• Embed Doc
  • Copy Link
  • Readcast
  • Collections
  • CommentGo Back
Download
 
1
Velimir Blažević
 
USTAŠKI ZLOČIN NAD SRBIMA
 U OKOLICI BANJE LUKE
7. VELJAČE 1942. GODINE
 
(Dvojbe i neistine o sudjelovanju u zločinu
 
fra Tomislava Filipovića
 
i drugih franjevaca iz samostana Petrićevac)
 
Vijest o drugom pastirskom pohodu pape Ivana Pavla II. Bosni i Hercegovini i o njegovomdolasku u Banju Luku 22. lipnja 2003., te odluka mjerodavnih crkvenih osoba i vlasti da se tom
 prigodom euharistijsko slavlje s narodom i čin beatifikacije ili proglašenja blaţenim Ivana Merza,rodom Banjalučanina, odrţe pokraj franjevačkog samostana na Petrićevcu, izazvali su u odreĎenim političkim i intelektualnim krugovima Republike Srpske i Srbije, kao i kod dijela srpskogstanovništva, negativno raspoloţenje i reakcije. Naime, u nekim emisijama na televiziji i radiju, kao i
u dnevno
m i periodičnom tisku, izraţavano je negodovanje i protivljenje Papinu dolasku uRepubliku Srpsku uopće, a osobito da se planirana svečanost odrţi na Petrićevcu.Kao razlog tome protivljenju, navodio se zločin koji je 7. veljače 1942. izvršen nad rudarima
 
rudnika uglja Rakovac i nad srpskim ţiteljima u selima Drakulić, Motike i Šargovac, pokraj BanjaLuke, te su za taj zločin, uz ustaše, optuţivani i okrivljivani takoĎer franjevci iz samostanaPetrićevac, a naročito fra Tomislav Filipović.
 
Ovdje ću, sasvim
 
kratko, naznačiti o kojem i kakvom se zločinu radi, te se posebno osvrnuti naoptuţbe o sudjelovanju u tom zločinu fra Tomislava (Miroslava) Filipovića, kao i drugih franjevacaiz franjevačkog samostana na Petrićevcu.Ţelim odmah naglasiti da o tome postoje različite, pa i suprotne, informacije i podaci, i oni će biti navedeni onako kako ih pojedini izvori donose. Uzdrţat ću se od vlastite kategoričke prosudbe ovjerodostojnosti tih izvora i o točnosti podataka, budući da mi nisu dostupni, ako uopće i pos
toje,
originalni dokumenti o ţrtvama navedenog zločina i o njegovim izvršiteljima. Upozorit ću, meĎutim,na razmimoilaţenja i brojne i velike razlike u navodima i podacima o istim dogaĎajima ičinjenicama. Jasno je da istina moţe biti samo jedna, a kad se o zločinu o kojem će ovdje biti riječiiznose različite "istine", onda se moţe dvojiti o istinitosti bilo koje tvrdnje ili navoda.
1. Tko je počinio zločin, i broj žrtava
- pobijenih Srba
u selima Drakulić, Motike i Šargovac
 
Uglavnom se navodi da je jedna
ustaška postrojba 7. veljače 1942. poubijala velik broj Srba uselima Drakulić, Motike i Šargovac, nedaleko od Banja Luke.Prema obavijesti koju je Veliki ţupan u Banja Luci, pukovnik Aleman, neposredno nakonzločina poslao putem radiograma Ravnateljstvu
za javni red i sigurnost u Zagreb,
„
 jedna satnija
ustaške bojne pod zapovjedništvom nadporučnika Josipa Mišlova“
poubijala je 37 rudara kod
rudnika Rakovac, a zatim 715 srpskih ţitelja u selu Motike, te oko 1.500 osoba u selima Drakulić iŠargovac.
1
Isti
se podaci navode i u radiogramu kojeg je nekoliko dana kasnije, 11. veljače 1942.,Ustaška nadzorna sluţba iz Banja Luke uputila u Zagreb Zapovjedništvu ustaške nadzorne sluţbe, na
ruke gosp. Eugena Kvaternika.
2
 U spomenutim radiogramima je najavljeno da o
 pširno izvješće slijedi. Zapovjedništvo ustaškenadzorne sluţbe u Banja Luci je to izvješće i poslalo, i u njemu se navodi: „
7. ov. mj. je jedna satnija
1
Vidi prijepis radiograma u:
Vladimir Dedijer
,
Vatikan i Jasenovac
, Dokumenti, Beograd 1987., str. 385.
2
 
