You are on page 1of 34

PROMOTIVNO PREVENTIVNI VODI

VODIC ZA POSTPARTALNU NJEGU MAJKE I NOVORODENETA

Sarajevo 2009.

POSTPARTALNA NJEGA

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO INSTITUT ZA NAU^NOISTRA@IVA^KI RAD I RAZVOJ KLINI^KOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU

VODI ZA POSTPARTALNU NJEGU MAJKE I NOVOROENETA


Sejda Dino Kadrija Krni Afrodita Katava Bai

Sarajevo, 2009.

Sejda Dino, VMS, glavna medicinska sestra JU Zavod za zdravstvenu zatitu ena i materinstva Kantona Sarajevo Kadrija Krni, VMS, glavna medicinska sestra Ginekoloko akuerska klinika Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu Afrodita Katava-Bai, MS medicinska sestra u patronai JU Zavod za zdravstvenu zatitu ena i materinstva Kantona Sarajevo

PREDGOVOR
Primjena promotivno preventivnih vodia u promociji i prevenciji, kao i tretiranju, odreenih bolesti i stanja ima veliki znaaj u unaprijeenju svakodnevne prakse zdravstvenih profesionalaca na svim nivoima zdravstvene zatite. U cilju obezbijeivanja standardizirane i kvalitetne zdravstvene usluge graanima, sa naglaskom na promociju i prevenciju, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo je na podruju Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo proces pripreme i izrade navedenih vodia. Formirani su struni ekspertni timovi, iz razliitih oblasti, sa ciljem dobijanja prijedloga tema, procedura i postupaka, koji su prilagoeni situaciji i potrebama graana, a isti su komparabilni sa savremenim procedurama koje se primjenjuju svugdje u svijetu. Sadraj promotivno preventivnih vodia je zasnovan na rezultatima istraivanja multicentrinih studija kao i konsenzus dokumentima ekspertnih timova i/ili radnih grupa. Cilj promotivno preventivnih vodia je : Promocija zdravlja Prevencija bolesti Primjena procedura zdravstvene njege Primjena rehabilitacijskih procedura Usvajanje standarda za medicinski nadzor Racionalizacija trokova zdravstvene zatite Razvijanje internih edukacionih planova Razvijanje i implementacija dobre prakse zdravstvenih profesionalaca Edukacija medicinskog osoblja i pacijenata

Uspostava promotivno preventivnih vodia e olakati i racionalizirati rad zdravstvenih profesionalaca svih profila, sa posebnim osvrtom na rad u primarnoj zdravstvenoj zatiti, polivalentnoj patronanoj slubi, kao i ostalim nivoima zdravstvene zatite. Promotivno preventivni vodii su in extenso dostupni i na web stranici Kantona Sarajevo, www.ks.gov.ba, kao i na web stranici Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu, www.kcus.ba. Radna grupa

www.ks.gov.ba

www.kcus.ba

SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................... 7 2. PUERPERIUM/BABINJE ............................................................................... 7 2.1. Karakteristike babinja............................................................................... 8 2.2. Voenje puerperiuma i njega porodilja .................................................... 9 2.3. Kontrola opeg i lokalnog stanja porodilje ............................................... 9 2.4. Mokrenje i stolica ..................................................................................... 9 3. HIGIJENA PORODILJE U PORODILITU ................................................. 10 3.1. Epiziotomija ............................................................................................ 10 4. NJEGA NOVOROENETA U PORODILITU............................................ 10 5. ULOGA PATRONANE SESTRE U KUNIM UVJETIMA ......................... 12 5.1. Posjeta patronane sestre ..................................................................... 12 5.2. Pregled porodilje .................................................................................... 12 5.3. Pregled dojki ........................................................................................... 12 5.4. Pregled visine fundusa ........................................................................... 13 5.5.Pregled epiziotomije ................................................................................ 13 5.6.Prevencija infekcije epiziotomije .............................................................. 13 5.7. Previjanje rane poslije carskog reza ...................................................... 14 5.8. Savjet o linoj higijeni porodilje .............................................................. 14 5.9. Savjet o ishrani porodilje ........................................................................ 15 5.10. Dodatni savjeti za porodilju ................................................................... 15 5.11. Prva menstruacija poslije poroda ......................................................... 15 5.12. Seksualni odnos poslije poroda ............................................................ 16 6. PSIHIKO STANJE PORODILJE ................................................................. 16 6.1. Poroajna tuga (Baby blues).................................................................. 16 6.2. Postpartalna depresija (PPD) ................................................................ 16 7. PREGLED NOVOROENETA................................................................... 17 7.1. Koa novoroeneta .............................................................................. 17 7.2. Pregled glave novoroeneta ................................................................ 17 7.3. Kefalhematom ........................................................................................ 18 7.4. Otoci na sisicama novoroeneta........................................................... 18 7.5. Obrada pupka novoroeneta ............................................................... 18 7.6. Pregled genitalija novoroeneta ........................................................... 19 7.7 Fizioloka utica kod novoroeneta ...................................................... 19 7.8. Ostali savjeti za novoroene ................................................................. 19 7.8.1. Krevet novoroeneta.......................................................................... 20 7.8.2. Odjea novoroeneta......................................................................... 20 7.8.3. Previjanje novoroeneta .................................................................... 20 7.8.4. Oblaenje novoroeneta .................................................................... 20 7.8.5. Kupanje novoroeneta kad otpadne pupak ....................................... 20 8. PRAVILNO STAVLJANJE BEBE NA DOJKU ............................................ 22 8.1. Dojenje blizanake novoroenadi ......................................................... 24 8.2. Dojenje novoroeneta nakon carskog reza .......................................... 24 8.3. Pla novoroeneta ................................................................................ 24 8.4 Stolica novoroeneta i dojenje.............................................................. 24

9. PROBLEMI PRI DOJENJU I TRETMAN DOJKI .......................................... 24 9.1. Novoroene povraa krv ...................................................................... 24 9.2. Uvuene bradavice ................................................................................. 25 9.3. Gljivina infekcija bradavice i areole ..................................................... 25 9.4. Ljutenje bradavice ................................................................................. 25 9.5. Ispucale bradavice ................................................................................. 25 9.6. Zastojna dojka ........................................................................................ 25 9.7. Mastitis.................................................................................................... 26 9.8. Apsces dojke .......................................................................................... 27 10. OSTALI SAVJETI ZA NOVOROENE ...................................................... 27 10.1. Poloaj kod podrigivanja novoroeneta ............................................. 27 10.2. Stomani grevi kod novoroeneta.................................................... 27 10.3. Davanje tekuine novoroenetu koje doji da ili ne?....................... 28 10.4. Boja mokrae ....................................................................................... 28 10.5. Poloaj spavanja novoroeneta .......................................................... 28 10.6. Savjet o D3 kapima .............................................................................. 28 10.7. Kone promjene kod novoroeneta ................................................... 28 10.8. Prva kontrola novoroeneta kod pedijatra ......................................... 28 11. ZAKLJUAK ................................................................................................ 29 12. LITERATURA ............................................................................................... 29

