• Embed Doc
  • Readcast
  • Collections
  • CommentGo Back
 
2008: TINAN NE’EBÉ INSTITUISAUN ESTADU NAKSOBUHosi Mari Alkatiri(I Parte)Sesé dei’t ne’ebé koalia kona ba Timor-Leste, ninia rezisténsia istórika, maibé, latemi Xanana, ema ne’e nega istória. Maibé, karik FRETILIN la iha, Xananamoos la iha, karik FALINTIL la iha, nia labele sai moos Komandante Forsasnian.Bainhira koalia kona ba Xanana, ita tenke refere ba nia nu’udar membru KomitéSentral FRETILIN nian hosi 1975 to’o 1987, lider FRETILIN nian no resisténsia nian noKomandante máximu FALINTIL nian iha tinan 80/90, no agora, nu’udar PrezidenteRepúblika nian no nu’udar Primeiru-Ministru defaktu.Atu koalia kona ba Xanana nu’udar homem de estado no atu halo emakompreende didiak aspetu ida ne’e, importante hato’o uluk esplikasaun badak idakona ba oinsá individualidade ne’e mosu iha istória resisténsia Timor-Leste nian.Xanana, ne’ebé horiuluk alunu Semináriu Dare nian, iha tinan balun ikus liu, molokkolonialismu portugés ramata, nia hahú hakerek dadaun poezia no hasara Luís deCamões bainhira nia hakerek
Mauberíadas.
 Tanba nia hahu knaar iha letras, biarhakerek
naïve
hela, nia sai figura ida ne’ebé ema barak koñese tiha ona, ihatempu ne’ebá, iha prasa ki’ik Dili nian.Iha 1974, hafoin 25 Abril, Xanana la partisipa kedas iha movimentasaun polítika nola halo parte grupu jovens ne’ebé movimenta an ba harii ASDT (Associação Social-Democrata de Timor). Xanana la hatudu nia oin bainhira ASDT hakotu no hakfilan anba FRETILIN, iha Setembru 1974.Ikus tiha mak nia foin tama ba FRETILIN no servisu hamutuk ho Francisco Borja daCosta, Júlio Alfaro no seluseluk ta’an no sira mak garante publikasaun NACROMA,buletin FRETILIN nian. Xanana dedika ba lala’ok ida ne’e nu’udar rerterfotográfiku no ikus mai, nia tara fila fali mákina fotográfika hodi buka hamoris filafali ninia gostu ba hasai retratu. (Tamba ne’e, hau sempre hatete halimar ba niakatak, molok atu sai Prezidente Repúblika, presiza sai uluk fotógrafu falladu.)Bainhira UDT hala’o sira nia asaun militar hasoru FRETILIN, iha 11 Agostu 1975,Xanana ba hamutuk membrus Komité Sentral FRETILIN nian, ne’ebé lidera hosiiNicolau Lobato no nia retira ba Balibar. Iha loron tuir kedas, 12 Agostu, Xananaoferese an ba fila fali mai Dili ho misaun atu kontakta sarjentus no ofisiais timor oansira balun, ne’ebé halo parte Forsas Armadas Portugal nian, atu husu sira nia tulunhodi bele tau fila fali lei no órden. Hafoin iha Dili, ema kaer kedas nia, dadur ,litik maibé kore kedas nia. Liu tiha loron balun, ema kaer fila fali nia iha Xavier do
 
Amaral nia uma, fatin ne’ebé membrus Komité Sentral balun konsentra. UDT siralori nia ba súlan iha sira nia kuartel, koñesidu nu’udar “Palapaço” no hafoinFRETILIN halo kontra-ofensiva, mak nia no membrus FRETILIN barabarak, inkluindulider koñesidu, Vicente Reis Sa’he, hetan liberdade.Bainhira forsas Suharto nian tama iha Timor-Leste, Xanana ba tiha ona fatin idabesik fronteirra. Liu tiha fulan balun, nia partisipa iha reuniaun bo’ot iha Maiu 1977ne’eKomité Sentral halao iha Soibada ne’ebé foti estratéjia
Luta Popular noProlongada
. Ikus mai mak nia simu kargu nu’udar adjuntu Komisáriu Polítiku rejiaunnian, iha Ponta Leste.Iha 31 Dezembru 1978, Nicolau Lobato, Prezidente FRETILIN no RepúbilkaDemokrátika Timor-Leste nian, no Komandante-em-Xefe FALINTIL nian matebainhira tiru malu hela ho militar indonéziu sira. Hafoin tinan 1979 hahú, iha fulanbalun nia laran, FRETILIN no Governu RDTL ninia úlun boot seluk ta’an tuir niniaezemplu no an ba mate ba nasaun. Iha rejiaun ponta leste nian, Xanana,Ma’Huno no Tchai mak sai adjuntus ba Komisáriu polítiku Juvenal Inácio, aliás,Serakey. Serakey no Tchai moos, ikus mai mate. Sira ne’ebé konsentra iha sentru-leste mak Mau Hodu no ninia kompañeirus sira ne’ebé konsegue hasees an hosi
cerco e aniquilamento
ne’ebé forsas Suharto nian halao hasoru sira. Molok krizeboot sira akontese, atu evita ema mate mohu hotu, lideransa fó órden bapopulasaun rende, iha fatin hotu-hotu ne’ebé FRETILIN kontrola.Ita meadus tinan 1979 nian, guerilla la iha tiha ona bazes ba tulun sira iha zonasne’ebé FRETILIN kontrola. Neinek-neinek populasaun sira tun dadaun ba hela ihafatin ne’ebé forsas Suharto nian kontrola. ( Iha duni aldeias estratéjikas ka kampuskonsentrasaun sira ne’e mak Xanana no sobreviventes sira súbar beibeik bainhiratropas indonézias persegue sira iha foho leten durante tinan barak Rezisténsianian). Tropa Indonézia nian oho ita nia ema liu rihun atus rua. Ita nia forsashamenus tiha ba grupus kikoan de’it ka bolsas rezisténsia ne’ebé namokari iha railaran no reziste ho kilat uituan liu.Iha situasaun krize ida ne’e, ne’ebé ita labele sukat ho krize sira seluk, makXanana afirma an nu’udar líder ba faze foun luta nian. Ida ne’e mak nia méritu noita labele nega ida ne’e. Tenke rekoñese ida ne’e ba beibeik. Nia fó an tomak bahetan fila fali bolsas rezisténsia sira ne’e no hafoin hetan tiha sira, mak nia foinkonvoka Konferénsia Nasional FRETILIN nian ba Marsu 1981; iha Konferénsia idane’e mak sira harii bazes ba hadia fila fali FRETILIN no FALINTIL. Nune’e, holideransa Xanana nian, mak partidu marxista-leninista FRETILIN mosu, maibé,desizaun ida ne’e anula iha 1984, tamba la tuir ba realidade luta Timor-Leste nian.Ho ninia lideransa mak harii moos Conselho Revolucionário da Resistência Nacional– CRRN no ikus mai, iha 1987, hakfila an ba Conselho Nacional da ResistênciaMaubere (CNRM). Durante prosesu ne’e tomak, Xanana kaer duni lideransaefetiva iha rai laran to’o 20 Novembru 1992, loron ne’ebé ema kaer nia iha
 
