You are on page 1of 133

UNIVERZITET U TUZLI RUDARSKO-GEOLOKO-GRA EVINSKI FAKULTET-TUZLA

DADO SRKALOVI

RANJIVOST VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA PODRUJA SJEVEROISTONE BOSNE

MAGISTARSKI RAD

Tuzla, 2010.

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

UNIVERZITET U TUZLI RUDARSKO-GEOLOKO-GRA EVINSKI FAKULTET-TUZLA

RANJIVOST VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA PODRUJA SJEVEROISTONE BOSNE

MAGISTARSKI RAD

Student: Dado Srkalovi Broj indeksa: PS-II-33/08 Studij: PDS Hidrogeologija i hidrotehnika Mentor: Dr.sc. Izet igi, vanr.prof. Predsjednik komisije: Dr.sc. Dinka Pai-kripi, vanr.prof. lan komisije: Dr.sc. Amir Mekovi, vanr.prof.
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Rad je izra en u 6 (est) primjeraka Broj UDK: Mentor rada: Dr.sc. Izet igi, vanr. prof. Rad ima 127 stranica
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Sadraj
1. UVOD ................................................................................................................................................... 1 2. GEOGRAFSKE I GEOMORFOLOKE KARAKTERISTIKE SJEVEROISTONE BOSNE .................................. 2 3. HIDROGRAFSKE I HIDROMETEOROLOKE KARAKTERISTIKE SJEVEROISTONE BOSNE ....................... 3 Hidrografske karakteristike ................................................................................................................. 3 Hidrometeoroloke karakteristike ....................................................................................................... 6 4. GEOLOKE KARAKTERISTIKE SJEVEROISTONE BOSNE........................................................................ 8 5. HIDROGEOLOKE KARAKTERISTIKE SJEVEROISTONE BOSNE .......................................................... 10 6. ODREDBA VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA .................................................................................. 18 6.1.Vodna tijela karstno-pukotinske sredine ..................................................................................... 18 Vodno tijelo Kladanj ........................................................................................................................... 18 Vodno tijelo Kladanj-1 ....................................................................................................................... 22 Vodno tijelo Krabanica ..................................................................................................................... 24 Vodno tijelo Izron Suha-Zavidovii ..................................................................................................... 26 Vodno tijelo Stupari ........................................................................................................................... 29 Vodno tijelo Graanica ivinice ....................................................................................................... 32 Vodno tijelo Toplice ........................................................................................................................... 34 Vodno tijelo Sapna ............................................................................................................................. 36 Vodno tijelo Teoak ........................................................................................................................... 38 Vodno tijelo Miriina.......................................................................................................................... 40 Vodno tijelo Orahovica ...................................................................................................................... 42 Vodna tijela Sklop, Soko i Seljanua.................................................................................................. 43 Vodno tijelo Sjeverna Majevica -1 ..................................................................................................... 46 Vodno tijelo Sjeverna Majevica Domaii ....................................................................................... 48 Vodno tijelo Mionica .......................................................................................................................... 51 6.2.Vodna tijela intergranularne poroznosti ..................................................................................... 53 Vodno tijelo Spreko polje ................................................................................................................. 54 Vodno tijelo Krekanski bazen ............................................................................................................. 55 Vodno tijelo Sprea-Lukavac .............................................................................................................. 58 Vodno tijelo Misurii ......................................................................................................................... 60 Vodno tijelo Havdine.......................................................................................................................... 62 Vodno tijelo Jelah .............................................................................................................................. 65 Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne Vodno tijelo Kraevo .......................................................................................................................... 67 Vodno tijelo Graanica-1 ................................................................................................................... 70 Vodno tijelo eli-Frigos .................................................................................................................... 72 Vodno tijelo Okanovii - Gradaac..................................................................................................... 74 Vodno tijelo Odak ............................................................................................................................ 78 Vodno tijelo Oraje - Domaljevac ...................................................................................................... 80 7. METODE OCJENE RANJIVOSTI PODZEMNIH VODA ............................................................................ 82 1. DRASTIC metoda ............................................................................................................................ 84 2.GLA metoda .................................................................................................................................... 90 3. PI metoda....................................................................................................................................... 95 4. EPIK metoda................................................................................................................................... 98 8. OCJENA RANJIVOSTI VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA ............................................................... 101 9. MJERE ZATITE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA........................................................................ 109 9.1. Analiza izvora zagaenja podzemnih voda .............................................................................. 109 Vodno tijelo Kladanj (OPINA KLADANJ) ........................................................................................ 109 Vodno tijelo Izron-Suha (OPINA ZAVIDOVII) ................................................................................ 109 Vodno tijelo Stupari ......................................................................................................................... 110 Vodno tijelo Sapna (OPINA SAPNA) ............................................................................................... 111 Vodno tijelo Teoak (OPINA TEOAK)............................................................................................ 111 Vodno tijelo Havdine (OPINA DOBOJ-JUG) .................................................................................... 111 Vodno tijelo Jelah (OPINA TEANJ) ................................................................................................ 112 Vodno tijelo Kraevo ( OPINA TEANJ) .......................................................................................... 112 Okanovii (OPINA GRADAAC) ...................................................................................................... 113 Odak (OPINA ODAK) ................................................................................................................... 114 9.2. Zatita vodnih tijela .................................................................................................................. 117 ZAKLJUNA RAZMATRANJA ................................................................................................................. 118 LITERATURA ......................................................................................................................................... 120 POPIS SLIKA .......................................................................................................................................... 123 POPIS TABLICA ..................................................................................................................................... 125 PRILOZI ................................................................................................................................................. 127

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

1. UVOD
Podzemne vode zauzimaju znaajno mjesto i ulogu u svim segmentima ljudske djelatnosti, te se njima kao stratekom mineralnom resursu u procesima i postupcima gazdovanja mora posvetiti posebna panja. Naroita panja se mora posvetiti zatiti i ouvanju njihovog kvantitativnog i hemijskog stanja. Zagaivanje podzemnih voda i geoloke sredine mora se posmatrati kao sastavni dio ukupne problematike zatite i ouvanja ovjekove sredine. U situaciji kada se aktivnou ovjeka sve vie smanjuje ekoloki ist prostor, definisanje i zatita vodnih tijela podzemnih i povrinskih voda dobiva prvorazredni znaaj. Podruje sjeveroistone Bosne je bogato podzemnim vodama, ali istovremeno i podruje koje nema kvalitetno rijeeno vodosnabdijevanje stanovnitva i industrije. U radu su obraena vodna tijela podzemnih voda u podslivu rijeke Bosne, odnosno Spree, zatim podsliv rijeke Drine (Drinjaa), kao i dijelovi neposrednog sliva rijeke Save (eliko podruje-rijeka Gnjica i sliv rijeke Turije). Vodna tijela podzemnih voda su definisana prostorno, geoloki i hidrogeoloki. Ranjivost podzemnih voda sa aspekta zagaenja zavisi od prirodno postojee osjetljivosti, kao i od lokacije i tipa izvora, prirodnog ili antropogenog zagaenja, lokacije vodozahvatnih objekata, masotransporta i masoizmjene zagaujuih materija. Metode za kartiranje ranjivosti podzemnih voda dijele se na metode subjektivne procjene i statistiki procesno zasnovane metode. Rezultati prve grupe, upotrebljavaju se kod upravljanja prirodnim vodnim resursima, kao i namjenom prostora. Druga grupa metoda, vezana je za naune ciljeve i nauna istraivanja radi donoenja odgovarajuih odluka. Obzirom na neravnomjernost, odnosno razliiti stepen istraenosti pojedinih vodnih tijela podzemnih voda istraenog podruja, u radu su za svako vodno tijelo podzemnih voda primjenjene minimalno dvije metode: DRASTIC i GLA, odnosno modifikacija GLA metoda ili PI metod. U zonama karstifikacije primjenjivana je EPIK metoda, koja je pogodna za ovakve uslove i uzima u obzir uticaj specifinosti karsta mnogo bolje od ostalih metoda.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 1

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

2. GEOGRAFSKE I GEOMORFOLOKE KARAKTERISTIKE SJEVEROISTONE BOSNE


Istrano podruje okontureno je administrativnim, kantonalnim i geomorfolokim granicama, te granii na sjeveru sa Republikom Hrvatskom (Brko, Oraje, amac, Bosanski Brod), na jugu (Vlasenica, Kladanj, epe), na istoku sa Republikom Srbijom (Bijeljina, Janja, Zvornik), te na zapadu Zavidovii, Tesli, Derventa, Bosanski Brod i zauzima povrinu od oko 8.000 km2. Podruje pripada najnaseljenijem dijelu Bosne i Hercegovine, te stoga predstavlja i povean rizik zagaenja podzemnih voda.

Slika 1. Geografski poloaj istraivanog podruja (Srkalovi, D., 2010.)

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 2

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

3. HIDROGRAFSKE I HIDROMETEOROLOKE KARAKTERISTIKE SJEVEROISTONE BOSNE


Hidrografske karakteristike Istrano podruje se moe podijeliti na podsliv rijeke Bosne, podsliv rijeke Drine te neposredni sliv rijeke Save. Podsliv rijeke Bosne rasprostire se na teritoriji Centralne i Sjeverne Bosne u ukupnoj povrini od 10.720 km2, od ega je oko 5.000 km2 u istranom podruju. Ovako velikoj povrini ne pripadaju i adekvatne rezerve podzemnih voda iz razloga to je ovaj sliv izgraen veim dijelom od paleozojskih kriljaca, a manjim dijelom od mezozojskih krenjaka u gornjem toku, te od stijenskih masa ofiolitske zone u srednjem toku i aluvijalnih sedimenata u donjem toku. Rijeka Bosna ima veoma razgranat sliv kojeg mnotvo pritoka i potoka ini veoma razuenim. Srednja nadmorska visina sliva je 640 metara. Na uzdunom profilu rijeke Bosne uoavaju se razlike u padovima ovisno od litolokog sastava i geotektonskog sklopa terena. Od izvora do ua rijeka Bosna je duga 308 km, a visinska razlika je 320 metara. S lijeve strane prima pritoke Zujevinu, Fojniku rijeku, Lavu i Usoru, a s desne eljeznicu, Miljacku, Stavnju, Trstionicu, Krivaju sa Stupanicom i Bioticom i Spreu. Karakteristika sliva rijeke Bosne je da u znaajnom procentu pripada podruju Federacije BiH te da ima izrazito razvijenu hidrografiju sa nekoliko znaajnih pritoka, i velikim broju manjih pritoka. Najznaajnjije pritoke rijeke Bosne su Fojnika Rijeka, Lava, Krivaja Usora i Sprea. Podslivno podruje rijeke Bosne je u velikoj mjeri hidroloki istraeno veliki broj hidrolokih stanica gdje su vrena dugogodinja sistemska registriranja vodostaja i 2 mjerenja protoka. Podslivna povrina rijeke Bosne u Federaciji BiH iznosi 7 477 km , i sigurno je da orografska povrina znaajno odgovara hidrogeolokoj podslivnoj povrini. Generalno, reim teenja rijeke Bosne je stohastiki, osim to na nekoliko pritoka postoje znaajni deterministiki uticaji koji remete prirodni reim teenja. Deterministiki uticaj je najjae izraen na desnoj pritoci rijeke Bosne Sprei, akumulacijom Modrac, koja reim teenja rijeke Spree nizvodno od brane ini u potpunosti vjetakim. Rijeka Bosna ima nivalno-fluvijalni reim sa uveanim proljetnim vodama. Kod Doboja, Bosna prima svoju najveu desnu pritoku Spreu. U svom gornjem toku Sprea prima s lijeve strane pritoku Gostelju, a sa desne Jalu. Kod mjesta Modrac izvreno je vjetako pregraivanje rijeke i stvorena je akumulacija za potrebe termoelektrane Tuzla, a u novije vrijeme i za potrebe vodosnabdijevanja Tuzle i Lukavca. Sliv Spree zauzima 1950 km2, a sliv do jezera Modrac 920 km2. Od ukupne koliine vode koja prodre na sliv, oko 38% otie, a preostali znatno vei dio se isparava ili se gubi putem evapotranspiracije. Proticaj rijeke Spree ima sline karakteristike kao i proticaj rijeke Bosne, jer drenira uglavnom vodonepropusne terene. Izgradnjom brane Modrac postignuto je djelimino izravnavanje vodnog vala za gornji dio sliva.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 3

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 2. Hidrografske karakteristike sjevernoistone Bosne U podslivu rijeke Drine dominantnu ulogu imaju visoki proljetni proticaji, kao posljedica topljenja snijega i intenzivnih padavina. Posebno su izraeni niski ljetni proticaji kao rezultat niskih padavina i izraene evapotranspiracije. Hidrografsku mreu ine rijeka Drina sa pritokama. U rijeku Drinu utjeu sa desne strane ehotina, Janjina, Lim i Rzav, a s lijeve Sutjeska, Bistrica, Osanica, epa, Praa, Jadar i Drinjaa. Pored ovih rijenih tokova, egzistira i veliki broj stalnih povremenih potoka, koji ine gustu hidrografsku mreu. Rijena mrea nije ravnomjerna i zavisna je od geoloko-litoloke grae terena. Tereni sa razgranatom hidrografskom mreom zastupljeni su u sjevernim i istonim dijelovima sliva, predstavljeni paleozojskim i verfenskim klastitima i kriljcima, kao i vulkanogeno-sedimentnom formacijom Srebrenice. Rijeka Drinjaa izvire neposredno ispod vrha Krui na nadmorskoj visini oko 1000 m.nm. i drenira june obronke Konjuha i Javornika. Duina toka do ua u rijeku Drinu je 82 km, dok je duina toka do vodomjerne stanice Kladanj 21 kilometar. Ukupna orografska povrina sliva ovog vodotoka je 400 km2, a povrina do vodomjerne stanice Kladanj 105 km2. Prosjena denivelacija sliva do vodomjerne
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 4

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

stanice je 450 m, a kota vodomjerne stanice je 549,35 m.nm., dok je kota ua u rijeku Drinu oko 165 m.nm. Prosjean pad korita do Kladnja je 2,14 promila, a prosjean pad korita do ua je 1,02 promila. Desne pritoke su Srebrenica, Borovica, Bukovica i Uja, a lijeve Rapatnica i Osica. Rijeka Sapna izvire ispod vrha Stolica u Tuzlanskom kantonu i drenira sjeveroistoni dio Majevice. Duina toka na podruju kantona je 8 kilometara, dok je ukupna duina rijeke do ua u Drinu 26 kilometara. Prosjena denivelacija sliva do vodomjerne stanice je 660 m, a kota kontrolnog profila u mjestu Sapna oko 250 m.nm., dok je kota ua u Drinu oko 145 m.nm. Povrina podsliva rijeke Drine iznosi 7.240 km2, od ega je oko 3.000 km2 unutar istraivanog podruja. Razlikujemo tri osnovna dijela toka rijeke Drine i to: gornji, srednji i donji, pri emu je samo donji tok u istranom podruju. Donji tok rijeke Drine U donjem toku rijeka Drina poprima karakteristike vrlo velike ravniarske rijeke. Donji tok Drine je potez od ua Drine u Savu (ST 0,0) do Zvornika (ST 90,0 km), ukupne duine 82,6 km i sa ukupnim padom od 59,4 metara. Padovi korita rijeke Drine u ovom dijelu kreu se od 0,5 0,7 promila, a prosjean pad iznosi 0,7 promila. Dionicu rijeke uz ue u rijeku Savu (podruje Semberije), ukupne duine oko 20 km, karakteriu veoma duboki slojevi aluvijalnog nanosa koji dostie dubinu od 40 - 80 m, pa je podruje izuzetno bogato podzemnom vodom, koja je uglavnom, porijeklom iz Drine. Na ovom potezu su se razvili gradovi Zvornik i Bijeljina. Bijeljina se snabdijeva vodom sa izvorita Grmi, koje se prihranjuje vodom rijeke Drine. Maksimalni kapacitet izvorita Grmi je procjenjen na 2,0 m3/s, a trenutno se za potrebe Bijeljine zahvata oko 300-450 l/s. Uz ue u rijeku Savu, potez duine oko 15 km du toka rijeke Drine, izgraeni su nasipi i obaloutvrde za zatitu od poplava rijeka Drine i Save, kao i sistem za zatitu od unutranjih voda iz kojeg se unutranje vode prepumpavaju u rijeku Savu melioracioni sistem Semberija. Na ovom dijelu toka rijeka Drina je izrazito ravniarska velika rijeka sa mnogo meandara, ostrva i sprudova.

Slika 3. Hidrografija sjeveroistone Bosne

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 5

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Hidrometeoroloke karakteristike Na hidrometeoroloke karakteristike utie geografski poloaj Federacije BiH, blizina Jadranskog mora, pravac pruanja planinskih vijenaca te stalna smjena vazdunih masa porijeklom sa Atlanskog okeana, Sredozemnog mora i kontinentalnog dijela Evrope. Klima jednog podruja predstavlja prirodni okvir u kojem se smjetaju i prilagoavaju ivotne aktivnosti pa time i sistem za upravljanje vodnim resursima. Podruje Bosne i Hercegovine, iako relativno mali prostor je specifian po dinaminim promjenama klimatske slike. Bosna i Hercegovina se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu, sa dosta otrim zimama i toplim ljetnim mjesecima. U srednjem toku rijeke Bosne karakteristine su neto nie temperature u toku godine u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine. 0 Prosjene temperature u ljetnim mjesecima se kreu oko 19 C, a u zimskim 2 mjesecima one iznose oko 3 0C sa godinjim padavinama od 800 do 1200 l/m . Prosjene mjesene temperature i koliine srednjih mjesenih padavina prikazane su u tabelama 1 i 2, kao i dijagramima 1 i 2.
Tabela 1. Prikaz srednjih mjesenih temperatura zraka za podsliv rijeke Bosne i Drine u periodu od 1999. do 2009. godine Podruje I Podsliv Bosne -0,83 VII 19,30 II 1,73 VIII 18,87 Temperatura (0C) III 5,57 IX 15,40 IV 10,13 X 10,60 V 14,63 XI 5,40 VI 17,50 XII 0,57

Tabela 2. Prikaz srednjih mjesenih padavina za podsliv rijeke Bosne i Drine u periodu od 1999. do 2009. godine Podruje I Podsliv Bosne 60,333 VII 74,667 II 56,667 VIII 66,333 III 61,667 IX 66,667 Padavine (l/m2) IV 70,667 X 79,667 V 82,667 XI 74,667 VI 95,78 XII 86,733

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 6

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Dijagram 1. Prikaz srednjih mjesenih temperatura za podslivove rijeke Bosne i Drine za period 1999. do 2009. godine

Dijagram 2. Prikaz srednjih mjesenih padavina za podslivove rijeke Bosne i Drine za period 1999. do 2009. godine

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 7

Padavine

( C)

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

4. GEOLOKE KARAKTERISTIKE SJEVEROISTONE BOSNE


Tereni koji pripadaju istraivanom podruju sjeveroistone Bosne nalaze se u Sredinjim i Unutranjim Dinaridima. Poev od juga u Sredinjim Dinaridima izdvojena je zona paleozojskih kriljaca i mezozojskih krenjaka, zatim Zeniko-sarajevski bazen, a potom zona jursko-krednih i gornjokrednih flieva. Sjeverno od ovih flieva prostiru se Unutranji Dinaridi koji se mogu podijeliti na dvije zone. Prva je Centralna ofiolitska zona, koju rijeka Bosna presjeca na profilu koji poinje oko 5 kilometara sjeverno od Vranduka, a zavrava se u rejonu Doboja. Sjeverno od Doboja pa do rijeke Save korito rijeke Bosne presjecaju tvorevine zone horstova i rovova. Svaka od navedenih zona karakterie se odreenim asocijacijama stijena i tektonskim jedinicama, to se direktno odraava na odlike akvifera u tim terenima. Kao to je navedeno zona paleozojskih kriljaca i mezozojskih krenjaka nalazi se u najgornjem dijelu sliva rijeke Bosne. Ovu zonu grade raznovrsni kriljci, pjeari, krenjaci i dolomiti, sa pojavama magmatskih stijena meu kojima dominiraju rioliti. Granicu ove zone prema Zenikosarajevskom bazenu predstavlja markantna Busovaka rasjedna zona. Zeniko-sarajevski bazen sadri oligocensko-miocenske ugljonosne sedimente ija debljina iznosi do 2500 metara. Sedimenti su dominantno predstavljeni klastitima (laporci, gline, pjeari i konglomerati) sa proslojcima krenjaka i slojevima uglja. Preko ovih sedimenata mjestimino lee kvartarni klastiti (npr. Sarajevsko polje). Zona jursko-krednih i gornjokrednih flieva izgraena je uglavnom od klastinih sedimenata ( laporci i pjeari) i raznih varijeteta krenjaka. Centralna ofiolotska zona je litoloki veoma heterogena zona Unutranjih Dinarida. Ova zona izgraena je preteno od ultrabazita i serpentinita okruenih razliitim stijenama poznatim kao ofiolitski melan. esto se ova zona u literaturi tretira kao dijabaz-ronjaka formacija ija starost odgovara srednjoj-gornjoj juri. U ovoj formaciji javljaju se grauvake, glinci, ronjaci i olistoliti trijaskih krenjaka. Istono od rijeke Bosne su Krivajsko-konjuki i Ozrenski masiv. Najvei dio tih masiva grade ultramafiti koji su po obodima metamorfisani u serpentinite. Zbog razlika u mehanikim svojstvima ultramafita u odnosu na slojeve koji ih okruuju, kontakti su uvijek tektonski. Gabri su obino vezani za ultramafite i nalaze se pored njih ili u njima. Amfiboliti i amfibolitski kriljci javljaju se na kontaktima ultramafitskih masiva i jurskih sedimenata tj. dijabaz-ronjake formacije. Diskordantno preko dijabaz-ronjake formacije lee sve ostale mlae formacije zakljuno sa terasnim sedimentima kvartara. U donjem toku na podruju sjeverne Bosne, sliv rijeke Bosne presjeca sedimente zone horstova i rovova. U osnovi se javljaju gornjokredni karbonatni sedimenti preko kojih lee paleocensko-eocenski krenjaci pa eocenski fli (dominantno laporci i pjeari), a potom neogeni karbonati i klastiti, te klastiti pliocena i kvartara. Zona horstova i rovova na jugu je odvojena od Centralne ofiolitske zone morfoloki izraenom Spreansko-kozarakom rasjednom zonom. Ova rasjedna zona dinarskog pravca pruanja (sjeverozapad-jugoistok) presjeca korito rijeke Bosne kod Doboja. U

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 8

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

grafikom prilogu broj 1 prikazana je geoloka karta sjeveroistone Bosne, kao i pratea legenda u prilogu 1a. Litoloka raznovrsnost stijenskih masa i njihova stratigrafska pripadnost ukazuju na postojanje skoro svih petrografskih tipova stijena od paleozoika do kvartara. Istoni dio istraivanog podruja (sliv rijeke Drine) odlikuje se sloenom tektonikom sa karakteristikom navlaenja trijaskog karbonatnog kompleksa preko gornjokrednog flia. U formiranju tektonske slike sliva uestvovale su mase dacitsko-andezitskih efuzija tercijarne starosti. U podruju Srebrenice prostire se masa dacito-andezita sa probojem karbonskog kompleksa u tercijaru. Proboji dacita i andezita su vezani za splet rasjeda kojima je paleozojski sistem podijeljen na dva smjera (priblino dinarski i okomito na njega). Nizvodno od Zvornika sliv Drine se formira u mezozojskim serijama, dok su gornjokredne fline naslage vezane za razvoe prema rijeci Sprei. U graninim dijelovima izvorita Drinjae u slivu Spree, nalaze se i serpentinske naslage. Podruje opine Sapna-Zvornik u geolokom smislu je veim dijelom izgraeno od laporaca i glina, a kod obodnih planina prema rijeci Drini zalijeu krenjaci kao kolektori podzemne vode. I u podruju opine Teoak u geolokoj osnovi tla lee izolatori od laporaca i glina, tako da izvorita imaju minimalnu izdanost ili presue. U tektonskom smislu slivno podruje pripada zonama unutranjeg paleozoika, ofiolitskoj zoni i zoni paleozojskoj kriljaca i mezozojskih krenjaka (mali dio Sutjeske pripada zoni visokog kra). Tektonika se ogleda u intenzivnom ubiranju, kidanju i horizontalnom kretanju masa, sputanjem blokova, prekidima u sedimentaciji i slino. Izraena je zona pruanja paleozojskih, mezozojskih i kenozojskih serija sa smjerom sjeverozapad-jugoistok (i osnovne plikativne strukture imaju dinarski smjer). Pojava inverznih odnosa meu stratigrafskim lanovima u slivu je esta. Slivno podruje Drine je prolo kroz vie orogenetskih ciklusa, dok su tektonske jedinice izdijeljene sistemima rasjeda na blokove. Viefazno rasjedanje i epirogeneza uslovili su izdizanje blokova planina i stvaranje dubokih depresija. Centralna ofiolitska zona sadri, pored peridotita i serpentinita, komplekse trijaskih i jurskih sedimenata vulkanogeno-sedimentne formacije. Ova zona se prua od Konjuha, Romanije, Rogatice, Viegrada do Srbije. Rasjedne forme su nastale u alpskoj orogenezi. Unutar ove tektonske jedinice javljaju se sekundarni naborni oblici isprekidani uzdunim i transverzalnim rasjedima. Unutranja paleozojska zona se prostire izmeu Zvornika, Bajine Bate i Vlasenice, gdje je jezgra obuhvaena naknadnim ubiranjem. Za ovu zonu karakteristian je konsekventni vulkanizam dacita, andezita i piroklastita.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 9

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

5. HIDROGEOLOKE KARAKTERISTIKE SJEVEROISTONE BOSNE


Sjeverozapadni dio srednjebosanskih kriljaca i mezozojskih krenjaka izgrauju krenjaci i dolomiti planine Vlai sa izvorima Plava voda 960 l/s, Babunar 80 l/s, Hendek, 15 l/s i vrelo antii. Obimnije akumulacije podzemnih voda egzistiraju u odvojenim naslagama trijaskih karstifikovanih krenjaka Zvijezde, Javora, Romanije, Ozrena, Konjuha i sliva Gostelje juno od Sprekog polja. Kod Doboja su otkriveni na lijevoj i desnoj strani rijeke Bosne hidrogeoloki kolektori pukotinsko-karstne poroznosti. Du sjeveroistonog oboda Zeniko - Sarajevskog neogenog bazena iz gornjokrednih laporovitih krenjaka javljaju se izvori Kraljeve Sutjeske 12 l/s, Toplik, Ilida-Ribnica 40 l/s i vrelo Biotica. U slivu rijeke Spree u izvorinom dijelu lijeve pritoke Gostelje, formirane su odvojene akumulacije podzemnih voda u srednje i gornje trijaskim krenjacima sa izvorima Tarevica, Zatoa, Sedam Vrela i Toplica, kaptiranih za vodosnabdijevanje Tuzle. Za potrebe vodovoda u Banoviima kaptiran je izvor Studenice. Serpentiniti i peridotiti predstavljaju podinske izolatore, vodonepropusne stijene ispresijecane pukotinama. Srednjetrijaski krenjaci su razvijeni u odvojenim zonama kod Brateljevia, Turalia i Drague. U niim dijelovima terena na kontaktu sa vodonepropusnim naslagama iz ovih krenjaka, izlijevaju se povremeni ili stalni izvori (Brateljevii, Kladanj, Bjelanica). U slivu rijeke Drine na teritoriji BiH razvijene su tri vrste vododjelnica: povrinska (orografska), podzemna (hidrogeoloka) i zonarna (hidrogeoloka). Povrinska prolazi kroz dijelove terena gdje litoloki sastav i poloaj stijena ne dozvoljavaju prodiranje voda dublje u litosferu. To su tereni izgraeni od vodonepropusnih tvorevina verfena, paleozoika, vulkanogeno-sedimentne formacije i ultramafita. Podzemna hidrogeoloka vododjelnica se prua podrujem gdje se povrinska i podzemna vododjelnica ne podudaraju ili je ona duboko ispod povrine terena, a bojenjima dokazano da vode odlaze u odreenom smjeru. Podzemna zonarna vododjelnica odvaja pojedine dijelove sliva koji daju vode u dva ili vie slivova, a tokom vremena granica se pomjera na jednu ili drugu stranu u ovisnosti od nivoa izdani. Sliv Drinjae (izvori Tia i Studeni Jadar) prima vode sa vie izvora iz karbonatnog masiva Udra i okoline Kladnja. Karbonatni kompleksi gornjeg toka Drinjae sadre odvojene akumulacije podzemnih voda. Podzemne vode se izlijevaju na vrelima u Brateljeviima, Podpauu, Plahoviima, Staniima, Plazaama i Lovnici. U irem podruju Kladnja najznaajniji su izvori Podpau, Peina i Plahovii. Najvea akumulacija se izlijeva iz Velikog Bratnika (Qmin=20 l/s). Iz planine Javornik u Drinjau istiu vode na vrelima Kuljeim (Qmin=25 l/s), Bjelanica (Qmin=40 l/s) i Lovnica (Qmin=10 l/s). Bilansne rezerve podzemnih voda sliva rijeke Drine na teritoriji BiH obzirom na veliinu sliva u pukotinsko-karstnim stijenskim masama, proraunate su na 4414 l/s. Od bilansnih rezervi oko 80% su C1 kategorije, dok su A i B rezerve zastupljene sa oko 20%. Nizak nivo prouenosti izdani ne doputa da se podzemne vode u veim
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 10