1. UVOD
Ovaj vodi obrauje njegu porodilje i novoroeneta kao i provoenje preventivnih mjera u cilju ouvanja zdravlja majke i djeteta. Trudnoa, porod, kao i babinje su novost za svaku enu, praene su brojnim psihikim i fizikim promjenama. Nakon poroda za majku i bebu nastupa period privikavanja jednog na drugo, kao i adaptacija bebe na vanjski svijet. Porod je fizioloki proces koji zavrava raanjem djeteta, plodovih ovoja i placente. Porod prije navrenih 37 nedjelja trudnoe nazivamo prijevremenim porodom. Nakon navrenih 37 nedjelja trudnoe kaemo da je porod u terminu ili na vrijeme. Poetak poroda oznaavaju trudovi ili prsnue vodenjaka. Pravi trudovi traju najmanje jednu minutu i javljaju se u pravilnim vremenskim razmacima, u poetku svakih 15 minuta, a zatim u sve kraim razmacima. Vodenjak moe prsnuti samostalno ili za vrijeme trudova. Svaka sumnja na prsnue vodenjaka znak je da porodilja odmah krene u porodilite. Trajanje poroda razlikuje se ovisno o tome da li je rije o prvorotki ili vierotki. Prvorotke raaju u vremenskom razmaku od 12 do 18 sati, a vierotke znatno bre. Puerperium ili babinje predstavlja doba i stanje organizma ene poslije poroaja u kome se gube promjene nastale za vrijeme trudnoe i proaja, a svi se organi vraaju u stanje koje je postojalo prije trudnoe.

2. PUERPERIUM / BABINJE
Porodom posteljice zapoinje razdoblje puerperia ili babinja koji u prosjeku traje est sedmica nakon poroda. Kroz to razdoblje dolazi do povlaenja genitalnih i ekstragenitalnih promjena nastalih za vrijeme trudnoe te do oporavka od samog poroda. U svojim fiziolokim okvirima razdoblje babinja obuhvaa sljedee promjene: dolazi do postupnog smanjenja maternice i rodnice na veliinu prije trudnoe; uspostavlja se laktacija, a i sama maternica se obnavlja i priprema za nove cikluse i moguu trudnou.

2.1. Karakteristike babinja Amenorea izostanak menstruacije Lohije iscjedak iz rodnice Laktacija izluivanje mlijeka Involucija maternice vraanje maternice

Amenorea - izostanak menstruacije do kojeg nakon poroaja dolazi zbog luenja prolaktina. Amenorea kao posljedica luenja prolaktina moe trajati do dvije godine, ovisno da li majka doji ili ne. Lohije iscjedak iz rodnice - karakteristian za babinje. Javlja se u okviru pripreme maternice za nove cikluse i moguu trudnou. U najveem broju sluajeva lohije prolaze tri karakteristine faze: crvena lohija (lohia rubra) traje tri do etiri dana, a ine je krvarenje iz leita posteljice i oljuteni sloj materine sluznice; prozirna lohija (lohia seroza) - moe biti ruiasto-ukaste boje. Sadri manje krvi, a vie bijelih krvnih stanica i traje oko dvije sedmice; bijela lohija (lohia alba) - moe trajati do etiri nedjelje i ine je oljutene epitelne stanice i cervikalna sluz.

Od etvrte do este nedjelje potpuno prestaje ova sekrecija. Koliina lohija razlikuje se iz dana u dan, a razlika je individualna. Lohija su obilnije kod ena koje doje. Miris lohija je karakteristian, slian je donekle mirisu znoja i nije tako neprijatan. Produeno izluivanje lohija preko normalnog vremena znak je patolokog stanja, te u tom sluaju porodilju treba uputiti ginekologu. Laktacija izluivanje mlijeka najvaniji hormon za laktaciju je prolaktin za iju je produkciju osnovni podraaj dojenje. Ve po porodu izluuje se prvo mlijeko kolostrum i uspostavlja se potpuna laktacija. Involucija maternice vraanje maternice u stanje prije poroda. Po porodu maternica se nalazi u visini pupka i u prosjeku se smanjuje jedan popreni prst dnevno. Nakon dvije sedmice zatvara se unutranje ue cervikalnog kanala, a rodnica se vraa, gotovo, na mjere prije poroda.

2.2. Voenje puerperiuma i njega porodilje Zadaci voenja puerperiuma i njege porodilje su; 1. 2. ostvariti uslove za normalan tok puerperiuma s ouvanjem zdravlja majke i djeteta; pravovremeno otkrivanje i lijeenje oboljenja porodilje i dijeteta.

Sve se to postie tanim i najsavjesnijim pregledom, te redovnom kontrolom opeg i lokalnog stanja porodilje. Pregled i kontrolu porodilje ako je puerperium normalan vri babica, a ukoliko je puerperium patoloki, to rade babica i ginekolog. 2.3. Kontrola opeg i lokalnog stanja porodilje Ova kontrola poinje neposredno poslije poroaja, te mora biti uraena u prva tri sata poslije poroaja. U tom periodu treba kontrolisati: stanje maternice; ope stanje porodilje; puls; temparatura; karakter krvavih lohija i epiziotomija.

Maternica je u tom periodu labilna za kontrakcije usljed toga moe doi do atoninog krvarenja. Osim toga moe doi do naknadnog krvarenja iz epiziotomije. 2.4. Mokrenje i stolica Poslije poroaja moe se desiti da ena ne mokri 12 sati jer je prilino dehidrirala i vano je uzimati dovoljno tenosti. Ako ne doe do spontanog uriniranja radi se evakuacija urina pomou katetera. Kad je u pitanju stolica veina ena ima problema da poslije poroaja obavi nudu, posebno dok je u porodilitu. esto je prisutan strah, ako je raena epiziotomija da prilikom napinjanja ne doe do raivanja. Tako dolazi do nagomilavanja i stvrdnjavanja stolice to vremenom oteava situaciju. Prva stolica se oekuje dva do tri dana poslije poroaja, a 9

ako izostane daju se tablete koje izazivaju pojaan rad crijeva. Majka ne moe biti otputena iz porodilita dok se ne regulie rad urinarnog i digestivnog trakta.

3. HIGIJENA PORODILJE U PORODILITU


Higijena porodilje u porodilitu sastoji se od tuiranja, odravanja higijene ruku, kao i higijene usne upljine. Vanjske genitalije treba redovno prati dva puta dnevno, kao i poslije defekacije. Poslije svakog pranja stavi se ist uloak. Posteljno rublje mora biti isto i zategnuto da ne bi nauljalo porodilju prilikom leanja. Babica preuzima brigu o krvarenju iz uterusa, vodi rauna o uriniranju porodilje, kao i o tome da li ima redovnu stolicu. Ishrana porodilje treba da bude prva dva dana lagana, uglavnom tena. Porodilja bi poslije poroda trebala ustati i proetati pored kreveta, ne treba se forsirati, za poetak je dovoljno napraviti nekoliko koraka koji su vani u sprijeavanju tromboze i embolije. Babica mora pomoi porodilji prilikom prvog ustajanja nakon poroda zbog iscrpljenosti organizma porodilje. 3.1. Epizotomija (prosjecanje meice) Epiziotomija se radi u interesu majke i ploda. Kada se opisuju tegobe porodilja najee se spominje rez od epizotomije i povezano s tim porodilja se ali na teko i nemogue sjedenje, bol pri uriniranju i defekaciji, zatezanje, bol oko avova, oteano kretanje. Higijena se sastoji od tuiranja mlakom vodom. Redovno mijenjanje uloaka uloci od prirodnih vlakana, ni sluajno uloke koji potparuju i stvaraju toplotu, koja moe izazvati infekciju. Majka lei na boku i ustaje iz krevata iz bonog poloaja, zbog naprijed opisanih tegoba.

