BERZANSKI PREGLEDNIK NA NASTANI VO PE^ATENI MEDIUMI
3
Data 23.06.2008broj 28
берзНИК
Doma{niot esap na pazarne izleguva
Nedelava, ako se izzemat voglavno negativnite ocenki,kritiki i `albi za politi~kite postizborni glasawa i sekakorazgovorite na na{ata politi~ka vrhu{ka so najvisokite ev-ropski demokrati vo Brisel vnimanieto na makedonskata jav-nost be{e okupirano so nastanite okolu Akcionerskot sobra-nie na Makedonski telekom. Sobir na koj se o~ekuva{e razvr-skata za isplata na dvegodi{nata dividenda koja treba{e da ja dobie Vladata, a kojazasega i natamu ostanu-va status-kvo... Vlada-ta ednostavno e zate-~ena, ne mo`e da se na-godi so Makedonski te-lekom. Toj sega si e gaz-da i kako si saka, takai }e si re{i... patemtoa mu go ovozmo`uva izakonskata regulativavo zemjava... Za raspre-delbata na dobivkatasi odlu~uva (so glasa-we ili bez glasawe nasobranieto) voglavnorakovodniot tim nakompanijata, odnosnodominantniot akcio-
ner. E sega, doma{niotesap, deka em }e imameinvestitori, koi pove-
}e ili pomalku }e vlo-`at i razvijat ne{to odtelekomunikaciskiotsistem vo zemjava, kojvo toa vreme u{te kakobe{e i za stotina pro-centi zad zapadiot, emda si imame dobivka, ne}e da odat ba{ vo istanasoka... Kako ponatamu}e zavr{at kalkulaci-ite, 60-ina ili 30-inamilioni evra, i ~ij in-vesticionen plan }ebide podjaden na Vla-data ili pak na Make-
donski telekomunika-
cii?, e navistina dis-kutabilno... Naj~estopri vakvi pazarewa-koga dvete strani sedaleku so sumata, kojavo najmala raka bi tre-balo da pretstavuvapresek ili zakonskosleduvawe za uspe{no-
to rabotewe, kako popravilo se otvoraatsite karti, mislamonie {pekulativnite...Sega im e tesno i na ednite i na drugite: Telekomot go gubimonopolot vo fiksnata telefonija... startuvaa On-tel, a ne-delava i Kosmofon... Na Vladata pak i gori, treba da go is-polni vetenoto, a za {to planirala golem dekl od ovaa suma...Vo sekoj slu~aj nepredviden problem za tro{ewe dopolnitel-na energija...A koga sme kaj Sobranieto na akcionerite na Ma-kedonski telekom, koe be{e prezaka`ano za minatava nedela,toa voop{to ne rasprava{e po predlog odlukata za raspre-delba na neto dobivkata, nitu za raspredelbata na dividen-data za 2007 godina. Od Telekom vakvata odluka ja obrazlo-`uvaat so toa {to bilo potrebno ponatamo{na diskusija zaovie dve to~ki pome|u mnozinskite akcioneri. Zna~i to~kataza podelba na profitot be{e simnata od dnevniot red na mi-natonedelnoto akcionersko sobranie na Makedonski telekom.Koga }e se deli dividenda ne se znae.Pretstavnikot na Vladiniot kapital,
Zoran Traj~evski
po jasni deka otkako Vladata na minatata sednica na sobrani-eto predlo`ila da ne se usvoi predlogot od mnozinskiot ak-cioner, po me|usebna komunikacija e dogovoreno ovie dve to~-ki da bidat simnati od dneven red i za niv da se rasprava naslednoto sobranie na akcionerite na Makedonski Telekom.- Zakonskiot rok ne se probiva. Ova }e bide prva to~ka naOdborot na direktori i potoa vo zakonski rok }e treba da sezaka`e novo Sobranie. Vladata ostanuva na svoeto barawe ise nadevame vo najskoro vreme }e se dojde do re{enie, pojas-nuva vladiniot pretstavnik. Vo sekoj slu~aj, na 30 juni divi-dendata ne mo`e da bide isplatena, zatoa {to po redot nane{tata,kako {to ve}e pojasni Traj~evski, od aspekt napretsedatelskata funkcija na Sobranie na akcioneri naMaktel, prvo treba da ima sednica na Odborot na direktori iposle toa vo rok od 21 den da bide zaka`ano novoto Sobraniena akcioneri so to~ka na dneven red.Zasega Vladata nema namera da otstapi, prodol`uva vobitkata da si go dobie profitot na koj smeta{e pri kroewetona partiskata programa i gi vgradi i vo stote ~ekori. Tokmuzatoa taa i si bara celosna isplata na dividendata - okolu 60miliona evra, i te{ko deka }e ja prifati prepolovenataponuda od okolu 27 miliona evra od ungarskite sopstvenici.Vladata i Maxar Telekom doprva }e pregovaraat za visinatana dividendata {to treba da se isplati.Nasproti barawata na Vladata, prviot ~ovek (glaven iz-vr{en direktor) na Maktel,
