Четвртак, 28. јануар2010.
КРАГУЈЕВАЧКЕ
15
www.kragujevacke.rs
Кг дух
Потеру води Милан Пурић
Д
uh Kragu jevca danas
otkrivamo s ~ovekom
ko ji ima vi{e zani-
mawa i jo{ vi{e in- teresovawa. Sada je
jedan od grafi~kih u-
rednika upravo ovih
novina, tim poslom se najvi{e i
bavio u `ivotu, dugogodi{wi je u-
spe{ni karikaturista, bio je novi-
nar, godinama je imao a utorsku
radio emisi ju „Na kra ju grada jed-
no poqe”, a u mladosti se bavio
sportom, bio je fudbalski golman,
s manom ko ju sam prizna je – te{ko
se bacao u levu stranu.
Kako se A leksandar Dimitri je-
vi} iliti Aca Krwa sam predsta-
vqa?
Ja sam duh iz Aladinove ~arobne
lampe, ali to nemoj nikome da pri -
~a{ jer sam ovde inkognito. Ako
pita{ mog {kolskog druga Serge ja,
on }e ti re}i da sam ja samo sawar,
~i ji se pogled gubi u magli i pepe-
lu i da sam ro|en da sawam kaomnogi drugi na zemqi. Ina~e sam
jo{ mnogo toga.
Bio si dobar |ak, dobar sporti-
sta, dobar novinar. U ~emu si
jo{ dobar?
Ta~no, to sam sve bio. Trenutno,
na primer, protiv votke vodim sa
velikom razlikom. Naravno, malo
se {alim. Osim {to sam znao dakre~im, stavqam lamperi ju, lepim
tapete, dobar sam bio kao radio vo-
diteq i pravio sam dobre emisi je
na Radio Kragu jevcu. Za {ta sam
jo{ dobar mogao bi da pita{ nekog
drugog. Ne mislim, kao neki, da sam
najpametni ji na svetu, ali dobro
pravim novine, odnosno grafi~ka
re{ewa. Klinci su me tehnolo{ki
prevazi{li, ali u likovnom delu
se ne dam.
Kako su te vaspitavali u porodi-
ci?
Mo`da ni je popularno, ali mo-
ji roditeqi su bili seqaci iz oko-
line Jagodine i komunisti.
Genetika i vaspitawe u ku}i do-
prineli su da se formiram. Uti-
cao je tu i sport i jo{ ko jekakve
aktivnosti. Bio sam ~lan likovne
grupe Doma omladine, gde je jedna
ve}a grupa mladih soci jalno sazre-
vala uz slikawe, zabavqawe i dru-
`ewe. Vra}a{ me u neka za mene
lepa vremena i nezaboravne provo-
de. Naravno, vaspitavala me je i
kragu jeva~ka ulica. Na posletku, na
formirawe ovog Ace Krwe uticala
je i kafana. Ovo gde sedimo sada je
kafan~e u kome sam ja dve godine
bio kelner. Tu sam sa koleginicom
Slavicom lepo radio i `iveo i sve
nam je i{lo kako treba.
Koliko si u ~io kao |ak, treni-
rao kao sportista i koliko ra-
di{ kao novinar, karikatu -
rista, grafi~ki u rednik?
Kao |ak nisam u~io gotovo ni-
{ta i dok sam uspevao da pazim na
~asu bio sam dobar |ak. Imam vero-
vatno genetsku manu da ni{ta ne
pam tim, pa kad pro~itam kwigu, na
kra ju ne znam {ta sam pro~itao na
po~etku. Trenirao sam koliko se
tra`ilo od mene, ~ak i vi{e, a mo-
ram da ti ka`em da nisam novinar,
ili se ne ose}am kao novinar. Ja
sam pisao za novine, ure|ivao
sportsku rubriku i jo{ po ne{to,
ali nemam osnovne karakteristike
ko je mora da ima svaki novinar: -
nisam znati`eqan i qubopitqiv.