4. NJEGA NOVOROENETA U PORODILITU


Novoroene je dijete od roenja do 28-og dana ivota. Smatra se da je to period u kojem se dijete sa svim svojim organskim sistemima adaptira na ekstrauterini ivot. Teina donesenog djeteta pri porodu kree se od 3000 do 4200 gr, a duina djeteta 48-52 cm. 10

Prva njega novoroeneta sastoji se od: ienja dinih putova; Podvezivanje pupkovine nakon to prestane pulsirati, jer dijete na taj nain dobiva 60-80 ml. krvi, a i ona ga preko posteljinog krvotoka opskrbljuje kisikom dok ne prodie; Brisanje bebe sterilnom toplom kompresom; Stavljanje bebe na bebi-term; Obrada pupka; Mjere glave, grudnog koa, duina i teina; Povijanje bebe u pelene; Stavljanje identinih brojeva majci i bebi; Previjena beba se daje majci; Ispuni se karton koji sadri: ime i prezime majke, identini broj majke i bebe;

Za vrijeme boravka porodilje u porodilitu potrebno je: Odmah nakon poroda ostvariti bliski kontakt majke i bebe. Beba se stavlja majci na prsa. Prueni dodir koa na kou prvi osjetilni dodir majke i djeteta, utie na pojaanu i bru laktaciju. Pola sata po porodu staviti dijete majci na grudi da bi se to prije uspostavio refleks dojenja. Omoguiti zajedniki boravak majke i djeteta 24 sata dnevno rooming in, kako bi odmah majka uila potrebe novoroeneta i postigla sigurnost u postupcima sa djetetom. Majku poduiti tehnici dojenja (ukoliko je pohaala psihofiziku pripremu trudnice za porod) trebala bi ve biti poduena. Podoj treba da bude na zahtjev djeteta. Ne daje se nadomjesna ishrana, ako ne postoji medicinska indikacija. Poduiti majku kako da izdaja mlijeko ukoliko je djetetu potrebna posebna njega.

11

5. ULOGA PATRONANE SESTRE U KUNIM UVJETIMA


Po izlasku majke i bebe iz porodilita potrebno je poslati tanu adresu porodilje u primarnu zdravstvenu zatitu da bi u prvih 24 sata dola patronana sestra. Patronana sluba podrazumijeva nastavak pruanja njege i savjeta porodilji po izlasku iz porodilita. Patronana posjeta ima poseban znaaj za porodilju jer se bazira na unapreenju to boljeg odnosa izmeu majke i bebe. Bitna je zato to se zdravstvena zatita provodi u kunom okruenju. Najbitnije je da babica svojim znanjem, strunou i profesionalnou zadobije povjerenje porodilje. Veina branih parova se susree sa osjeajem straha, nesigurnosti i odgovornosti za malog lana porodice. 5.1. Posjeta patronane sestre Posjeta patronane sestre obuhvata Dolazak na kunu adresu; Upoznavanje sa porodiljom, Uzimanje anamneze (kako je protekla trudnoa, da li je koristila ta od terapije tokom trudnoe, da li je pohaala kurseve psihofizike pripreme za trudnice, kako je protekao porod, uzimanje osnovnih podataka iz otpusnice, pranje ruku i pristupa se pregledu porodilje).

5.2. Pregled porodilje Pregled porodilje podrazumijeva sveobuhvatni pogled na stanje u kom se porodilja nalazi. 5.3. Pregled dojki Sastoji se od palpacije obje dojke, da se vidi da li je mlijeko nadolo, te se moraju pregledati i bradavice. 12

Savjetovati majci da obavezno nosi grudnjak koji je ne stee. Koa oko bradavice lui prirodnu masnou tako da kreme i losioni nisu potrebni. Majka poslije dojenja treba mlakom vodom oprati bradavicu i posuiti je. Majci se savjetuje u veini sluajeva noenje "titnika", posebno ukoliko je dolo do pojave ragada. Najvanije je majku upozoriti da obavezno pere ruke prije podoja jer su one izvor infekcije. 5.4. Pregled visine fundusa dno maternice Drugog dana poslije poroda dno maternice nalazi se u visini pupka poto se povratio tonus miia karlinog dna. Petog dana dno maternice se nalazi u sredini izmeu pupka i simfize (stidne kosti), a desetog dana u visini simfize. 5.5. Pregled epiziotomije Epizotomija je rez na meici nastao zahvatom ili intervencijom ginekologa u treem poroajnom dobu. Tretiranje epiziotomije: esto pranje i tuiranje mlakom vodom; Redovno mijenjanje uloaka od prirodnih vlakana, najbolji su vata sa gazom, jer svaki drugi uloak potparava i stvara toplotu koja moe dovesti do infekcije; Redovno zraenje epiziotomije i suenje fenom na udaljenosti od 40cm, koja ne iritira kou ni epiziotomiju. Na taj nain se potpomae bre zarastanje; Od sredstava za pranje koristiti PH neutralna sredstva, koja ne nadrauju kou.

5.6. Prevencija infekcije epiziotomije Infekcija se moe javiti nekoliko dana nakon poroda. Porodilja osjea bol, peenje i nelagodu. Obino dolazi do raivenosti vanjskog sloja konaca. Ako se na vrijeme ne reaguje moe se proiriti i na dublje slojeve. U tim sluajevima rana se 13

ispire 3% hidrogenom, zrai, te stavljaju se obloga od 3% acidi-borici, koje se dre 30 minuta. To se ponavlja tri puta dnevno. Ukoliko se stanje ne smiri, stavljati obloge od jednog promilnog rastvora Rivanola od 5-10 minuta. Ako se tome pridrui visoka temperatura vezana za epiziotomiju porodilju uputiti ginekologu. 5.7. Previjanje rane poslije carskog reza Ako se porodilja previja u kui, patronana sestra vri sljedee radnje: pere ruke; namjeta porodilju da legne; navlai sterilne rukavice; lagano odlijepi flaster i odstrani gazu sa rane; gleda da li je rana crvena, upaljena, da li vlai. Ako je rana suha previja se sterilnom gazom. U drugim sluajevima alje se ginekologu.

5.8. Savjet o linoj higijeni porodilje ena kao trudnica mora imati izgraen stav o pravilnom odravanju line higijene. Odravanje line higijene u postporoajnom dobu od velike je vanosti, kako za majku, tako za bebu. Biti uredna i njegovana znai potovati sebe. Iako se porodilja osjea iscrpljeno i bolno, poslije poroda mora smoi snagu i uz pomo ukuana redovno odravati linu higijenu. Odravanje higijene podrazumijeva smanjen rizik od infekcije, a ujedno potpomae boljem fizikom i psihikom stanju majke. Po izlasku iz bolnice porodilju mora ekati spremljena, prozrana soba u kojoj e boraviti sa bebom. Porodilja se mora redovno tuirati i odravati oralnu higijenu. Treba da nosi pamuni ve, te redovno mijenja uloke. Prvih est nedjelja dozvoljeno je kupanje pod tuem, a tek kasnije u kadi. Kod poroda zavrenog carskim rezom, tuiranje se odgaa, porodilja samo brie tijelo, vodei rauna da ne pokvasi ranu.