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

koliinama prevedu u vie kategorije. Na prilogu br. 2 prikazana je hidrogeoloka karta Federacije Bosne i Hercegovine za prouavani prostor, kao i pratea legenda na prilogu 2a. Prirodna i administrativna ogranienja uslovljavaju podjelu podruja sjeveroistone Bosne na tri hidrogeoloke cjeline sa svojim specifinostima, i to: 1. Sjeverni dio (Majevica-Gradaac-Brko) unutar koga egzistiraju: 1.1. Posavski hidrogeoloki rejon, gdje se mogu izdvojiti: 1.1.1.Hidrogeoloka jedinica podruja koje se protee sjeverno od Gradaca 1.1.2.Hidrogeoloka jedinica Turi-Zagoni (plato D.Hrgovi-Vukovci-Mionica) 1.2. Majeviki hidrogeoloki rejon 2. Sredinji dio (region Tuzle-dolina Spree-Graanica) unutar koga egzistiraju: 2.1.Hidrogeoloki rejon, sliv rijeke Spree od brane Modrac 2.2. Hidrogeoloki rejon, sjeverozapadno od rijeke Spree i Lukavice i nizvodno od brane Modrac 2.3. Hidrogeoloki rejon tuzlanskog bazena, gdje se mogu izdvojiti: 2.3.1.Hidrogeoloka jedinica, soni bazen Tuzla-G.Tuzla 2.3.2.Hidrogeoloka jedinica, krekanski ugljeni bazen 2.4.Ozrensko-Konjuki hidrogeoloki rejon 3. Juni dio (juni obod Sprekog polja) 1. SJEVERNI DIO 1.1.Posavski hidrogeoloki rejon 1.1.1. Hidrogeoloka jedinica sjeverno od Gradaca Ovo podruje je izgraeno od panonskih i kvartarnih sedimenata. Gornja Mionica je predstavljena panonskim sedimentima pjeskovito-glinovito-ljunkovitog sastava gdje valutice ine flini pjeari sa prelazom u pjeskovito-laporovite gline i gline. Sedimenti su u hidrogeolokom smislu dobro vodopropusne stijene sa keoficijentom filtracije k= 1x10-5 m/s. Kvartar je predstavljen ljunkovitopjeskovitim sedimentima, djelimino zaglinjenim sa estim promjenama granulometrijskog sastava. Ove stijene su intergranularne poroznosti sa izraenom vodopropusnou, iji koeficijent filtracije iznosi k>1x10-4 m/s. Ove stijenske mase predstavljaju dobru akvifersku sredinu sa znaajnim akumulacijama podzemnih voda sa slobodnim nivoom.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 11

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Najznaajnija izvorita navedenog prostora nalaze se na lokalitetu Ledenice predstavljene izvoritem Okanovii, koga ine tri bunara kapaciteta 120 l/s iz kojih se vodom snabdijeva Gradaac. 1.1.2. Hidrogeoloka jedinica Turi-Zagoni (plato G.Hrgovi-Vukovci-Mionica) Sedimenti ovog podruja se dijele na dva litoloka kompleksa: 1.Kompleks ljunkovitih ilovaa, pjeskovitih glina panonske starosti, 2.Kompleks pijeskova, ljunkovitih gornjopliocenske starosti. pijeskova sa izmjenama glina

Sedimenti koji uestvuju u grai gornjih dijelova navedenog podruja su razliitih filtracionih karakteristika, gdje ljunkovite ilovae imaju koeficijent filtracije k=1-5x10-7 m/s, dok proslojci i soiva ljunkova i pijeskova imaju veu vodopropusnost, gdje je k= 1x10-5 do 1x10-3 m/s. U proslojcima slabije zaglinjenosti sedimenti intergranularne poroznosti imaju koeficijent filtracije k >1x10-4 m/s. Pijesci i ljunkovi gornjopliocenske starosti imaju koeficijent filtracije u granicama k=1x10-4 do 1x10-5 m/s, dok glinoviti sedimenti imaju vrlo malu vodopropusnost (oko k<1x10-7 m/s). 1.2. Hidrogeoloki rejon Majevice Navedeni rejon predstavljen je jurskim dijabaz-ronim formacijama, krednim krenjacima, eocenskim i burdigal-helvetskim, tortonskim i sarmatskim sedimentima. Ove stijene prema hidrogeolokim karakteristikama imaju razliitu hidrogeoloku funkciju u rasponu od preteno nepropusnih do sredina kavernozno-pukotinske poroznosti. Stijene dijabaz-rone formacije imaju rasprostranjenje u podruju Donjeg i Gornjeg Srebrenika, Strae, Jasenica do Obodnice, uz smjenjivanje krenjaka gornje krede. Dijabaz-rona formacija ima karakteristike hidrogeolokog izolatora, ija je vodonepropusnost u ovisnosti od stepena ispucalosti stijenskog masiva, te kontakta sa sedimentima kolektorskih osobina te shodno tome mogue je pojavljivanje izvorita u neposrednom okruenju. Sjeverni dio Majevice izgrauju naslage eocenskog flia (naizmjenino se smjenjuju pjeari i laporci), a vano je istai da je eocenski fli vodonepropusan. Povrinski dijelovi terena esto su degradirani i raspadnuti, te se mogu stvoriti manje nepovezane lokalne akumulacije podzemnih voda. U hidrogeolokom smislu sjevernog podruja Majevice, mogu se izdvojiti tortonski (M22) i sarmatski (M31) krenjaci, kao akvifer karstno-pukotinskog tipa poroznosti i subartekog reima filtracije. Monost akvifera (M22) je izmeu 50 i 100 metara, dok je sarmatsko razvie neto manje i u granicama od 20 do 60 metara. Ovi krenjaci se karakteriu

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 12

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

karstnom morfologijom, dok su strukturno tektonski uslovi predisponirali karstifikaciju po rasjednim zonama, to je uslovilo nastanak karstno pukotinskog tipa poroznosti u dubljim nivoima akvifera. U posmatranom podruju se moe zabiljeiti veliki broj prirodnih izvora i kaptaa za potrebe vodosnabdijevanja, kao to je lokalitet Vlahulje sa tri izbuena bunara (Q=60 l/s), odakle se vodom snabdijeva Srebrenik. 2. SREDINJI DIO - IRI REGION TUZLE I DOLINA SPREE 2.1. Hidrogeoloki rejon, sliv Spree od brane Modrac Spreko polje je uglavnom zastupljeno pliocensko-kvartarnim naslagama, predstavljenim pjeskovima, ljunkovima i deluvijalno-proluvijalnim komponentama na rubovima akvifera. U hidrogeolokom smislu ovi sedimenti predstavljaju vodonosnike velikog rasprostranjenja i monosti. Zahvataju prostor uz vodotok Spree, od Osmaka do akumulacije Modrac. Debljina slojeva se kree od 80 do 100 m i sadri sedimente intergranularne poroznosti, a stijene su po svojoj hidrogeolokoj funkciji, kolektori. Nivo podzemne vode je na dubini od oko 200 m sa oscilacijama od 2 do 4 metra. Debljina vodonosnog sedimenta je oko 60 metara. Pliocensko-kvartarni sedimenti najproduktinijeg dijela Sprekog polja imaju slijedee vrijednosti: - koeficijent filtracije - koeficijent transmisibiliteta - koeficijent specifine izdanosti - koeficijent (nivo) pijezoprovodnosti k= 4,38x10-4 - 4,66x10-5 m/s T = 1,65x10-3 m2/s = 6,28x10-3 a= 2,42x10-1 m2/s

Za potrebe vodosnabdijevanja Tuzle iz Sprekog polja se crpi voda sa osam bunara kapaciteta Qukup =200 l/s, od ega za potrebe ivinica oko 50 l/s . Vode Sprekog polja imaju tvrdou 12o dH i spadaju u red srednje tvrdih voda. 2.2. Hidrogeoloki rejon sjeverozapadni dio rijeke Spree i Lukavice Ovaj hidrogeoloki rejon se rasprostire od jugozapadne padine Majevice, june padine Trebovca i aluvijalna ravan rijeke Spree od brane Modrac do zapadne granice Tuzlanskog kantona. June padine Trebovca tj. veliki dio sliva rijeke Lukavice izgrauju naslage eocenskog flia predstavljeni pjearima, laporcima i manjim partijama eocenskih krenjaka. Eocenski fli u hidrogeolokom smislu predstavlja vodonepropusne stijene. Tereni na potezu Klokotnice i Stani Rijeke su predstavljeni vulkanogenosedimentnom formacijom i oni su po hidrogeolokoj funkciji vodonepropusni. Pliocenske naslage izgrauju dio desne obale Spree u podruju Graanice (Klokotnica-Brijesnica-Stjepan Polje, D.Lohinja, Gnojnica-Dobonica, prema PK
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 13

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

ikulje) predstavljene pjeskovima, ljunkovima, karakteristika vodonosnika sa krekanskim pliocenom.

slinih

hidrogeolokih

Hipsometrijski najnii dijelovi terena su predstavljeni kvartarnim naslagama, predstavljeni ilovaama, ljuncima i pijescima sa koeficijentom filtracije k= 1x10-4 do k=1x10-7m/s. 2.3. Hidrogeoloki rejon Tuzlanskog bazena Miocenske i pliocenske naslage su uglavnom zastupljene u grai Tuzlanskog bazena. Podruje sonog bazena izgraeno je od miocenskih, a krekanski ugljeni bazen sa izuzetkom miocena u podlozi, izgrauju pliocenski sedimenti. 2.3.1.Hidrogeoloka jedinica soni bazen Tuzla-Gornja Tuzla Podruje sjeverno od Tuzle do eocenskog Majevikog flia, karakteriu oligomiocenske naslage (crvena trakasta serija), sarmatski sedimenti i naslage gornjeg dijela tortona, koji su predstavljeni vodonepropusnim stijenama kao to su laporci, laporoviti pjeari i gline. Sedimenti koji su vodopropusni (intergranularna poroznost) predstavljeni su aluvijalnim pijescima i ljuncima, te zaglinjenim ljunkovito-pjeskovitim partijama. Ovi vodopropusni sedimenti intergranularne poroznosti razmjeteni su u prostoru vodotokova, te imaju koeficijent filtracije k =1x10-4 m/s. Sedimenti pukotinske poroznosti su predstavljeni tuzlanskim ploastim krenjacima (u krovini sone serije), te slavinovikim krenjacima u dubljim dijelovima navedenog podruja. Tuzlanski bazen je karakteristian po tome to su podzemne vode meusobno odvojene. Posmatrano ire podruje leita soli, glavna akumulacija podzemnih voda formirana je u akviferu izgraenom od helvetskih krenjaka, povezanih u bokovima sa zonom izluivanja sonih serija, u podruju sonih bunara gdje se vri nekontrolirana eksploatacija slane vode. U stijenskim masama intergranularne poroznosti (pijesci i ljunkovi aluvijona Jale i Soline), formirane su manje akumulacije podzemne vode. 2.3.2. Miocensko-pliocenski bazen Kreke Antiklinalom Jala-Poarnica mlae pliocenske naslage krekanskog bazena su odvojene od sone serije. Pliocenske naslage predstavljaju hidrogeoloki kompleks sa intergranularnom poroznou. Laporci, pijesci, gline i slojevi uglja ine pliocenske naslage krekanskog ugljenog bazena, i to tako da pijesci ine podinu ugljenih slojeva, a gline i laporovite gline njihovu krovinu. Debljina pojedinih slojeva pijeska je razliita i kree se u granicama od 30 metara (u podini I krovnog ugljenog sloja) do 60 metara (u podini podinskog ugljenog sloja). Litoloka i strukturno-geoloka izmjenjivost je uslovila sloenost hidrogeolokih odnosa u ovom podruju. Ritminost u izmjeni sedimentacije je uslovila izmjenu stijena razliite hidrogeoloke funkcije, pa se javljaju nepropusne (ugalj i gline), slabopropusne (glinoviti i prainasti materijali) do dobro-vodopropusne (ljunkovi povrinskih vodotokova i pijesci).

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 14

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

U sjevernoj sinklinali evidentirano je postojanje tri potpuno odvojene akumulacije podzemnih voda, a u junoj etiri (zbog prisustva vodonosnih pijeskova u krovini III krovnog ugljenog sloja). Prihranjivanje ovih akumulacija se vri infiltracijom s povrine u ovisnosti od hidrolokih prilika u pjeane horizonte na obodu i hipsometrijski viim kotama. Koeficijent filtracije krekanskih vodonosnika se kree u granicama k=1x10-4m/s kod podine ugljenih slojeva do k=1x10-6m/s kod dalje podine. 2.4. Ozrensko-Konjuki hidrogeoloki rejon Podruje jugozapadnog dijela sliva Spree izgrauju uglavnom vodonepropusne stijene predstavljene peridotitima i serpentinitima kao izolator stijenama. U ovim stijenama se javljaju i pukotine koje su zapunjene detritinim i glinovitim materijalom iz kojih se procjeuju povremeni izvori i formiraju pitevine. Preko serpentinita u pojedinim dijelovima terena, lei drobina velike debljine u kojoj se formiraju manje akumulacije podzemnih voda. Preko serpentinita na jugu nalijeu sedimenti vulkanogeno-sedimentne formacije i naslage flia. Vulkanogeno-sedimentna serija predstavlja vodonepropusni kompleks, dok jedino krenjaci u njoj akumuliraju podzemnu vodu. Hidrogeolokim istraivanjima na ovom podruju, utvreno je da krenjaci u najveoj mjeri izgrauju kontinuiranu podinu, kao i to da je njihovo pojavljivanje na povrini uslovljeno erodovanjem ofiolitskog melana u podini. Snana karstna vrela dreniraju prostore izgraene od krenjaka, to omoguava dalja istraivanja u cilju vodoopskrbe. Najstarije stijene u ofiolitskoj zoni ine donjotrijaski klastiti (T1 ) preko kojih su istaloeni slojeviti i bankoviti krenjaci srednjeg i gornjeg trijasa (T2 i T3). Preko trijaskih krenjaka transgresivno je deponovan jurski ofiolitski melan, sa izlivima peridotita, amfibolita, dijabaza i serpentinita. Osnovnu masu melana ine glinci, ronaci, pjeari i klastiti starijih litostratigrafskih jedinica. Kompleks ovakvih stijena je poznat pod nazivom dijabaz-roni melan i u hidrogeolokom smislu predstavlja vodonepropusnu barijeru prema srednje i gornjotrijaskim krenjacima. Karstifikovani krenjaci srednjeg i gornjeg trijasa su omoguili formiranje slivnog podruja izvorita Krabanica i Studenica. U podini ovih izvorita javljaju se tankoslojeviti do ploasti krenjaci sa ronacima, dok se idui prema krovini javljaju bankoviti do masivni krenjaci za koje se pretpostavlja da su jurske starosti. Zbog navedenog u hidrogeolokom smislu se mogu izdvojiti dobro vodopropusni krenjaci trijaske starosti i pukotinsko-kavernozne poroznosti za koje se vezuje nastanak navedenih vrela. Izdanost vrela Studenice varira u irokom dijapazonu, to govori o karstnom reimu izdani. Za izvorite Krabanicu se pretpostavlja da drenira vode krenjakog grebena izmeu vodotokova Krabanice i Krabanje. Isticanje vode se vri na kontaktu krenjaka sa dijabaz-ronom formacijom. Geofizikim radovima u donjem toku
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 15

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Krabanice i Krabanje ustanovljeno je postojanje trijaskih krenjaka na dubinama 150-200 metara, u podini dijabaz-ronog melana. Izvoritima Studenica i Krabanica vodom se snabdijevaju Banovii, ukupnog kapaciteta Q=100 l/s. 3. JUNI DIO SPREKO POLJE JUNA GRANICA KANTONA U geografskom smislu navedena hidrogeoloka cjelina pokriva povrinu predstavljenu junom granicom akvifera Spreko polje do june granice kantona. Izgrauju ga vodonepropusni ultramafiti i stijene vulkanogeno-sedimentne formacije, dok se znaajne mase vodopropusnih karstifikovanih krenjaka javljaju u blokovima u gornjem dijelu paleozojskih naslaga. Obod paleozoika grade vodopropusni krenjaci permotrijasa, srednjeg trijasa i gornje krede. Najveu zastupljenost imaju srednjetrijaski masivni krenjaci, koji su uslijed sloene tektonike i erozionih procesa iskomadani u blokove. Vodonosni sedimenti ovog regiona omoguili su formiranje odreenog broja akumulacija podzemnih voda znaajnih za vodosnabdijevanje ovog prostora kantona u slivovima rijeka Gostelje i Drinjae. 3.1.Sliv Gostelje Najznaajnije akumulacije podzemnih voda su formirane u jako karstifikovanim srednjetrijskim krenjacima. U slivu Tarevice i Zatoe i korita rijeke Gostelje locirana su izvorita ovog akvifera pod nazivom stuparska izvorita koja se izlivaju na granici krenjaka i donjotrijskaih klastita sa ciljem vodosnabdijevanja Tuzle. Akvifer grade izvorita: Sedam Vrela Zatoa Tarevica

Osnovna karakteristika ovih akumulacija podzemnih voda je brza vodozamjena i ovisnost infitracije od hidrolokog maksimuma. Kapacitet ovih izvorita se kree u granicama Q=250-300 l/s i voda zadovoljava standardni kvalitet vode za pie, pa se direktno uvodi u vodovodni sistem uz hlorisanje. Ove vode zbog tvrdoe, koja iznosi 7-8 o dH svrstavaju se u red mekih do srednje tvrdih voda. Meutim, zbog nemara ljudskog faktora koji se manifestuje u nekontroliranoj sjei ume i eksploataciji kamena, ova izvorita sve vie gube na kvaliteti, pa se javljaju stalna zamuenja vode i bakterioloka neispravnost. Uz navedena izvorita javlja se i izvorite Toplice, ija je temperatura u prosjeku 23 oC (uslijed izraene tektonike i hipsometrije njegovog pojavljivanja i isticanja), ali se moe smatrati da po genezi pripada izvoritu koje drenira rijeka Gostelja.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 16

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

3.1.1.Akumulacija podzemnih voda u slivu Tarevice Vrelo Tarevica drenira slivno podruje od oko 15 km2 i prelivno-gravitacionog je tipa sa malim retenzionim mogunostima. Prihranjuje se poniranjem du toka Dubokog Potoka i infiltracijom sa povrine. 3.1.2.Akumulacija podzemnih voda u slivu Zatoe Akumulacija podzemnih voda u slivu Zatoe obuhvata slivno podruje od oko 45 km2, formirana u srednjetrijaskim do gornjotrijaskim masama, koja se izliva na veem broju izvora u donjem toku Zatoe. Predmetno podruje se karakterie karstno - pukotinskom poroznou. Minimalna izdanost grupe izvora Zatoa je oko Q=60 l/s. Prihranjivanje se vri poniranjem i difuznim gubljenjem voda povrinskih vodotoka u slivu Zatoe i njenih pritoka, te infiltracijom sa povrine. 3.1.3.Akumulacija podzemnih voda u slivu izvorita Sedam Vrela Grupa izvora Sedam Vrela nalazi se u slivu rijeke Gostelje tj. neposredno u koritu vodotoka na lokaciji Luke. Ovo razbijeno izvorite drenira masivne krenjake na kontaktu sa dijabaz-ronim melanom. Istraivanjem je utvreno da se svi izvori prihranjuju vodom iz rasjeda pruanja SZ-JI, koji sekundarno istiu du pukotina, to ukazuje na mogunost da na ovoj lokaciji istie samo dio ire akumulacije podzemnih voda na mjestu gdje je navedeni tok naiao na lokalnu barijeru uz povoljne hipsometrijske uslove. 3.2.Akumulacija podzemnih voda u slivu izvorita Toplica Izvorite je formirano u srednjetrijaskim krenjacima, ija je zona isticanja u karstnoj izdani. Podinu ine tvorevine dijabaz-ronog melana, koje izgrauju terene juno od sprekog rova. Krenjaci su tektonski jako izlomljeni i karstifikovani. Kapacitet izvorita je u granicama Q=200 l/s, mada se u hidrolokom maksimumu moe oekivati i do Q=250 l/s. 3.3.Slliv Drinjae Izdani u slivu Drinjae predstavljene su akumulacijama podzemne vode sa slobodnim nivoom, to znai da je hidrogeoloki kolektor predstavljen trijaskim krenjacima iznad hidrogeolokog izolatora vulkanogeno-sedimentne serije. Kolektorski trijaski krenjaci imaju malu dubinu nivoa izdani, a isticanje vode iz ovakvih izdani vri se najee preko snanih vrela (Gluha Bukovica i Koturaa) i nizom manjih izvora na kontaktu trijaskih krenjaka i vulkanogeno-sedimentne serije (Vojnik, Dobra voda, Selite, Kuite, Alievia esma i dr.).

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 17

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

6. ODREDBA VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA


Izdvojena su vodna tijela u karstno-pukotinskoj i intergranularnoj sredini. U okviru karstno-pukotinske sredine zastupljeni su lanovi koji obuhvataju prostrane krenjake komplekse karbonatne platforme Vanjskih Dinarida, zatim slojeviti i masivni krenjaci, mjestimino sa dolomitima, laporoviti taknoslojeviti krenjaci, mermeri, dolomiti u alteraciji, dolomitini krenjaci, krenjaki konglomerati i bree, te neogeni krenjaci sa manjim pjearskim ulocima. Za razliku od vodnih tijela sa intergranularnom poroznou, vodna tijela karstno pukotinske poroznosti su mnogo kompleksnija i na nekim podrujima manje istraena. Mehanizam toka podzemne vode je izuzetno sloen za svako vodno tijelo, pa se dominantni pravci oticanja mogu utvrditi iskljuivo bojenjima. Kapaciteti ovih vodnih tijela tj. kapaciteti vrela koji ih dreniraju zavise od hidrolokih uslova, pa su razlike minimalne i maksimalne izdanosti obino jako velike. Vrela su uglavnom prelivnog mehanizma i javljaju se na kontaktu krenjaka, koji su u vezi sa vodonepropusnim klastinim sedimentima paleozojske, mezozojske i kenozojske starosti. U okviru ovog poglavlja date su karte situacionog poloaja i hidrogeoloke karte za koje vai legenda iz priloga br. 2a. Razmjere karata vodnih tijela su razliite, obzirom na veliinu posmatranog podruja a i zbog bolje preglednosti, dok je unos i obrada podataka vrena na kartama u odgovarajuoj razmjeri (R = 1 : 100 000). U podslivu rijeke Bosne na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, izdvojena su i definirana slijedea vodna tijela podzemnih voda karstno-pukotinske poroznosti:

6.1.Vodna tijela karstno-pukotinske sredine


Vodno tijelo Kladanj
Situacioni poloaj Ovaj hidrogeoloki rejon pripada ofiolitskoj zoni u irem regionalnom smislu, a obuhvata izvorino podruje Drinjae (jugoistone padine Konjuha), te terene oko Kladnja, Turalia i planine Javornika.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 18

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 4. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Kladanj Geoloke karakteristike Najvee prostranstvo u zapadnom dijelu imaju serpentiniti i peridotiti u kojima se javljaju proboji gabra, dijabaza, spilita i dolerita. Terene oko Kladnja, Brateljevia, Tuholja i zapadni dio Javornika planine izgrauju preteno stijene vulkanogenosedimentne formacije (pjeari, ronjaci, dijabazi, laporci, glinci sa proslojcima i veim masama krenjaka). Znaajnu zastupljenost imaju srednjetrijaski krenjaci i u podruju Turalia, Tupanara, na sjevernoj strani planine Javornik i u podruju Brateljevia i brda Pau zapadno od Kladnja. Kontakt ovih stijena je razliit, ali se uoava da krenjaci mjestimino lee na serpentinitima bilo transgresivno-diskordantno, bilo u navlano-rasjednom odnosu. Odnos vulkanogeno-sedimentne formacije i krenjaka srednjeg trijasa (T2) je uglavnom rasjednog karaktera, te se u eroziono-denudacionim zasjecima iz krenjaka izlijevaju podzemne vode. Vulkanogeno-sedimentna serija izgrauje oko 30% ovog rejona i prema osnovnoj geolokoj karti pripada srednjoj i gornjoj juri (J2,3), a prema J. P a p e u (1967) koji je istraivanja vrio u podruju Gostelje (sliv Spree), pomenuta serija pripada gornjem dijelu srednjeg trijasa i gornjem trijasu, a lei konkordantno na anizikim (T21) krenjacima. U oba sluaja vulkanogeno sedimentna serija je u krovini trijaskih krenjaka. Vulkanogeno- sedimentna serija ini vodonepropusnu krovinu anizikim (T21) krenjacima, a infiltracija se vri du rasjednih zona i u izdanke ovih krenjaka.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 19

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Gornjokredni sedimenti (K22) izgrauju krajnji sjeveroistoni dio ovog rejona sjeverno od ekovia (izvorite Lovnice). Karstifikacija je najizraenija kod sprudnih krenjaka, ali su karstificirani i laporoviti krenjaci, tako da serija u cjelini predstavlja vodopropusnu sredinu. Manju zastupljenost ima fli gornje krede (K21+2) u podruju Gojsalia. Transgresivan je na jursku vulkanogeno-sedimentnu formaciju i zajedno sa njom ini vodonepropusni kompleks. Hidrogeoloke karakteristike Serpentiniti i peridotiti su vodonepropusne stijenske mase sa nepravilnom pukotinskom poroznou. Na osnovu terenskih zapaanja dubina pukotina je svega 35 metara, a rjee i do 10 metara, ispunjene su detritino-glinovitim produktima troenja. Iz ovih pukotina i deluvijalne raspadine izlijevaju se ocjedni izvori minimalne izdanosti Q 0,1 l/s. Kompleks vulkanogeno-sedimentne formacije zbog svog sastava i primarnog poloaja predstavlja krovinsku barijeru i usporava infiltraciju povrinskih voda u anizike (T21) krenjake. U ovim terenima tektonika je odigrala vanu ulogu u stratifikaciji vulkanogenosedimentne formacije u odnosu na krenjake u podini, tako da oni na mnogim mjestima predstavljaju bonu barijeru podzemnim vodama akumuliranim u srednjetrijaskim krenjacima (Brdijelji, Plahovii i Starii). Krenjake stijenske mase srednjeg trijasa (T21) pripadaju veoma karstificiranim naslagama. Razvijene su u vie odvojenih zona i to: Brateljevii - Pau, istono od Kladnja, V. Bratilo i istono od navlake Majdan - Ravne - Turalii u podruju Dragua Tupanari - Turalii pa sve do rejona mlaih paleozojskih klastita na istoku. Tektonika je veoma sloena, a oituje se u brojnim meusobno ukrtenim rasjedima, koji su uvjetovali snaan i intenzivan razvitak krkih procesa. Pukotinska poroznost i kavernoznost je izraenija u masivnim krenjacima. Krenjaci su karstificirani sa izrazitim morfolokim oblicima (zubovi, dimnjaci, kaverne i otvorene pukotine). U niim dijelovima terena, kada su im u bazi vodonepropusne stijene, ovi krenjaci predstavljaju zone povremenog i stalnog izlijevanja podzemnih voda. U bazi gornje krede su slabo vodopropusni i vodonepropusni laporci i laporoviti krenjaci. Hipsometrijski poloaj bazalnog dijela gornje krede uvjetuje da se podzemne vode iz ovih krkih terena prazne uglavnom prema slivu rijeke Spree na izvorima Papraa, Vacetinskog i Dubokog potoka.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 20

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 5. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Kladanj R = 1 : 100 000

Izvorita i vodozahvatni objekti Podzemne vode se izlijevaju na vrelima u Brateljeviima, Podpauu, Plahoviima, Stariima, Plazaama, Bjelanici i Lovnici. Formirana akumulacija podzemnih voda u krenjacima brda Pau izlijeva se na izvoru u selu Potpau iz peine formirane u trijaskim krenjacima na kontaktu sa stijenama vulkanogeno-sedimentne formacije. Prihranjivanje izdani vri se difuzno atmosferilijama u krke mase brda Pau. Akumulacije slobodnih podzemnih voda u krenjacima Garea izlijevaju se na izvoru Peina. Minimalna izdanost izvora je od 5 do 10 l/s. Izvor ima direktnu podzemnu vezu sa ponorom u zaleu. Na irem podruju Kladnja pored pomenutih vanijih izvora na vie mjesta se izlijevaju i podzemne vode na izvorima od 0,1 do 1 l/s, iz flinih naslaga gornje krede te iz pjeara i krenjaka vulkanogeno-sedimentne formacije. Izvor Kuljein prihranjuje se iz srednjetrijaskih (T21) krenjaka podruja Tupanara, Pijevine i Debelog Brda. Izvor izbija na kontaktu sa gornjokrednim fliom na koti oko 520 metara. Znaajni izvori u okviru vodnog tijela Kladanj 1 i 2 su Buevac (11 l/s) i Begova voda (48 l/s), kao i Gluha Bukovica i Dobre vode (11 l/s). Krenjaki masiv Gare karakteriu raznovrsni kraki oblici, te osim to kroz njega poniru vode Gluhe Bukovice, u njegovoj unutranjosti se nalazi Djevojaka peina. Vode unutar peine imaju podzemnu komunikaciju sa vodama Gluhe Bukovice, to je

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 21

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

dokazano bojenjem. Sliv Gluhe Bukovice ima otru morfoloku vododjelnicu prema slivovima rijeke Bukovice i izdani Dobra voda, to se ne poklapa sa podzemnim vododjelnicama. Podzemne vode vodnog tijela Kladanj su infiltracione s plitkom zonom prodiranja u vodonepropusne naslage. Hemizam ovih voda zbog brze vodozamjene se odlikuje niskom mineralizacijom. Rezerve podzemnih voda Bilansne rezerve vodnog tijela podzemnih voda Kladanj iznose 59 l/s.