To {to sam znao da pone{to sro-
~im {to zadovoqi ured nika - ne-
{to je sasvim drugo. Ponajvi{e
sam radio i najvi{e sebe ulo`io u
grafi~ko pravqewe novina. Kari-
katura je vrlo va`an deo mog `ivo-
ta, verovatno presudan, ali i to sa
godinama malaksava i sad me najvi-
{e dr`i prelom novina, dizajni-
rawe. Kad god je neki klinac do{ao
kod mene hotev{i da crta karika-
ture, prvo {to sam ga pitao bilo je
da li je spreman da dva sata dnevno
crta. Imam sedam-osam |aka, {to u
karikaturi, {to u sportskom novi-
narstvu, ko ji su napravili ne{to
pristojno, a pod tim podrazumevam
da su mogli da od toga `ive. Jedino
prizna jem Goranu Dimi}u da me je
pretekao, a va`no je da u~enici
preteknu profesora.
Za ko ji deo grada si posebno ve-
zan?
Naravno, za Va{ari{te. Tu sam
ro|en, tu }u da umrem, tu `ivim
celog veka. Za mene je Va{ari{te
dva reda starih zgrada, nekad su se
zvale nove, a me|u wima je trebalo
da bude park. I sad znam gde su sta-ze tog parka. Ali, tu su nakeke~ili
dve kuti je, to za mene nisu zgrade,
i ceo ovaj prostor naru`ile i una-
kazile.
Da li si postao golman zato {to
ti je stadion bio blizu? Kakva su
tvo ja se}awa na to vreme fudba-
la?
To sa blizinom stadiona nema
veze. Ja sam ko i svi oti{ao da i-
gram fudbal, a ne da branim. Posle
nekoliko mewawa mesta legendar-
ni Aca ^amac mi je rekao da }u dabranim i da postanem Ja{in. Niko
svoj talenat ne mo`e da presko~i.
Ne{to mo`e da se doda radom, ali
talenat je ograni~ewe ambici jama.
Uspeo sam neko vreme da branim u
Srpskoj ligi, ko ja je bila na onda-
{wem visokom nivou, a sport danas
samo ponekad gledam, vi{e volim
crtane, a pogotovo ka ubojske fil-
move.
[ta je to kragu jeva~ki duh? Ima
li ga i gde se kri je?
Ima ga i ne kri je se. Zaboravqa
se da su prva tri najzna~ajni ja, ta-
kore}i rodona~elnika kragu jeva~-
kog duha Milo{ Obrenovi}, pre
svih, pa onda Joakim Vu ji} i, na
kra ju, Dimitri je Davidovi}. Pri
tome bitno razdva jam duh od duho-
vitosti, a pogotovo od duhovnosti
kako se danas tuma~i. Duh je sveo-
buhvatni `ivot ~ar{i je, jezgra gra-
da. To se de{ava u Pozori{tu, Domu
omladine u Domu kulture, ko je smo
brzo napravili, a jo{ br`e uni-
{tili. To je trebalo da bude steci-
{te kulturnih doga|awa u gradu.
Neki duhovitost svode na puku {a-
lu ko ja mo`e da zasme je qude. Ja sam
zato da se {alimo, ali malo dubqe.
Ima qudi ko ji se smatra ju duhovi-
tim, ali ja mogu da ih slu{am petminuta i onda idem. Iz uzetno du-
hovit je Dragan Ra ji~i}, ~ovek u vr-
hu srpske satire. Kad pri~a i o
obi~nim stvarima, on pri~a u afo-
rizmima, skoro je dobar kao ja. Vrh
vrhova srpske satire je Ra{a Pa-
pe{. ^ovek doseqenik iz Beograda,
do{ao i postao na{, za razliku od
onih iz obrnutog smera. Neki ko ji
dolaze iz drugih sredina i kvare
nam duh, a mi smo krivi {to nismo uspeli da se odbranimo. Izgradi-
li smo od samodoprinosa fakulte-
te, a sad na{a deca ne mogu od
drugih da se upi{u na wih. To je da-
nak „demokrati je” ko ju smo imali.