14

5.9. Savjet o ishrani porodilje Ishrana mora biti bazirana na to veem i raznovrsnom odabiru namirnica potrebnih da zadovolje dnevne potrebe majke i bebe. Ne postoji idealna hrana za pojaanje energetskih rezervi. Savjetuje se hrana koja obiluje itaricama (zbog vlakana), proteinima (mlijeko i mlijeni proizvodi), te voem i povrem. Hrana koja sadri kiseline (konzervirano povre i voe), suhomesnati proizvodi koji imaju veu koliinu soli, gazirana pia ili prevelike koliine slatkia, mogu kod porodilje izazvati probleme sa poremeajem probave, regulacijom stolice, te preko mlijeka mogu izazvati greve kod bebe. Tokom dojenja porodilja mora voditi rauna o dovoljnom unosu koliine proteina, masti, ugljikohidrata, vitamina i minerala. Majino mlijeko je bogato svim ovim sastojcima, pa i ako majka nema dovoljan unos ovih komponenti, beba koja doji dobie sve to joj je potrebno preko mlijeka. Svakako porodilja treba unositi dovoljnu koliinu tenosti. 5.10. Dodatni savjeti za porodilju Porodilja mora imati dovoljno sna, odmora i pomo u kunim poslovima. Obavezno je noenje steznika poslije poroda, ak i nakon sekcije, jer on potpomae trbune miie da se kontrahuju (koji su izuzetno rastegnuti), kao i zbog involucije genitalnih organa. Savjetovati eni da radi Kegelove vjebe nakon poroda, koje se sastoje u tome da se izazove kontrakcija miia karlinog dna vrenjem stezanja miia kao da se prekida mlaz mokrenja u trajanju od 5 do 8 sekundi., a nakon 10 sekundi ponoviti kontrakciju. Vjebe izvoditi u seriji od 5 do 10 kontrakcija nekoliko puta na dan, a kada porodilja osjeti da su miii vri pojaati duinu kontrakcija i broj vjebi. Upozoriti porodilju da ne koristi tampone bar est nedjelja poslije poroda, zbog mogunosti unosa infekcije. 5.11. Prva menstruacija poslije poroda Najvei broj ena prvu menstruaciju poslije poroaja dobije kada prestane sa dojenjem. Druge bez obzira na dojenje dobiju dva do tri mjeseca poslije poroaja. Prva menstruacija je u pravilu obilnija i nije bolna. ene esto misle da su zatiene od trudnoe sve dok doje bez obzira da li imaju ciklus. Meutim, ovo je potpuno nepouzdana metoda zatite od trudnoe jer se ovulacija javlja prije prve menstruacije. Dakle, nikada se ne moe znati kada e biti prvi plodni dan. 15

5.12. Seksualni odnos poslije poroda Poslije poroaja hormoni su dosta smanjeni tako da je proizvodnja sekreta smanjena, a samim tim je sluzokoa vagine suha. Za vrijeme izluivanja lohija ne preporuuje se imati odnose jer je povean rizik od infekcije. Takoer, treba voditi rauna i o zarastanju epiziotomije. Dakle, iscjedak, bol na mjestu reza, smanjena vlanost i eventualni strah od povreivanja tokom odnosa ukazuju na to da treba saekati sa seksualnim odnosima dok veina promjena poslije poroaja proe.

6. PSIHIKO STANJE PORODILJE


6.1. Poroajna tuga (Baby blues) Poroajna tuga javlja se 2-5 dana nakon poroda i traje do mjesec dana, a doivljava je 80-90% ena. Veliki uticaj na ovo stanje osim psihikog stresa zbog poroda, imaju hormonalne promjene, umor, neispavanost, bol uzrokovana epiziotomijom ili carskim rezom, mastitis i drugi problemi majke i bebe. Glavne karakteristike baby blues su: manjak energije; slabost; ranjivost; nagle promjene raspoloenja; plaljivost i zbunjenost.

Ovo stanje ne treba zabrinjavati, prolazi samo od sebe. Porodilji je potrebno nekoliko dana odmora, pomo i podrka sredine. 6.2. Postpartalna depresija (PPD) - Postporoajna depresija PPD je patoloki poremeaj koji se javlja kod 10-16% ena, najee se javlja 4-8 sedmica nakon poroda, iako se moe pojaviti i kasnije. Ukoliko su izraeni simptomi tuge, plaljivosti, razdraljivosti i bespomonosti, znaajno smanjen interes za sve ili veinu ivotnih aktivnosti majku treba to prije uputiti ljekaru. to se PPD prije otkrije uspjenije se lijei.

16

Simptomi zbog kojih bi se porodilja po izlasku iz porodilita trebala javiti ljekaru: epiziotomija ili rana od carskog reza je crvena, pojavljuje se otok ili bol u predjelu rane; mjesto uboda igle gdje je dobila infuziju je crveno, oteeno ili bolno; poviena temperatura preko 38 stepeni C; krvarenje koje nakon par dana ne prestaje, a boja je svijetlo crvena ili se pojaava; pojava jakih glavobolja praenih muninom; pojava problema sa vidom ili zujanje u uima; bol u elucu; oteano disanje; nagli probadajui bol u grudima i leima; nagla i intenzivna malaksalost uz pojavu nesvjestice. Sumnja na trombozu.

7.

PREGLED NOVOROENETA

7.1. Koa novoroeneta Koa novoroeneta je tanka, prekrivena bijelom sirastom masom koja se skida pri prvom kupanju. Obrisana koa kod novoroeneta je ruiasta ili crvena. Koa novoroeneta pokrivena je njenim bjeliastim maljama koje otpadaju krajem prve nedjelje. Djeija koa sadri veu koliinu vode, manje kolagena, a lojne, znojne i tzv. lijezde mirisnice u podpazunoj jami nedovoljno su razvijene. Jaanjem epiderma razvija se zatitni plat koji kou titi od hemijskih i mehanikih oteenja, ali i od prodora mikroorganizama. 7.2. Pregled glave novoroeneta Glava novoroeneta u prosjeku ima obim od 34 do 36 cm. Ispod koe glave na kostima lobanje nalaze se fontanele od kojih je najznaajnija prednja ili velika tjemena fontanela. Ona se tokom prva dva mjeseca ivota neto poveava, zatim postepeno smanjuje, a zatvara se izmeu 10 do 18 mjeseci ivota bebe. Obino je neznatno uvuena, a kada beba plae izdigne se i napne, to se deava i pri naglim pokretima dok se beba sputa ili podie. Trajno izboena i napeta fontanela u sjedeem poloaju (podignuta glava bebe) koja obino pulsira znak je povienog pritiska u lobanji, neophodno je dijete odnijeti pedijatru. 17

Jae uvuena fontanela znak je dehidracije, i u tom sluaju treba dijete odnijeti pedijatru.