Vodno tijelo Kladanj-1


Situacioni poloaj Vodno tijelo podzemnih voda Kladanj-1 je smjeteno s lijeve strane Drinjae, neposredno ispod naselja Stari, na padinama krenjakog masiva Vrtaa. Povrina vodnog tijela podzemnih voda Kladanj-1 iznosi 4,5 km2.

Slika 6. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Kladanj-1 Geoloke karakteristike U iroj geolokoj grai ovog vodnog tijela podzemnih voda uestvuju sedimentne, magmatske i metamorfne stijene razliite starosti. Izdvojeni su sedimenti srednjeg trijasa (T2), unutar kojih je samo mjestimino izvreno ralanjivanje na anizik i ladinik, vulkanogeno-sedimentna formacija koja sa peridotitskim masivom Konjuha zahvata najvei dio prostora Kladnja i krenjaci gornje krede (cenoman-turon).
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 22

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Krenjaci srednjeg trijasa su zastupljeni na podruju Kladnja, na potezu GojsaliiPrijevor, prema Gojakoviima i Stuparima. Krenjaci su slojeviti, bankoviti i masivni. Tvorevine vulkanogeno-sedimentne formacije izgrauju najvei dio prostora Kladnja i to klastini i drugi sedimenti, stijene spilit-dijabaz-gabro-granitske asocijacije i stijene peridotit-amfibolske asocijacije. Kvartar (Q) je predstavljen aluvijalnim materijalom u dolini rjeice Drinjae (istono od Gojsalia) i siparima na sjeveroistonim padinama brda Bratilo. Aluvijon je zastupljen ljunkovima, pijeskovima i pjeskovitim glinama neznatne debljine, a sipari drobinskim materijalom na strmim padinama krenjakih stijena. Hidrogeoloke karakteristike Hidrogeoloki sklop ovog terena u kome je formirano vodno tijelo podzemnih voda Kladanj-1 karakterie: stariji kolektorski kompleks izgraen od vrlo karstifikovanih srednjetrijaskih krenjaka, i mlai, slabovodopropusni kompleks izgraen od glinovitih i rastresitih tvorevina dijabaz-rone formacije. Imajui u vidu pravce zalijeganja kontaktnih rasjednih zona kao grau krenjakih masiva, napajanje izvorita usko je vezano sa vodama u slivu Starike rijeke i njenih pritoka odakle je najvee prihranjivanje izvorita. Sliv Starika rijeka vri napajanje izvorita Koturaa za potrebe vodosnabdijevanja Kladnja.

Slika 7. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Kladanj-1 R = 1 : 100 000

Izvorita i vodozahvati Podruje Kladnja se snabdijeva najveim dijelom pitkom vodom iz sliva Starika rijeka sa izvorita Koturaa, ali periferni dijelovi grada su snabdijeveni pitkom vodom iz manjih kaptaa od kojih su najznaajnije: Vojnik (0,5 l/s), Selite (0,4 l/s),

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 23

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Kuite (0,5 l/s), Stolice ((0,8 l/s), Begova voda (11 l/s), Buevo (1,0 l/s), Buevac (11 l/s), Borjanica (0,8 l/s), Starika rijeka (11 l/s). Kaptae Vojnik, Selite i Kuite su ukljuene u rezervoar Drum (V=30 m3), a kaptae Buevo, Borjanica u rezervoar Duga mahala (V=58 m3). Aliieva esma je samostalno izvorite i rezervoar V=50 m3, dok kaptaa Stolice samostalno napaja dio naselja. Izvorite Koturaa, za razliku od ostalih manjih izvorita je znaajno za grad Kladanj jer ima puno veu izdanost u ovisnosti od intenziteta padavina, ali u prosjeku se kree oko 11 l/s. Rezerve podzemnih voda Rezerve podzemnih voda vodnog tijela Kladanj 1 iznose 11,0 l/s.

Vodno tijelo Krabanica


Situacioni poloaj Vodno tijelo Krabanica se nalazi u sjeveroistonoj Bosni na prostoru koji je vezan za gornji tok rijeke Spree, oko 12 km jugoistono od Banovia.

Slika 8. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Krabanica

Geoloke karakteristike ire podruje izvorita Krabanica, koje se nalazi u okviru vodnog tijela podzemnih voda Krabanica, zauzima dio sjevernog oboda masiva Konjuh, koji u strukturnogeolokom smislu pripada centralnoj ofiolitskoj zoni. Ue podruje formiranja izvorita i zona prihranjivanja i dreniranja, sastoji se uglavnom od mezozojskih tvorevina trijaske i jurske starosti i to: - sprudni krenjaci srednjeg i gornjeg trijasa (T2,3) - vulkanogeno sedimentna formacija, jurski melan (J2,3).
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 24

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Neralanjeni krenjaci srednjeg i gornjeg trijasa (T2,3): Krenjaci srednjeg i gornjeg trijasa su sprudni krenjaci sa faunom: korala, krinoida, algi, hidrozoa, briozoa, foraminifera itd.. Lee konkordantno preko sedimenata ladinskog kata (u podruju Djedinske planine), a sve naslage krenjaka su najee kao olistoliti u vulkanogenosedimentnoj formaciji, to svjedoi o visokoj tektonskoj oteenosti. Kada su uslojeni javljaju se u slojevima debljine 20 do 40 cm, zatim u bancima debljine do 1metra i izuzetno su ploasti. U pukotinsko rasjednim zonama su esto prekristalisani i ispresijecani ilama kalcita. Boja krenjaka je siva, tamnosiva, ukasta i crvenkasta. Debljina ovih krenjaka u stratigrafskom stubu iznosi od 600800m, a u ovom podruju se predstavlja oko 450 metara. Vulkanogeno sedimentna formacija-ofiolitski melan ( J2,3) izgraena je od razliitih sedimentnih stijena i razliitih litolokih karakteristika : - pjeari, bree, ronaci, laporci, krenjaci, kvarciti, a u njoj dolaze i velike mase magmatskih stijena (naroito ultramafiti), uz relativno manje koliine metamorfita kao sto su: serpentiniti, dijabazi, doleriti, spiliti, amfiboliti, amfibolitski kriljci, amfibolitski gabri, peridotiti, kvarc-karbonatne stijene i dr.stijene. Sedimentne stijene vulkanogeno-sedimentne formacije su raznovrsne i predstavljene su: pjearima, glincima, rjee ronacima i podreeno konglomeratima, breama i piroklastitima. Ronaci su tanko ploasti, gusti i raznobojni (sive,ukaste,crvenkaste i zelene boje). Konglomerati i bree zastupljeni su sasvim podreeno. Sastav ine fragmenti sedimentnih stijena od kojih su najei pjeari,glinci,alevroliti i raznobojni krenjaci. Magmatske stijene vulkanogeno - sedimentne formacije su takoe raznovrsne i predstavljene su stijenama spilit-dijabaz-gabro-granitske asocijacije i stijenama peridotit-amfibolitske asocijacje. Spiliti se javljaju kao izlivna tijela i obino su manje mase, povrine do 3m. Dijabazi se javljaju obino u manjim masama kao silovi, rjee dajkovi. Hidrogeoloke karakteristike Kaptana graevina Krabanica se nalazi na koti 527,30 m.nm., na samom kontaktu prostornog kompleksa krenjakih stjenskih masa sa stijenama dijabaz rone formacije jurske starosti. Krenjaka masa obiluje brojnim prslinama i pukotinama to omoguava intezivno poniranje atmosferskih voda. Uzvodno od vrela, sa desne strane obale potoka, na rastojanju od 50 m nalazi se karstna pukotina veliine 1,5 0,5 metara koja je potopljena vodom sa konstantnim mirujuim nivoom na koti 528,20 metara. Vrelo Krabanica je prelivnog karaktera. Minimalna izdanost ovog vrela procijenjena je na 15 l/s. Geofizika istraivanja su inicirala mogunost postojanja kavernoznih, vodonosnih krenjaka na dubini 150 200 m, ne samo na uem podruju vrela, nego i na cijelom isptivanom prostoru, du korita Krabanice i Krabanje.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 25

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Jedan od problema koji se javljaju kod izvorita Krabanice je problem zamuivanja uslijed obimnijih padavina i topljenja snijega. Takoer, postoji problem velikih oscilacija izdanosti koje se kreu: - za ljetni period od 10 - 35 l/s - za zimski period od 100 - 150 l/s.

Slika 9. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Krabanica R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvati Na oko 3 kilometra juno od izvora Studenica, kaptiranog za potrebe Banovikog vodovoda, u podnoju Krabanog kra nalazi se razbijeno vrelo Krabanica. Zbog razbijenog naina izviranja i pojavljivanja veih koliina vode ispod iroke krenjake osuline u potoku Krabanica, bilo je teko pratiti kako minimalne, tako i maximalne koliine vode na ovom izvoru. Vrelo je kaptirano 1988. godine i uvedeno u ve postojei vodovodni sistem. Vrelo Krabanica je kontaktnog, a vjerovatno i prelivnog tipa. Rezerve podzemne vode Rezerve podzemne vode vodnog tijela podzemne vode Krabanica su od Qmin=10 l/s do Qmax=90 l/s.

Vodno tijelo Izron Suha-Zavidovii


Situacioni poloaj Izvorite "Izron" nalazi se oko 25 kilometara juno od Zavidovia. Situirano je u dolini rijeke Suhe, oko 2 kilometra prije njenog ua u Gostoviku rijeku. U administrativnom pogledu izvorite sa pripadajuim slivnim podrujem pripada
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 26

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Opini Zavidovii, odnosno Zeniko-dobojskom kantonu i zauzima povrinu od 9,9 km2.

Slika 10. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Izron Suha (Zavidovii) Geoloke karakteristike U grai terena ireg podruja izvorita "Izron" uestvuju tvorevine srednjeg i gornjeg trijasa (T2,3), "dijabaz-ronjake formacije" mlae jure (J2,3 ili J uopte) i kvartara (Q). Naslage srednjeg i gornjeg trijasa se pojavljuju u pojasu irine oko 2 i duine oko 8 kilometara koji se prua od Maica brda na zapadu, preko Suhe, do rijeke Tajanice na istoku. Predstavljene su uglavnom debelim paketima bankovitih i masivnih krenjaka, te podreeno dolomitima i dolomitinim krenjacima. Krenjaci su bijele i sivobijele boje, sa visokim sadrajem CaCO3, kristalasti, lokalno breasti. Sjeveroistono i jugozapadno od pruanja karbonata srednjeg i gornjeg trijasa teren skoro u cjelosti izgrauju tvorevine "dijabaz-ronjake formacije". Sedimentne stijene "dijabaz-ronjake formacije" imaju manje rasprostranjenje i uglavnom su uklijetene u zoni rasjeda razliite orjentacije. Naslage jure-krede su na veim povrinama izdvojene u jugoistonim a podreeno u sjeverozapadnim dijelovima prouavanog terena. Rezultati dosadanjih istraivanja ukazuju da ove naslage lee transgresivno preko "dijabaz-ronjake formacije". Kvartarne naslage su utvrene u koritu i proirenim dolinama rijeke Suhe i Gostovia rijeke. Predstavljene su uglavnom proluvijalnim naslagama (pr) u ijem sastavu su drobina, valutice stijena, ljunak i pijesak u veoj i manjoj mjeri zaglinjeni. Hidrogeoloke karakteiristike Dobropropusne stijene kavernozno-pukotinske poroznosti su karbonati srednjeg i gornjeg trijasa (T2,3). Predstavljeni su krenjacima i podreeno dolomitima.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 27

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Krenjaci su preteno veoma ispucali i uglavnom intenzivno karstificirani. Pukotine koje se pojavljuju u ovim krenjacima su razliitog genetskog porijekla, irine i zapunjenosti. Prema genezi su najee tektonske i meuslojne pukotine. Uglavnom su meusobno povezane upravnim manjim prslinama i pukotinama, najvjerovatnije kao rezultat vertikalnih i horizontalnih kretanja. U krenjacima srednjeg i gornjeg trijasa formirane su takoer kaverne i peine. Pojavljuju se u dolini Suhe ali i visoko iznad erozionog basisa. Mjestimino imaju znaajne dimenzije; nastale su hemijskim i mehanikim djelovanjem vode du pukotina, a preteno u zonama ukrtanja rasjeda ili pukotina razliitih pravaca. Pukotine, kaverne i peine imaju poseban hidrogeoloki znaaj jer u njima postoji mogunost akumuliranja veih koliina podzemnih voda u karstnom vodonosniku. Veliki prenici kaverni sa relativno dobro zaobljenim stijenkama takoer omoguuju velike brzine i protok veih koliina vode iz vodonosnika ka karstnom vrelu Izron. Na osnovu navedenog moe se ocijeniti da su krenjaci srednjeg i gornjeg trijasa propusne dobro karstificirane stijene. Na dobru karstifikaciju ukazuje prisustvo kaverni i peina kao i pojava karstnog vrela Izron, izdanosti Qmin.=160 l/s. Ove naslage imaju funkcije vodonosnika veeg rasprostranjenja i debljine. U kategoriju nepropusnih stijene su izdvojene tvorevine "dijabaz-ronjake formacije" i jurskokredne naslage u kojima nisu formirana leita niti utvrene znaajnije pojave i izvori podzemnih voda.

Slika 11. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Izron - Suha R = 1 : 100 000

Pravci toka podzemnih voda Generalni pravac toka podzemnih voda je jugozapad-sjeveroistok. Oito je da rasjed du rijeke Suhe ne samo prikuplja vode iz njegovog sjeverozapadnog i jugoistonog bloka ve je i predisponirao pravac toka podzemnih voda ka izvoru Izron. Brzine toka podzemnih voda u prouavanom terenu su egzaktno utvrene traserskim ispitivanjima. Rezultati ovih ispitivanja u hidrolokom periodu malih voda pokazuju da
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 28

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

prosjena brzina toka podzemnih voda kroz granularnu sredinu, a zatim kroz pukotinske sisteme ima brzinu teenja do Izrona preko 150 m/dan, a da voda iz zone direktnog poniranja u krenjake teku brzinom od 650 m/dan. U hidrolokom periodu neto veih voda bojenjem zone intenzivnog poniranja u krenjacima u koritu Suhe brzina toka podzemnih voda je 1200 m/dan. Izvorita i vodozahvati Najznaajniji izvor u prouavanom terenu je "Izron" - Suha. Situiran je na kontaktu veoma propusnih krenjaka srednjeg i gornjeg trijasa sa tvorevinama dijabazronjake formacije. Izvor je uzlaznog mehanizma isticanja. Pojava izvora je pored kontakta propusnih i nepropusnih stijena predisponirana rasjedom, koji se prua du rijeke Suhe i poprenim rasjedom, koji karakterizira navedeni kontakt. Izvor se pojavljuje iz subvertikalne potopljene peine promjera cca 1,5 - 5,0 metara ispitane dubine od oko 14 metara. Glavni peinski kanal kojim voda iz krakog vodonosnika dotie u peinu nalazi se na dubini od 14 metara i nalazi se na samom kontaktu karstificiranih krenjaka i stijena dijabaz-ronjake formacije. Izvor je kaptiran i ukljuen u sistem vodosnabdijevanja Zavidovia. Kaptiranje izvora izvreno je sistemom natege koja omoguava evakuaciju velikih voda od oko 5,0 m3/s. Rezerve podzemnih voda Bilansne rezerve iznose Q= 160 l/s

Vodno tijelo Stupari


Situacioni poloaj U gornjem toku sliva rijeke Gostelje na potezu do junog oboda Sprekog polja egzistiraju odvojene akumulacije podzemnih voda u karbonatnim akviferima. Izvori se izlivaju u kontaktu sa donjotrijaskim klastitima i stijenama vulkanogeno-sedimentne formacije. Najznaajniji izvori su vrela Tarevice Qmin= 20 l/s, Zatoe Qmin= 60 l/s, Sedam vrela Qmin= 70 l/s. Vrela su kaptirana za vodosnabdijevanje Tuzle i ivinica. Povrina ovog vodnog tijela podzemnih voda iznosi 91,2 km2.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 29

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 12. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Stupari Geoloke karakteristike ire podruje Stuparskih izvorita je izgraeno od karbonatnih stijena (krenjaka) trijaske starosti (T2,3) i vulkanogeno-sedimentnih stijena (dijabaz-ronjaka formacija) jurske starosti (J?). Hidrogeoloke karakteristike Sa hidrogeolokog aspekta krenjaci su u funkciji hidrogeolokih kolektora (akvifera) pukotinsko-karstne poroznosti, a vulkanogeno-sedimentna serija predstavlja hidrogeoloki kompleks sa preteno izolatorskom funkcijom. Meusobni odnos kolektorskih i izolatorskih stijena je veoma sloen, a prema novijim tumaenjima krenjaci se u formi olistolita nalaze kao izolovana ostrva na vulkanogeno - sedimentnoj osnovi kontinuiranog rasprostiranja. To je uslovilo formiranje krenjakih masa kao izdvojenih vodnih tijela pukotinskokarstne poroznosti sa prihranjivanjem od oborina i dreniranjem na niim kotama po obodu. Uopeno gledajui, drenanu osnovu predstavlja dolina rijeke Gostelje sa
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 30

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

svojim pritokama. Nepropusna osnova vulkanogeno-sedimentne serije onemoguava komunikaciju podzemnih voda sa dubljim horizontima. U zavisnosti od prostornih odnosa svih prisutnih faktora, kao i od strukture i stepena karstifikovanosti krenjaka u slivu rijeke Gostelje formirane su izdani sa slobodnim nivoom. Prihranjivanje izdani zavisi od infiltracije oborina na povrini izdanjivanja, a dreniranje se vri na izvorima i potocima. Visok stepen kolebanja nivoa i proticaja, zavisno od klimatskih uslova je rezultat geomorfolokih karakteristika jer se radi o veoma strmim terenima. Hidrogeoloki sklop karakeriu dva izraena kompleksa, i to: -stariji kolektorski kompleks koji je izgraen od vrlo karstifikovanih srednjetrijaskih krenjaka(oko 60% povrine sliva), od kojih su izgraene padine planinskih vrhova, i -mlai izolatorski, slabovodopropustan kompleks, izgraen od glinovitih i rastresitih tvorevina "dijabaz-rone formacije" (J2,3), koji ini oko 40% povrine sliva. Izvorita i vodozahvatni objekti Sliv Gostelje Najznaajnije akumulacije podzemnih voda su formirane u jako karstifikovanim srednjetrijskim krenjacima. U slivu Tarevice i Zatoe i korita rijeke Gostelje locirana su izvorita ovog akvifera pod nazivom stuparska izvorita, koja se izlivaju na granici krenjaka i donjotrijsakih klastita sa ciljem vodosnabdijevanja Tuzle. Akvifer grade izvorita: - Sedam Vrela - Zatoa - Tarevica Osnovna karakteristika ovih akumulacija podzemnih voda, je brza vodozamjena i ovisnost infitracije od hidrolokog maksimuma. Kapacitet ovih izvorita se kree u granicama Q=250-300 l/s Akumulacija podzemnih voda u slivu Tarevice Vrelo Tarevica drenira slivno podruje od oko 15 km2 i prelivno-gravitacionog je tipa sa malim retenzionim mogunostima. Prihranjuje se poniranjem du toka Dubokog Potoka i infiltracijom sa povrine. Akumulacija podzemnih voda u slivu Zatoe Akumulacija podzemnih voda u slivu Zatoe obuhvata slivno podruje od oko 45 km2 formirana u srednjetrijaskim do gornjotrijaskim masama, koja se izliva na veem broju izvora u donjem toku Zatoe. Predmetno podruje se karakterie pukotinskokarstnom poroznou. Donjotrijaski pjeari i laporci su uslovili pojavu izvora, koji su u tektonskom kontaktu sa krenjacima srednjeg i gornjeg trijasa nizvodno od vrela i ine podinsku barijeru podzemnim vodama. Minimalna izdanost grupe izvora Zatoa je oko Q=60 l/s.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 31

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Akumulacija podzemnih voda u slivu izvorita Sedam Vrela Izdanost vode izvorita Sedam Vrela se kree u granicama Qmin=70 l/s do Qmax=200 l/s. Neometanu cirkulaciju i brzu vodozamjenu uslovila je relativno mala mineralizacija i visok sadraj rastvorenog kiseonika. Rezerve podzemnih voda Bilansirana koliina vode iznosi 200 l/s.

Slika 13. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Stupari R = 1 : 100 000

Vodno tijelo Graanica ivinice


Situacioni poloaj Istono od ivinica zahvaen je tipini karstni izvor iz trijaskih krenjaka. Nalazi se juno do Tupkovia i Svojata. Okruuju ga padine planina: Konjuh, Javornik, Jelica i Majevica. Sliv doline Spree predstavlja dio sliva rijeke Spree do ua rijeke Turije. Povrina iznosi 17,7 km2.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 32

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 14. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Graanica ivinice Geoloke karakteristike Istono od ivinica zahvaen je tipini karstni izvor iz srednje-trijaskih krenjaka kojima se u podini nalaze vodonepropusne stijene ofiolitne zone. Kapacitet izvorita je 40-60 l/s i vodom se snabdijeva lokalno stanovnitvo sela Graanica kod ivinica. Hidrogeoloke karakteristike Najznaajnije akumulacije podzemnih voda nalaze se na junom obodu Sprekog polja, gdje ispod vulkanogeno-sedimentne formacije lee karstifikovani krenjaci srednjetrijaske starosti. Ovaj kompleks je intenzivno ubran, izrasjedan i oteen, tj. erodovan. Zbog dugotrajne faze regresije nakon njegovog taloenja (period T3-K1) krenjaki dio ovog kompleksa je intenzivno ili potpuno karstifikovan, a najvei dio karstnih vrela na ovom podruju je formiran na kontaktu potpuno karstifikovanih krenjaka srednjeg trijasa sa vodonepropusnim verfenskim pjearima donjeg trijasa.

Slika 15. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Graanica - ivinice R = 1 : 100 000
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 33

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Akumulacije i vodozahvati Preostali znaajniji izvori na junom obodu Sprekog polja su izvor Mala Sprea Qmin= 10 l/s, Bunareva Qmin= 7 l/s, Kr Qmin= 8 l/s, Zlaa Qmin= 7 l/s, itd. Za navedena vrela karakteristina je izrazita neravnomjernost izdanosti. Ovo vodno tijelo podzemnih voda permanentno je izloeno pritisku u smislu razvoja erozionih procesa, koji su posljedica neselektivne sjee ume, ali i eksploataciji mineralne sirovine na kamenolomima, koji su locirani u neposrednoj blizini vodozahvata. Neophodno je uraditi adekvatnu projektnu dokomentaciju zatitnih zona, a na temelju ocjene ranjivosti ovih vodnih tijela, uraena je karta ranjivosti vodnih tijela podzemnih voda Tuzlanskog kantona u razmjeri 1: 100 000 ( I. igi, D.Pai- kripi, D. Srkalovi, 2008.). Rezerve podzemnih voda Rezerve A kategorije iznose 20 l/s, C = 20 l/s, Qbil=40 l/s, Qukup=40 l/s.

Vodno tijelo Toplice


Situacioni poloaj Spreko polje je uglavnom zastupljeno pliocensko-kvartarnim naslagama predstavljenim pjeskovima, ljunkovima, i deluvijalno-proluvijalnim komponentama na rubovima akvifera. U hidrogeolokom smislu ovi sedimenti predstavljaju vodonosnike velikog rasprostranjenja i monosti. Zahvataju prostor uz vodotok Spree, od Osmaka do akumulacije Modrac. Povrina podzemnog vodnog tijela Toplice iznosi 23 km2.

Slika 16. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Toplice

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 34

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Geoloke karakteristike Na lokalitetu Toplice kod ivinica izdvojeno je vodno tijelo u trijaskim krenjacima. Obod Sprekog polja na sjeveru ini jezero Modrac-Moranani-Dubrave-PetroviceMiljanovci-Kalesija do granice kantona, a juni dio: Suha-G.ivinice-BaigovciTupkovii-Jelovo Brdo. Karstifikovani i jako tektonizirani krenjaci u spreanskoj rasjednoj zoni nalaze se na kontaktu sa vodonepropusnim ofiolitnim melanom. Hidrogeoloke karakteristike Ovaj veliki prostor je ispresijecan velikim brojem povrinskih vodotoka sa velikim slivnim podrujem, te uticajem vjetake akumulacije Modrac sa znatnom debljinom slojeva (od 80 do 100m) sadri sedimente intergranularne poroznosti, a stijene su po svojoj hidrogeolokoj funkciji kolektori. Nivo podzemne vode je na dubini od oko 200 m sa oscilacijama od 2 do 4 metra. Debljina vodonosnog sedimenta je oko 60 metara. Pliocensko-kvartarni sedimenti najproduktivnijeg dijela Sprekog polja, imaju slijedee vrijednosti: - koeficijent filtracije - koeficijent transmisibiliteta - koeficijent specifine izdanosti - koeficijent (nivo) pijezoprovodnosti k= 4,38x10-4 - 4,66x10-5 m/s T = 1,65x10-3 m2/s = 6,28x10-3 a= 2,42x10-1 m2/s

Podzemne vode Sprekog polja u kvartarnim pjeskovito-ljunkovitim naslagama predstavljaju jednu akumulaciju sloenog hidraulikog mehanizma, gdje je u gornjem dijelu terena izdan s slobodnim nivoom, dok se u horizontima ispod 40 m javlja izdan subartekog i artekog karaktera. Prihranjivanje se vri preko pliocenskih pijeskova na sjevernom obodu, indirektno infiltracijom atmosferskih voda sa slivnog podruja i infiltracijom voda rijeke Spree u akvifer. U sluaju pojaane eksploatacije vode za potrebe vodosnabdijevanja u blizini jezera Modraca za oekivati je dotok vode iz ove akumulacije u akvifer.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 35

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 17. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Toplice R = 1 : 100 000 Akumulacije i vodozahvatni objekti Za potrebe vodosnabdijevanja Tuzle iz Sprekog polja se crpi voda sa osam bunara kapaciteta Qukup =200 l/s, od ega za potrebe ivinica oko 50 l/s . Na lokalitetu Toplica kod ivinica izdvojeno je vodno tijelo podzemnih voda u trijaskim krenjacima. Karstifikivani, jako tektonizirani krenjaci u spreanskoj rasjednoj zoni nalaze se u kontaktu sa vodonepropusnim ofiolitskim melanom. Iz ovog vodnog tijela za potrebe vodosnabdijevanja Tuzle i ivinica iz etiri vodozahvatna objekta zahvata se Qmin/Qmax=160/250 l/s. Temperatura vode iznosi oko 240 C. Dubina do krenjakog kolektora na izvoritu iznosi 5-20 metara. Rezerve podzemnih voda Bilansne rezerve ovog vodnog tijela iznose 220 l/s.

Vodno tijelo Sapna


Situacioni poloaj U slivu rijeke Sapne u miocenskim krenjacima (M22) formirano je vodno tijelo podzemne vode Sapna. Korito rijeke Sapne dijelom prelazi preko sivih do sjetloutih krenjaka, a dijelom je usjeeno u aluvijalne ljunkovito-pjeskovite gline i glinovite laporce i pjeare. Vei dio vodnog tijela na podruju Sapne locirano je s desne strane rijeke Sapne u krenjacima, koji su u viim horizontima dosta kompaktni, a od 65. do 88. metra su jako ispucali. Juni i jugozapadni dio podruja opine Sapna izgrauju miocenski krenjaci u kojima je formirano vodno tijelo.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 36

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 18. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Sapna Geoloke karakteristike Geoloku grau ireg prostora ine sedimenti srednjeg i gornjeg eocena, srednjeg i gornjeg miocena, te tvorevine kvartara. Najstarije stijene na ovom prostoru su sedimenti eocena (E2,3). Ujedno su i najrasprostranjenije stijene razvijene u tri horizonta (S,ii, 1964.) Tortonski sedimenti micoena (M22) lee diskordantno preko III horizonta eocena (E2,3). Sarmatski sedimenti (M31) imaju znaajno rasprostranjenje kod Godua i na lijevoj strani rijeke Sapne. Kvartarne tvorevine (Q) su razvijene uglavnom u podruju rijenih dolina, padinskih dijelova i uvala. Prisutne su eluvijalno-deluvijalne tvorevine (el-dl), proluvijalne (pr) i aluvijalne tvorevine. Hidrogeoloke karakteristike Hidrogeoloki kolektori su predstavljeni tortonskim (M22) bankovitim i masivnim litotamnijskim krenjacima i kvartarnim (Q) nanosima, preteno pjeskovitim i ljunkovitim. Hidrogeoloke izolatore ine eocenski (E2,3) pjeari, lapori i gline, sarmatski (M31) pjeari, lapori, gline i krenjaci i kvartarni nanos (Q) sa pijescima i ljunkom. Meusobni prostorni odnos i slijed sedimentacije pojedinih litostratigrafskih lanova je uslovilo formiranje vodonosnog sloja (akvifera) u ispucalim karstifikovanim tortonskim krenjacima (M22), ogranienim u podini eocenskim (E2,3) pjearima, glincima, laporima i glinama. U krovini akvifer je ogranien sarmatskim (M31) pjearima, laporima, glinama i krenjacima, te djelimino kvartarnim nanosima (Q) ili djelimino lokalno vodopropusnim pjeskovitoljunkovitim sedimentima kvartara (Q). Monost ovog vodonosnog sloja iznosi 60 do 120 m i uslovno se mogu dodati naslage kvartara do 6 metara, ukoliko su
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 37

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

dominantno pjeskovito ljunkovitog sastava. Prihranjivanje akvifera u prirodnim uslovima se vri infiltracijom povrinskih tokova u zonama teenja preko tortonskih sedimenata. Dreniranje je generalno u zonama drenirajuih povrinskih tokova u zonama teenja preko krenjaka i na prirodnim izvorima i kaptaama.