Lahane, Dili no hafoin autoridade Indonésia nian halo julgamentu ba nia, dadur niaiha Cipinang, Jakarta to’o 1999. Iha Abril 1998, bainhira Xanana sei dadur hela,Convenção Nacional atu harii CNRT halao iha Peniche, Portugal no deside hakfilakCNRM ba CNRT no eleje nia ba Prezidente CNRT nian. Iha Maiu 1998, Suharto monuno dalan loke ba halao referendum iha Timor-Leste.Referendum halao iha 30 Agostu 1999 no hafoin fulan rua liu, iha Outubru 1999,Xanana fila mai Timor-Leste nu’udar Prezidente CNRT nian. Liu ema hotu-hotu, niahatene katak, iha rai laran, instituisaun rua ne’ebé sai rin polítiku no militarNasaun nian mak FRETILIN no FALINTIL. Maibé nia hado’ok an tiha ona hosiFRETILIN hosi kedas Dezembru 1987, nu’udar konsekuénsia hosi ninia polítikaretórika ba despartidariza i.e. hakotu partidu polítiku ninia influénsia ka kontroleba Resisténsia. Nia kaer de’it ona kargu Komandante máximu FALINTIL nian.Maibé, nia hatene oinsá kontinua esplora lealdade hosi organizasaun rua ne’ebéfó fiar tomak ba nia, hodi nia bele inpoen beibeik ninia podér ba sira. Sira saikúmplise ba malu hodi bele luta hamutuk hasoru ema ne’ebé halo okupasaunillegal ba ita nia rain. Maibé, Xanana fiar katak sira iha kumplisidade ida ne’etamba ninia figura, ne’e duni, nia hanoin katak nia iha buat hotu-hotu no emahotu-hotu nia leten, katak nia iha forsa liu FRETILIN no FALINTIL nia nain-tomakmak nia de’it.Xanana toman tiha ona komanda organizasaun rua ne’e no haree ba sira nu’udarninia instrumentus ba halao ninia podér unipesoal (podér mai hosi ema ida de’it),no ema nein ida bele litik ida ne’e.Nune’e, molok ita halao serimónia solene ba restaurasaun independénsia Timor-Leste nian, konseitu ne’ebé nia la simu, Xanana autoriza Sérgio Vieira de Mello bahakotu FALINTIL no harii iha ninia fatin , Forsas Defeza Timor-Leste nian. (Bainhirasira hamate FALINTIL, sira bele hakotu ona Nasaun ninia kapital simbóliku idane’e no koa húsar talin ne’ebé liga Forsas ne’e ho istória resisténsia rasik). Siramoos hasai dadaun asua’in sira arbiru de’it no hamosu ho hahalok ida ne’eproblemas oin-oin ne’ebé seidauk hakotu loloos to’o ohin loron. Tamba Xanana niniainkoerénsias, iha 2006/07, ema ataka fila fali FALINTIL, liu hosi forma oin-selukida, atu hafoer ninia imájen no halakon ema ninia fiar ba instituisaun ida ne’e.Diplomatas hosi rai balun, ne’ebé akreditadu iha Dili, haksolok an loos tambahanoin katak krize 2006 halakon tiha ona povu Timor-Leste ninia espíriturezisténsia no patritotismu. Bainhira sira hamate FALINTIL iha tempu UNTAET nian,sira hakat tiha ona pasu ida ba oin atu hakotu kapitál simbóliku ida no lori esponjaida atu hamoos tiha istória Rezisténsia nian. Hafoer imájen FALINTIL nian,hamenus FRETILIN no ninia lideransa nia forsa, no fahe ita nia rain, halo parteestratéjia tomak ne’ebé ema uza ba hakfilak Timor-Leste ba nasaun ida ne’ebé laiha pasadu, no karik, sei la iha futuru soberanu; ho ida ne’e mak sira hahú koalideransa istórika rai ida ne’e nian no ita seidauk hatene sira sei buka halo ida ne’eto bainhira.
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...