7.3. Kefalhematom Kefalhematom je subperiostno krvarenje koje nikad ne prelazi granicu kosti. Obino je posljedica poroajne traume i poroaja vakuum ekstraktorom ili forcepsom. Nastaje pritiskom glave na kosti karlice u poroaju, a moe se poslije poroaja poveati. 15% kefalhematoma praeno je frakturom odreene lobanjske kosti pa je potrebno ponekad uiniti ehografiju ili rendgenski snimak lobanje. Uglavnom se kefalhematom povue za 4 do 6 sedmica. 7.4. Otoci na sisicama novoroeneta Javljaju se pod uticajem majinih hormona koje beba primi nakon roenja. Otok se pojavi u prvih 2-3 sedmice po roenju. Sisice su tvrde, oteene i bolne. Otoci za par dana nestaju, u suprotnom je potrebno bebu uputiti pedijatru. 7.5. Obrada pupka novoroeneta Po izlasku iz porodilita i pri prvom pregledu bebe patronana sestra mora pravilno i struno uraditi pregled i obradu pupane vrpce. U sluaju nestrunosti ili nepravilnog pregleda moe doi do upale i infekcije. Uredan pupak podrazumijeva suhou pupane vrpce bez propratnih promjena, kao to su vlaenje i krvarenje, a u nekim sluajevima moe doi i do gnojenja. Pupana vrpca nema termin otpadanja, sve zavisi od debljine pupane vrpce. Kod obrade pupka patronana sestra mora prethodno oprati ruke. Dezinfekcija se vri 3% hidrogenom jednom dnevno. Poslije tuiranja ispiranja pupkovine podvui gazu ispod pupka lagano pridravajui tipaljku ili klemu i napraiti antibiotskim puderom, gazu polako obmotati okolo. Majci naglasiti da se beba ne smije kupati u kadi dok pupkovina ne otpadne. Majci se demonstrira suho kupanje, dakle brisanje bebe bez kvaenja pupkovine. Poslije otpadanja pupane vrpce, ukoliko nema granuloma beba se moe kupati u kadi. Kod pojave manjih granuloma tretiraju se kao i kod obrade pupane vrpce, a kod veih granuloma uputiti pedijatru.

18

7.6. Pregled genitalija novoroeneta Genitalni organ kod mukog novoroeneta je relativno malen. Prepucium se moe prevui preko vrha spolnog organa samo kod 4% novoroenadi. Zato ne treba naglo prevlaiti koicu preko vrha spolnog organa, ve pri kupanju samo malo ogoljavati vrh i to bez primjene sile. Skrotum (testisna kesica) relativno je velika, posebno neposredno po roenju. Dugotrajni otok skrotuma razlog je da se uputi pedijatru jer je mogua hernija. Testisi su po roenju sputeni u kesice, a ukoliko to izostane treba saekati nekoliko mjeseci kada e ljekar preporuiti dalji tretman. Genitalni organi kod djevojica po roenju normalno su razvijeni, a ponekad oteeni usljed dejstva majinih hormona. Taj otok nestaje za 2 do 3 sedmice. Nije rijetkost da iz vagine pod utjecajem majinih hormona izlazi bjeliast, a nekad i sukrvav iscjedak. To krvarenje novoroeneta je bezazleno, traje nekoliko dana, a lijeenje nije potrebno. 7.7.Fizioloke utica kod novoroeneta Novoroenaka utica moe nastati iz vie razloga. Veina beba ima povean bilirubin u prvoj sedmici ivota. Fizioloka utica podrazumijeva razgradnju fetalnih eritrocita djeteta sa poveanjem bilirubina koji ne moe biti odstranjen putem jetrenog ciklusa i nagomilava se u krvi bebe, jer je enzimski sistem nezreo. Prvi simptomi utice uoavaju se po izlasku iz porodilita 2-3 dan ivota bebe. Fizioloka utica povlai se do 15-og dana ivota. Prvi simptom je utilo bebe, uoava se da je mirna i jako pospana. Novoroene je nezainteresovano za dojenje. Ukoliko se ne reaguje na vrijeme beba gubi na teini, moe se javiti dehidracija. Kod izraene i prolongirane utice patronana sestra savjetuje majku da budi bebu i da je doji. Isto tako treba bebu izloiti sunevoj svjetlosti, a ako je zimski period onda jaoj dnevnoj svjetlosti. Obavezno majku uputiti da bebu nosi pedijatru da se izmjeri nivo bilirubina u krvi. Kod poveanog bilirubina beba se upuuje u bolnici. 7.8. Ostali savjeti za novoroene Beba treba da bude u prostoriji koja je najzranija i najsvjetlija. Normalna temperatura prostora treba da je 20 do 22 stepeni C. Prostoriju treba ee provjetravati. Dobro bi bilo da prostorija nema previe podnih prostirki, jer se u njima zadrava praina. Ne treba prostoriju pretrpavati namjetajem. Prostorija se esto mora istiti, zraiti i driti urednom. 19

7.8.1. Krevet novoroeneta Novoroene treba spavati samo u svom krevetiu ili kolijevci. Strane krevetia su pokrivene pamunom zavjesom koja ga titi od propuha. Reetke na krevetiu ne smiju biti previe razmaknute da dijete ne bi provuklo glavu. Stranice kreveta mogu se pokretati prilagoavajui ih uzrastu djeteta. Madrac treba biti tvrd i ravan zbog deformiteta kime. Madrac se pokrije nepromoivom plahtom, preko ide navlaka, a zatim gornja plahta. Prekriva za bebu treba da je lagan i topao. Jastuk treba biti ravan i tanak. 7.8.2. Odjea novoroeneta Odjea za bebu mora biti od prirodnog materijala (pamuk, vuna). Treba biti praktina i da se lako odrava. Beba treba biti utopljena i obuena prema godinjem dobu. 7.8.3. Previjanje novoroeneta Previjanje bebe potrebno je vriti 5 do 6 puta na dan. Preko jednokratne pelene staviti pamunu pelenu i bebu zaviti sa drugom pelenom (vedskom), dakle iroko povijanje. Pravilno previjanje smanjuje rizik iaenja kukova. Majke su obino zabrinute, jer tek roene bebe imaju krive noice. Kosti se izravnavaju tek kasnije kad miii ojaaju, a preduslov za jaanje miia je slobodna kretnja nogicama. Nesmetane kretnje noicama i rukicama kod bebe poveavaju cirkulaciju krvi, a nesmetane kretnje omoguavaju pravilno jaanje miia i kostiju. 7.8.4. Oblaenje novoroeneta Oblaenje bebe zavisi od godinjeg doba. Odjea bebe mora da bude od pamuka i da proputa zrak sve do koe, kako bi se tijelo bebe zrailo. Novoroenetu se ne stavlja kapica kada je u kui, samo ukoliko izlazi vani. Previjanje bebe se ini prije obroka, jer e u suprotnom beba povratiti podojenu hranu. 7.8.5. Kupanje novoroeneta kada otpadne pupak Otpadanjem pupka majka moe poeti sa kupanjem bebe. Prostorija u kojoj se kupa beba mora biti toplija, temperatura od 25 do 26 stepeni. Temperatura vode je 36 do 37 stepeni. Prije kupanja majka pripremi robicu i pelene, kao i kozmetiku koja joj je neophodna. Kada u kadu naspe 20