Slika 19. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Sapna R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Za potrebe vodosnabdijevanja opine Sapna, te provedenih hidrogeolokih, geolokih i geofizikih istraivanja, izvedene su tri istrane buotine, od kojih su dvije u badenskim krenjacima dubine (60 do 100 m) BS-1 i BS-2 i buotina BS-3 u zoni aluviona rijeke Sapne, odnosno u zoni degradiranog flia. Kaptae s kojih se Sapna snabdijeva pitkom vodom su Ploe, Vrelo i Kalilo. Individualni (seoski) vodovodi su Kovaevii, Godu, Krstac, Kraljevii i Kobilii. Rezerve podzemne vode Bilansne rezerve vodnog tijela podzemnih voda Sapna iznose 25 l/s.

Vodno tijelo Teoak


Situacioni poloaj Podruje vodnog tijela podzemne vode Teoak protee se u centralnom dijelu teritorije opine Teoak jugozapadno od brane Snjenica do krajnje take teiritorije opine Teoak na sjeveroistoku.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 38

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 20. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Teoak Geoloke karakteristike Pitke podzemne vode formirane su u permskim, gornjokrednim, eocenskim i miocenskim sedimentima. Permski belerofonski bituminozni krenjaci su ploasti i karstificirani, te vodopropusni i zbog tektonike i dugotrajne izloenosti kretanju povrinskih voda i njihove descendentne cirkulacije mogu sadravati manje odvojene akumulacije podzemnih voda; razvijeni su u podruju Teoaka, Uzunovia, Hodia i Jukanovia. Gornjokredni bankoviti masivni krenjaci razvijeni su u vie izdanakih zona s najveim prostranstvom na Snijenici, te kao manje povrine u Teoaku, Lisiinama i Jukanoviima. Hidrogeoloke karakteristike Srednjeeocenski krenjaci su bankoviti, dobrovodopropusni i interkalirani su u vodonepropusne laporce, kriljce i glince, kao to su gornjoeocenski pjeari i konglomerati interkalirani u naprijed navedene izolatorske sedimente. Razvijeni su u podruju Vitinice - Teoaka, Rastonice, Zavida, Kamenjaka, Jasikovca, Omerovia i Gunjevaca prema Priboju. One su malog prostranstva, meusobno odvojene, a pranjenje im je uvjetovano u denudacionim jarcima i potocima. Miocenski kolektori predstavljeni su masivnim i bankovitim litotamnijskim krenjacima, te konglomeratima u podruju Sapne, Godua i etia na veim povrinama. Ostale stijene ovog podruja poev od donjeg trijasa do pliocena predstavljaju vodonepropusne sedimente, koji ne sadravaju vodu u koliinama za eksploataciju.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 39

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 21. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Teoak R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Izvori se javljaju u strmim padinskim stranama rjeica i potoka neto iznad aktivnog toka, to znai da je denudacija protoka bra od silaenja izvora. Izvori se javljaju kao poetak brojne razgranate mree i u nivou erozionog bazisa Sapne, Rastonice, Janje i njihovih pritoka. Vrela u okviru vodnog tijela Teoak su: Mejdan Matua (2,31 l/s), Mejdan Studenac (0,22 l/s), Rudine Kovaevac (0,22 l/s). Izvori su: Praznitorba (0,15 l/s), Gornjua (0,14 l/s), Vodice (0,15 l/s), Hatma voda (0,15 l/s), Siroica (0,15 l/s), Mejdan Bunkeri (0,40 l/s), Brane (0,50 l/s), Johovac (0,30 l/s), Vrelo izvor (1,0 l/s), Podstijena (1,50 l/s). Rezerve podzemne vode Bilansne rezerve vodnog tijela podzemnih voda Teoak iznose 15 l/s.

Vodno tijelo Miriina


Situacioni poloaj Vodno tijelo Miriina nalazi se geografski izmeu naselja Miriina i Orahovica du magistralnog puta M4 Tuzla-Doboj. Pravac pruanja ovog vodnog tijela je sjeverozapad-jugoistok. Sa jugozapadne strane ogranieno je magistralnim putem M4 i naseljem Orahovica, dok sa jugoistone strane granii sa naseljem Miriina, a sa sjeverozapada granii sa vodnim tijelom Orahovica. Povrina ovog vodnog tijela iznosi 9,8 km2.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 40

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 22. Situacioni poloaj vodnih tijela podzemnih voda Miriina i Orahovica Geoloke karakteristike Kvartarne naslage izgrauju veliki dio terena uz potone tokove na sjeveru pa sve do rijeke Spree na jugu, te brdske dijelove terena neposredno uz krenjake blokove. Debljina ovih sedimenata se kree u rasponu od 4-15 metara. Pliocenske naslage predstavljene su kvarcnim i prainastim pijeskovima sa proslojcima gline i ljunka. Debljina ovih sedimenata se kree i do 150 metara. Miocen je predstavljen slojevima laporca i pjeara sa debljinom oko 60 metara. Hidrogeoloke karakteristike U datim uslovima i meusobnim prostornim odnosima kolektorskih i izolatorskih stijena formirana je podzemna izdan subartekog karaktera, mjestimino artekog. Prihranjivanje akvifera se vri infiltracijom na karstifikovanim povrinama izdanjivanja krenjaka i lokalno infiltracijom povrinskih tokova u zonama teenja preko krenjaka. Dreniranje je u zonama drenirajuih povrinskih tokova i na brojnim prirodnim izvorima i buenim vodozahvatima, koji se koriste za vodosnabdijevanje. Pravci toka podzemnih voda generalno se poklapaju sa slivnim podrujem, najveim dijelom sjever-jug ka rijeci Sprei, a manji dio toka istok-sjever prema Lukavikoj rijeci i sjever-zapad ka rijeci Bosni.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 41

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 23. Hidrogeoloka karta podruja vodnih tijela podzemnih voda Miriina i Orahovica R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Istraivanje je obavljeno na irem podruju lokaliteta Paraslica, istoni dio Miriine, lijevo od puta Doboj Tuzla, prema Tuzli. Izbuene su tri istrane buotine i uraen jedan eksploatacioni bunar. U cilju obezbjeenja nedostajuih koliina pitke vode za MZ Miriina, opina Graanica je u 2000. godini realizovala aktivnosti na izradi zamjenskog bunara MB-1. Implementacijom rezultata opitnog crpljenja odreen je optimalni kapacitet bunara u trajnoj eksploataciji od Q= 10 l/s (FIL.B.IS. d.o.o. Zagreb, 2000 godine). Rezerve podzemnih voda Bilansne rezerve podzemnih voda iznose 10 l/s.

Vodno tijelo Orahovica


Situacioni poloaj Vodno tijelo Orahovica smjeteno je jugoistono od Graanice izmeu naselja Orahovice i Miriine. Na jugozapadu granii sa vodnim tijelom Miriina i zauzima povrinu od 4,3 km2. Geoloke karakteristike Kvartarne naslage izgrauju veliki dio terena uz potone tokove na sjeveru pa sve do rijeke Spree na jugu, te brdske dijelove terena neposredno uz krenjake blokove. Debljina ovih sedimenata se kree u rasponu od 4-15 metara.
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 42

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Pliocenske naslage predstavljene su kvarcnim i prainastim pijeskovima sa proslojcima gline i ljunka. Debljina ovih sedimenata se kree i do 150 metara. Miocen je predstavljen slojevima laporca i pjeara sa debljinom oko 60 metara. Hidrogeoloke karakteristike U datim uslovima i meusobnim prostornim odnosima kolektorskih i izolatorskih stijena formirana je podzemna izdan subartekog karaktera, a mjestimino artekog. Prihranjivanje akvifera se vri infiltracijom na karstifikovanim povrinama izdanjivanja krenjaka i lokalno infiltracijom povrinskih tokova u zonama teenja preko krenjaka. Dreniranje je u zonama drenirajuih povrinskih tokova i na brojnim prirodnim izvorima i buenim vodozahvatima, koji se koriste za vodosnabdijevanje. Pravci toka podzemnih voda generalno se poklapaju sa slivnim podrujem, najveim dijelom sjever-jug ka rijeci Sprei, a manji dio toka istok-sjever prema Lukavikoj rijeci i sjever-zapad ka rijeci Bosni. Izvorita i vodozahvatni objekti - Bunar Rijeka izveden od strane Geolokog zavoda Ljubljana 1981. godine, dubine 250 m i Q = 3 l/s. - Bunar Nasko izveden od strane Geobuenja 2003. godine, dubine 114 m i Q = 1 l/s. - Bunar Habibov kamen izveden od strane Geobuenja 2003. godine, dubine 25 m i Q = 5 l/s. Rezerve podzemnih voda Bilansirana koliina vode iznosi 8 l/s.

Vodna tijela Sklop, Soko i Seljanua


Situacioni poloaj Teritorija opine Graanica zahvata povrinu od 219,5 km u sjevero-istonom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno na krajnjem zapadnom dijelu Tuzlanskog kantona. Granii na jugoistoku sa opinom Lukavac, na jugu sa opinom Maglaj, na zapadu sa opinom Doboj, na sjeveru sa opinom Gradaac i na istoku sa opinom Srebrenik. Zahvata dolinu Spree i dijelove planine Trebava kao vee geografske cjeline u takozvanom peripanonskom i priposavskom pojasu. Povrina ovog vodnog tijela iznosi 3,6 km2.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 43

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 24. Situacioni poloaj vodnih tijela podzemnih voda Sklop, Soko i Seljanua, opina Graanica Geoloke karakteristike Krenjaci paleocen-eocena predstavljaju glavni vodonosnik pitkih podzemnih voda koje se zahvataju za potrebe vodosnabdijevanja Graanice. U izdanskim zonama su otkriveni na povrini terena, to omoguuje infiltraciju padavina i formiranje akumulacije podzemih voda u njima. U njihovoj krovini su naslage srednjeg miocena-badena; mjestimino deluvijalne naslage manje debljine i zaglinjeni kvarcni pijesci, a u podini preteno nepropusni kompleks flia gornje krede, te ofiolitski melan. Na bazi postojeih podataka podruje opine Graanica sadri slijedee geoloke formacije: - Ofiolitni melan, (J2); - Gornjokredni slojeviti krenjaci sa muglama ronaca; - Masivni i debelo uslojeni krenjaci paleocen-eocena, (Pc); - Klastino-karbonatne formacije paleogena (fli, parafli, krenjaci): - monj krenjaci, (Pc,E) - plitkovodni slojeviti krenjaci Meee, (E2) - fli, (E1) - fli Medjedje, (Pc,E1) - karbonatno-klastini sedimenti Seljanue i Orahovice, (Pc,E)
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 44

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

karbonatno-klastini sedimenti Doborovci-Lukavica

- Post-orogeni neogeni sedimenti, ( M21, M22, Pl1) i - Kvartarni sedimenti, (a, am, ap, a1). Hidrogeoloke karakteristike Vodonosnik se prihranjuje infiltracijom padavina na irem prostoru rasprostranjenja krenjaka paleocen-eocena. Nivo podzemnih voda u vodonosniku u rejonu Sokola i kahovice je slobodan, a u rejonu Sklopa i Seljanue subarteki. Pranjenje vodonosnika u rejonu Sokola i kahovice vri se preko izvora Vrela, Ilida, Javor, kahovica i Alina voda, a u rejonu Sklopa i Seljanue crpljenjem bunara za potrebe vodosnabdijevanja. Prosjeno se iz navedenih izvorita putem kaptaa i bunara eksploatira oko 60 l/s pitke vode.

Slika 25. Hidrogeoloka karta podruja vodnih tijela podzemnih voda Sklop, Soko i Seljanua, opina Graanica R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti U selu Pribava na lokalitetu Seljanua izbuena je buotina dubine 110,00 metara, koja je pretvorena u eksploatacioni bunar dubine 100,00 metara. Izvorite se koristi za snabdijevanje stanovnitva naselja Pribava. Izvorite Sklop locirano je 1 kilometar sjeverno od Graanice, neposredno uz put za Bukvu i Srebrenik na povrini od 1,6 km2. Vodonosnik se prihranjuje infiltracijom padavina na irem prostoru rasprostranjenja krenjaka paleocen-eocena u zoni Piskavice i juno od kakovice. Nivo podzemnih voda u vodonosniku je subarteki i na dubini od oko 18,5 metara.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 45

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Izvorite Seljanua nalazi se 2,5 kilometra jugoistono od Graanice, neposredno pored potoka Seljanua povrine 0,8 km2. Primarni vodonosnik podzemnih voda su krenjaci paleocen-eocena. Vodonosnik se prihranjuje infiltracijom padavina na irem prostoru rasprostranjenja krenjaka paleocen-eocena u zoni Seljanue, Drafnia, te Gornje Lohinje. Proraunati hidrogeoloki parametri (srednja vrijednost) iznose: Koeficijent filtracije: ksr=0,64x10-3 m/s, Koeficijent vodoprovodnosti: Tsr= 3,25x10-2 m2/s. Pored navedenih izvorita za potrebe vodosnabdijavanja opine Graanica (iz pukotinsko-karstne sredine) vri se eksploatacija podzemne vode sa izvorita Ilida i Vrelo-Soko. Izvorita Vrela i Ilida se nalaze u naselju Soko. Vodonosnik izvorita Vrela i Ilida se prihranjuje infiltracijom padavina, a njegovo pranjenje se vri preko istoimenih izvora. Nivo podzemnih voda u vodonosniku je slobodan. Izvorite Hadina voda je formirano unutar preteno nepropusnog kompleksa flia gornje krede, odnosno laporovitim krenjacima vieg nivoa gornje krede koji imaju vee rasprostranjenje u zaleu izvorita "Hadina voda", odnosno rejonu Muderizova brda. Izvorite Hadina voda se eksploatie putem vodozahvatnog objekta G-1. Opitnim crpljenjem je dokazano da se optimalno moe crpiti 5-6 l/s vode, meutim pri crpljenju sa tom koliinom vode dolazi do velikih snienja, te se iz ovog objekta danas zahvata Q=2,5 l/s vode. Zbog neophodnosti obezbjeenja dovoljnih koliina vode za potrebe vodosnabdijevanja Graanice, 2008. godine je uraena Studija sa programom hidrogeolokih radova na zahvatanju podzemnih voda u cilju poboljanja vodosnabdijevanja opine (I.igi, D.Pai-kripi, F.Ali, D. Srkalovi). Rezerve podzemnih voda Bilansirana koliina voda vodnog tijela Sklop, Soko i Soljanua iznosi 57,5 l/s.

Vodno tijelo Sjeverna Majevica -1


Situacioni poloaj Vodno tijelo Sjeverna Majevica 1 smjeteno je sjeverno i veim dijelom sjeverozapadno od elia. Sa sjeverne strane ogranieno je rijekama Luka i Lunica, dok je sa june strane ogranien rijekom ibonicom na povrini od 23,1 km2.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 46

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 26. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Sjeverna Majevica-1 Geoloke karakteristike Dominirajue litostratigrafske jedinice su paleogenske naslage, koje su zastupljene pjearima, glincima i laporcima, te badenskim krenjacima. Mlai sedimenti miocena izgrauju sjeverne dijelove podruja i zastupljeni su takoer klastitima, a podreeno krenjacima i konglomeratima, koji su transgresivni na paleocen-eocenske naslage. U dolini ibonice razvijeni su aluvijalno-proluvijalni nanosi ljunka i pijeska sa krupnim odlomcima i glinenim matriksom. Hidrogeoloke karakteristike Prisutni litostratigrafski lanovi mogu se svrstati uglavnom u stijene slabije vodopropusnosti i niske vodonosnosti (hidrogeoloki izolatori). Ogranienog rasprostiranja su aluvijalno-proluvijalni nanosi rijeka intergranularne poroznosti, dobre vodopropusnosti i relativno visoke vodonosnosti. Karstifikovani ispucali krenjaci, koji su u okolini Vraia spadaju u dobrovodopropusne stijene ograniene vodonosnosti. Unutar paleogenskog kompleksa lokalno dominiraju bankoviti pjeari sa proslojcima glinaca, koji su intenzivno izrasjedani i raspucali. U takvim sredinama lokalno su stvoreni uslovi za dobru vodopropusnost i ogranienu vodonosnost u sredini pukotinske poroznosti. U takvim hidrogeolokim uslovima nema formiranja zanajnijih izvora, ali su prisutni brojni izvori manjeg kapaciteta uslovljeni lokalnim hidrogeolokim odnosima.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 47

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 27. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Sjeverna Majevica-1 R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Od izvorita su poznati Tukovi, Stadion, Ratkovii i reni bunar za fabriku sokova, kapaciteta 16-19 l/s. Izvorite Tukovi sastoji se od tri bunara BT-1, BT-2 i B-3, koji imaju srednji kapacitet od 12-15 l/s. Izvorite Stadion ima prosjean kapacitet od 1012 l/s. Izvorite Ratkovii posjeduje bueni bunar dubine 51 m u ispucalim bankovitim pjearima i glincima sa kapacitetom od 16 l/s. Naknadnim sanacionim radovima utvreno je da je dolo do smanjenja kapaciteta na 9-10 l/s, odnosno optimalni kapacitet 6 l/s. Rezerve podzemnih voda Bilansirana koliina voda iz ovog vodnog tijela iznosi 75 l/s.

Vodno tijelo Sjeverna Majevica Domaii


Situacioni poloaj Vodno tijelo Sjeverna Majevica-Domaii nalazi se sjeverno od pionice, juno od Bosanske Bijele, istono od Vukovca i zapadno od Raljana. Sa sjeverozapadne strane ogranieno je rijekom Tinjom, na povrini od 12,7 km2.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 48

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 28. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda sjeverna MajevicaDomaii Geoloke karakteristike Najstarije stijene prisutne na ovom podruju su paleocensko-donjoeocenske starosti. Nalaze se u strukturno-facijalnoj jedinici ubranog kompleksa sjeverne Majevice. Preteno su predstavljeni pjearima i glincima. Preko ovih sedimenata u erozionodiskordantnom odnosu razvijeni su badenski sedimenti predstavljeni krenjacima i podreeno laporcima i laporovitim glincima. Na badenskim sedimentima su razvijeni sarmatski sedimenti pradstavljeni laporovitim krenjacima, pjeskovitim laporcima i pijeskovima. Panonski sedimenti su izgraeni od glina i laporovitih glina, podreeno laporaca i glinovitih laporaca. Pontske naslage su rasprostranjene u najsjevernijim dijelovima terena, a izgraene su od glinovitih i laporovitih sedimenata.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 49

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Hidrogeoloke karakterisitke 1. hidrogeoloki kolektori: badenski i sarmatski krenjaci aluvujalni rijeni nanosi 2. hidrogeoloki izolatori: flini kompleksi pjeara i glinaca klastini laporoviti sedimenti klastini laporoviti sedimenti sarmata glinovito laporoviti sedimenti panona

Meusobni odnos i slijed sedimentacije pojedinih litostratigrafskih lanova je uslovio formiranje vodonosnog sloja ogranienim u podini flinim nepropusnim naslagama i laporovitim sedimentima sarmata u krovini, koji su takoer nepropusni. Lateralno ogranienje je na istoku u podruju Zovik-Vraii. Brojnost poprenih rasjeda i prateih pukotinskih sistema bitno je uslovila stepen karstifikacije i poboljala filtracione karakteristike krenjakog sloja. Uzduni rasjedi su manjeg vertikalnog pomaka i manje prisutni, pa nisu presjekli meusobnu vezu akvifera u pojedinim rasjednim blokovima. Pukotinski sistemi su saglasni rasjednoj tektonici i u cjelini su pogodovali razvoju karstifikacije i poboljanju filtracionih karakteristika akvifera i ukupno njegovoj kolektorskoj funkciji. Vodonosni sloj formiran u aluvijalnim ljunkovito-pjeskovitim naslagama ima tipine karakteristike plitke akumulacije sa slobodnim nivoom i zbog svog prostornog ogranienja na uske doline vodotoka ne predstavlja znaajniji akvifer, sa aspekta mogunosti vodosnabdijevanja.

Slika 29. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Sjeverna Majevica-Domaii R = 1 : 100 000
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 50

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Izvorita i vodozahvatni objekti Na sjevernom obodu Majevice na potezu Bosanska Bijela-Maoa-Koraj izdvojeni su badenski sprudni i subsprudni krenjaci debljine 50-150 metara. U ovim krenjacima je formiran akvifer u ijoj se podini nalaze vodonepropusne stijene paleoceneocenske starosti. Krovinu ovih akvifera ine vodonepropusni sedimenti panona. Po dubini zalijeganja ovaj akvifer je ogranien zbog postepenog prelaza u laporovitoglinoviti razvoj badena. Prihranjivanje akvifera u prirodnim uslovima vri se infiltracijom na karstifikovanim povrinama i lokalno infiltracijom povrinskih tokova u zonama teenja preko krenjaka. Pravci kretanja podzemnih voda su usmjereni od juga ka sjeveru. U prirodnim uslovima izrazite drenane zone su utvrene na slijedeim lokalitetima: Domai (rijeka Tinja), trepci-Donji Zovik (rijeka Zovica, Bosanska Bijela i Maoa, meutim podruju Federacije pripada samo lokalitet Domai sa bilansnim 3 rezervama 0,120 m /s. Rezerve podzemnih voda Rezerve ovog vodnog tijela iznose Q=120 l/s.

Vodno tijelo Mionica


Situacioni poloaj Vodno tijelo podzemnih voda Mionica smjeteno je juno od Gradaca uz naselje Mionica, a zahvata povrinu od 5,0 km2.

Slika 30 . Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Mionica

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 51

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Geoloke karakteristike Primarni akvifer su najvjerovatnije paleocen-eocenske naslage sputene duboko u zoni rasjeda koji se prua pravcem sjeverozapad-jugoistok, od Modrie preko Gradaca do Ormanice. Termomineralne vode iz primarnog akvifera ascedentno, du rasjeda dotiu u sekundarni akvifer, gdje se najvjerovatnije mijeaju sa mlaim infiltracionim obinim podzemnim vodama. Sekundarni akvifer u kojem se pojavljuju ili su zahvaene termalne i termomineralne vode predstavljaju krenjaci srednjeg miocena - badena i sarmata u ijoj su krovini nepropusni laporci i laporovite gline, najvjerovatnije, gornjeg miocenapanona. Miocenske naslage lee diskordantno preko eocenskih flinih sedimenata u ijoj podini su paleocen-eocenske naslage i najvjerovatnije senonski fli. Hidrogeoloke karakteristike Prema funkciji stijenskih masa mogu se izdvojiti : stijenske mase izolatori podzemnih voda i stijenske mase kolektori podzemnih voda. Izolatori podzemnih voda na podruju Mionice su laporovite gline panona, koje predstavljaju vertikalnu, a ponegdje i bonu barau kretanju podzemnih voda. Podinski izolatori podzemnih voda su vjerojatno pjeari eocena, to nije vidljivo na terenu, ali se pretpostavlja na osnovu korelacije sa geolokom graom terena sjeverne Bosne. Kolektori podzemnih voda na ovom terenu su pjeskoviti i degradirani krenjaci sarmata i organogeni krenjaci badena. Krenjaci badena su intenzivno raspucali i karstifikovani, a to je potvreno u irem rejonu zone horstova i rovova sjeverne Bosne. Obzirom na izraenu karstifikaciju i ispucalost ovi krenjaci imaju visoke filtracione karakteristike, ali i mjestimino jako zapunjene pukotine i kaverne terigenim materijalom obzirom na svoj mineraloki sastav i fizike karakteristike.

Slika 31. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Mionica R = 1 : 100 000
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 52

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Izvorita i vodozahvatni objekti Od vodnih pojava na podruju istraivanja mjesne zajednice Mionica, najznaajniji je probno-eksploatacioni bunar GM-1, koji je zahvatio Q = 14,0 l/s vode temperature Tv= 18,0 oC. Bunar GM-1 je izveden neposredno pored ranije postojeeg izvora koji je imao kapacitet 2,5 l/s i izbijao je ispod jedne vrbe. Pojava izvora na ovom mjestu je bila predisponirana erozijom laporovitih izolatorskih glina i otkrivanjem kolektorskih neogenih krenjaka. Bunar GM-1 je nabuio ove krenjake na dubini od 10,0 metara i zahvatio 14 l/s vode. Kolektori podzemnih voda su sedrasti i degradirani krenjaci sarmata i sivi i sivobijeli organogeni krenjaci badena Nabuena je izdan podzemnih voda pod pritiskom. Rezerve podzemnih voda Rezerve podzemnih voda vodnog tijela Mionica iznose 16 l/s.

6.2.Vodna tijela intergranularne poroznosti


U okviru ove kategorije stijena uvrteni su slijedei hidrogeoloki lanovi: fluvijalni ljunkoviti i pjeskoviti sedimenti, mjestimino zaglinjeni pjeskovi, sitnozrni neogeni pjeskovi, deluvijalni nanos, ljunkoviti pjeskovi i gline rijenih i jezerskih terasa, miopliocenski sedimenti sa estom izmjenom pjeskova i ljunkova sa laporcima i glinama, te mjestimino ugljevitim glinama. Na osnovu osobina akvifera navedeni hidrogeoloki lanovi svrstani su u I grupu- visoki koeficijent transmisibiliteta ( vei od 10-3 m2/s) ili visokoobilni akvifer; II grupu- srednji koeficijent transmisibiliteta ( od 10-3 m2/s) ili srednje vodoobilni akvifer, III grupu - nizak koeficijent transmisibiliteta ( manji od 10-4 m2/s) ili akvifer preteno nie vodoobilnosti, IV grupu- razliiti koeficijenti transmisibiliteta ili akviferi razliite vodoobilnosti, i V grupa- razliiti, preteno nizak koeficijent transmisibiliteta, akviferi razliite vodoobilnosti, preteno nie. Iz navedenog proizilazi da su u terenima poput Odaka i Gradaca formirani najvaniji akviferi unutar aluvijalnih tvorevina. Obzirom na veliku debljinu ljunkovitopjeskovitih tvorevina i prostorni poloaj prema rijekama, vidljivo je prisustvo akvifera u neposrednom hidraulikom kontaktu sa veoma obnovljivim koliinama podzemne vode. Kvalitet vode zavisi od litoloke grae zalea, koja je zasad preteno povoljna za pie. Na ovim terenima prema osobinama akvifera zastupljena je prva, a dijelom i druga hidrogeoloka grupa. Vodna tijela karakteriu se relativno jednostavnim mehanizamom prihranjivanja vodnih tijela sa jasnim mehanizmom kretanja podzemnih voda, pa su ova vodna tijela relativno dobro istraena, kako u smislu geoloke grae i kapaciteta izdani, tako i u smislu dominantnih pravaca teenja. Dominantni pravci teenja u ovim vodnim tijelima bitno zavise od hidrolokog stanja konturnih recipijenata.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 53

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Vodno tijelo Spreko polje


Situacioni poloaj Spreko polje formirano je u srednjem i gornjem toku rijeke Spree. Okruuju ga padine planina: Konjuh, Javornik, Jelica i Majevica. Sliv doline Spree predstavlja dio sliva rijeke Spree do ua rijeke Turije. Povrina ovog vodnog tijela iznosi 51,6 km2.

Slika 32. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Spreko polje Geoloke karakteristike ljunci i pijesci su debljine 50 60 metara. Pliocenski pijesci iz sjevernog dijela Sprekog polja prihranjuju ovu izdan, dok pliocenskokvartarni i kvartarni sedimenti izgrauju gornji dio terena Sprekog polja. Predstavljeni su glinama, ilovaama, pijeskovima i ljunkovima, a mjestimino i konglomeratima. Geofizikim ispitivanjima utvreno je da je debljina pjeskovito-ljunkovitih naslaga 10-60 metara. Istono i zapadno od ovog podruja debljina ovih sedimenata se smanjuje, a poveava se zaglinjenost. Jugozapadni dio doline Spree predstavlja ouvanu stariju terasu. Pjeskovito-ljunkovite naslage izgrauju ovaj teren do dubine oko 60 metara. Hidrogeoloke karakteristike U intergranularnim kvartarnim i kvartarno-pliocenskim sredinama Sprekog polja javljaju se izdani sa slobodnim, subartekim i artekim pritiskom. Do dubine od oko 50 m izdan je sa slobodnim nivoom. Pijezometarski nivo je na kotama 210 220 m.nm. Pliocenski pijesci iz sjevernog dijela Sprekog polja prihranjuju ovu izdan. Zbog toga, a i zbog usjeenog korita rijeke Spree, cirkulacija voda se vri u pravcu Spree. Pliocensko-kvartarni sedimenti najproduktivnijeg dijela imaju slijedee vrijednosti: - koeficijent filtracije k= 4,38x10-4-4,66x10-5 m/s - koeficijent transmisibiliteta t=1,65x10-3 m2/s - koeficijent specifine izdanosti = 6,28x10-3 - koeficijent (nivo) pijezoprovodnosti a= 2,42x10-1 m2/s
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 54

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Prihranjivanje podzemne izdani vri se iz pliocenskih pijeskova koji egzistiraju u sjevernom dijelu polja. Vodozamjena je usporena za vrijeme velikih voda akumulacijom Modrac. Spreko polje predstavlja zatvoreni hidrogeoloki rezervoar iz razloga to nema oticanja podzemne vode ka drugim pravcima.