Nikolaj Bekers
tvrdi deka kom-panijata }e izleze so investiciski plan. - Koga planot }ebide gotov }e go dostavime do bordot na direktori. Stanuvazbor za prili~no golema suma na pari od nekolku deseticimiliona evra. Ne mo`am sega da gi informiram mediumitepred da go informiram bordot na direktori.Povisoka dividenda baraat i pomalite akcioneri.Malcinskiot akcioner i porane{en vraboten vo Telekom,
Simon Gruevski
, pak reagira{e deka dominantnite sopstve-nici na kompanijata ne gi po~ituvale zakonite vo Makedonija.Spored nego, raspravata za dividendata bila odlo`ena pointervencija na premierot Nikola Gruevski. Gest koj toj gopozdravuva: Mu ~estitam na premierot {to prv pat donesemudra odluka, zatoa {to na Vladata i nam ni pripa|a mnogupove}e dividenda otkolku {to tie ni nudat.- 2000 godina, pred proda`bata na Telekom, Vladata dobi60 miliona evra dividenda. Lanskata godina so nekade poma-lku od 500.000 fiksni telefoni, so milion i 200.000 mobilnitelefoni, Vladata dobiva 27 miliona dividenda. Kade se to-ga{ parite?, pra{uva akcionerot Gruevski.Za 2006 i 2007 akcionerite vo Telekom treba da podelatprofit od 160 miliona evra. Vladata e sopstvenik na 34% odkapitalot na telekomunikaciskata kompanija koja so godiniu`iva vo monopolot vo fiksnata telefonija.
Do sledniot ponedelnikMakedonka BaldazarskaGlaven i odgovoren urednik na
берзНИК
e-mail: berzNIK@interNIK.com.mk
- Evropskata Unija nestrplivo o~ekuva novpredlog od posrednikot
Metju Nimic
za sporotpome|u Grcija i Makedonija i veruva deka kavga-ta mnogu skoro }e stane minato. (Prosto da ne tise veruva...)- Treba da bideme realisti. Sakam da veru-vam deka problemot naskoro ima re{enie ...sopredlogot {to }e dojde od Wujork. ...uveruva{e voBrisel visokiot evropski pretstavnik
HavierSolana
po sredbata so makedonskiot premier
Nikola Gruevski
.- Vo Brisel ne odlu~uva Slovenija, odlu~uvaEU- go potsetila gr~kata ministerka
Dora Bako-jani
slovene~kiot kolega
Dimitrij Rupel
, uka-`uvaj}i mu deka slovene~kite evropski planoviza Makedonija se te{ko ostvarlivi. A, i na Vla-data i e pove}e od jasno deka Slovenija nemamnogu zemji na koi mo`e da smeta vo makedonsko-to dosie?...- Vo me|uvreme Grcija ima otvorena poddr{-ka od Bugarija, Kipar, Portugalija, Luksemburg,Belgija, no i od noviot pretsedava~ so EU -Francija. - Najprvo mislam deka mo`eme da po-mogneme ako potsetime deka Makedonija nemaplan B, tuku samo plan A, a toa e eden den da sta-ne del od evropskoto semejstvo. No, ne e Francijataa {to }e igra va`na uloga vo ovoj proces, tukuKomisijata, koja na krajot na oktomvri }e go ob ja-
vi godi{niot izve{taj vo koj ili }e ima ili nemada ima preporaka za po~etok na pregovorite, ve-li ambasadorot na Republika Francija vo zemja-va,
Bernar Valero
.- Imaj}i gi vo predvid vakvite stavovi naevropskite demokrati, opravdana e ocenkata naruskata agencija ITAR-TASS, deka EU sepak ne-ma namera da izvr{i pritisok vrz Grcija vo vrs-ka so problemot so imeto na Makednija, poradikoj Atina go blokira procesot na nejzinata inte-gracija vo EU i NATO.Ottuka {to mo`e drugo da se o~ekuva od EUvo zavr{niot dokument, osven deka }e i uka`e naMakedonija deka mora da go re{i sporot so imetoso ~lenkata na Unijata, Grcija, za da dobie datumza po~etok na pregovorite za ~lenstvo, vo najdo-bar slu~aj do krajot na godinata. A pod toj najdo-bar slu~aj, spord premierot, bi zna~elo - Akodojdeme do dobro re{enie za koe prethodno }e sedogovorat Skopje i Atina, }e organizirame refe-rendum....
Leave a Comment