vodu, bebu skinuti i oprezno spustiti u kadu. Vrat i glavica bebe su podignuti i pridravaju se lijevom rukom. Na desnu ruku navue se rukavica od frotira, stavi neutralni ampon, po mogunosti Hippov, i beba se lagano trlja od glave prema noicama. Kada se to zavri beba se polije vodom iz bokala pazei da voda ne ue u ui. Beba se zavije u rairen pekir i tapkanjem se posui. Posebno paziti na nabore da ne ostanu mokri. Poslije brisanja beba se mae kremom, Hipp krema sa prirodnim komponentama. Stavlja se tanak sloj kreme koja se dobro utrlja u kou bebe. Velike naslage kreme mogu dovesti do ojeda. Obratiti panju da se namau nabori. Beba se obue i stavi se kapica koja se dri dva sata. Svejedno je u koje se doba beba kupa, bitno je to raditi esto. Glava - uvijek dobro oprati tjeme da ne doe do razvoja tjemenjae. Preventivno se poslije kupanja kosa etka mekanom etkicom od prirodnih vlakana u pravcu suprotnom rastu korijena kose. Ako se tjemenjaa ve pojavila, navee namazati glavicu prokuhanim i ohlaenim jestivim uljem, staviti pamunu kapicu preko noi i svaki dan poslije kupanja ponavljati etkanje. Ui se iste suhom gazom. Oi - se poslije kupanja operu sa malo prokuhane vode ili fizioloke otopine. Upotrebljavaju se tamponi gaze za svako oko posebno idui od vanjskog dijela prema unutra. Ne smije se trljati i dva puta prei po istom mjestu. Nos isti se tamponima gaze namoene u prokuhanu vodu i to posebnim tamponima za svaku nosnicu. Nokti podsjecaju se 1-2 sedmino, metalnim makazicama sa zaobljenim vrhom koje se obavezno dezinfikuju. Nokti ruku sijeku se okruglo, a nogu ravno. Genitalije - kod djevojica se isti sa malim tamponima od vate natopljeni toplom vodom i to sprijeda prema straga u jednom potezu, vata se baca i uzima druga. - kod djeaka navui koicu prepuciuma preko vrha polnog organa, oistiti kamilicom i koicu vratiti, da ne bi dolo do zastoja cirkulacije.

21

8. PRAVILNO STAVLJANJE BEBE NA DOJKU


Dojenje je mnogo vie od hranjenja bebe. To je izuzetan psihofiziki osjeaj izmeu majke i bebe. Dojenje zapoinje u prvih pola sata nakon poroda. Refleks sisanja novoroeeta je najintenzivniji u prvih pola sata nakon poroda. U trenutku roenja sva hrana za bebe kolostrum, ve e biti spremna u dojkama. Novoroene odmah po roenju prima imunoloke supstance kolostruma, stimulira se crijevna peristaltika novoroeneta i odstranjuje mekonijum, dojenjem se olakava i sprijeava mogui zastoj u dojkama. Dojenjem se stimulie kontrakcija maternice i pomae izbacivanje posteljice. Na taj se nain smanjuje gubitak krvi. Rano dojenje smanjuje gubitak teine novoroeneta u prvim danima. Pojaava prisnost i vezanost majke i djeteta. Pravilno dojenje se vri na nain: 1. 2. Izvriti higijenu majinih ruku; Porodilju smjestiti u poloaj koji joj najvie odgovara. U prvim danima majci je najlake da lei na boku dok doji, beba lei pored majke. Moe upotrijebiti jastuk da podupre lea ili ruke, ili da podigne bebu; Da bi beba pravilno dojila potrebno je da ustima obuhvati dojku. Njena donja vilica treba biti poloena to je mogue nie od korijena bradavice, brada uz dojku i donja usna savijena unazad. Beba mora da doji snano, koristei miie obraza da uvue bradavicu duboko u usta i nasuprot tvrdog nepca. Beba mora da doji, a ne da sisa bradavicu. Ukoliko je poloaj ispravan, moemo vidjeti kako se sa svakim povlaenjem mlijeka iz dojke pomiu bebine vilice, a ponekad i ui. Buno sisanje ili uvueni obrazi mogu znaiti da bebu treba vie pribliiti ka dojci; Pomoi majci kod dojenja da joj prsti nisu na areoli. U ovom poloaju majka e biti u stanju da usmjerava bradavicu u bilo kom pravcu i omoguiti djetetu da obuhvati to vee podruje areole bradavice; Objasniti majci da u toku podoja mora bebi ponuditi obje dojke radi stimulisanja mlijeka. Pomoi majci da odvoji bebu, kada je zavrila sa dojenjem, stavljanjem prsta u ugao bebinih usta. Time se prevenira maceracija i ragade majinih bradavica.

3.

4.

5. 6.

22

Bez obzira koliko dugo beba doji, bradavice nee biti ranjive ukoliko je tehnika dojenja dobra. Bebama je potreban noni podoj sve dok ne budu sposobne da tokom dana posiu onu koliinu mlijeka koja im je potrebna. Nono dojenje pomae konstantan dotok mlijeka u dojke i ne treba ga prerano ukinuti. U prvim nedjeljama bebu stavljati na dojku to ee i to 10 -12 puta, dakle, na svako traenje. U poetku je sekrecija mlijeka malena. Prvo mlijeko nakon poroaja je kolostrum, izluuje se dva do tri dana. Obavezno ga davati bebi jer uspostavlja normalnu probavu kod bebe i peristaltiku crijeva. Ne lui se u velikim koliinama, ali je dovoljno da nahrani bebu. Samo odmorna i psihiki stabilna majka imat e dovoljno mlijeka. Prva 2-4 dana ivota, beba gubi 10% tjelesne teine. To je tzv. fizioloki pad, koji se nadoknadi uspostavom laktacije izmedju 10 do 14 dana. Do kraja novoroenakog perioda dobiva 150 do 200 grama sedmino.U toku dana beba prolazi faze dubokog sna, laganog sna do buenja. ulo mirisa je kod djeteta razvijeno ve na roenju i slui mu kao vodi da pronae hranu.

23

8.1. Dojenje blizanake novoroenadi Dokazano je da majke mogu stvoriti dovoljno mlijeka i za dvije bebe. Kljuni faktor ne lei u prizvodnji mlijeka, nego u vremenu i podrci majki. Majci savjetovati da doji obje bebe istovremeno, da bi utedjela na vremenu. Kod hranjenja jedne bebe, i kod blizanaca treba omoguiti da beba sama odlui o nainu dojenja i da razvije svoj prirodni reim ishrane. 8.2. Dojenje novoroeneta nakon carskog reza Nema dokaza da carski rez ima negativan efekat na dojenje. Svaka ena koja je imala carski rez moe dojiti kada djelovanje narkoze proe. Majka pronalazi najudobnji poloaj zbog rane, voditi rauna o pravilnom stavljanju bebe na dojku. 8.3. Pla novoroeneta Bebe plau zbog mnogo razloga, ali taj pla uvijek ima razlog, tako da moramo biti izuzetno oprezni kod "plaljivih beba". Pla bebe ne smije se ignorisati. Prestat e kada se udovolji bebinim potrebama. Velika odgovornost na majci je da upozna svoje dijete i razlikuje pla djeteta prema njegovim potrebama. 8.4. Stolica novoroeneta i dojenje Prva stolica, mekonijum, pojavljuje se prva dva dana. Ako se mekonijalna stolica pojavljuje i nakon petog dana, znai da beba ne zadovoljava svoje potrebe mlijekom. Stolica djeteta koje iskljuivo doji je zlatno ute boje. Normalno je da beba koja doji poslije svakog podoja ima stolicu.