Slika 33. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Spreko polje R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Eksploatacija podzemne vode vri se putem 4 vodozahvatna objekta locirana na potezu ivinice-Dubrave. Procijenjena izdanost objekata iznosi Qmin= 250 l/s, (Strategija upravljanja vodama 2008.godine). Rezerve podzemnih voda Bilansna koliina podzemne vode Sprekog polja procjenjena je na 250 l/s.

Vodno tijelo Krekanski bazen


Situacioni poloaj Povrina vodnog tijela iznosi 62,6 km2. Nalazi se zapadno od Tuzle i istono od Puraia. Sa june strane ogranieno je rijekom Spreom, odnosno, magistralnim putem M4 Tuzla- Doboj.

Slika 34. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Krekanski bazen
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 55

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Geoloke karakteristike Laporci, pijesci, gline i slojevi uglja ine pliocenske naslage krekanskog ugljenog bazena i to tako da pijesci ine podinu ugljenih slojeva, a gline i laporovite gline njihovu krovinu. Debljina pojedinih slojeva pijeska je razliita i kree se u granicama od 30 metara (u podini I krovnog ugljenog sloja) do 60 metara ( u podini podinskog ugljenog sloja). Koeficijent filtracije pijeskova je od k=1x10-5 do 1x10 -4 m/s. Hidrogeoloke karakteristike Litoloka i strukturno-geoloka izmjenjivost je uslovila sloenost hidrogeolokih odnosa u ovom podruju. Ritminost u izmjeni sedimentacije je uslovila izmjenu stijena razliite hidrogeoloke funkcije, pa se javljaju nepropusne (ugalj i gline), slabopropusne (glinoviti i prainasti materijali) do dobro-vodopropusne (ljunkovi povrinskih vodotokova i pijesci). U podini svakog ugljenog sloja u krekanskom bazenu (sjeverna sinklinala) u pliocenskim kvarcnim pijescima javljaju se sapete akumulacije podzemnih voda subartekog i artekog karaktera sa pritiscima u podini slojeva i do 200 bara. Ove izdani su nezavisne i sloenog hidraulikog mehanizma. Pritisci u slojevima sa dubinom rastu. Debljine pliocenskih pijeskova su razliite, a dinamiki nivoi podzemnih voda se kreu od +80 m.nm. do +130 m.nm. Za podruje sjevernog sinklinorijuma karakteristian je nepravilan razvoj vodonosnih horizonata, koji zalijeu u razliite poloaje u odnosu na odgovarajue ugljene slojeve. Veoma su vane vertikalne i lateralne promjene ovih horizonata, kako po monosti i rasprostiranju, tako i po granulometrijskim karakteristikama sedimenata. I pored ritmikih nepravilnosti u sedimentaciji u razviu vodonosnih horizonata moe da se izvri njihova generalna podjela na: - vodonosni sloj ispod podinskog ugljenog sloja (monost 100 metara) - vodonosni sloj ispod glavnog ugljenog sloja (21 metar) - vodonosni sloj ispod I krovnog ugljenog sloja (20,3 metra) - vodonosni sloj u daljoj podini II krovnog ugljenog sloja (16,9 metara) - vodonosni sloj u podini III krovnog ugljenog sloja (8,0 metara) Srednje vrijednosti koeficijenta filtracije dobivenih na osnovu granulometrijskih ispitivanja pijeskova za pojedine slojeve imaju slijedee vrijednosti: - podina podinskog ugljenog sloja ( K sr = 2,38 x 10-3 cm/s) - podina glavnog ugljenog sloja ( K sr = 6,68 x 10-4 cm/s) - podina I krovnog ugljenog sloja ( K sr = 8,27 x 10-4 cm/s) - podina II krovnog ugljenog sloja ( K sr = 7,75 x 10-3 cm/s) - podina III krovnog ugljenog sloja ( K sr = 5,20 x 10-1 cm/s)

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 56

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Vrijednost pijezoprovodnosti (m2/dan) od podinskog ugljenog sloja doaluvijalnog nanosa se kree u rasponu od an = 8,72 x 10-4 do 2,04 x 105 i transmisivnost 11,97 do 3594,2 (m2/dan). Sinklinalna struktura je uslovila nastanak artekog tipa izdani. Zbog toga je u sjevernoj sinklinali evidentirano postojanje tri potpuno odvojene akumulacije podzemnih voda, a u junoj etiri (zbog prisustva vodonosnih pijeskova u krovini III krovnog ugljenog sloja). Ipak su svi vodonosni slojevi krekanskog ugljenog bazena meusobno povezani u podruju rasprostranjenja aluvijalnih sedimenata rijeke Spree i manje rijeke Jale, putem izdani koje su formirane u njima. Prihranjivanje ovih akumulacija se vri infiltracijom s povrine u ovisnosti od hidrolokih prilika u pjeane horizonte na obodu i hipsometrijski viim kotama.

Slika 35. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Krekanskog bazena R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Za potrebe vodosnabdijevanja naselja Mramor i Lipnica iz prostora krekanske sinklinale izbuena su tri bunara kapaciteta Qukup =30 l/s. U cilju obezbjeenja sigurne i odrive jamske eksploatacije uglja, te prevazilaenja proboja podzemne vode izbueni su bunari na povrini terena u linijskom rasporedu. Crpljena koliina vode koja se zahvata u koliini od 50 l/s slui za vodosnabdijevanje lokalnog stanovnitva naselja Mramor i Lipnica. Rezerve podzemnih voda Bilansna koliina vode iznosi 100 l/s.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 57

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Vodno tijelo Sprea-Lukavac


Situacioni poloaj Vodno tijelo smjeteno je na desnoj obali rijeke Spree uz padinu brda, na uu rijeke Jale u rijeku Spreu.

Slika 36 . Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Sprea-Lukavac

Geoloke karakteristike ire podruje izvorita izgrauju naslage jurskog ofiolitskog melana, gornjo-kredne naslage, miocenske naslage, pliocenske i kvartarne naslage. ljunci i pijesci su debljine 50 60 metara. Pliocenski pijesci iz sjevernog dijela Sprekog polja prihranjuju ovu izdan, dok pliocenskokvartarni i kvartarni sedimenti izgrauju gornji dio terena Sprekog polja. Predstavljeni su glinama, ilovaama, pijeskovima i ljunkovima, a mjestimino i konglomeratima. Pjeskovito-ljunkovite naslage izgrauju ovaj teren do dubine oko 60 metara. Tereni na potezu Klokotnice i Stani Rijeke su predstavljeni vulkanogenosedimentnom formacijom i oni su po hidrogeolokoj funkciji vodonepropusni. Pliocenske naslage izgrauju dio desne obale Spree u podruju D.Lohinja, GnojnicaDobonica prema PK ikulje, predstavljene pjeskovima i ljunkovima, slinih hidrogeolokih karakteristika vodonosnika sa krekanskim pliocenom. Hipsometrijski najnii dijelovi terena su predstavljeni kvartarnim naslagama, predstavljeni ilovaama, ljuncima, pijescima sa koeficijentom filtracije k= 1x10-4 do k=1x10-7m/s.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 58

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Hidrogeoloke karakteristike Na osnovu izvrenih istraivanja na irem podruju izvorita i dobijenih rezultata moe se zakljuiti da teren u smislu kategorizacije stijenskih masa izgrauju : - stijenske mase intergranularne poroznosti, - konsolidovane sedimentne stijene i - vrste stijenske mase. Stijenske mase kolektore podzemnih voda moemo izdvojiti na veoma vodopropusne stijenske mase kvartara i dobro vodopropusne stijenske mase pliocenskih kvarcnih pijeskova. Ovo su stijenske mase intergranularne poroznosti. Prihranjivanje izdani podzemnih voda je atmosfersko u izdanakoj zoni i vrlo je oteano zbog vertikalne barairanosti stijenskim masama izolatorima. U integranularnim kvartarnim i kvartarno-pliocenskim sredinama Sprekog polja javljaju se izdani sa slobodnim, subartekim i artekim pritiskom. Do dubine od oko 50 m izdan je sa slobodnim nivoom. Pijezometarski nivo je na kotama 210 220 m.nm. Pliocenski pijesci iz sjevernog dijela Sprekog polja prihranjuju ovu izdan. Zbog toga, a i zbog usjeenog korita rijeke Spree cirkulacija voda se vri u pravcu Spree. Pliocensko-kvartarni sedimenti najproduktivnijeg dijela imaju slijedee vrijednosti: - koeficijent filtracije k= 4,38x10-4-4,66x10-5 m/s - koeficijent transmisibiliteta t=1,65x10-3 m2/s - koeficijent specifine izdanosti = 6,28x10-3 - koeficijent (nivo) pijezoprovodnosti a= 2,42x10-1 m2/s

Slika 37. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Sprea Lukavac R = 1 : 100 000
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 59

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Izvorita i vodozahvatni objekti Vodno tijelo Sprea - Lukavac i bunari iz ovog vodnog tijela slue za vodosnabdijevanje grada Lukavca, uz povrinski vodozahvat vjetakog jezera Modrac i regionalnog vodovoda Tuzle. Grad se vodom snabdijeva iz starih industrijskih bunara na filter stanicu KHK-Lukavac. U tom smislu tehnika priprema vode ove kompanije je proirena na ureaje za preiavanje sa filterima i dezinfekcijom vode, pa se pored bunarske vode od oko 20-25 l/s u sistem vodosnabdijevanja ukljuuje i preienih 75 l/s vode. Dakle, vodosnabdijevanje Lukavca se vri sa: Izvorita podzemne vode pored rijeke Spree putem 19 bunara ukupne izdanosti 15 -25 l/s, Zahvata povrinske vode iz vjetakog jezera Modrac ukupne izdanosti 75 l/s i Putem dovodnog cjevovoda iz regionalnog vodovoda Tuzla ukupne izdanosti 2 do 3 l/s.

Rezerve podzemne vode Bilansne rezerve ovog vodnog tijela iznose 25 l/s.

Vodno tijelo Misurii


Situacioni poloaj Izvorite je locirano u neposrednoj blizini grada Maglaja. Povrina ovog vodnog tijela podzemne vode iznosi 6 km2.

Slika 38. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Misurii

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 60

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Geoloke karakteristike U stratigrafskom smislu teren slivnog podruja Misurii grade jurski sedimenti, jursko-kredni sedimenti, naslage ozrenskog ultramafitskog masiva te aluvijalni sedimenti kvartara du rijeke Bosne. Kvartarni sedimenti sainjeni su od ljunka, pjeskovito-glinovite komponente i glinovitog materijala. Ukupna debljina aluviona iznosi oko 9,0 metara. U podini aluviona nalazi se serpentinit. Jursko-kredna serija sainjena je preteno od konglomerata, krupnoznih pjeara, brea, laporaca i masivnih krenjaka, a zastupljena je neposredno du lijeve rubne strane aluviona. Hidrogeoloke karakteristike Tvorevine dijabaz-ronog melana gdje dominiraju klastiti, dijabazi, serpentiniti, peridotiti, pjeari, ronaci i glinci ne sadre vee koliine podzemnih voda i nisu interesantne za hidrogeoloka istraivanja u smislu zahvatanja voda za pie. Sedimenti jure i krede su uglavnom krenjaci, razliito obojeni, uslojeni, masivni i ispucali. U ovom ispucalom kompleksu je mogua akumulacija podzemnih voda. Slijedei kompleks su sedimenti kredne starosti, koji ima iste osobine kao i prethodno opisani lan. Oligocensko-miocenski kompleks zbog sadraja pjeskovitih sedimenata sadri vee koliine podzemnih voda.

Slika 39. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Misurii R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Najstariji eksploatacioni objekti izgraeni su u periodu 1971-1977. godine. Zbog problema sa izdanou izvorita, 1982. godine izgraen je novi podsistem, kojim se
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 61

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

zahvataju vode rijeke Bistrice, te sa udaljenosti od oko 4 kilometra dovode do izvorita Misurii u cilju vjetake prihranjivanji izdani. Prije uputanja u izdan vri se preiavanje vode rijeke Bistrice na postrojenju koje je locirano u krugu izvorita Misurii. Pored navedenih plitkih vodozahvatnih objekata nalaze se i etiri duboka bunara ( BM-1, BM-2, BM-3 i BM-4), koji su izvedeni 2006. godine. Danas su u eksploataciji bunari B1,B-2,B-3 dok su bunari B-5 i B-6 van eksploatacije. Pored plitkih objekata u eksploataciji su i duboki objekti izgraeni 2005/6. godine. Zahvaena voda sa bunara se upuuje u sabirni objekat u krugu izvorita, a odatle u gradski rezervoar i dalje u primarnu i sekundarnu mreu. Rezerve podzemnih voda Bilansirana koliina voda iz ovog vodnog tijela iznosi 10 l/s.

Vodno tijelo Havdine


Situacioni poloaj Posmatrano u irem smislu, izvorite Havdine je formirano du rijenih tokova rijeke Usore i Bosne. Povrina ovog vodnog tijela iznosi 0,5 km2.

Slika 40. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Havdine

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 62

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 41. Zatitne zone izvorita Havdine (izvor:Strategija upravljanja vodama Federacije BiH, Zavod za vodoprivredu d.d.Sarajevo i d.d. Mostar, Sarajevo, maj 2008.) Geoloke karakteristike Geoloku grau ueg i ireg prostora izgrauju jurski sedimenti, zastupljeni pjearima, glinama, ronjacima. Jurski dijabaz-roni melan obuhvata znatan dio istraivanog prostora. Najzastupljeniji litoloki lan ovih naslaga su pjeari, koji su sitnozrne strukture i homogene teksture. Hidrogeoloke karakteristike Stijenske masu u okviru slivnog podruja izvorita prema tektonskom sklopu, poloaju, grai terena i poroznosti, moemo izdvojiti u dvije hidrogeoloke kategorije stijenskih masa: hidrogeoloke kolektore intergranularne poroznosti i hidrogeoloke izolatore. Hidrogeoloki kolektori predstavljeni su pjeskovitio- ljunkovitim naslagama. U ovim stijenama fomirana je izdan sa slobodnim nivoom, koju konstantno prihranjuje rijeka Bosna, na kojem su locirani bunari za vodosnabdijevanje opine Doboj Jug. Hidrogeoloki izolatori izdvojeni su u dvije klase, i to : - Preteno nepropusne do slabo vodopropusne stijenske mase, i - Praktino nepropusne stijenske mase Slabo vodopropusne stijene su predstavljene sedimentnim stijenama miocena: konglomeratima, pjearima, glinama, stijenama gornje krede, te krenjaka paleocen-eocena. Nepropusne stijene su predstavljene vulkanitima: spilitima, dijabazima, gabrovima i peridotitima. Ove stijene jednim dijelom predstavljaju podinu sedimentnim lanovima dijabaz-ronog melana.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 63

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 42. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Havdine R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti U toku 2000. godine izbuena su dva plitka vodozahvatna objekta (do 12 metara), ugraena je konstrukcija ( 400 mm, ugradnja 300/285 mm). Septembra 2004. godine u uzorcima vode bila je prisutna poveana koncentracija nitrina u vodi za pie, odnosno, prisustvo mineralnih ulja i derivata nafte, to je potvreno i Elaboratom (JKP Vis DobojJug). Nedozvoljeno prisustvo mineralnih ulja u bunaru B-1 bilo je iznad MDK vrijednosti, a u bunaru B-2 u gornjim granicama MDK vrijednosti. Nakon ove konstatacije bunar B-1 iskljuen je iz sistema vodosnabdijevanja, a bunar B-2 eksploatie vodu iz litosfere, ali umanjenim kapacitetom, te za sada zadovoljava potrebe za vodom lokalnog stanovnitva. Analize vode iz vodozahvatnog objekta B-2 se rade u kontinuitetu, i vrijednosti parametara su ispod MDK vrijednosti. Rezerve podzemnih voda Bilansne rezerve ovog vodnog tijela iznose 6 l/s.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 64

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Vodno tijelo Jelah


Situacioni poloaj ire eksploataciono podruje ovog izvorita ini polje na lijevoj obali rijeke Usore istono od puta Jelah-Prnjavor, povrine oko 2,5 km2, prostor zapadno od puta povrine 2,6 km2, to ukupno iznosi oko 5,1 km2. Sa istone strane se nalazi rijeka Usora.

Slika 43. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Jelah Geoloke karakteristike Izvorinu zonu Jelah izgrauju pliocenski sedimenti glinovito-laporovitog litolokog sastava. Pliocenski sedimenti lee transgresivno preko tortona i slatkovodnog donjeg i srednjeg miocena. Geoloki posmatrano podruje istraivanja, odnosno pliocesnki sedimenti pripadaju stanarskom ugljonosnom bazenu, a tipini litoloki lanovi pliocena su laporovite gline u podruju aluvijalno-terasnih sedimenata na lijevoj obali rijeke Usore i desnoj strani rijeke u podini aluvijona. Sedimenti aluvijona rijeke Usore imaju debljinu od 6,0 do 7,0 metara. ljunkovitopjeskoviti sloj je neujednaene debljine od 0,5 do 2,5 metra. Hidrogeoloke karakteristike Prihranjivanje aluvijalno-terasnih sedimenata vri se infiltracijom rijeke Usore kao rubnog vodotoka, infiltracijom povremenih vodotoka koji dolaze iz zalea izvorita, prolaze zonom bunara i ulijevaju se u rijeku Usoru, te infiltracijom atmosferskih padavina. Analogno litolokim svojstvima ovi sedimenti imaju preovlaujuu funkciju hidrogeolokih izolatora. Nizvodno (od mosta u Jelahu) pliocenski sedimenti imaju funkciju bone hidrogeoloke barijere.
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 65

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Ista svojstva ovi sedimenti imaju sjeverno od pozicije eksploatacionog sistema bunara. Aluvijalni terasni pjeskovito-ljunkoviti kompleks ima funkciju hidrogeolokog kolektora intergranularne poroznosti, u kojoj egzistira znaajna akumulacija podzemnih voda sa slobodnim nivoom. Gornji dijelovi vertikalnog stuba aluvijalnoterasnih sedimenata (glinovito-pjeskovitog i glinovito-ljunkovitog granulometrijskog sastava) imaju preovlaujuu funkciju slabo vodopropusnih stijenskih masa u uslovima povienog vodostaja izdani.

Slika 44. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Jelah R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Izvorite je formirano 1981. godine, kada je izgraeno 6 bunara, profila 800/600 mm, pojedinane dubine oko 9,0 metara. Istranim radovima i ispitivanjima koja su provedena u periodu 1988./1989. godine konstatovano je da se iz vodozahvatnih objekata moe crpiti 45 l/s vode. Dananja situacija je znaajno promijenjena u smislu da se zahvataju znatno manje koliine vode, odnosno, u toku provoenja istranih radova za potrebe realizacije Projekta zatite izvorita Jelah, opina Teanj, (DD Projekt Sarajevo), konstatovano je da se u kontinuitetu zahvata u prosjeku Q= 6,0-17,40 l/s vode. Predloeno je (u cilju prevazilaenja problema nedostajuih koliina voda) da se na rijeci Usori izgrade pragovi, ime bi se podigao nivo podzemnih voda, i na taj nain prevaziao problem. Voda sa bakteriolokog stanovita nije ispravna (prisustvo kolibakterija i fekalnih kolibakterija), te se vri hlorisanje gasnim hlorom u hlornoj stanici. Problem predstavlja rijeka Usora, koja je svrstana u II klasu vodotoka (prema stepenu istoe).

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 66

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Kvalitet rijeke na uzvodnoj automatskoj vodomjernoj stanici Kaloevii, iskae iz II kategorije, te bi u narednom periodu bilo neophodno instalirati automatsku stanicu koja bi pratila vie parametara u kontiniutetu, te signalizirala svako naruavanje kvaliteta rijeke. Rezerve podzemnih voda Bilansirana koliina voda iz ovog vodnog tijela iznosi 16 l/s.

Vodno tijelo Kraevo


Situacioni poloaj Izvorite "Kraevo" se nalazi u Kraevu oko 10 kilometara sjeverno od Tenja. Izvorite je situirano na desnoj strani rijeke Usore, odnosno lokalitetu Polje, smjetenom izmeu rijeke Usore i magistralnog puta Tesli-Doboj, na povrini od 3,48 km2.

Slika 45. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Kraevo Geoloke karakteristike U geolokoj grai terena ireg podruja izvorita "Kraevo" uestvuju vulkanogenosedimentne tvorevine jure, te sedimentne naslage paleogena, neogena i kvartara. Sjeverozapadno i jugoistono od izvorita "Kraevo" zapaeno je rasprostranjenje tvorevina "dijabaz-ronjake formacije". Starost ove formacije nije definitivno odreena. Iako su na OGK list Doboj ove tvorevine izdvojene kao jura uopte (J) najvei broj autora, koji su se bavili problematikom starosti ovih tvorevina, smatra da je jurska, odnosno dogersko-malmska (J2,3). Sedimentne stijene "dijabaz-rone formacije" imaju vee rasprostranjenje izmeu Mravia, Kraeva i Matuzia, te na lijevoj strani Usore u rejonu Alibegovaca i Ularica. U njihovom sastavu su uglavnom pjeari, glinci i alevrolitski glinci, ronaci i bree.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 67

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Pjeari su najei lan ovog litolokog kompleksa. Oni su sitnozrne strukture i homogene teksture. Glinci i alevrolitski glinci se pojavljuju samostalno ili kao alternirajui lan sa pjearima. Boje su sive do tamnosive i crne . Usora se u zoni izvorita "Kraevo" i sve do ua u Bosnu, najveim dijelom usjekla u glince i druge tvorevine dijabaz-rone formacije jure. Ronaci se rjee pojavljuju u sedimentom kompleksu ovih terena. Boje su obino sive a izgraeni su uglavnom od kalcedona i opala. Bree se rijetko pojavljuju kao blokovi i soiva ogranienih razmjera. Magmatske stijene su izdvojene u rejonu Makljenovca gdje su predstavljene dijabazima (ab). Paleocensko-eocenske naslage su predstavljene preteno masivnim i rjee slojevitim krenjacima. U donji i nii dio srednjeg miocena uvrtene su jezerske naslage izgraene od glina, uglja, laporca i slatkovodnih krenjaka, te neto podreenije pjeara i konglomerata. Izolovane partije ovih naslaga utvrene su u terenima izmeu Alibegovaca, Sive i Miljanovaca. Limnike naslage srednjeg i gornjeg miocena su izdvojene u rejonu Teanjke i abljaka odakle se dalje pruaju ka Tenju. U njihovom sastavu su konglomerati, pjeari i lapori. Pliocenske pontijske terestrino-limnike naslage su u irem podruju Kraeva izdvojene kao izolovane partije u rejonu Alibegovaca, Lepenice, te izmeu abljaka i Ljetinia. U teanjskom bazenu ove naslage lee transgresivno preko tortona i slatkovodnog donjeg i srednjeg miocena. Kvartarne naslage imaju vee rasprostranjenje na desnoj strani Usore od Kraeva do Karua. Predstavljene su aluvijalnim nanosima sa nekoliko tipova facijalnog razvoja, meu kojima zapaeno rasprostranjenje imaju facija korita (a) i facije najnie rijene terase (a1). Hidrogeoloke karakteristike U terenu su izdvojene dvije hidrogeoloke kategorije stijena i to: propusne stijene i nepropusne stijene. Propusne stijene su na osnovu strukture poroznosti razvrstane na: propusne stijene meuzrnske poroznosti i propusne stijene kavernozno - pukotinske poroznosti. Propusne stijene meuzrnske poroznosti su, prema propusnosti razvrstane u dvije klase i to: dobropropusne stijene i srednjepropusne stijene. Dobropropusne stijene meuzrnske poroznosti su aluvijalne naslage rijenog korita (a). Izgraene su uglavnom od valutica, ljunka i pijeska. Debljine su 1,0 do 1,5 metar. Procijenjeni filtracioni parametri ovih nevezanih i slabovezanih naslaga su: koeficijent filtracije K = 10-2 - 10-3 m/s i koeficijent vodoprovodnosti T = 10-3 - 10-2 m2/s. U hidrogeolokom pogledu imaju funkciju pripovrinskog vodonosnika ogranienog rasprostranjenja i
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 68

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

manje dubine. Nivo podzemnih voda u vodonosniku je slobodan. Srednjepropusne stijene meuzrnske poroznosti su naslage najnie rijene terase (t1). Izgraene su od krupnih valutica, ljunka i pijeska mjestimino zaglinjenih u manjoj ili veoj mjeri, te prainasto-pjeskovite gline u pripovrinskim dijelovima. Debljina ovih naslaga je promjenjiva i u prosjeku iznosi 4,5 do 7,0 metara. U hidrogeolokom pogledu imaju funkciju pripovrinskog vodonosnika veeg rasprostranjenja i manjih debljina. Podzemne vode ovog vodonosnika imaju slobodan nivo. Propusne stijene kavernozno-pukotinske poroznosti su masivni do bankoviti krenjaci paleocen-eocena (Pc,E). Izdanci ovih stijena su otkriveni na lijevoj i desnoj strani rijeke Usore u rejonu Mravia, Lepenice i Alibegovaca. Debljina krenjaka se procjenjuje na oko 150 metara. Krenjaci paleocen-eocena su u odreenoj mjeri ispucali i slabo karstificirani. Nepropusne stijene su razvrstane na dvije klase i to: preteno nepropusne komplekse i praktino nepropusne stijene. Preteno nepropusni kompleksi predstavljen je klastitima i karbonatima donjeg i srednjeg miocena (M1,2), srednjeg i gornjeg miocena (M2,3) i pliocena (Pl) u ijem sastavu su uglavnom laporci, konglomerati, pjeari, ugalj, gline i dr.. Nepropusne stijene su predstavljene pjearima, alevrolitima, glincima, silifikovanim krenjacima, ronacima, te olistolitima i probojima magmatskih stijena jure (J). Ove stijene imaju slaboizraenu prslinsko-pukotinsku poroznost. U hidrogeolokom pogledu imaju funkciju hidrogeoloke barijere u kojima nisu formirani vodonosnici niti se pojavljuju izvori.

Slika 46. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Kraevo R = 1 : 100 000

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 69

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Izvorita i vodozahvatni objekti Podzemne vode ovog vodonosnika su u izvoritu "Kraevo" zahvaene sa 5 (pet) eksploatacionih bunara (B-1, B-2, B-3, B-4 i B-5) pojedinane izdanosti Q < 5 l/s, te jednim horizontalnim drenanim vodozahvatom sa upojnim bunarom UB-1 i upojnim bazenom. Naselje Kraevo koje gravitira izvoritu "Kraevo" ima rijeeno pitanje vodosnabdijevanja stanovnitva iz istoimenog izvorita. Izvorite "Kraevo" je uspostavljeno 1986. godine u cilju rjeavanja problema vodosnabdijevanja naselja Kraevo, Lepenica i Mravii. Preko potisnog cjevovoda profila 150 mm, duine 1000 m, voda se dovodi do rezervoara Kraevo I zapremine V = 100 m3 . Zatim se preko pumpne stanice i potisnog cjevovoda profila 150 mm, duine 600 m voda transportuje do rezervoara Kraevo II zapremine V = 100 m3, odakle se pumpa u rezervoar vie zone Lepenica zapremine V=200 m3 preko potisnog cjevovoda profila 150 mm, duine 1200 metara. Kapacitet eksploatacije izvorita "Kraevo" od Q=2,5-5,0 l/s u ovom trenutku zadovoljava potrebe navedenih naselja za vodom. Meutim, dugorono, zbog intenzivnog razvoja podruja, potrebe za vodom e biti sve vee, te se opravdano postavlja pitanje da li e izvorite "Kraevo" u budunosti moi zadovoljiti potrebe ovih naselja za vodom. Rezerve podzemnih voda Bilansirana koliina voda iz ovog vodnog tijela iznosi 3,75 l/s.

Vodno tijelo Graanica-1


Situacioni poloaj Izvorie sistema vodosnabdjevanja Opine Doboj-Istok smjeteno je na prostoru povrine 3 km2. Zapadna granica izvorita je kod mosta za Suho Polje u Klokotnici dok je istona granica podruje izmeu MZ Mala Brijesnica i Stjepan Polja. Junu granicu izvorita predstavlja rijeka Sprea, a sjevernu najveim dijelom magistralni put Tuzla- Doboj. Povrina vodnog tijela podzemnih voda iznosi 4,8 km2 .