V. Dedijer
,
Vatikan i Jasenovac
, str. 387.
 
2
II. 'Tjelesne Poglavnikove Bojne' koju je vodio nadporučnik Josip Mišlov“
poduzela akciju u kojoj jena rudniku Rakovac ubijeno i zakopano 37 radnika grko-
istočne vjere (pravoslavaca), a da ih je, prema izjavama nekih radnika, ubijeno do 52, zatim da je u selima Drakuliću i Šargovcu ubijeno oko
1.300-1.500 osoba, a u Motikama oko 70 porodica.
3
 Vladimir Dedijer je objavio dva dokumenta, za koje tvrdi da se nalaze u Vojno-istorijskom
arhivu u Beogradu, u fondu Drţavne komisije za utvrĎivanje ratnih zločina. Jedan je, kaţe, izvještajnjemačkog poslanstva u Zagrebu (s naznakom
- Predmet: Stanje oko Banja Luke), a drugi je prilog
uz taj izvještaj (označen kao
-
Predmet: Metode borbe protiv mirnog stanovništva). Navodi da su obata dokumenta poslana 26. listopada 1942. Ministarstvu vanjskih poslova Trećeg Reicha. Uspomenutom izvještaju, donesenom u prijevodu, piše da je 6. veljače 1942. u okolini Banja Luke„ustaški bataljon kapetana Zelića“
 
izvršio veliki pokolj, i da je u selu Drakulići(!) pobijeno čitavotamošnje srpsko stanovništvo, a da se isto dogodilo 7. veljače u selu Motika(!), te 9. veljače u seluŠargov
ac
“
.
4
 
A u prilogu uz taj izvještaj, takoĎer u prijevodu s njemačkog jezika, pod br. 9., piše: „
6,
7 i 9 februara 1942 izvršen je pokolj pravoslavnog stanovništva sela Motika, Drakulići i Šargovac(severozapadno od Banja Luke) od strane jednog ustaškog odre
da od 100 ljudi iz Zagreba pod
vodstvom ustaškog kapetana Zelića, i ustaškog poručnika Tateka kao i franjevačkog fratra Filipovićaiz Banja Luke. Ţrtve ove 'akcije' bili su u Motiki(!) blizu 100 porodica sa 700 članova obitelji, uDrakulićima (Rudnik Rakovac) 60 radnika, u Šargovcu 120 lica“
.
5
 
Prema iskazu svjedoka ĐorĎa Rajića, kafedţije iz Banja Luke, što ga je dao Zemaljskoj komisijiza utvrĎivanje ratnih zločina za Bosnu i Hercegovinu, „
na osmog februara 1942. jedna grupa
zagrebačkih ustaša pod vodstvo
m fratra-
isusovca(!) imenom Filipovića, iz samostana Petrićevca krajBanja Luke, otišla je u srpsko selo Rakovica
-
Rudnik kraj Banja Luke. /…/. Tada su ovdje ubijena52 radnika Srbina. Poslije toga otišli su ustaše pod vodstvom fratra Filipovića u selo Drakulići krajBanja Luke /…/. U ovom selu ustaše su opet pod vodstvom fratra Filipovića ubili oko 1.500 Srba,ljudi, ţena i djece“
.
6
 
Izvještaji i izjave se ne slaţu u tome kada je zločin izvršen (prema jednima, 6., 7. i 9. veljače1942.; prema većini, 7. veljače; a prema jednom svjedoku, 8. veljače), zatim koja je ustaška postrojba zločin izvršila (navode se: "jedna satnija II. Tjelesne Pavelićeve/Poglavnikove bojne izBanja Luke"; "jedna satnija ustaške bojne"; "jedan ustaški odred od 100 ljudi iz Zagreba"
; "grupa
zagrebačkih ustaša"; "ustaše
-muslimani s Drine i jedna satnija II. Poglavnikove tjelesne bojne"). Ne
 postoji suglasje ni o tome tko je predvodio ustašku vojsku u izvršenju zločina (nadporučnik JosipMišlov, kojega navode gotovo svi sluţbeni izvještaji; ili kapetan Zelić i poručnik Tatek, koji sespominju u izvještaju njemačkog poslanstva; ili fratar Filipović).Uz naprijed navedene, imamo još više drugih posve različitih navoda i podataka o broju ţrtavau Rakovcu, Drakuliću, Motikama i Šargovc
u.
U izvještaju Zemaljske komisije za utvrĎivanje ratnih zločina za Bosnu i Hercegovinu iz prosinca 1944. stoji da je u zločinu u okolici Banja Luke 7. veljače 1942. ubijeno preko 2.300muškaraca, ţena, djece i starica, a meĎu njima i šezdesetero školske
djece.
7
 