Qudi ko ji do|u donesu ve} usa|en
mentalitet svo jih kra jeva.
Uostalom, svi gradovi ima ju svoj
duh. I kad omladina ka`e - nemamo
gde da se zabavqamo, ja znam da smo
pogasili bioskope, ali mogu da idu
u pozori{te, na koncerte, neka idu
u biblioteku, neka ~ita ju.
Inici jator si Salona antiratne
karikatu re u Kragu jevcu?
Ja sam ide ju ukrao. „Fak” je svo-
jevremeno imao konkurs za anti-
ratnu karikaturu za studente
Jugoslavi je. Dve godine je bio kon-
kurs i izlo`ba, pa se to ugasilo i
potom se ugasio „Fak“, a meni se u-
~inilo da je glupo da tako dobra i-
de ja ne posto ji. Po~eo sam da
bu{im kroz „Svetlost” i posle pet
godina uspeli smo 1981. da napra-
vimo prvi Salon. To je ne{to ~ime
Kragu jevac mo`e ozbiqno da se po-
di~i, za {ta je dokaz i skora{wa
izlo`ba u U jediwenim naci jama.
Moram da ka`em da smo to po~eli
Miodrag Sto jilovi} i ja, ali da
ni je bilo ~ika Veqe Markovi}a,
ko ji je u to vreme bio neki va`an
funkcioner u Beogradu, mi ne bi-
smo uspeli. U me|uvremenu smo ga
postavili za do`ivotnog po~asnog
predsednika Salona. Lepo je {to
smo do~ekali i petnaesti Salon i
skoro trideset godina rada.
[ta je po tebi dobra karikatu -
ra?
To je ono kad otvorim novine,
vidim karikaturu i onda zavrqa-
~im novine i ka`em : „Idi, Aco, u
p.... lepu materinu kad ne zna{ o-
vako da napravi{ karikaturu!”
Karikatura ne mora da bude sme-
{na, ~esto je boqa ona opora, sati-
ri~na. Uglavnom se svodi na
obrtawe naglava~ke onog {to mi
zovemo stvarnost. Uzmi ko ju bilo
stvarnost, obrni je na glavu i dobi-
}e{ karikaturu.
[ta misli{ o kragu jev~kim `e-
nama?Kako su one u ticale na
stvarawe kragu jeva~kog du ha?
Najlep{e `ene na svetu `ive u
Kragu jevcu, ali ni je sve u lepoti.
Pomenuo bih Tatjanu Osre~ki ko ja
je odli~an pesnik i dobar ~ovek,
peva~ice Mari ju [erifovi} i Je-
lenu Toma{evi}, ko je ni{ta ne
treba da pri~a ju, treba samo da pe-
va ju i tako {ire svoj duh, a onda do-
bi jamo `enski kragu jeva~ki duh.
[ta je kragu jeva~ki duh dao te-
bi, a {ta si ti u gradio u wega?
Meni je dao mnogo. Da ni je bilo
takvog okru`ewa, ne bi pored tebe
sedeo ovaj Aca Krwa, ve} neki dru-
gi. Kad ka`em mnogo, formirao me
je da razmi{qam, da se pona{am u
odre|enim okolnostima, a ja sam
kragu jeva~kom duhu doprineo koli-
ko sam mogao. Desetak izlo`bi ka-
rikatura, jednu dobru emisi ju na
radi ju ko ja je tra jala petnest godi-
na, nekoliko redizajna stare „Sve-
tlosti”, nekoliko rubrika u woj i
da pomenem nekoliko |aka ko jima
sam dao podsticaj. Eto to je.
Leave a Comment