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 70

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 47. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Graanica -1 Geoloke karakteristike ire podruje izvorita izgrauju naslage jurskog ofiolitskog melana, gornjo-kredne naslage, miocenske naslage, pliocenske i kvartarne naslage. Tereni na potezu Klokotnice i Stani Rijeke su predstavljeni vulkanogenosedimentnom formacijom i oni su po hidrogeolokoj funkciji vodonepropusni. Pliocenske naslage izgrauju dio desne obale Spree u podruju Graanice (Klokotnica-Brijesnica-Stjepan Polje, D.Lohinja, Gnojnica-Dobonica, prema PK ikulje), predstavljena pjeskovima i ljunkovima, slinih hidrogeolokih karakteristika vodonosnika sa krekanskim pliocenom. Hipsometrijski najnii dijelovi terena su predstavljeni kvartarnim naslagama, predstavljeni ilovaama, ljuncima i pijescima sa koeficijentom filtracije k= 1x10-4 do k=1x10-7m/s. Hidrogeoloke karakteristike Na osnovu izvrenih istrazivanja na irem podruju izvorita i dobijenih rezultata moe se zakljuiti da teren u smislu kategorizacije stijenskih masa izgrauju : - stijenske mase intergranularne poroznosti, - konsolidovane sedimentne stijene i - vrste stijenske mase. Stijenske mase kolektore podzemnih voda moemo izdvojiti na veoma vodopropusne stijenske mase kvartara i dobro vodopropusne stijenske mase pliocenskih kvarcnih pijeskova, koje su intergranularne poroznosti. Prihranjivanje izdani podzemnih voda je atmosfersko u izdanakoj zoni i vrlo je oteano zbog vertikalne barairanosti stijenskim masama -izolatorima.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 71

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 48. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Graanica- 1 R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Iz ovog vodnog tijela vri se eksploatacija podzemne vode u cilju obezbjeenja nedostajuih koliina pitke vode za MZ Klokotnica, opina Doboj Istok. Bunar NB-2 je izveden u augustu 2000.godine, dubine 76,00 metara. Na osnovu rezultata opitnog crpljenja proraunati su hidrogeoloki parametri vodonosnih slojeva i odreen je optimalni kapacitet bunara u trajnoj eksploataciji od Q=23 l/s (FIL.B.IS. d.o.o. Zagreb). U pliocenskim naslagama zahvaene su podzemne vode na slijedeim lokalitetima: Stjepan Polje - 25 l/s, Mala Brijesnica (izvorite Luke) - 25 l/s, Velika Brijesnica-10 l/s, Klokotnica - 20 l/s. Iz navedenog bilansne rezerve su 0,080 m3/s. Potencijalne rezerve su 100-150 l/s. Na lokalitetu Lohinje u pliocenskim naslagama postoji mogunost zahvatanja podzemnih voda 30-40 l/s. Rezerve podzemnih voda Bilansirana koliina vode ovog vodnog tijela iznosi 80 l/s.

Vodno tijelo eli-Frigos


Situacioni poloaj Opina eli je novoformirana opina u RBiH, ije je podruje u prijeratnom periodu bilo u sastavu opine Lopare. Opina eli granii sa istone strane sa opinom

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 72

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Lopare, sa sjeverne i sjeverozapadne strane distriktom Brko, dok sa june i jugozapadne strane granii sa opinama Tuzla i Srebrenik.

Slika 49. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda eli Frigos Geoloke karakteristike Zastupljene su paleogene naslage (paleocen i eocen, Pc+E), predstavljene pjearima, glincima, laporcima. Mlai sedimenti miocena izgrauju sjeverne dijelove podruja i zastupljeni su pjearima, laporcima i glinama, a podreeno i konglomeratima i krenjacima, koji su transgresivni u odnosu na Pc+E naslage. U dolinama rijeka Gnjice i ibonice, razvijeni su aluvijalno-proluvijalni nanosi ljunka i pijeska sa glinenenim matriksom. Glinci i pjeari (Pc+E1) predstavljaju najmarkantniju i najrasprostranjeniju litofacijalnu cjelinu sjeverne Majevice. Dominantni litoloki lan ove litofacijalne jedinice su glinci, malo do veoma pjeskoviti, slojevito-bankovitog habitusa ili masivni u vidu metarskih paketa s slojevima pjeara. Hidrogeoloke karakteristike Najzastupljenije su stijene intergranularne poroznosti, slabe do niske vodonosnosti, tj. hidrogeoloki izolatori. Aluvijalno-proluvijalni nanosi rijeka su dobre vodopropusnosti i visoke vodonosnosti. Sliv ibonice zauzima prostor oko 100 km2, a Gnjice (sliv do elia) oko 120 km2. Glinci i pjeari (Ps+E1) predstavljaju hidrogeoloki kompleks, koga karakterie pukotinsko-karstna poroznost i mala vodopropusnost. U sklopu terena ovaj hidrogeoloki kompleks ima funkciju hidrogeolokog izolatora. Kvartarni aluvijalno-proluvijalni sedimenti imaju intergranularnu poroznost i funkciju obrazovanja hidrogeolokih kolektora koje karakterie dobra vodopropusnost. Aluvijalno-plavni sedimenti imaju intergranularnu poroznost i funkciju obrazovanja hidrogeolokih kolektora koje karakterie slaba vodopropusnost.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 73

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 50. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda eli Frigos R = 1 : 100 000 Vodozahvatni objekti i zvorita U desnom priobalju aluvijona rijeke Gnjice izbuene su tri buotine Tukovi (5,0 l/s), Stadion (7,0 l/s) i ibovaa (2,5 l/s). U podruju Ratkovia je izbuen duboki bunar kapaciteta 6,0 l/s, kopani bunar kapaciteta 3,0 l/s i duboki bunar sa 5,0 l/s. U Brnjiku su kaptirana tri izvora, ija se izdanost procjenjuje na max 25 l/s, U podruju Frutex kaptirano je oko 14 l/s vode. Rezerve podzemnih voda A rezerve iznose 57,5 l/s , a C rezerve 45 l/s.

Vodno tijelo Okanovii - Gradaac


Situacioni poloaj Izvorite je formirano u okviru aluvijalnih ljunkovito-pjeskovitih sedimenata i nalazi se na meuentitetskoj liniji 1,5 km zapadno od naselja Okanovii. Od Gradaca je udaljeno oko 7 kilometara. Podruje izvorita je rijetko naseljeno, sa vrlo razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Izvorite se bono naslanja na staro izvorite Ledenice sa kojeg se prije ratnih dejstava vrilo vodosnabdijevanje. Izvorite "Okanovii" se nalazi u naselju Donje Ledenice, 5 kilometara sjeverozapadno od Gradaca, a situirano je na uem lokalitetu sela Okanovii, po kome je i dobilo ime. Izvorite je asfaltnim putem povezano sa Gradacem i vrlo povoljnim uvjetima za njegovo upravljanje i odravanje. Povrina vodnog tijela podzemnih voda Okanovii iznosi 6,7 km2.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 74

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 51. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Okanovii-Gradaac Geoloke karakteristike U geolokoj grai terena ireg podruja izvorita "Okanovii" uestvuju naslage paleogena, neogena i kvartara. Paleogene naslage predstavljene srednjeeocenskim sedimentima (E2), otkrivene su jugozapadno od Okanovia na padinama Trebovca. Pruaju se od Kreana preko Tolise i Donjeg Skugria dalje u pravcu Modrie. U sastav ovih naslaga ulaze krenjaki i kvarcni pjeari, pjeskoviti laporci i alevroliti sa rijetkim proslojcima pjeskovitih krenjaka. Neogene naslage su predstavljene sedimentima srednjeg i gornjeg miocena te tvorevinama pliokvartara. Kvartarne naslage su razvijene na irem podruju izvorita "Okanovii" a obuhvataju veliki prostor od rijeke Gradanice na jugoistoku do rijeke Bosne na sjeverozapadu. Jugozapadna granica kvartarnih naslaga su pliokvartarne naslage koje postepeno prelaze u padine Trebovca.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 75

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Hidrogeoloke karakteristike Prema strukturi poroznosti, izdvojene su tri kategorije stijenskih masa: - stijenske mase meuzrnske poroznosti, - stijenske mase kapilarno-prslinske poroznosti i - stijenske mase pukotinske poroznosti.

Dobro vodopropusne stijenske mase meuzrnske poroznosti U kategoriju dobro vodopropusnih stijenskih masa meuzrnske poroznosti uvrtene su aluvijalne naslage kvartarne starosti predstavljene krupnozrnim ljunkovima i pijeskovima. Razvijene su na irem podruju izvorita "Okanovii" od Ledenica do Skugria i Kladara. Debljina ljunkovito-pjeskovitih naslaga u navedenom terenu iznosi 13-17 metara. Hidrogeoloki parametri ovih stijenskih masa imaju srednje vrijednosti: koeficijent filtracije k = 4,4 x 10-2 - 4,5 x 10-3 m/s i koeficijent vodopropusnosti T = 3,45 x 10-1 - 3,93 x 10-2 m2/s. U odnosu na litoloki sastav, strukturu poroznosti i filtracione karakteristike, ove naslage imaju funkciju vodonosnika sa slobodnim nivoom podzemnih voda. Predstavljaju glavni vodonosnik u kojem je izvreno zahvatanje podzemnih voda na izvoritima "Ledenice" i "Okanovii".

Slabo vodopropusne stijenske mase meuzrnske poroznosti U kategoriju slabo vodopropusnih stijenskih masa meuzrnske poroznosti uvrtene su pliokvartarne naslage izgraene od pijeska, ljunka, muljeva i alevrita. Razvijene su sjeverno i sjeverozapadno od Gradaca u pojasu od Donjih Ledenica do Skugria, gdje prate krajnje padine Trebovca na ovom prostoru. Zbog znaajnog uea sitnozrnih i prainastih naslaga, transmisivnost ovih stijenskih masa je vrlo mala kao i izdanost rijetkih seoskih bunara.

Nepropusne stijenske mase U kategoriju nepropusnih stijenskih masa uvrteni su preteno nepropusni kompleksi srednjeeocenskih naslaga predstavljeni pjearima, laporcima i alevrolitima, te praktino nepropusne stijenske mase gornjeg miocena - panona predstavljene glinama, laporcima, sitnozrnim pijescima i laporovitim krenjacima. Stijenske mase gornjeg miocena - panona predstavljaju potpunu podinsku hidrogeoloku barijeru vodonosnika formiranog unutar aluvijalnih naslaga kvartara.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 76

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 52. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Okanovii- Gradaac R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Podzemne vode ove akumulacije su zahvaene sa tri eksploataciona bunara (GB-1, GB-2 i GB-3) na izvoritu "Ledenice" i tri eksploataciona bunara (B-1, B-2 i B-3) na izvoritu "Okanovii". Povoljne hidrogeoloe karakteristike vodonosnika omoguavaju pojedinane kapacitete bunara od 30- 65 l/s. U toku 1998. godine na podruju izvorita Okanovii izvedena su dva pijezometra koji su zajedno sa provedenim geofizikim istraivanjima ukazali na perspektivnost zone za izvoenje probno-eksploatacionih vodozahvatnih objekata. Izvorina zona se prihranjuje iz aluviona rijeke Bosne (dominantno), te iz bonih kanala i povremenih potoka (Srnava i Korniica). Istrano- kapatanim radovima, koji su uraeni u 2000. godini, izvedena su tri probno-eksploataciona bunara i jedan osmatraki piezometar, (FIL.B.IS.d.o.o. Zagreb). Svi bunari su izvedeni reversnim nainom buenja dubine 2123 m. Na osnovu provedenih pojedinanih opitnih crpljenja na bunarima proraunati su hidrogeoloki parametri, tako da se prosjeni koeficijent filtracije kree 4,5x10-3 m/s i koeficijent vodoprovodnosti 3,93x10-2 m2/l za bunar NB-1, za bunar NB-2 k= 4,47x10-3m/s, T= 4,7x10-2 m2/s, te za bunar NB-3 k= 4,4x10-2m/s, T= 3,45x10-2 m2/s. Proraunati radijus depresije R iznosi oko 200 m, to je i dokazano tokom crpljenja. Nakon prevedenih opita crpljenja proraunate su optimalne izdanosti objekata i one iznose prema podacima (Zavod za geologiju Ilida, 2000.god.). Bunar NB-1 Qopt= 53 l/s, Bunar NB-2 Qopt= 31 l/s, Bunar NB-3 Qopt= 64 l/s.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 77

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Ukupno se sa izvorita u Okanoviima u hidrolokom maksimumu moe optimalno zahvatiti Quk= 148 l/s, odnosno iz bunara B-1 i B-3 crpi se 45 l/s, a iz bunara B-2 crpi se Q=30 l/s vode (Institut za geologiju Graevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2004.g.). Rezerve podzemnih voda Bilansne rezerve ovog vodnog tijela podzemnih voda procijenjene su na Q= 120 l/s.

Vodno tijelo Odak


Situacioni poloaj Izvorite vodovodnog sistema Odak, locirano je oko 1,0 kilometar sjeverozapadno od gradskog centra Odak, na podruju izgraenom od aluvijalnih naslaga rijeka Bosne i Save. Neposredno uticajno podruje iz kojeg se vri prihranjivanje ovog izvorita, prostire se juno i jugoistono od vodozahvatnih objekata. ire podruje izvorita u geomorfolokom pogledu pripada junom obodu Panonske nizije, a akvifer u kojem se vri crpljenje vode nalazi se u rijenoj terasi rijeka Save i Bosne, koje omeuju izvorite sa sjeverne, istone i june strane. Samo izvorite je smjeteno u sjeverozapadnom dijelu gradske urbane sredine Odaka, u reljefnom prostoru ravniarskog tipa sa priblinom kotom terena 100 m.nm. Povrina ovog tijela podzemnih voda iznosi 41,2 km2.

Slika 53. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Odak

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 78

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Geoloke karakteristike Najstariji litostratigrafski lan u irem prostoru je zastupljen gornjokrednim (K23) breastim i laporovitim krenjacima, te pjearima, iza kojih slijede gornjoeocenski (E3) konglomerati, pjeari i laporci (eocenski fli). Sedimenti miocena (M1,2 M22, 1M31, M31,2) zastupljeni su u diskordantnom odnosu prema eocenskim sedimentima, unutar kojih se sporadino javlja donji pliocen (Pl1). Teren izvorita Odak u Odaku izgrauju ljunkovito-pjeskovite naslage, kvartarne i pliokvartarne starosti znatne debljine, povrine rasprostranjenja i povoljnih filtracionih karakteristika u kojima egzistira akumulacija podzemnih voda. Hidrogeoloke karakteristike Akvifer u okviru ovog regiona je podijeljen na: donji i gornji vodonosni horizont. Gornji horizont je do dubine od 65 do 75 m, a donji od 113 do 118 metara. Istraivanjem je utvreno da ova dva horizonta nemaju hidrauliku vezu i da se vode po hemijskom sastavu razlikuju. Krovinu ine vodonepropusne gline i prainaste gline ija je debljina od 6 do preko 14 metara, a u podruju Moila krovina izostaje. Izmeu gornjeg i donjeg vodonosnog horizonta se nalaze gline debljine do 10 metara koje su vodonepropusne. Gornji vodonosni horizont je heterogenog sastava, a samim tim razliitih hidrogeolokih parametara, kako po dubini tako i po pruanju. Donji vodonosni horizont je neto ujednaenijih karakteristika i razvijeniji je u sjevernoj polovini regiona. Podzemne vode gornjeg horizonta su subarteke i zavise od vodostaja rijeke Save, odnosno vodno tijelo je slobodno u vrijeme malih vodostaja u dijelu gdje je krovinski sloj male monosti. Nivoi podzemnih voda se kreu od 1,25 do 2,5 metra. Teren izvorita Odak u Odaku izgrauju ljunkovito-pjeskovite naslage, kvartarne i pliokvartarne starosti znatne debljine, povrine rasprostranjenja i povoljnih filtracionih karakteristika u kojima egzistira akumulacija podzemnih voda. Prosjeni koeficijent filtracije i transmisivnosti za cjelukupno izvorite, iznosi ksr = 5,4 x 10-5 m/s, a Tsr= 3,38 x 10-3 m2/s. Navedeni parametri osnovnih hidrogeolokih parametara ukazuju da ovo izvorite izgrauju materijali sa relativno dobrim filtracionim karakteristikama. Nivo vode u akumulaciji je slobodan i u ovisnosti od hidrolokih uvjeta. Amplituda oscilacije iznosi 6-8 metara. Prihranjivanje akumulacije je atmosfersko (padavine) i od strane povrinskih vodotoka, od kojih najvei znaaj ima rijeka Bosna, te potok Srnava.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 79

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 54. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Odak R = 1 : 100 000 Izvorita i vodozahvatni objekti Eksploatacija podzemne vode na izvoritu Odak vrena je iz etiri vertikalno buena bunara B-1, B-2, B-3, B-4. U postratnom periodu, u prvoj fazi definisane su nedostajue koliine vode iz postojeih vodozahvata. Nakon analiza svih objekata zakljueno je da je bunar B-2 kolmirao, te da je i filterska konstrukcija bunara B-1 probijena, naruena je stablnost objekta te su oba objekta stavljena van upotrebe. U cilju obezbjeenja nedostajuih koliina vode za domicilno stanovnitvo u 2007. godini pokrenute su aktivnosti na izradi zamjenskog B-2a bunara na predmetnom lokalitetu. Rezerve podzemnih voda Bilansne rezerve vode ovog vodnog tijela iznose 50 l/s.

Vodno tijelo Oraje - Domaljevac


Situacioni poloaj Vodno tijelo Oraje smjeteno je 1,5 kilometar juno od Domaljevca i prua se u pravcu SZ-JI od Grebnica do Matia. Nalazi se neposredno uz rijeku Savu pored magistralnog puta Oraje-Bosanski amac na povrini od 28,8 km2.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 80

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 55. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Oraje (Domaljevac) Geoloke karakteristike Teren izvorita Oraje kod Domaljevca izgrauju ljunkovito-pjeskovite naslage, kvartarne i pliokvartarne starosti znatne debljine, povrine rasprostranjenja i povoljnih filtracionih karakteristika u kojima egzistira akumulacija podzemnih voda. Hidrogeoloke karakteristike Rezultati prethodnih istraivanja ukazuju na to da u ovom podruju egzistira izdan sloenih hidraulikih karakteristika formirana unutar tri vodonosna horizonta izgraena od ljunkovito-pjeskovitih naslaga, meusobno odvojeni glinovitim naslagama. U prvom vodonosnom sloju na dubini pet do dvadesetpet metara, najvie su zastupljni pijeskovi, ija je prosjena vrijednost koeficijenta filtracije k = 1 5 x 10-4 m/s. Drugi vodonosni sloj na dubini od 30 47 m ine ljunkoviti i pjeskoviti sedimenti, kod kojih je prosjena vrijednost koeficijenta filtracije k= 5 x 10-5 1 x 10-4 m/s. Trei sloj na dubini od 50 73 m sastoji se od sitnozrnih do srednjezrnih ljunkova sa prosjenom vrijednou k = 1 x 10-3 m/s.

Slika 56. Hidrogeoloka karta podruja vodnog tijela podzemnih voda Oraje (Domaljevac) R = 1 : 100 000
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 81

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Izvorita i vodozahvatni objekti Vodosnabdijevanje se vri iz strukturno-istrane buotine BD-1 situirane u neposrednoj blizini sonde S-6, tj. u okviru istranog prostora. Proraun hidrogeolokih parametara akvifera izvren je na osnovu podataka granulometrijskog sastava stijenskih masa i to: koeficijent filtracije "k" i koeficijent vodoprovodnosti "T". Rezerve podzemnih voda Bilansna rezerve iznose Q=60 l/s.

7. METODE OCJENE RANJIVOSTI PODZEMNIH VODA


Izraz "ranjivosti podzemnih voda na oneienja" prvi je upotrijebio MARGAT 1968. godine. Pojam "ranjivost podzemnih voda" koristi se kao suprotnost terminu prirodna zatita od zagaenja. Iako su napravljeni mnogi napori da bi se dolo do zajednikog pojma ranjivosti podzemnih voda, razliiti autori i dalje ga koristite u razliitim uslovima. FOSTER & Hirata 1988. godine definiraju zagaenje i ranjivost vodonosnika kao osjetljivost razliitih dijelova vodonosnika na negativne terete. Navedeni autori opisuju rizik podzemnih voda kao interakcije izmeu prirodne ranjivosti vodonosnika, te zagaenje koje je ili e biti primijenjeno na podzemni okoli kao rezultat ljudske aktivnosti. US EPA 1993. godine, razlikuje osjetljivost vodonosnika" i "ranjivost podzemnih voda. Iako su te definicije usko vezane za poljoprivredne aktivnosti, one bi trebale da vrijede i za sve druge aktivnosti. US EPA definira osjetljivost vodonosnika kao relativnu lakou s kojom zagaiva na ili blizu povrine moe migrirati u vodonosnik. Osjetljivost vodonosnika je funkcija geoloke grae materijala, bilo krovinskih zasienih zona ili krovinskih nezasienih zona. Osjetljivost ne ovisi od agronomske prakse ili karakteristika pesticida. National Research Council 1993. godine i VRBA & ZAPOROZEC 1994. godine definiraju podzemnu ranjivost kao "sklonost i vjerovatnost da kontaminanti dou do podzemnih voda nakon uvoenja na nekoj lokaciji iznad vodonosnika". VOWINKEL et al. 1996. godine ranjivosti definira kao osjetljivosti intenziteta, gdje intenzitet predstavlja mjeru izvora kontaminacije. U tom smislu ranjivost podzemnih voda je funkcija ne samo svojstava sistema toka podzemnih voda (prirodna osjetljivost), ali i blizinu izvora zagaivaa, karakteristika zagaivaa i drugim faktorima, koji bi potencijalno mogli poveati koliine navedenih zagaujuih materija na vodonosnik. Parametri koji su bitni za odreivanje zatitnog sloja su: - mineraloki sastav stijene, - zbijenost stijene, - stepen ispucalosti stijenske mase, - poroznost, - sadraj organskih komponenti,

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 82

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

- sadraj karbonata, - sadraj glinovitih komponenti, - sadraj oksida metala, - pH, - redoks potencijal, - kapacitet katijonske izmjene, - debljina pokrivaa, - stepen infiltracije. Takoer treba uzeti u razmatranje i hemijska svojstva samog tla kroz koja se infiltrira zagaujua materija u litosferu, kao i procese bioloke, hemijske i radioloke razgradnje, te procese hidrolize, koji potpomau zagaujuu materiju ili umanjuju njeno djelovanje. Karte ranjivosti podzemnih voda predstavljaju osnovu za kvalitetnu zatitu podzemnih voda. One predstavljaju bitan faktor kod prostornog planiranja, kako izgradnja ne bi uzrokovala negativne uticaje na kvalitet podzemnih voda. Zbog toga one, uz druge karte kao to su karte potencijalno zagaujuih materija podzemnih voda, pomau da se identifikuju mogui rizici. Odreivanje rizika ima znaajnu ulogu u zatiti podzemnih voda. Samo ocjenjivanje ranjivosti podzemnih voda na zagaenje varira, kako u prostoru, tako i po sloenosti od jednostavnih i relativno jeftinih pristupa do strogih kvantitativnih i skupih procjena. Osjetljivost akvifera je mjera koja pokazuje sa kojom lakoom voda ulazi u akvifer i kree se kroz njega, to predstavlja karakteristiku samog akvifera krovinskih sedimenata, odnosno ukupnih hidrogeolokih uslova i nezavisan je od hemijskih karakteristika moguih zagaujuih materija i izvora zagaenja. Pod karakteristikama akvifera podrazumijevaju se: koeficijent filtacije, poroznost i hidrauliki gradijent, pri emu je bitno poznavati uslove prihranjivanja, odnose sa povrinskim vodama, kretanje kroz nadizdansku zonu, crpljenje pomou bunara i dr. Dakle, ranjivost podzemnih voda na zagaenje zavisi od prirodno - postojee osjetljivosti, kao i od lokacije tipa izvora, prirodnog ili antropogenog zagaenja, relativne lokacije bunara, masotransporta i masoizmjene zagaujuih materija. Posljednjih dvadesetak godina razvijeno je vie metoda koje tretiraju ranjivost podzemnih voda, pri emu su razliiti autori dali i svoje definicije i razumijevanje termina ranjivost podzemnih voda. Opte prihvaene definicije hazarda ranjivosti i rizika zagaivanja podzemnih voda su: - Hazard predstavlja opasnost ili moguu opasnost po akvifer na posmatranom podruju, pri emu ne uzima u obzir ranjivost ivotne sredine. - Ranjivost predstavlja vjerovatnou da zagaenje dospije do odreene pozicije u sistemu, nakon njegovog uvoenja u sistem. - Rizik predstavlja vjerovatnou dogaaja ili zone rizika odreene na osnovu hazarda i ranjivosti ivotne sredine. Dakle, rizik je produkt hazarda i ranjivosti ivotne sredine. Kartiranje prirodno postojee ranjivosti kao i ponaanja razliitih zagaujuih materija, ne uzima se u obzir.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 83

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Za obradu podataka podzemnih voda u okviru podruja sjeveroistone Bosne koritene su slijedee metode ocjene ranjivosti podzemnih voda: 1. DRASTIC metoda, 2. GLA metoda, 3. PI metoda, 4. EPIK metoda.

1. DRASTIC metoda
DRASTIC je akronim za : D
R

Depth to water table (Dubina do nivoa podzemnih voda) net Recharge (Infiltracija) Aquifer media (Tip akvifera) Soil media (Tip tla) Topography (Topografija) Impact of the vadose zone (Uticaj na nezasienu zonu) hydraulic Conductivity of the aquifer - (Koeficijent filtracije akvifera )

A S T I
C

Za DRASTIC metodu moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti: -zagaujua materija je uvedena u akvifer kroz tlo, - zagaujua materija je dola do akvifera infiltracijom, - zagaujua materija ima mobilnost vode, - podruje istraivanja je minimalno 0,4 km2. Dubina do nivoa podzemnih voda. Ispod nivoa podzemnih voda su svi prostori i pore ispunjeni vodom. Iznad podzemne vode porni prostori su djelimino napunjeni vodom i zrakom. Voda moe biti prisutna u bilo kojoj vrsti medija, a moe biti ili trajna ili sezonska. Za potrebe ovog rada, dubina vode odnosi se na dubinu do povrine vode. Kada je rije o ogranienim vodonosnicima, zasiene zone iznad vrha vodonosnika nisu se razmatrali odvojeno. Dubina do podzemne vode je vana prije svega jer odreuje debljinu materijala kroz koji zagaujua materija mora putovati do vodonosnika. Openito, postoji vea ansa za razgradnju zagaujue materije sa poveanjem dubine, jer dublji nivoi vode ukljuuju i due vrijeme putovanja. Neto infiltracija. Primarni izvor podzemne vode su padavine, koje se infiltriraju kroz povrinu zemlje i ulaze u podzemne vode. Neto infiltracija pokazuje koliinu vode po jedinici povrine zemljita, koja prodire kroz povrinu tla i dolazi do podzemne vode. Tako infiltracija moe sluiti kao transporter zagaujue materije okomito na

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 84

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

podzemne vode i horizontalno unutar akvifera. Osim toga koliina vode u nezasienoj i zasienoj zoni se takoer kontrolira ovim parametrom. U podrujima gdje je vodonosnik u uslovima bez pritiska, punjenje se obino dogaa lake i zagaenja su openito vea nego u podrujima s barairanim akviferima. Vodonosnici pod pritiskom su djelimino zatieni od tetnih tvari, koji bivaju uvedeni na povrinskim slojevima niske propusnosti, koji usporavaju kretanje vode ka vodonosnicima. Tip akvifera. Odnosi se na konsolidirane ili nekonsolidirane medije koji slue kao vodonosnik (kao to su pijesak i ljunak ili krenjak). Vodonosnik je definiran kao stijena koja e dati dovoljnu koliinu vode za upotrebu. Openito, vea veliina zrna i vie lomova ili otvora unutar vodonosnika = vea propusnost, pa stoga vei potencijal zagaenja. Tip tla. Za potrebe ovog rada tlo se smatra gornjom tronom zonom kojoj je prosjek debljine dva metra ili manje. Tlo ima znaajan uticaj na infiltraciju, a time i na sposobnost prenoenja zagaujue materije okomito u vadoznu zonu. Nadalje, kada je zona tla prilino debela procesi usporavanja filtracije, biodegradacije, sorpcije i volatilizacije mogu biti prilino znaajni. Openito, na potencijal oneienja uglavnom utie vrsta gline, potencijal skupljanja i bubrenja glina kao i veliine zrna tla. U principu, to se glina manje skuplja i bubri i to je manja veliina zrna manji je potencijal zagaenja. Koliina organskih materijala prisutnih u tlu moe biti vaan faktor. Topografija. Topografija se odnosi na padine i nagib povrine. Topografija pomae u kontroli polutanata sa aspekta vjerovatnosti zadravanja istog na povrini ili e se infiltrirati. Dakle, vea mogunost infiltracije i vei potencijal oneienja ovise o padini. Topografija tla utie na razvoj i stoga ima uticaj na slabljenje. Topografija je znaajna sa stajalita da se gradijent i smjer protoka esto mogu zakljuiti za podzemne vode iz opeg nagiba zemljita. Obino, strmije padine znae vee brzine podzemnih voda. Uticaj nezasiene zone. Vadozna zona je definirana kao zona iznad podzemne vode koja je nezasiena. Za potrebe ovog rada, ova stroga definicija se moe primijeniti na sve vodonosnike podzemne vode. Meutim prilikom ocjenjivanja zatvorenih vodonosnika, "uticaj" na vadoznu zonu je proiren na vadoznu zonu i sve zasiene zone koje lee iznad vodonosnika. Vrste medija vadoznih zona odreuju karakteristike materijala tla i iznad horizonta podzemne vode. Biorazgradivost, neutralizacija, mehanika filtracija, hemijske reakcije, volatilizacija i disperzija su procesi, koji se mogu pojaviti unutar vadozne zone sa opim ublaavanjem biorazgradnje i pretvaranja u paru s dubinom. Mediji takoer kontroliraju duinu puta i usmjeravanje, ime utie na vrijeme razgradnje i koliinu zagaujue materije. Sve Teine DRASTIC faktora su vrednovane, te su dodijeljene relativne vrijednost u rasponu od 1 do 5 (Tabela 3). Najznaajniji faktori imaju vrijednost 5, najmanje znaajni 1. Ovi ponderi su konstantni i ne mogu se mijenjati. Potencijal zagaenja ili DRASTIC index dobija se koritenjem slijedee formule