A u sluţbenom dopisušto ga je provincijal Bosne Srebrene, fra AnĎeo Kaić, uputio 12. svibnja 1942. u Rim vrhovnom poglavaru franjevačkog reda, navodi se da su ustaše u selima Drakulić, Motike i Šargovac ubili više
od 1.600 osoba pravoslavne vjere.
8
 
Prema iskazu samog Filipovića (bivšeg fra Tomislava), kojeg jedao 25. lipnja 1945. u Zagrebu, na suĎenju za zločine u logoru Jasenovac, „
pobijeno je u selima
Drakulić, Šargovac i Motike oko 1.500 do 2.000 ljudi, ţena i djece – 
 
Srba“
.
9
 
A na saslušanju pr 
ed
3
 
V. Dedijer
,
Vatikan i Jasenovac
, str. 286.
4
 
V. Dedijer
,
 Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita
, Rijeka/Liburnija-Zagreb/Mladost, 1981., 2. sv., str. 539.
5
 
V. Dedijer
,
 Novi prilozi
 
…, str. 542.
 
6
Vidi:
Viktor Novak
,
 Magnum crimen
, Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, Zagreb 1948., str. 646.
7
Vidi:
V. Novak
,
 Magnum crimen
, str. 646-647.
8
Kopija dopisa, br. 763/42., nalazi se u arh
ivu franjevačke provincije Bosne Srebrene, Sarajevo, god. 1942., posebni
fascikl.
9
 
V. Dedijer
,
Vatikan i Jasenovac
, str. 390.
 
3
Komisijom za utvrĎivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, takoĎer u Zagrebu, 29. lipnja
1945., on je izjavio kako se poslije
„pročulo da je tom prilikom pobijeno 2.000 ljudi“
. U sudskom
 procesu koji je početkom veljače 1947. voĎen pred Vijećem Vr 
hovnog suda NR Bosne i
Hercegovine u Banja Luci protiv trojice okrivljenika za ustaške zločine u Bosanskoj Krajini (to su bili Viktor Gutić, Felix Niedzielski i Nikola Bilogrivić), svjedokinja Jagoda Brković, iz selaDrakulić, je izjavila da je „
pobijeno p
reko 3.000 ljudi, ţena i djece samo u jednom selu“.
10
 
misleći
valjda na svoje selo -
Drakulić.U novije vrijeme Jovan Babić, publicist i knjiţevnik iz Banja Luke, piše u svojoj knjizi,
naslovljenoj
 Drakulići
, da je u selima Drakuliću, Motikama i Šargovcu u
bijeno oko 2.300 Srba,
meĎu kojima i 52 pravoslavna Ďaka u šargovačkoj osnovnoj školi.
11
On donosi i spiskove pobijenih.
Spiskovi su sastavljeni: za selo Drakulić, prema sjećanju Vase Mitrovića iz 1957., i prema podacimaMuzeja ţrtava genocida u Beogradu; za selo Šargovac, prema rekonstrukciji SUBNOR 
-a Banja
Luka, iz 1965., i prema podacima Muzeja ţrtava genocida u Beogradu; za Motike, prema
rekonstrukciji SUBNOR-
a Banja Luka, iz 1965., i prema podacima Muzeja ţrtava genocida u
Beogradu; i za rudnik uglja Rakovac, prema rekonstrukciji SUBNOR-a Banja Luka, iz 1965. godine.
U tim spiskovima je za Drakulić navedena 1091 ubijena osoba, za Šargovac 192 osobe, za Motike424 osobe, a za rudnik Rakovac 66 osoba, s njihovim imenima i prezimena, i s godinama roĎenja.
12
 