9.

PROBLEMI PRI DOJENJU I TRETMAN DOJKI

9.1. Novoroene povraa krv Pojava krvi u majinom mlijeku ili bebinoj stolici esto je uzrokovano oteenjem bradavice. Potrebno je rijeiti problem oteenja bradavica i nastaviti sa dojenjem.

24

9.2. Uvuene bradavice To je ozbiljan problem za dojenje. Bradavice se moraju u trudnoi pripremati za dojenje (izvlaenjem bradavica). Ukoliko su uvuene, majci velika pomo mogu biti vjetake bradavice. 9.3. Gljivina infekcija bradavice i areole Gljivina infekcija bradavice obino ide sa oralnom gljivinom infekcijom kod bebe. Najee je uzrok Candida albikans koja se nalazi na toplim, vlanim podrujima bebinih usta i zovemo ga sorr ili krupica. Bebe koje su primale antibiotike podlonije su toj infekciji. Lijeenje se provodi mehanikim odstranjenjem naslaga iz bebinih usta sterilnom gazom natopljenom 20% Borax glicerinom, premazivanjem 1% rastvorom Gentiane violeti, ili kapima Nistantina (tapkanjem). Za bradavice se mogu primjenjivati iste tekuine, uz obilno izlaganje suncu, ultravioletnim lampama ili izvoru toplote. 9.4. Ljutenje bradavice Moe biti praeno cirkulatornim poremeajima. Obavezno provjeriti tehniku dojenja. Treba koristiti toplu prostoriju pri dojenju i uzimati tople napitke za vrijeme dojenja aj koji sadri teophylin kao vazodilatator. 9.5. Ispucale bradavice Za vrijeme prvih nedjelja dojenja moe se javiti problem bolnog dojenja i ispucale bradavice. Po zavretku podoja vri se premazivanje bradavice sa nekoliko kapi mlijeka i suenje bradavice na suncu ili fenom. Provjeriti tehniku dojenja. Preporuuje se noenje plastinih titnika nekoliko dana. Podoj uvijek poeti na manje oteenoj bradavici i onda dati bebi oteenu bradavicu jer je podoj tada manje intenzivan. Nikada ne treba dopustiti da se dojka prepuni mlijekom, jer moe doi do veih problema. 9.6. Zastojna dojka Dojke prepune mlijeka izazivaju veliku nelagodnost. Mlijeko se nakuplja u alveolama. Nekad je pritisak na alveole tako snaan da potiskuje mlijeko u kapilarni sistem vezivnog tkiva. Pokree se imuni sistem majke - raste temparatura i puls, pojavljuje se groznica, a na dojci bolna i crvena mjesta.Ovaj proces moe biti generaliziran ili lokaliziran. 25

Djelovati odmah kod pojave prvih simptoma. Zastoj se moe sprijeiti efikasnim, estim i pravilnim dojenjem. Pred podoj stavljati tople komprese. Nakon dojenja staviti hladne obloge da bi se umanjio protok krvi i smanjili bolovi. To je ujedno i preventiva za upalu dojke. Kod ranjivih bradavica treba primjeniti pravilnu tehniku dojenja. Tretman kod zastojne dojke Kod manjih tekoa moe se izvriti runo izmuzanje mlijeka. Izmuzanje se vri sa jednom ili dvije ruke. Prethodno oprati ruke i izvriti masau dojke. Izmuzanje jednom rukom - palac se stavlja na sredinu grudi, a prsti ispod grudi. Laganim pritiskom palac se povlai prema bradavici, odnosno spremitu mlijeka. Ne treba dirati bradavice, da se ne bi zaepili mlijeni putevi. Mlijeko e na ovaj nain tei spontano. Sa 15-20 ovakvih poteza svaka kvrica i zadebljanje bit e odstranjeni. Izmuzanje sa dvije ruke - poloiti obje ruke tako da se palcima pritie oko ruba bradavice, a pri tom se bradavica povlai prema naprijed. Na trenutak popustiti sa pritiskom. Ponavljati ritmino i mlijeko e tei iz dojke bez dodirivanja bradavica. Izmuzanje elektrinom pumpom - kod veeg zastoja bit e potrebna elektrina pumpa. One izmuzaju mlijeko po principu vakuma. Pri izmuzanju mlijeka, vakumom majka mora biti oputena i smjetena u najugodniji poloaj. Ako protok mlijeka ide slabo, mogu se staviti tople komprese, te dojke lagano izmasirati ili staviti cijelu dojku u topli kupelj. Dijelovi pumpe koji dolaze u kontakt sa mlijekom moraju se sterilizirati.

9.7. Mastitis upala tkiva dojke Mnogi problemi u vezi sa dojenjem povezani su sa nepravilnom tehnikom dojenja. Ukoliko se ne rijei zastojna dojka nastupa mastitis. Mikroorganizmi se obino unose putem naprsle bradavice. U ranoj infekciji simptomi su slini simptomima gripa. To je stanje bola, umora i temperature. Tretman: Nastaviti to ee dojiti. Stavljati hladne obloge izmeu podoja, a tople neposredno pred podoj. Provjeriti tehniku dojenja i ispraviti greke. Ukoliko se stanje ne popravi ukljuiti antibiotike. 26

9.8. Apsces dojke Ako se ne rijei zastojna dojka i mastitis, dolazi do apscesa. Moe biti lociran povrno, esto blizu areole ili u unutranjem tkivu dojke. Apsces lociran u unutranjem dijelu dojke najee je posljedica loe tretiranog mastitisa, koji je ve otetio tkivo dojke. Neophodna je incizija i drenaa. 10. OSTALI SAVJETI ZA NOVOROENE 10.1. Poloaj kod podrigivanja bebe Majci se mora objasniti pravilan poloaj dranja bebe da bi ona podrignula. Ako je majka dojila bebu leei, treba da polako izvue bradavicu iz bebinih usta. Lagano ustane i uzme bebu u naruje. Okrenuti je na majinu desnu stranu i lagano prstima kuckati po leima nekih 10-15 min. 10.2. Stomani grevi kod novoroeneta Po roenju probavni sistem kod novoroeneta je nezreo i postoji senzibilitet probavnih organa na neke materije. Uzrok kolikama grevima, moe biti majina ishrana i gutanje prevelike koliine zraka prilikom dojenja. Majka prilikom dojenja treba da jede to vie voa i povra, mlijenih proizvoda, te bjelanevine ivotinjskog porijekla. Treba izbjegavati zainjenu hranu i onu koja izaziva pojavu plinova. Izbjegavati gazirana pia, nikotin i alkohol, te kafu smanjiti na minimum. Majci se savjetuje da pred podoj popije olju aja, koji e preko majinog mlijeka djelovati na kolike (greve). Ponekad pomae kaiica aja: kim, anis, ipak, kamilica, komora. Potrebno je prilikom pojave greva kod bebe uraditi slijedee: Utopliti dobro bebu u vunenu odjeu. Ritmina kretnja sa bebom djeluje umirujue i odstranjuje plinove. Savjetuje se da majka toplom rukom masira stomai bebe u smjeru motiliteta crijeva (smjer kazaljke na satu) . Ponekad pomae i duda varalica intenzivno dojenje smiruje.