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 85

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Potencijal zagaenja = DR*DW + RR*RW + AR*AW + SR*SW + TR*TW+ IR*IW +CR*CW. Gdje su R= rejting i W = teina Rejting se odreuje iz tabela. Vrijednosti su izmeu 1 i 10. Sumiranje za tih sedam parametara, kao to je prikazano u formuli Potencijal zagaenja, relativno je sloen proces i zahtijeva koritenje Arc Info ili slinog programa. U tabeli 3 prikazane su teine (znaaj parametara za izraunavanje DRASTIC indeksa). Tabela 3. Teine faktora za izraunavanje DRASTIC indeksa
Faktor Dubina do nivoa podzemnih voda Neto infiltracija Tip akvifera Tip tla Topografija Uticaj nezasiene zone Koeficijent filtracije akvifera Teina 5 4 3 2 1 5 3

Za odreivanje rejtinga za dubinu podzemnih voda koristi se tabela 4, gdje se raspon dubine do nivoa podzemnih voda kree od 0 do preko 30 metara. Tabela 4. Raspon i rejting za dubine podzemnih voda
Dubina do nivoa podzemnih voda (m) Raspon 0-1,5 1,5-4,5 4,5-9 9-15,25 15,25-23 23-30,5 30,5+ Rejting 10 9 7 5 3 2 1

Kako bi se odredio uticaj infiltracije na procese migracije zagaujue materije, koristi se tabela 5, iz koje se moe uoiti da vea koliina padavina znai i veu opasnost da zagaujua materija dospije do akvifera.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 86

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 5. Raspon i rejting za neto infiltraciju


Neto infiltracija (cm) Raspon 0-5 5-10 10-18 18-25 25+ Rejting 1 3 6 8 9

U tabeli 6 prikazane su vrijednosti rejtinga za pojedine tipove akvifera, te se moe uoiti da masivne vulkanske i metamorfne stijene imaju male brojane vrijednosti, koje ukazuju na nizak stepen mogunosti zagaenja, dok karstifikovani krenjaci imaju visoke vrijednosti, to znai da su sa aspekta zagaenja veoma ugroeni. Tabela 6. Raspon i rejting za tipove akvifera
Tip akvifera Masivni kriljac Metamorfisane/vulkanske stijene Trone metamorfisane/vulkanske stijene i tanko uslojeni pjear/krenjak Uslojeni kriljac Masivni pjear Masivni krenjak Pijesak i ljunak Bazalt Karstifikovani krenjaci 2 3 4

6 6 6 8 9 10

Tlo predstavlja poetni medij sa kojim zagaujua materija dolazi u kontakt, te stoga moe sluiti kao zatitni sloj ili sloj u kojem dolazi do razliitih hemijskih reakcija zagaujuih materija sa tlom. U tabeli 7 prikazan je rejting za pojedine tipove tla, iz koje se vidi da gline i tla sa glinovitom komponentom imaju male vrijednosti i visoku zatitnu funkciju, dok rastresita i nevezana tla imaju visoke vrijednosti i nisku zatitnu funkciju.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 87

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 7. Raspon i rejting za tipove tla


Tip tla Rastresito ili tanko uslojeno ljunak Pijesak Treset Skupljajue/bubree gline Ilovaa pjeskovita Ilovaa Ilovaa muljevita Ilovaa glinovita Blato Neskupljajue/nebubree gline 10 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1

U tabeli 8 prikazan je rejting za nagib terena, gdje se moe uoiti da mali nagib terena ima visoke vrijednosti, to se moe objasniti tako da se padavine ili zagaujua materija zadravaju due na tlu, te tako imaju vie vremena za infiltriranje, dok na terenima sa velikim nagibom postoji vei oticaj te krae vrijeme zadravanja padavina ili zagaujue materije na tlu. Tabela 8. Raspon i rejting za topografiju
Topografija(% nagiba terena) 0-2 2-6 6-12 12-18 18+ 10 9 5 3 1

U tabeli 9 prikazan je rejting za uticaj nezesiene zone, koja slino tlu ima zatitnu funkciju ili funkciju pojaavanja zagaujue materije.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 88

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 9. Raspon i rejting za uticaj nezasiene zone


Uticaj nezasiene zone Mulj/glina kriljac Krenjak Pjear Uslojeni krenjaci/pjeari/kriljci, pijesak i ljunak sa znatnim ueem laporovite i glinovite komponente Metamorfne/vulkanske stijene Pijesak i ljunak Bazalt Karstifikovani krenjaci 1 3 6 6 6 4 8 9 10

Tabela 10 prikazuje vrijednosti rejtinga koeficijenta filtracije, gdje male brzine znae malu vrijednost rejtinga i nizak rizik zagaenja, dok velike brzine znae ujedno i veliku vrijednost rejtinga i visok rizik zagaenja akvifera. Tabela 10. Raspon i rejting za koeficijent filtracije
Koeficijent filtracije (m/dan) 0,004-4 4-12 12-28 28-40 40-81 81+ 1 2 4 6 8 10

U tabeli 11 prikazani su kodovi boja, koje se koriste za oznaavanje ranjivosti podzemnih voda na kartama po DRASTIC metodi. Vrijednosti su u rasponu od <79 do 199, pri emu 79 oznaava beznaajnu ranjivost podzemnih voda, a 199 ekstremnu ranjivost podzemnih voda.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 89

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 11. Kodovi boja za izraunate DRASTIC indekse


Kodovi boja za izraunate DRASTIC indekse Ispod 79 80-99 100-119 120-139 140-159 160-179 180-199 Ljubiasta Tamno plava Plava Tamno zelena Svjetlo zelena uta Narandasta

2.GLA metoda
Ovu metodologiju je prvi put predloio HOELTING et al. 1995. godine i temelji se na zbrajanju taaka u sistemu. To je dalje razvio u PI metod Goldscheider 2002. godine u okviru Europskog programa COST 620, jer se uvidjelo da su EPIK i GLA metoda imale neke nedostatke. GLA metoda uzima samo nezasiene zone u obzir, te je stepen ugroenosti odreen prema zatitnoj uinkovitosti tla koji pokrivaju nezasiene zone. U obzir su uzeti sljedei parametri za procjenu ukupne djelotvornosti zatite: S - efektivni kapacitet tla, W- stepen infiltracije, R - tip stijene, T - debljina tla i stijenskog pokrivaa iznad akvifera, Q -bonus bodovi za lebdee izdani, HP- bonus bodovi za hidrauliki pritisak (arteki uslovi). Sveukupna efektivna zatita (PT) rauna se formulom:

PT = P1 + P2 + Q + HP
P1- efektivna zatita pokrivaa P1 = S*W

P2- efektivna zatita nezasiene zone (sedimenti ili vrste stijene) P2 = W * (R1*T1+R2*T2+........Rn*Tn) Efektivni kapacitet tla (S) (mm/dm) odreuje se za svaki horizont posebno terenskim ili laboratorijskim mjerenjima ili se odreuje iz standardizovanih tabela kao npr. AG BODENKUNDE. Predstavlja koliinu vode koju tlo moe da zadri, i koju koriste biljke. Organske komponente poveavaju vrijednost zadravanja vode, dok fragmenti stijena
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 90

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

smanjuju istu. Ta vrijednost se mnoi sa 10 decimetara debljine tla, jer se uzima da je debljina do koje dosee korjenje 10 decimetara. U tabeli 12 prikazno je bodovanje za tip tla. Tabela 12. Efektivni kapacitet tla (izvor Gupta, et.al., 1978)
Pijesak Pijesak sa ilovaom Pijeskovita ilovaa Sitnozrni pijesak sa ilovaom Veoma sitnozrni pijesak sa ilovaom Ilovaa Ilovaa muljevita Mulj Pijeskovita glinovita ilovaa Muljevita glinovita ilovaa Pijeskovita glina Muljevita gllina Glina 15 74 121 171 257 191 234 256 209 204 185 180 156

Ukupni efektivni kapacitet tla (eFC) dobiva se zbrajanjem svih vrijednosti za pojedine slojeve. Vrijednosti efektivnog kapaciteta tla prikazane su u tabeli 13. Tabela 13. Bodovanje tla na bazi efektivnog kapacitata tla
eFC Do 1m dubine >250 200-250 140-200 90-140 50-90 <50 750 500 250 125 50 10 S

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 91

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Stepen infiltracije (W) odreuje se kao razlika izmeu koliine godinjih padavina i evapotranspiracije. Ukoliko imamo jo i pouzdane podatke o topografiji i sastavu terena, to su podaci precizniji. U tabeli br.14 prikazano je bodovanje za stepen infiltracije. Tabela 14. Bodovanje stepena infiltracije (faktor W)
GWR (mm/god) <100 100-200 200-300 300-400 >400 Faktor W 1,75 1,5 1,25 1,0 0,75

Debljina stijenske mase uzima u obzir sve debljine slojeva ispod povrinskog pokrivaa tj. od 1m ispod povrine tla do nivoa podzemnih voda. Svi tipovi stijenskih masa se zbrajaju i boduju. Efektivna zatita stijenske mase ispod 1m povrine zavisi od vie faktora, a koji su: Tip stijenske mase iznad akvifera (R) . Kod ovog parametra konsolidovane i nekonsolidovane stijene tretiramo odvojeno. U sluaju nekonsolidovanih stijena, vrijeme zadravanja vode unutar stijenske mase dobiva se iz kapaciteta katijonske izmjene (CEC), jer se ona moe direktno dobiti iz standardizovanih litolokih tablela. U tabeli 15 prikazane su vrijednosti R za pojedine stijene. Tabela 15. Podjela nekonsolidovanih stijena i bodovanje R
Tip nekonsolidovane stijene Glina Nisko muljevita glina Nisko pjeskovita glina Zaglinjena muljevita glina Glinovita ilovaa Visoko muljevita glina, pjeskovita glina Mulj sa visokim udjelom ilovae Nisko zaglinjena ilovaa Visoko zaglinjeni mulj, ilovaa muljevita Visoko pjeskovita glina, ilovaa pjeskovita muljevita, nisko pjeskovita ilovaa, ilovaa muljevita, Rn 500 400 350 320 300 270 250 240 220

200

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 92

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne glina muljevita Pjeskovita ilovaa, mulj sa manjim udjelom ilovae Mulj sa manjim udjelom ilovae, mulj sa pjeskovitom ilovaom Mulj pjeskoviti, pijesak sa visokim udjelom ilovae Pijesak sa ilovaom, pijesak visoko muljeviti Pijesak nisko zaglinjen, pijesak muljevit, ljunak sa pijeskom i glinom Pijesak za manjim udjelom ilovae, ljunak sa pijeskom i muljem Pijesak nisko muljevit, pijesak sa manjim udjelom mulja i ljunka Pijesak Pijesak, ljunkovit-ljunak, pjeskovit ljunak, ljunak i brea Nekonsolodovan vulkanski materijal Treset Sapropel 180 140 120 90

75

60 50 25 10 5 200 400 300

Ukoliko stijene sadre poveane koliine organske komponente, dodaje se 75 bodova na svaki metar debljine sloja. U uslovima treseta, nekonsolidovanog vulkanskog materijala i sapropela, za razliku od ostallih navedenih stijena u tabeli 15, dat je visoki broj bodova iz razloga to je kod ovih sedimenata visoka brzina filtracije. Kada je rije o konsolidovanim stijenama, koje uopeno imaju svojstva niske propusnosti moemo na osnovu pukotina unutar stijena i karstifikacije rei da imaju visoku propusnost, a zbog toga i nisko vrijeme zadravanja vode koja se procjeuje. Iz tih razloga faktor Rk se odreuje kao proizvod faktora O i F, gdje O stoji za tip stijene a F za stepen ispucalosti iste. Vrijednosti u tabeli 16 i 16a odnose se iskljuivo na stijene koje nisu bile izloene atmosferilijama.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 93

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 16. Podjela konsolidovanih stijena i bodovanje O


Tip stijene Glinac, kriljac, laporac Pjear, kvarcit, vulkanske stijene, metamorfne stijene Porozni pjear, porozne vulkanske stijene, Konglomerati, bree, krenjaci, gips O 20 15 10 5

Tabela 16a. Bodovanje strukture stijene


Struktura Bez pukotina Sa manjim brojem pukotinama Srednji broj pukotina, slabo karstifikovano Srednje karstifikovano Veliki broj pukotina, visoka karstifikacija Nepoznato F 25,0 4,0 1,0 0,5 0,3 1,0

Debljina tla i stijenske mase iznad akvifera (T) odreuje vrijeme zadravanja vode u stijenskim masama, a samim time i vrijeme u kojem je voda izloena mehanikim, fiziko-hemijskim i mikrobiolokim dejstvima. Lebdee izdani (Q), mogu umanjiti migraciju zagaujue materije u vee dubine, a time i dopiranje do glavnog akvifera. Ova zatita je najefektivnija gdje se javljaju prirodni izvori. Kod ovog faktora dodaju se bonus bodovi u vrijednosti od 500 za svaku lebdeu izdan. Uslovi akvifera pod pritiskom (HP) zavise od mnogih faktora, kao npr. od vrste pokrivaa akvifera. Ukoliko je akvifer pod pritiskom dodaje se 1500 bodova, iz tog razloga to je skoro nemogue da zagaujua materija dospije do akvifera, te se tako raunski osigurava niska vrijednost ranjivosti podzemnih voda. Odredba ukupnog efekta zatite Kao prvo vrijednosti P1 i P2 raunaju se odvojeno. P1 je proizvod ukupnog efektivnog kapacitata tla (eFC), koji se uzima iz tabele br.13 i mnoi sa faktorom W iz tabele 14. P1= S x W Za P2 koji predstavlja stijenski pokriva, raunaju se vrijednosti za svaki sloj pojedinano, uzimajui vrijednosti iz tabele 15 ili 16, zavisno od tipa stijene, te mnoei vrijednosti sa debljinom u metrima (faktor T). Zbir svih vrijednosti, uzimajui
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 94

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

od 1m pa nanie predstavlja efektivnu zatitu stijenskog pokrivaa ispod tla. Takoer se ove vrijednosti mnoe sa faktorom W, to predstavlja stepen procjeivanja. Ukoliko postoje, dodaju se jo i bonus bodovi za lebdee izdani sa izvorima i akvifere koji su pod pritiskom. P2= W x (R1xT1+R2xT2+....+RnxTn)+Q+HP Efektivni koeficijent zatite dobiva se kao proizvod P1 i P2.

Pt= P1+P2
U tabeli 17 prikazano je 5 klasa efektivne zatite akvifera, koje su bazirane na koeficijentima prikazanim iznad, te vrijeme zadravanja vode u tlu i stijeni iznad akvifera. Tabela 17. Rejting GLA metode ranjivosti vodnih tijela podzemnih voda
Sveukupna efektivna zatita Veoma visoka Visoka Srednja Niska Veoma niska Ukupan broj bodova Pt Vrijeme zadravanja vode (zagaujue materije) u tlu/stijeni iznad akvifera >25 godina 10-25 godina 3-10 godina Od nekoliko mjeseci do 3 godine Od nekoliko dana do 1 godine, u karstnim stijenama esto manje

>4000 2000-4000 1000-2000 500-1000 <500

3. PI metoda
Poto GLA metoda ne uzima u obzir preferirane puteve teenja, kao to se to deava u karstnim terenima, izvrena je modifikacija GLA metode, tzv. PI metoda, koja koristi parametar P, kao i kod GLA metode, koji ima zatitnu funkciju akvifera i parametar I, koji uzima u obzir infiltraciju. Paremetar I uvezen je iz EPIK metode, ali je izmijenjen u velikoj mjeri. Ovaj metod je uspjeno testiran u velikom dijelu Evrope. P faktor, prikazuje zatitni efektivni faktor tla i stijene iznad akvifera i uzet je iz GLA metode ( et.al., 1995). Za odredbu P faktora koriste se tabele iz GLA metode od 12 do 16, s tim da se u tabeli 16a dodaju vrijednost za epikarst, koji kao jako razvijen i ima vrijednost 0,0. Formula iz koje se izraunava faktor P glasi: P = S + (Rnx Tn + Rkx Tn) x HQ + W Vrijednosti se klasificiraju kao i kod GLA metode s tim da su rasponi promijenjeni i idu od 0-10000. Klasifikacija je prikazana u tabeli 18.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 95

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 18. Bodovanje P faktora


Rejting P 0-10 10-100 100-1000 100010000 >10000 Efektivna zatita pokrivaa Veoma niska Niska Srednja Visoka Veoma visoka P faktor 1 2 3 4 5 Primjer 0-2 m ljunka 1-10m pijeska sa ljunkom 2-20m pijeska sa malim udjelom mulja 2-20m gline >20m gline

Epikarst se definie kao gornja zona karstifikovanih stijena u kojem je provodnost vea kao rezultat visoke ispucalosti i karstifikacije, za razliku od stijena koje se nalaze ispod epikarsta. Debljina varira od nekoliko decimetara do nekoliko desetina metara. Funkcija epikarsta je u sakupljanju i koncentraciji toka. Ukoliko je epikarst razvijen tako da uveliko koncentrie tok, npr. kroz vrtae, strukturni faktor se uzima kao nula, jer su tako mogua zobilaenja zatitnog sloja ispod epikarsta, kao to je prikazano na slici 57.

Slika 57. Epikarst i njegova zatitna funkcija I faktor. Slojevi iznad akvifera imaju zatitnu funkciju samo ukoliko se padavine ne infiltriraju direktno u litosferu i bez znaajnije koncentracije toka. Meutim, nestajanje povrinskog teenja je esto u krakim terenima, gdje postoji veliki broj vrtaa i uvala. U ovom sluaju se zaobilazi zatitna funkcija pokrivaa. Iz ovog razloga uveden je parametar I, koji pokazuje stepen zaobilaenja zatitnog sloja, kao rezultat lateralnog, povrinskog i podpovrinskog teenja. Ako se infiltracija deava na ravnoj povrini bez znaajnijih lateralnih teenja, I = 1, ukazujui da zatitni pokriva nije zaobien i da je 100% efikasan. Na drugoj strani, ako se zatitni pokriva u cijelosti zaobie, kao npr. kroz vrtae, I = 0. Osnovni parametri za odreivanje I faktora su karakteristike tla, nagib terena i vegetacija. Za izraunavanje I faktora koriste se tabele 19, 20 i 21.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 96

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 19. Odredba dominantnog procesa teenja


Dubina do sloja niskog permeabiliteta <30 cm Hidraulika provodljivost (m/s) > 10-4 10-5 10-4 10-6 10-5 < 10-6 Tip D 30-100 cm Tip C Tip B Tip E Tip F >100 cm Tip A

Tabela 20. Odredba I faktora


uma Dominantni proces teenja < 3,5 % Infiltracija Podpovrinsko teenje Povrinsko teenje Tip A Tip B Tip C Tip D Tip E Tip F 1,0 1,0 1,0 0,8 1,0 0,8 Polje/ livada Dominantni proces teenja < 3,5 % Infiltracija Podpovrinsko teenje Povrinsko teenje Tip A Tip B Tip C Tip D Tip E Tip F 1,0 1,0 1,0 0,6 0,8 0,6 Nagib 3,5 27 % 1,0 0,6 0,4 0,4 0,4 0,2 >27 % 0,8 0,4 0,2 0,2 0,2 0,0 Nagib 3,5 27 % 1,0 0,8 0,6 0,6 0,6 0,4 >27 % 1,0 0,6 0,6 0,4 0,4 0,2

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 97

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 21. Odredba I faktora


Lokacija povrinskog vodozahvata Ponor 100 m tampona oko ponora Vododjelnica ponornog toka Podruje pranjenja unutar karsta Podruje pranjenja izvan karsta I faktor 0,0 0,0 0,0 0,2 0,4 1,0 0,2 0,0 0,2 0,4 0,6 1,0 0,4 0,0 0,4 0,6 0,8 1,0 0,6 0,0 0,6 0,8 1,0 1,0 0,8 0,0 0,8 1,0 1,0 1,0 1,0 0,0 1,0 1,0 1,0 1,0

a b c d e

Vrijednosti za kartu ranjivosti dobivaju se kada se pomnoe faktor P i faktor I. One variraju od 0,0 do 5,0, gdje 5,0 predstavlja visok stepen zatite i nizak stepen ranjivosti. U tabeli 22 prikazane su boje, kojima oznaavamo ranjivost na kartama. Tabela 22. Legenda za kartu ranjivosti, P kartu i I kartu
Karta ranjivosti Opis Ekstremna Visoka Srednja Niska Veoma niska faktor 0-1 1-2 2-3 3-4 4-5 Opis Veoma niska Niska Srednja Visoka Veoma visoka P karta P faktor 1 2 3 4 5 Opis Veoma visoka Visoka Srednja Niska Veoma niska I karta I faktor 0,0-0,2 0,4 0,6 0,8 1,0

4. EPIK metoda
Metoda je razvijena od strane evropske komisije COST koja je pri Univerzitetu Neuchatel, Centar za hidrogeologiju, koji se bavi kartiranjem ranjivosti karstnih podruja. Kasnije je doraena od strane vicarske agencije za okoli, ume i prostorno planiranje (SAEFL, 2000.), koja biva razvijena u standardizovanu alatku za identifikaciju podruja ranjivosti u karstnim podrujima. EPIK uzima u obzir slijedee parametre: - razvoj Epikarsta, - efikasnost zatitnog Pokrivaa, - uslovi Infiltracije, - razvoj Karstne mree. Za klasifikaciju ovih parametara koriste se tabele 23 i 24, te tabela vrijednosti teina za svaki parametar.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 98

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 23. Matrica za klasifikaciju EPIK parametara


E parametar Karstna morfologija E1 E2 E3 Peine, vrtae, doline, Prelazne zone smjetene du dolina, uvala, suhih kanjona i polja Ostatak vodozahvatne zone P parametar A Tlo lei direktno na krenjakoj podlozi, koji je visoke hidraulike provodnosti Bez velike vanosti zatitnog pokrivaa B Tlo lei na podlozi niske hidraulike provodnosti i debljine > 20 cm

P1

0 20 cm tla

P2 P3 Vaan zatitni pokriva P4

20 100 cm tla > 100 cm tla

20 100 cm tla i formacija niske hidraulike provodnosti > 100 cm tla i formacija niske hidraulike provodnosti > 8m sloja niske provodnosti ili > 6m sloja veoma niske provodnosti i > 1m tla

I parametar Unutar sliva Koncentrirana infiltracija I1 Trajne ili privremene vrtae, gdje je prihranjivanje trajno i gdje podruja vodozahvata bivaju zahvaena vjetakim putem. Podruja vodozahvata nisu vjetaki drenirana, nagib terena je vei od 10% kod kultiviranih podruja i 25%kod livada i panjaka. Podruja vodozahvata nisu vjetaki drenirana, nagib terena je manji od 10% kod kultiviranih podruja i 25% kod livada i panjaka. Podruja u noici kosine koja zahvataju vodu koja otie, kao i podruja koja prihranjuju nie take. To su tereni sa nagibom veim od 10% kod kultiviranih podruja i 25% kod livada i panjaka. Izvan sliva

I2

I3

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 99

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Difuzna infiltracija

I4

Ostatak zahvatnog podruja. K parametar

Dobro razvijena karstna mrea Slabo razvijena karstna mrea Ispucali vodonosnik

K1

Provodnici su decimetarskih do metarskih veliina sa slabom ispunom i dobrom povezanou. Slaba povezanost i visoka zapunjenost provodnika (pukotina) ili su pukotine manje od decimetra Porozan medij zone pranjenja sa moguim zatitnim uticajemispucao nekarstni vodonosnik

K2

K3

Tabela 24. Standardne vrijednosti za EPIK parametre


E1 1 E2 3 E3 4 P1 1 P2 2 P3 3 P4 4 I1 1 I2 2 I3 3 I4 4 K1 1 K2 2 K3 3

Tabela 25. Standardni koeficijenti rejtinga za EPIK parametre


Parametar Rejting E 3 P 1 I 3 K 2

Ukupan indeks zatite F izraunava se na osnovu formule:

F=E+P+I+K
F moe da ima vrijednosti od 9 do 34. Na osnovu tabele 26 moe se direktno oitati indeks ranjivosti za pojedine parametre. K1=1 P1=1 P2=2 P3=3 P4=4 K2=2 P1=1 P2=2 P3=3 P4=4 K3=3 I1=1 E1=1 E2=3 9 15 10 16 17 18 I1=1 E1=1 E2=3 11 17 12 18 19 20 I1=1 Tabela 26. Zatitni indeksi i rejting I2=2 I3=3 E3=4 E1=1 E2=3 E3=4 E1=1 E2=3 18 12 18 21 15 21 19 13 19 22 16 22 20 14 20 23 17 23 21 15 21 24 18 24 I2=2 I3=3 E3=4 E1=1 E2=3 E3=4 E1=1 E2=3 20 14 20 23 17 23 21 15 21 24 18 24 22 16 22 25 19 25 23 17 23 26 20 26 I2=2 I3=3 I4=4 E3=4 E1=1 24 18 25 19 26 20 27 21 I4=4 E3=4 E1=1 26 20 27 21 28 22 29 23 I4=4

E2=3 24 25 26 27 E2=3 26 27 28 29

E3=4 27 28 29 30 E3=4 29 30 31 32

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 100

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

P1=1 P2=2 P3=3 P4=4

E1=1 E2=3 13 19 14 20 21 22

E3=4 22 23 24 25

E1=1 16 17 18 19

E2=3 22 23 24 25

E3=4 25 26 27 28

E1=1 19 20 21 22

E2=3 25 26 27 28

E3=4 28 29 30 31

E1=1 22 23 24 25

E2=3 28 29 30 31

E3=4 31 32 33 34

Nepostojea situacija na terenu Visoka ranjivost podzemnih voda Srednja ranjivost podzemnih voda Niska ranjivost podzemnih voda Uslovi koji se mogu prenijeti na ostatak vodozahvatnog podruja

8. OCJENA RANJIVOSTI VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA


Za sva vodna tijela obraeni su podaci za primjenu u DRASTIC metodi, GLA metodi, PI metodi i EPIK metodi, kao to slijedi, te su na osnovu dobivenih podataka uraene karte ranjivosti vodnih tijela.

DRASTIC metoda
Za svako vodno tijelo izvrena je analiza faktora po DRASTIC metodi. Podaci za analizu koriteni su iz poglavlja 6 Odredba vodnih tijela podzemnih voda. Na osnovu karakteristika vodnih tijela, dodijeljene su numerike vrijednosti od 1 do 10 za svaki pojedinani faktor. Za ona vodna tijela kod kojih se nije moglo doi do vrijednosti za neki faktor, dodijeljene su iskustvene vrijednosti. Tabela 27. Ocjena vodnih tijela za DRASTIC metod
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Naziv vodnog tijela Kladanj Kladanj1 Krabanica Izron Suha-Zavidovii Stupari Graanica-ivinice Toplice Sapna Teoak Miriina Orahovica Sklop, Soko, Seljanua Sjeverna Majevica 1 Sjeverna Majevica-Domaii Mionica Spreko polje Krekanski bazen D 1 1 1 5 1 3 1 1 3 2 7 3 3 3 5 1 1 R 6 6 8 9 6 1 1 6 6 9 9 6 8 8 8 9 9 A 10 10 10 8 10 10 8 6 6 6 8 6 8 4 6 8 8 S 5 5 5 5 5 5 10 3 3 5 5 5 5 5 5 10 5 T 1 1 1 1 1 1 1 1 1 9 9 5 1 1 3 10 3 I 4 6 4 4 4 6 8 6 6 6 6 6 6 6 4 1 1 C 10 10 10 10 10 10 6 8 6 8 10 10 6 6 4 6 2

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 101

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 Sprea- Lukavac Misurii Havdine Jelah Kraevo Graanica 1 eli-Frigos Okanovii- Gradaac Odak Oraje- Domaljevac 1 1 5 7 9 1 7 7 9 9 9 1 9 9 9 9 1 1 9 9 8 8 8 8 8 8 4 8 8 8 10 3 10 10 10 1 5 3 9 9 10 1 10 10 10 1 3 5 1 1 1 4 6 6 6 1 4 4 1 8 2 4 4 4 10 1 10 10 2 6

Na osnovu tabele 27 izvren je proraun potencijala zagaenja, tj. DRASTIC indeksa, te su dobivene vrijednosti koje su prikazane u tabeli 28. Tabela 28. Vrijednosti DRASTIC indeksa
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Naziv vodnog tijela Kladanj Kladanj1 Krabanica Izron SuhaZavidovii Stupari Graanicaivinice Toplice Sapna Teoak Miriina Orahovica Sklop, Soko, Seljanua Sjeverna Majevica 1 Sjeverna MajevicaDomaii Mionica Spreko polje Krekanski bazen SpreaLukavac Misurii Havdine Jelah Kraevo Graanica 1 eli-Frigos DRASTIC indeks 120 130 128 146 120 120 112 108 112 137 174 132 130

15 16 17 18 19 20 21 22 23 24

118 120 118 89 106 72 157 167 195 76 114

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 102

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne 25 26 27 OkanoviiGradaac Odak OrajeDomaljevac

124 135 182

Karta ranjivosti po DRASTIC-u prikazana je u prilogu br. 3 Ako detaljnije pogledamo tabelu 28 moemo uoiti da neka tijela podzemnih voda imaju sline ili ak iste vrijednosti. To moemo objasniti tako to se vodna tijela podzemnih voda razlikuju jedni od drugih, ali je prilikom prorauna dolo do izjednaavanja, tako to npr. kod vodnog tijela Sklop, Soko i Seljanua imamo visoke vrijednosti za koeficijent filtracije, neto infiltraciju, tip akvifera te uticaja na nezasienu zonu, a ostale vrijednosti su niske, dok kod vodnog tijela Odak imamo visoke vrijednosti za dubinu do nivoa podzemnih voda, neto infiltraciju, tip akvifera i vrstu tla, a ostale vrijednosti su niske.