Jovan Babić u svojoj knjizi S
 pomen-
hram svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću
, poziva
 jući
 
se na izvještaj njemačkog zapovjednika Sigurnosne policije (Sicherheitspolizei) za Jugoistok u
Beogradu, koji je nosio naslovo:
„
Ponovni pokolj srpskog stanovni
štva u zapadnoj Bosni februara1942. od strane ustaša“
, a napisan
16. oţujka 1942.,
navodi da su u rudniku Rakovcu poklani svi
rudari pravoslavne vjere, a njihov broj e kreće izmeĎu 31 i 63 osobe(!), u selu Šargovac da su
pobijeni ljudi
iz 124 kuće, i 53 p
ravoslavne djece iz narodne
škol
e.
13
 
Babić navodi da je u seluDrakuliću, u štali seljaka Mitrovića (on ispravlja prezime
-
u Mihajlovića) bilo zatvoreno pedesetosoba, te da je štala zatim zapaljena a te osobe izgorjele ţive.
14
 
U jednom svom novinskom člank 
u
Babić o pobijenima u selu Šargovcu kaţe: „Nije utvrĎen točan broj ubijenih, no ipak treba da je prema sluţbenim vestima likvidirano 1750 ljudi“.
15
 
 Nemoguće je da je u Šargovcu bio toliki broj
srpskih
ţrtava, pa
ako je taj podatak uzet iz naprijed spomenut
og izvještaja zapovjednika njemačkeSigurnosne sluţbe,
vjerojatno su
u ţrtve toga sela ubr 
ojene
takoĎer ţrtve iz sela Drakulić i Motike.TakoĎer u novije vrijeme dr. Zdravko Antonić piše da je u Drakuliću pobijeno ljudi, ţena i djece
preko 700, a u Motikama preko 500,
16
 
dok Lazar Lukajić iznosi podatak da je u Drakuliću usmrćeno1.360 Srba, u Šargovcu 257 i u Motikama 674, ukupno 2.291.
17
 
 Nema nikakve dvojbe da je u selima Drakuliću, Motikama i Šargovcu 7. veljače 1942. pobijenomnogo srpskog stanovništva pravoslavne vjere. MeĎutim, naprijed navedeni podaci o broju ubijenih
- i ukupno gledano i po selima -
meĎusobno se veoma razlikuju (za Drakulić se navode brojke: 700,1.091, 1.500, 3.000; za Motike: 424, 500, 674, 700, 715; za Šargovac: 120, 192, 257; a za
 
Drakulić iŠargovac skupa: 1.500 i 1.300
-1.500. Za sva tri ta sela zajedno, navode se brojke od: 1.600, 1.500-2.000, 2.291, i 2.300 pobijenih). Sve se te brojke pogotovo razlikuju od onih (od nekoliko stotina)koje usmeno i u privatnim razgovorima, a javn
o se o tome ne usuĎuju govoriti, iznose neki, još
10
Vidi novine:
Glas
, Banja Luka, br. 6 (86), od 8. 02. 1947., str. 3.
11
Te brojke on iznosi u svom romanu
 Drakulići,
2. izd., Banja Luka - Beograd, 1999., strr. 95, 195, 199,
 
a ponavlja ih i utekstu: "Pismo od nemilih misli", objavljenom u listu:
Glas srpski
, Banja Luka, 31. maj 2003.., str. 9.
12
Vidi:
Jovan Babić
,
 Drakulići
, 2. izd., Banja Luka-Beograd, 1999., str. 206-227.
13
Vidi:
J.
Babić
,
Spomen-
hram svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću,
Drakulić
, 2003., str. 26-29;
Isti
: "Sloge će biti, al' ne zna se ka' će", u:
Glas srpski,
Banja Luka
 ,
21. i 22. jun 2003., str. 6.
14
Vidi:
J. Babić
,
Spomen-
hram svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću,
str. 29.
15
Vidi:
J. Babić
,
"Sloge će biti, al' ne zna se ka' će", u:
Glas srpski,
Banja Luka
 ,
21. i 22. jun 2003., str. 6.
16
Vidi:
Zdravko Antonić
,
 Dokumenta o genocidu nad Srbima u Bosn i Hercegovini od aprila do avgusta 1941
., izd.Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka/Srpsko Sarajevo 2001., str. 129.
17
 
Lazar Lukajić
,
 Fratri i ustaše kolju.
Vidi:
Predrag Lazarević
, "Potiskivanje istine ili 'u cara Trajana kozje uši'", u:
Patriot 
, Banja Luka, br. 69, od 9/6/2003., str. 34.
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...