Ukoliko se kolike ne smiruju preporuiti majci da novoroene odvede pedijatru. 27

10.3. Davanje tekuine novoroenetu koje doji da ili ne? Za bebe koje doje nije neophodno davanje tekuine. Novoroenetu koje ne doji treba dodavati tekuinu. Daje se aj ili prokuhana voda. Ne treba pretjerati sa davanjem tekuine jer moe utjecati na smanjenje mlijenog obroka. 10.4. Boja mokrae Mokraa mora biti bezbojna. Ukoliko se pojavi par kapi sukrvice u prvih 10-15 dana, uzrok tome je oslobaanje vika hormona koje je beba primila od majke. 10.5. Poloaj spavanja novoroeneta Beba se stavlja na bok, ali je povremeno preporuljivo mijenjati poloaj. Savjetuje se da majka ponekad novoroene stavi na stomai vodei rauna da glava bude okrenuta na stranu, kako bi beba mogla nesmetano disati. Ovaj poloaj primjenjivati samo u sluaju prisustva majke. 10.6. Savjet o D3 kapima vodeni rastvor prevencija rahitisa D3 kapi daju se od 15-og dana po roenju i to 3 kapi bebi, 3 kapi majci (majke koje doje). Ukoliko majka ne doji bebu, posavjetovati se sa pedijatrom. Nakon 15 dana bebu treba postepeno iznositi na svje zrak i to iznoenje da ide postepeno. 10.7. Kone promijene kod novoroeneta Kao reakcija na nadraaj vanjske sredine, na koi se esto javlja prvog dana intenzivno crvenilo (eritem). Slijedeih dana i sedmica ponekad se javlja jako lamelarno ljutenje koe. Ponekad se javlja urtikarija, koja se u prva tri do etiri dana poslije roenja povlai. Uzronik alergije nije poznat i nije potrebna terapija. Po licu bebe mogu se vidjeti retencione crte tzv. Milije. Perianalno i perigenitalno mogua je pojava pelenskog osipa koji je intenzivne crvene boje. Javlja se zbog vlage, pelena koje ne proputaju zrak i nekad neredovnog previjanja, kao i zbog osjetljivosti bebine koe. Ponekad se moe javiti i gljivina infekcija koe Tretman: Pranje rastvorom hipermangana, suenje tapkanjem i izlaganjem suncu, ili suenje fenom sa udaljenosti od 35 do 40cm. Takoer se preporuuje njega neutralnim kremama na prirodnoj bazi. U koliko se jave bule (plikovi) ispunjene utom tenou ili gnojanice potrebno je dijete uputiti pedijatru jer se radi najvjerovatnije o upali- stafilodermiji. 28

10.8. Prva kontrola novroeneta kod pedijatra Prva kontrola bebe kod pedijatra je sa mjesec dana ivota.

11. ZAKLJUAK
Dobro edukovana akuerka - babica moe majci i bebi u postpartalnoj njezi pruiti adekvatnu pomo. Akuerka babica edukovana je da moe dati odgovore na sva mogua pitanja vezana za majku i novoroene. Vrlo je vano da se mogu prepoznati sva patoloka stanja, te da se na vrijeme reaguje.

12. LITERATURA:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Mardei D: Pedijatrija. Zagreb. kolska knjiga. 1999. Mardei D: Pedijatrija. Zagreb. kolska knjiga. 2005. Ademovi M. Podrka, promocija i unapreenje dojenja. Sarajevo. Svjetlost.1998. UNICEF. Publications. Control of feeding. www.unicef.org/publications/index UNICEF. Publications. Control of episiothomy. www.unicef.org/publications/index UNICEF. Publications. Primary healthcare for mothers and newborns. www.unicef.org/publications/index IBFAN. Reducing of child mortality. www.IBFAN.org

29

PROMOTIVNO PREVENTIVNI VODI VODI ZA POSTPARTALNU NJEGU MAJKE I NOVOROENETA Autori: Sejda Dino, VMS Kadrija Krni, VMS Afrodita Katava Bai, MS Recenzenti: Prim. mr. sc. dr. Midhat Kurtovi Prim. dr. Gordana Vukovi Mr. sc. dr. Snijeana Hasanbegovi Amra Hadimuratovi-ustovi, dipl, fizioterapeut Lektor: Biljana Jandri Izdava: Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo Institut za naunoistraivaki rad i razvoj Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu Za izdavaa: Prim. dr. Mustafa Cuplov tampa:

Za tampariju: Graf. ing. Muhamed Hrlovi Tira: 1 000 primjeraka


CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 618.6(036) DINO, Sejda Vodi za postpartalnu njegu majke i novoroeneta / Sejda Dino, Kadrija Krni, Afrodita Katava Bai. Sarajevo : Ministarstvo zdravstva Kantona : Institut za naunoistraivaki rad i razvoj Klinikog centra Univerziteta, 2009. - 29 str. : ilustr. ; 21cm Bibliografija: str. 29 ISBN 978-9958-631-54-2 1. Krni, Kadrija 2. Katava Bai, Afrodita. - I Bai, Afrodita Katava vidi Katava Bai, Afrodita COBISS.BH-ID 17367046

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo Institut za nau~noistra`iva~ki rad i razvoj Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu Ljekarska / lije~ni~ka komora Kantona Sarajevo Komora med. sestara i tehni~ara Kantona Sarajevo

LIJE^NI^KA-LJEKARSKA KOMORA KANTONA SARAJEVO

JU Opa bolnica Prim.dr.Abdulah Naka Sarajevo


JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo
Predsjednik Radne grupe: Ureivaki savjet:

Mustafa Cuplov

Mustafa Cuplov Mirza Dili Ismet Gavrankapetanovi

lanovi Radne grupe:


Damir Aganovi Mediha Avdi Hajro Bai Marina Bera Marko Buka Zehra Dizdarevi Amra ustovi ukrija ozi Mahmut apo Ismet Gavrankapetanovi Faris Gavrankapetanovi Vjekoslav Gerc Mehmed Gribajevi Jasmina Guti Midhat Harai Read Hasanagi Beir Helji Zuvdija Kandi Adnan Kapidi Jasmina Krehi Milan Mandilovi Davorka Matkovi Bakir Mehi Alija Mulaomerovi Bakir Naka Zoran Rianovi Habiba Salihovi Edina Stevi Suada vraki Slobodan Trnini Hasan uti

Sekretarijat:

Amra ustovi, Suada vraki, Marijana Jovi

PROMOTIVNO PREVENTIVNI VODI

www.ks.gov.ba www.kcus.ba

print by:

9 789958 631542

POSTPARTALNA NJEGA

You might also like