knar Fatin
(Alamat),
Hakerek Nain
(Penulis),
Manu Ain
(Wartawan)
, Tatoli Lia
(Koresponden),
Duru basa
(Penerjemah),
Duru Foto
(Foto Grafer),
Banati & Ilas Nain
(Layout & Grafik Design),
Makaer Fukun
(Pengacara),
Lian Maus
(Iklan),
Habelar
(Pemasaran)
Fafahek
(Distribusi), Banku (Bank)
Numeru 31/22 September
2008
‘
Professor’ Iha Korupsaun
5.
Duru foto
: ze’sopol6.
Tatoli Lia:
guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7.
Banati & Illas Nain
: Zeloy.8.
Makaer Fukun:
arlindo SANCHES9.
Lian Maus
: anita Marquez, nico Zecoro SANTOS10.
Karikatura
:
bayu, zecoro,11
Habelar
: noolok CARMO, basilio12.
Fafahek
: noolok CARMO
Knar Fatin
: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso,Dili Timor-Leste
Email:
klaak.redasaun@gmail.com
Númeru kontaktu:
+670 735 1360, +670 727 8247
Pintor logo
:
Alit Ambara
Resposavel
online
: atero
“...Sofrementune’ebe akontese ihamundu, labelekompriende didiak,kuandu sira be terusne’e maka labarikinosente sira”
- Albert Camus
B
uat ida nebe ema la haluha bainhira Xanana Gusmao nudar presidenti CNRTiha kampaña ba eleisaun jeral iha 2007 hateten katak se mak naok 50 sent,sai! Liafuan hirak ne’e mak repete iha fatin nebe Presidenti CNRT vizita.Ohin loron naok 50 sent, sai, sai tiha ona topiku komik nian ka
bahan lelucon
.Liutiha tinan 1 governu AMP nebe Xanana Gusmao xefia; korupsaun sai at liu. Emabarak hakilar atu kombate korupsaun, media lokal no internasional fo sai kazu korup-saun, maibe governu konsidera nudar parte husi kampaña partidu opozisaun, tambane’e governu taka tiha sira nia tilun ka rona maibe tama husi tilun sorin sai fali tilunsorin. Governu laiha sasukat oinsa atu kombate ba kazu korupsaun hirak ne’e. Se ha-ree fila fali ba kotuk, diferensia entre governu Fretilin no AMP: uluk governu dezafiaema atu hatoo faktus korupsaun nian, agora iha faktus barak maibe konsidera laejiste. Ida ne’e la signifika katak governu Fretilin laiha korupsaun.Governu AMP foin konsidera iha korupsaun iha governu laran bainhira
Millenium Challenge Coorporation
(MCC) hakarak atu fo ajuda osan US $ 300 miloens ba governubainhira Timor-Leste iha notas diak relasiona ho korupsaun. Maibe dala ida tan res-ponsavel MCC iha governu DR. Joao Mariano Saldanha defende governu AMP katak notas Timor-Leste la diak tamba kazu korupsaun barak iha 2006; katak dados nebeuza ne’e dados governu anterior ninian ou iha liafuan seluk Joao Mariano Saldanhahakarak hateten governu AMP diak liu.Parte husi esforsu atu simu osan husi MCC, parlamentu nasional prosesa lalaisKomisaun Anti Korupsaun (KAK) nebe nudar inisiativa diak ida atu hatudu ba MCCkatak Timor-Leste seriu duni atu kombate korupsaun. Parte husi kampaña atu hetantulun husi governu Estadus Unidus, Primeiru Ministru Xanana Gusmao ba dala uluk halo suspensaun ba diretor Institutu Jestaun ba Ekipamentu no SAS tamba konsiderahalo korupsaun, maski atuasaun ne rasik la liu prosesu formal tuir lei funsionamentupubliku nian. Primeiru Ministru brani atu foti desizaun deit ba nivel diretor nebe ihatendensia ba persegisaun politika, maibe laos politika atu kombate korupsaun idanebe diak. Iha nebe deit korupsaun la haree ba rasa, idade, feto ka mane, boot kakiik no klaru katak korupsaun la hatene partidu politiku.Governu AMP han basa makas bainhira Transparency International, organizasaunnebe tinan-tinan monitora korupsaun mundial fo sai katak Timor Leste nia korupsaunsai at liu; husi ranking 123 (2006) ba 145 (2008). Governu atu responde relatoriu
Transparency International
oinsa? Publiku nia preokupasaun laos boatus deit, minimurelatoriu Transparency International hatudu tiha ona.MCC atu fo tulun ba governu AMP? Klaru katak kondisaun atu hetan tulun husi MCClaos notas iha korupsaun deit, iha kondisaun 17 nebe tenki hatudu benefisiu signifikantehanesan Timor-Leste bele garante kapital suli livre iha Timor-Leste nebe signifikakatak laiha politika protesaun ba interese nasional; presiza iha titulu rai nebe klaruatu fasilita kapital nebe suli mai Timor, partisipasaun feto iha edukasaun aumenta.Timor-Leste, presiza duni osan husi MCC, bele haree husi esforsu governu Fretilinno AMP. Korupsaun nebe ohin loron, uluk ita lakohi sai nasaun koruptu hanesanIndonesia,
performance
Indonesia iha tinan 2008 diak liu fali Timor (pozisaun126);signifika katak uluk ita aprende atu labele repete eror nebe Indonesia komete, maibe,agora ita aprende tiha ona no lakohi husik. At liu tan, Indonesia nebe sai mestre bakorupsaun, ohin loron ita aprende no sai matenek liu fali Indonesia. Tamba ne’e, itahetan gelar professor iha korupsaun.Iha tempu Indonesia, ema barak nebe sai nudar funsionariu publiku ka PNS justifikahahalok korupsaun tamba dehan ne’e laos Timor nia osan; osan husi invazor Indonesia;balun halo korupsaun hodi ajuda rezistensia. Agora, korupsaun ne’ebe halo ita naok duni povu ne’e nia osan; osan husi fundu minarai. Iha parte ida Timor oan bele saiorgullu tamba maski nasaun foin harii Timor-Leste nia sistema fundu petroliferu entermus ba transparensia sai numeru 2 iha mundu. Kestaun boot mak oinsa sistemafundu petroliferu nebe iha kontrola husi Parlamentu Nasional, Governu,
Bank and Payment Authority
(BPA), Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu no labele hasai osanhusi fundu petroliferu se la liu husi orsamentu jeral estadu bele aplika mos ba uti-lizasaun fundu petroliferu; bainhira iha kontrola liutiha orsamentu jeral estadu ne’eparlamentu nasional aprova.Relatoriu Transparency Internasional nudar pankada boot ba governu AMP emtermus politika rai laran, maibe en termus Internasional ita rasik moe tamba ida ne’ereflete katak ita rasik laiha komitmentu politiku atu kombate korupsaun. Relatoriune’e reflete katak buat ruma salan ho fiskalizasaun husi Parlamentu Nasional, InspetorJeral, PDHJ no liu-liu Prokurador Jeral nebe la forte atu kombate korupsaun.Lalais ka kleur, presiza iha duni vontade no komitmentu politika atu kombate dunikorupsaun tamba korupsaun haterus povu tomak no kuandu daet ona, susar atukura. Korupsaun la koñese rasa, idade, feto ka mane, iha relijiaun ka lae, uluk au-tonomia ka ukun an, sa tan korupsaun koñese partidu politiku.
Loromonu, maibe lider politika sira mak lansa no provoka situasaun?
Seidauk iha evidénsias kona ba dis-kriminasaun Lorosa’e-Loromonu. To’o ago-ra Komisaun eventual ne’ebe uluk ita niaguvernu forma mos la temi diskriminasaun.Mais kontra regulamentu military ne’e ihano akontese duni. Ema ne’e dezerta no saihusi ninia instituisaun militár ne’e iha.Petisionariu sira nia kazu, guvernu AMP re-zolve tiha ona no fo osan. Maibe ami niaproblema kona ba diskriminasaun to’o ago-ra ema seidauk pronunsia. Keta halo abanbainrua sira akuza hau nu’udar jeneral idakriminozu, Becora ne’e ba ita hotu. Haununka tauk prizaun Becora. Uluk iha ai laranpior liu ida ne’e mos ami sei infrenta du-rante tinan 24. Sa tan Becora. Iha prizaunBecora ne’eba kama mos iha, hahán mosdiak. Ami nudár militár ami la bele ba Be-cora tanba ami nia kadea militar mos iha.Maibe hau hanoin katak hau seidauk to’oiha ne’eba.
Saida mak durante ne’e sai nu’udarita boot nia preukupasaun?
Hau nia preukupasaun, justisa tenki baema hotu. La’os ba ami deit. Maibé ba emahotu ne’ebe komete krime. Hau hanoinkatak invazaun 1975 ne’e mos, ema kometekrime. Iha krizi 2006 mos ema kometekrime. Entaun justisa ne’e tenki ba ema hotu.
Tuir ita boot nia interpretasaun konaba krizi 2006 ne’e F-FDTL mak krizi niahun?
Ema barak maka interpreta katak krizi2006 ne’e F-FDTL no PNTL maka nia hun.Hau bele dehan katak ida ne’e efeitu idane’ebe ikus mai PNTL no FFDTL maka saivítima. Hau hanoin katak kauza ne’e itaseidauk to’o nia hun
.
Se maka krizi niniahun, karik ita nia alin sira ne’ebe agora da-dauk iha kadea hanesan Salsinha hamutuk sira seluk, ne’e sira la hatene buat ida.Militár no Polisia maka krizi nia hun ou ketaema seluk ka elementus seluk? Ida ne’ekestaun justisa. Tan ne’e mak tenki iha in-vestigasaun para bele to’o ninian realidade. Agora ita labele akuza deit F-FDTL ho Po-lisia maka nia hun. Hau hanoin katak pro-sesu ne’e sei lao no seidauk ramata. To’oikus sei hetan rezultadu ne’ebe los. Agoraita la bele kondena F-FDTL no PNTL mak krizi nia hun. Mai hau prosesu ne’e sei kon-tinua no seidauk ramata. Prosesu ne’e seiiha ninia inisiu no ninia fim. Ne’e mak agorahau labele dehan se mak krizi nia hun.
Leave a Comment