GLA metoda
Za GLA metodu, kao i za metode koje slijede su takoer koriteni podaci iz poglavlja 6, kao i iskustveni podaci. Za efektivni kapacitet tla koritena je tabela AG BODENKUNDE - (AG Bodenkunde: Bodenkundliche Kartieranleitung, Hrsg.:
Arbeitsgemeinschaft Bodenkunde Bundesanstalt fr Rohstoffe). Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 der Geologischen Landesmter und der

Tabela 29. Vrijednosti parametara za izraunavanje ranjivosti po GLA metodi


Naziv vodnog tijela Kladanj Kladanj1 Krabanica Izron Suha-Zavidovii Stupari Graanica-ivinice Toplice Sapna Teoak Miriina Orahovica Sklop, Soko, Seljanua Sjeverna Majevica 1 Sjeverna MajevicaDomaii Mionica Spreko polje Krekanski bazen Sprea- Lukavac Misurii Havdine S 750 500 750 750 750 750 750 750 750 750 750 750 500 500 750 750 750 750 750 10 W 1,5 1,5 1,25 1,20 1,5 1,75 1,75 1,5 1,5 1,20 1,20 1,5 1,25 1,25 1,25 1,20 1,20 1,20 1,75 1,20 Rn / O 15 15 15 15 10 15 25 20 5 75 75 75 25 20 20 200 500 200 50 5 F 0,3 0,3 1,0 0,3 0,5 0,5 0,3 0,3 1,0 HP/Q 1500 1500 1500 1500 1500 1000 1500 1500+200 0 1500 -

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 103

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne 21 22 23 24 25 26 27 Jelah Kraevo Graanica 1 eli-Frigos Okanovii- Gradaac Odak Oraje- Domaljevac 10 10 250 500 750 125 750 1,20 1,20 1,20 1,75 1,75 1,20 1,20 75 20 500 15 10 500 350 1,0 1,0 1500 1000 1500

Uoljivo je da vodna tijela podzemnih voda Havdine, Jelah i Kraevo imaju ekstremno male vrijednosti efektivnog kapaciteta tla (S), to se moe objasniti ekstremno plitkim nivoom podzemnih voda kao ii karakteristika i debljine pokrivaa akvifera. Na osnovu tabele 29 izvren je proraun za P1 i P2 prema postojeim formulama, te ukoliko postoji barairanost akvifera, dodaju se bonus bodovi. Dobiveni podaci prikazani su u tabeli 30. Tabela 30. Vrijednosti GLA indeksa
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 Naziv vodnog tijela Kladanj Kladanj1 Krabanica Izron SuhaZavidovii Stupari Graanica-ivinice Toplice Sapna Teoak Miriina Orahovica Sklop, Soko, Seljanua Sjeverna Majevica 1 Sjeverna MajevicaDomaii Mionica Spreko polje Krekanski bazen Sprea- Lukavac Misurii Havdine Jelah Kraevo Graanica 1 eli-Frigos Okanovii- Gradaac Odak Oraje- Domaljevac P1= S x W 1125 750 937,5 900 1125 1312,5 1312,5 1125 1125 900 900 1125 625 625 937,5 900 900 900 1312,5 12 12 12 300 875 1312,5 150 900 P2 2250 6750 5625 2700 4500 2625 8750 690 675 2430 810 7875 1562,5 3750 250 50400 60000 52800 4375 60 810 72 36000 157,5 157,5 39000 2100 Bonus bodovi 1500 1500 1500 1500 1500 1000 1500 3500 1500 1500 1000 1500 PT 3375 7500 6562,5 3600 5625 3937,5 11562,5 3315 1800 4830 3210 9000 2187,5 5875 2187,5 52800 64400 55200 5687,5 72 822 84 37800 1032,5 1470 40150 4500

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 104

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Na osnovu dobivenih vrijednosti GLA indeksa uraena je karta efektivne zatite vodnih tijela (Prilog 4).

PI metoda
Poto PI metoda predstavlja modifikaciju GLA metode, podaci u tabeli 31 su identini sa onima iz tabele 29 - GLA metode, s tim da se izraunava vrijednost P faktora, koji ima drugaiji raspon vrijednosti, tj. od 0 do 10000. Tabela 31. Vrijednosti P koeficijenta i P faktora za izraunavanje ranjivosti po PI metodi
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 Naziv vodnog tijela Kladanj Kladanj1 Krabanica Izron Suha-Zavidovii Stupari Graanica-ivinice Toplice Sapna Teoak Miriina Orahovica Sklop, Soko, Seljanua Sjeverna Majevica 1 Sjeverna MajevicaDomaii Mionica Spreko polje Krekanski bazen Sprea- Lukavac Misurii Havdine Jelah Kraevo Graanica 1 eli-Frigos Okanovii- Gradaac Odak Oraje- Domaljevac S 750 500 750 750 750 750 750 750 750 750 750 750 500 500 750 750 750 750 750 10 10 10 250 500 750 125 750 W 1,5 1,5 1,25 1,20 1,5 1,75 1,75 1,5 1,5 1,20 1,20 1,5 1,25 1,25 1,25 1,20 1,20 1,20 1,75 1,20 1,20 1,20 1,20 1,75 1,75 1,20 1,20 Rn / O 15 15 15 15 10 15 25 20 5 75 75 75 25 20 20 200 500 200 50 5 75 20 500 15 10 500 350 HP/Q 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 1500 P 1425 500 2437,5 3450 750 1537,5 2250 2595 1087,5 2250 2250 750 500 3125 825 2250 2250 2250 750 70 10 82 1750 657,5 750 125 2250 P faktor 4 3 4 4 3 4 4 4 4 4 4 3 3 4 3 4 4 4 3 2 1 2 4 3 3 3 4

Na osnovu koeficijenta filtracije i dubine do sloja niskog permeabiliteta vri se odredba dominantnog procesa teenja, te na osnovu nagiba terena i procesa teenja odreuje se koeficijent I'. U tabeli 21 prikazan je nain odredbe I faktora koji se mnoi sa P faktorom, te se dobiva ranjivost koja je prikazana u tabeli 32.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 105

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 32. Vrijednosti I faktora i PI koeficijenata za izradu karte ranjivosti po PI metodi


Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 Naziv vodnog tijela Kladanj Kladanj1 Krabanica Izron Suha-Zavidovii Stupari Graanica-ivinice Toplice Sapna Teoak Miriina Orahovica Sklop, Soko, Seljanua Sjeverna Majevica 1 Sjeverna MajevicaDomaii Mionica Spreko polje Krekanski bazen Sprea- Lukavac Misurii Havdine Jelah Kraevo Graanica 1 eli-Frigos Okanovii- Gradaac Odak Oraje- Domaljevac Tip dominantnog procesa teenja C C C C C C A B B B C C B B E A E E E E E A F C C E A I faktor 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0,4 0,2 0,6 1 1 0,4 0,8 0,6 0,2 0,8 0,2 0,2 0,8 0,6 0,6 0,4 0,8 1 I faktor 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0,8 0,6 1 1 1 0,8 1 1 0,6 1 0,6 0,6 1 1 1 0,8 1 1 Ranjivost P*I 4 3 4 4 3 4 4 4 4 3,2 2,4 3 3 4 2,4 4 4 2,4 3 1,2 0,6 2 4 3 2,4 3 4

Na osnovu PI koeficijenata iz tabele 32 izraena je karta ranjivosti po PI metodi (Prilog 5).

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 106

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

EPIK
Za EPIK metodu uzeta su u obzir vodna tijela podzemnih voda koja su karstnopukotinske poroznosti, tako da su vodna tijela intergranularne poroznosti izuzeta iz prorauna i nisu prikazani na karti ranjivosti po EPIK-u. Tabela 33. Vrijednosti EPIK parametara i dobivena ranjivost za vodna tijela u karstu
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Grafike oznake Naziv vodnog tijela Kladanj Kladanj1 Krabanica Izron-Suha Zavidovii Stupari Graanica-ivinice Sapna Teoak Miriina Orahovica Sklop, Soko, Seljanua E E1 E1 E1 E1 E1 E1 E3 E2 E3 E2 E2 P P3 P3 P2 P3 P2 P3 P4 P4 P4 P4 P4 I I2 I2 I1 I2 I1 I3 I3 I3 I4 I2 I3 K K2 K2 K1 K1 K1 K1 K2 K2 K2 K2 K2 Ranjivost 16 16 10 14 10 17 29 26 32 23 26

Iz tabele 33 moemo vidjeti da na istraivanom podruju u vodnim tijelima u karstu imamo ili visoko ranjiva vodna tijela ili vodna tijela bez ranjivosti, sa izuzetkom vodnog tijela Orahovica, koje kao jedino ima vrijednosti srednje ranjivosti. U prilogu br.6 prikazana je karta ranjivosti vodnih tijela obraena po EPIK metodi. Poto svaka od obraenih metoda ocjene ranjivosti vodnih tijela ima svoje prednosti i nedostatke (DRASTIC, GLA, PI i EPIK), te se ne mogu prikazati svi podaci o vodnim tijelima, kao npr. da DRASTIC ne uzima u obzir da li se radi o vodnom tijelu u karstu ili ne, ili da GLA ne uzima u obzir uticaj epikarsta i predisponiranih puteva teenja podzemnih voda, izraena je jedna sintezna karta ranjivosti vodnih tijela, na kojoj su uzeti svi parametri u obzir iz pojedinih metoda ocjene ranjivosti. U tabeli 34 prikazane su vrijednosti ranjivosti vodnih tijela iz DRASTIC-a, GLA-a, PI-a i EPIK-a, te na grafikom prilogu br. 7. Podaci su prikazani i tabelarno u tabeli 34.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 107

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 34. Sveukupna ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne
Redni broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 Naziv vodnog tijela Kladanj Kladanj1 Krabanica Izron Suha-Zavidovii Stupari Graanica-ivinice Toplice Sapna Teoak Miriina Orahovica Sklop, Soko, Seljanua Sjeverna Majevica 1 Sjeverna MajevicaDomaii Mionica Spreko polje Krekanski bazen Sprea- Lukavac Misurii Havdine Jelah Kraevo Graanica 1 eli-Frigos Okanovii- Gradaac Odak Oraje- Domaljevac DRASTIC GLA PI EPIK Srednja ranjivost

3 3 3 4 3 3 2 2 2 3 5 3 3 2 3 2 1 2 1 4 5 5 1 2 3 3 5

2 1 1 2 1 2 1 2 3 1 2 1 2 1 2 1 1 1 1 5 4 5 1 1 3 1 1

2 2 2 2 3 2 2 2 2 2 3 3 2 2 3 2 1 3 2 4 5 4 2 2 3 2 2

4 4 4 4 4 4 1 1 1 3 1

3 3 3 3 3 3 2 2 2 2 3 2 2 2 3 2 1 2 1 4 5 5 1 2 3 2 3

Uoljivo je da su odstupanja izmeu metoda prisutne, te bi se iz tog razloga trebale koristiti barem dvije metode za odredbu ranjivosti vodnih tijela podzemnih voda. Takoer je uoljivo da je ranjivost vea po EPIK metodi od drugih metoda, koja se primjenjuje iskljuivo za karstne oblike vodonosnika. Za razliku od GLA i PI metode, DRASTIC metoda ne uzima u obzir barairanost akvifera, te je njegova primjenjivost vezana iskljuivo za vodna tijela koja nisu barairana.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 108

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

9. MJERE ZATITE VODNIH TIJELA PODZEMNIH VODA


9.1. Analiza izvora zagaenja podzemnih voda
Vodno tijelo Kladanj (OPINA KLADANJ)
Stanje zatite vodnog tijela podzemne vode Kladanj (Kladanj 1), je nezadovoljavajue jer nema podataka da je uraen Elaborat o zatitnim zonama navedenog izvorita. Tereti zagaenja se mogu procijeniti kao takasti ili koncentrisani: urbane otpadne vode i procjedne vode sa divljih deponija otpada. Osim ovih izvora zagaenja se kao vani mogu izdvojiti izvori zagaenja koji su po svom karakteru rasuti: ruralna naselja, poljoprivreda i saobraaj. Za navedeno vodno tijelo je znaajno procijeniti kao teret zagaenja: - masovno isputanje nepreienih otpadnih voda iz naselja, koja se infiltrira u litosferu i zagauje akvifer, - poljoprivredna proizvodnja sa poveanom i nekontrolisanom primjenom umjetnih ubriva i pesticida, - intenzivna sjea ume i pojava erozionih procesa te naruavanje vegetacijske zatite akvifera, a to se odraava za zamuljivanje izvorita, - nekontrolisana gradnja i neregulisana kanalizacija komunalnih voda, - gradnja sporednih saobraajnica koji su i putne komunikacije za sjeu i transport drvne grae i - kotlovnice na vrsto gorivo koje spaljuju lignit sa svojim tetnim polutantima. Tereti zagaenja vodnog tijela podzemnih voda Kladanj su procijenjeni kao potencijalni vei zagaivai i neophodno je uraditi zatitne zone izvorita, kao i eliminisati postojee zagaivae u prostoru formiranja vodnog tijela.

Vodno tijelo Izron-Suha (OPINA ZAVIDOVII)


Katastar postojeih i potencijalnih zagaivaa U slivnom podruju izvorita "Izron" nema stalnih zagaivaa podzemnih voda. Podruje je planinskog karaktera i nenaseljeno i ne provode se bilo kakve privredne djelatnosti. Meutim, u ovako povoljnim uvjetima zatite, registrirani su potencijalni zagaivai, koji na odreen nain i u dogledno vrijeme mogu naruiti kvalitet podzemnih voda ovog izvorita. Potencijalne zagaivae podzemnih voda u slivnom podruju izvorita "Izron" predstavljaju : putna komunikacija Kamenica - Ponijeri , dionica Izron-Ponijeri i sjea ume.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 109

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Putna komunikacija Kamenica - Ponijeri Direktan uticaj ove komunikacije na zagaenje vode rijeke Suhe, a time i podzemnih voda izvorita Izron moe se oekivati zagaenjem tekim metalima iz izduvnih gasova vozila; isticanja motornih ulja, goriva, maziva, tekuina za hlaenje i koenje i sl.. Posebnu opasnost mogu predstavljati kancerogeni elementi (poliaromatski ugljovodonici) koji nastaju kao produkt nekompletnog sagorijevanja goriva i koritenog motornog ulja. Takoer, su veoma opasne soli ili druge kemijske materije koje se koriste za odravanje puta u zimskom periodu. Incidentna zagaenja izazvana saobraajnim nezgodama takoer mogu imati nesagledive posljedice po kvalitet podzemnih i povrinskih voda u dolini rijeke Suhe, a naroito ukoliko doe do razlijevanja i prosipanja tetnog i opasnog materijala usljed havarije teretnih vozila. Geomorfoloke, geoloke i hidrogeoloke karakteristike slivnog podruja su takve da u sluaju veih havarija moe doi do potpune kontaminacije izvorita i njegovog zatvaranja. Sjea ume Sjeu ume potrebno je potpuno zabraniti u slivu rijeke Suhe zbog mogunosti naruavanja reima i kvaliteta podzemnih voda u izvoritu "Izron". U toku eksploatacije i transporta drvene mase moe doi do incidentnih situacija sa isputanjem ulja, goriva i maziva u tlo. Infiltracijom ovih opasnih zagaivaa, moe doi do zagaenja vodotoka Suhe i podzemnih voda izvorita "Izron" tako da je ove aktivnosti potrebno preduprijediti mjerama zatite, a sjeu ume potpuno zabraniti. Izuzetno, moe se vriti sanitarna sjea u cilju zatite umskog bogatstva.

Vodno tijelo Stupari


Prospekcijom zahvatnog podruja u kojem se nalazi izvorite Tarevica, evidentirana je lokacija divlje deponije kunog i ostalog otpada, koja se nalazi u blizini sela Tarevo, oko 100 metara iznad zadnjih kua sela (povrine oko 100 x 50 m), gdje pri dnu kosine protie rjeica Tarevica. Udaljenost ove deponije od vodozahvata je oko 100 metara vazdune linije. Smee dopire do toka rjeice stvarajui vjetaku barijeru i zadravajui vodotok u sunim uslovima, dok se u hidrolokom maksimumu, prenosi nizvodno, pri emu nastaju nova odlagalita. Deponiju ini kuni otpad, staro eljezo, staklo i plastina ambalaa. Takoe je zastupljen i organski otpad od uginulih ivotinja. Deponiju ini jedan antiklinalni dio podruja, gdje povrinske vode spiraju deponiju, a dio voda se infiltrira u nie horizonte, zagaujui podzemne vode. Karakter hidrogeolokih odlika ovog terena je nepovoljan jer ga ine ispucali krenjaci sa rasjedima, to ini dodatni optereujui aspekt. Da bi se eliminisao negativan uticaj na vodozahvat, neophodno je deponiju izmjestiti i urediti je na zakonom definisan nain. Sjea ume meu razliitim ekolokim funkcijama uma, posebno mjesto zauzimaju hidroloka (vodozatitna) i erozijska funkcija. Na podruju Stupara na obroncima sela Tareva, eksploataciju ume vri umsko preduzee Ramex, kao i pojedinani korisnici u vidu bspravne sjee ume. Obzirom da je sjea ume sve vea, za oekivati je i veu eroziju tla, a u znatnoj mjeri i manje podzemne doticaje ka izvoritu Tarevica.
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 110

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Vodno tijelo Sapna (OPINA SAPNA)


Za opinu Sapna i vodno tijelo podzemnih voda Sapna nema podataka da je uraen Elaborat zatitnih mjera za odreivanje zona sanitarne zatite navedenog vodnog tijela. Tereti zagaenja se mogu procijeniti kao uticaji od: stanovnitva i otpadnih voda iz domainstava, putne komunikacije, poljoprivredna proizvodnja i upotreba vjetakih ubriva i pesticida, neregulisana kanalizaciona mrea zbog ega otpadne vode zavravaju u rijeci Sapna, koja djelimino prelazi preko vodnog tijela i benzinska pumpa. Postojei kao i potencijalni tereti zagaenja su faktori koje ne treba zanemariti, te je neophodno izvriti detaljna geoloka, hidrogeoloka, pedoloka, hidroloka i druga istraivanja u cilju izrade Elaborata zatitnih mjera za odreivanje zona sanitarne zatite.

Vodno tijelo Teoak (OPINA TEOAK)


Snabdijevanje vodom Teoaka je lokalnog karaktera, tj. veliki broj manjih vodovodnih sistema koji opskrbljuju vodom individualna domainstva ili manja naselja. Tereti zagaenja su neregulisane kanalizacione mree i otpadne vode od domainstava, upotreba pesticida i vjetakih ubriva u poljoprivrednoj proizvodnji i putne komunikacije.

Vodno tijelo Havdine (OPINA DOBOJ-JUG)


Potencijalni zagaivai su: - neposredna blizina magistralnog puta M 17, - mogunost dotoka zauljenih voda sa navedene saobraajnice u zonu izvorita, - blizina benzinske pumpe HIFA, te zbog mogueg loeg izvoenja cjevovoda vanjskog ureenja, mogunost infiltracije mineralnih ulja u podruje izvorita, - sanitarne otpadne vode, - ekstenzivna poljoprivreda, kojom se u slivu bave skoro sva domainstva (obrada zemlje ugroava kvalitet vode vodotoka na dvojak nain. Prvo obrada zemlje stvara veoma pogodne uslove za brzu eroziju tla i drugo, apliciranjem prirodnih i vjetakih ubriva, te pesticida i herbicida, kao zatitnih sredstava za poljoprivredne usjeve, u mnogome doprinosi permanentnom pogoranju kvaliteta vode), - nekontrolirane divlje deponije vrstog i animalnog otpada stacionirane u koritima i neposredno na obalama vodotoka, - eventualne eksploatacije ljunka iz vodotoka i druge aktivnosti, koje mjesno stanovnitvo obavlja u vodotocima (pranje automobile, kupanje ljudi i stoke, bacanje otpada direktno u vodotok),

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 111

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Za vodna tijela podzemnih voda u podslivu rijeke Bosne, za koja nisu uraene zone sanitarne zatite kao niti Elaborati i Projekti zatite izvorita, a na osnovu dostupnih podataka prezentirani su u narednoj tabeli pritisci i rizici za vodna tijela podzemnih voda u karstno-pukotinskoj i intergranularnoj sredini.

Vodno tijelo Jelah (OPINA TEANJ)


Potencijalni zagaivai vode u slivu su u najveem sluaju izazvane ljudskim djelovanjem. Neposredno uz bunar naslanja se naselje Jelah polje, uzvodno gledajui do granice sliva potoka Miljanovci i Piljuii. Zagaivai su slijedei: Stanovnitvo dijelom Jelaha uzvodno od izvorita, kao i stanovnitvo Jelah polja Neregulisani Miljanoviki i Piljuiki potok tale, objekti za boravak ivotinja, neadekvatno odlaganje ubreta od ivotinja Nepostojanje fekalne kanalizacione mree naselja Jalah polje Kanalizaciona mrea Jelaha kod mosta preko Usore prema Jalah polju je prekinuta i fekalna voda se niz kosinu ocjeuje prema Usori Ispusti na kanalizacionu mreu PRAONICA AUTOMOBILA I SERVISA trebaju imati predtretman Odlaganje kunog otpada du saobraajnice i potoka Postojanje neureenih skladita raznih materijala Industrija grada Teslia Trudbenik, Destilacija, Zrak i Devi.

Vodno tijelo Kraevo ( OPINA TEANJ)


U zoni rasprostranjenja i prihranjivanja vodonosnika izvorita "Kraevo" utvreno je nekoliko potencijalnih zagaivaa koji mogu uticati na promjenu reima i kvaliteta podzemnih voda navedenog izvorita. To su: otpadne vode stambenih objekata, otpadne vode uslunih i industrijskih objekata, saobraajnice sa prateom infrastrukturom, poljoprivredna proizvodnja, divlje deponije i ljunkare. Procjena tereta zagaenja Procjena tereta zagaenja izvrena je na bazi prikupljenih podataka o potencijalnim zagaivaima i jedininih zagaenja preuzetih iz Pravilnika o vrstama, nainu i obimu mjerenja i ispitivanja iskoritene vode, isputene otpadne vode i izvaenog materijala iz vodotoka ( "Sl.novine F BiH" br. 48/98). Teret zagaenja od strane stanovnitva uzet je za ukupan utvren broj u Kraevu, bez obzira da li se ili ne nalaze u zoni rasprostranjenja vodonosnika, jer direktno ili indirektno predstavljaju potencijalne
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 112

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

zagaivae izvorita "Kraevo" isputajui otpadne i fekalne vode u tlo. Broj posjetilaca trnim centrima, broj transportnih sredstava i koliina hranjiva u poljoprivrednoj proizvodnji je, zbog nedostatka pouzdanih statistikih podataka, procjenjena, te se teret zagaenja moe smatrati orjentacionim. U tabeli 35 prikazane su vrste zagaivaa u vodnom tijelu Kraevo, kao i koeficijent zagaenja (F). Tabela 35. Vrste zagaivaa u vodnom tijelu Kraevo Vrsta zagaivaa Jedinica mjere (JM) stanovnik zaposleni posjetilac Broj (M) 1177 100 15.000 Koeficijent zagaenja (F) 1,0 0,42 0,21 Ukupan teret (ES) 1177 42 3.150

Stanovnitvo Trni centri Koritenje i odravanje transportnih sredstava Autobus Putnika vozila Zanatske radionioce Poljoprivredna proizvodnja Mehanizacija Prirodna i vjetaka Gnojiva Herbicidi Insekticidi

kom kom zaposleni

1 200 10

1,67 0,83 0,41

1,6 166 4

kom. kg kg-l kg-l

5 10.000 500 100

1,67 1,5 1,5 1,3 UKUPNO:

8 15.000 750 130 20.429

Iz prikazane procjene tereta zagaenja primjetno je da stanovnitvo uestvuje sa svega 5 % ukupnog tereta zagaenja izvorita, trni centri sa 15 %, poljoprivredna proizvodnja u ukupnom teretu zagaenja uestvuje sa 77,7 %. S time u vezi, u narednom periodu se u zatitnom podruju izvorita "Kraevo" moraju poduzeti posebne mjere i uvjeti koritenja poljoprivrednog zemljita.

Okanovii (OPINA GRADAAC)


Na slivnom podruju izvorita Okanovii egzistiraju dvije mjesne zajednice, Gornji Skugli i Okanovii sa oko 1000 stalno naseljenih lica. U slivnom podruju izvorita "Okanovii", kao potencijalni zagaivai identificirani su: - stanovnitvo, - stoni fond, - poljoprivredna proizvodnja, - ljunkare, - povremeni potoci Srnava i Korniica, - putne komunikacije.
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 113

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Stanovnitvo je znaajan potencijalni zagaiva podzemnih voda u slivu izvorita "Okanovii". U prostornom obuhvatu zona zatite izvorita stalno je nastanjeno 836 stanovnika koji ive u oko 128 domainstava. Naselja su urbanizirana sa preteno seoskim nainom ivljenja to podrazumijeva da domainstva pored individualnog stambenog objekta , imaju i gospodarske objekte (staja, ubrite, torovi za stoku, vanjski toaletni prostor i dr.). Niti jedno naselje nema izgraenu kanalizacionu infrastrukturu i to kako za otpadne vode stanovnitva, tako i za pratee objekte. Stajnjaci nisu propisno ureeni, tako da se efluenti fekalnog zagaenja direktno infiltriraju u litosferu. ljunkare predstavljaju potencijalno najveu opasnost za crpilite i to kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu. Eksploatacija se vrila tekim mainama uz odsustvo bilo kakvog nadzora, te je samom tom injenicom potencijalna opasnost za izvorite jo vea i to od koliine ulja, maziva i drugih komponenti koje su se infiltrirale u litosferu. Takoe, smanjenjena je koliina ljunkovito-pjeskovite komponente u kvantitativnom smislu, to za posljedicu ima manju autopurifikacionu mo, bre brzine kretanja podzemne vode i slino. Izeksploatisani prostori jame koje su ostale nakon eksploatacije ljunka, najee predstavljaju odlagalita otpada iz domainstava i odlagalita kabastog otpada. Sa druge strane rijene doline predstavljaju zone sa veom naseljenou to uveava rizik mogueg zagaenja. U tom smislu su aktivnosti na kanalisanju i adekvatnom tretmanu i zbrinjavanju otpada fekalnih voda domainstava, otpadnih voda iz industrije, graevinski zahvati u skladu sa uslovima reima podzemnih voda i slino, od krucijalnog znaaja po ouvanje kvaliteta voda.

Odak (OPINA ODAK)


Karakteristike zagaivaa Na irem uticajnom podruju izvorita Odak nalaze se slijedei znaajniji zagadivai: stalno naseljeno stanovnitvo, poljoprivredna proizvodnja, odlagalita vrstog otpada, industrijski zagadivai, saobraajna infrastruktura.

Na irem podruju oko izvorita Odak nalazi se veliki broj divljih deponija na kojima se odlau razliite vrste vrstog otpada: kabasti metalni otpad poput dijelova automobila, ve maina i druge bijele tehnike, potom papirni, plastini i metalni otpad, organske otpadne materije iz domainstava, kao i gradevinski ut. Najvee registrirano odlagalite nalazi se na lokalitetu Tuk, oko 500-600 metara jugoistono od mjesta ispusta komunalnih otpadnih voda iz gradskog kolektora. Odlaganje otpada vri se u samom rukavcu rijeke Bosne, na terenu koji je izgraen od aluvijalnih naslaga. Prostorni obuhvat odlagalita veoma je velik i tu se vri nekontrolirano odlaganje svih vrsta otpada. Veliki broj divljih odlagalita moe se uoiti pored saobraajnica na cjelokupnom podruju juno od grada Odaka. Veliina ovih odlagalita varira od veoma malih, na kojim je istresen jedan do dva kamiona graevinskog uta, do relativno velikih na kojima se kontinuirano vri odlaganje razliitih vrsta otpada.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 114

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Poseban problem predstavlja nekontrolirano odlaganje opasnih i tetnih materija u uticajnom podruju izvorita. Tu se prvenstveno radi o kanisterima i ambalai od goriva, ulja i maziva koji se koriste za motorna vozila i graevinske maine. S obzirom da se najvei broj odlagalita nalazi na podruju juno od izvorita, na kome se aluvijalne naslage nalaze na povrini terena, uticaj divljih deponija na podzemne vode veoma je znaajan. Iz tog razloga, potrebno je sprijeiti dalje nekontrolirano odlaganje otpada, dok se postojea odlagalita trebaju sanirati. Procjena tereta zagaenja Procjenu tereta prema navedenoj metodologiji mogue je u ovom sluaju izvriti za stalno naseljeno stanovnitvo, stoku, servisne radionice, zatim za trgovake i ugostiteljske objekte, te benzinske pumpe i zagaenja, koja nastaju kao posljedica poljoprivredne proizvodnje i upotrebe zatitnih sredstava i ubriva. Procjenu tereta zagaenja koje eventualno dolazi sa prostora odlagalita otpada, stovarita graevinskog materijala, zatim sa mree saobraajnica na uem podruju oko izvorita i sl. veoma je teko nainiti ovom metodologijom. Stoga je procjena tereta za ove zagaivae napravljena koritenjem iskustvenih podataka dobivenih ispitivanjima na slinim objektima. U Tabeli 36 data je okvirna procjena tereta zagaenja samo za one zagaivae, koji se nalaze uzvodno od pomenutog izvorita. U tom pogledu izvrena je i procjena broja stanovnika koja tu ivi, te broja grla stoke za koju se vri okvirno definiranje tereta zagaenja. Ukupan teret zagaenja koji se produkuje na razmatranom podruju procijenjen je na koliinu od 60.545 ES. Iz Tabele 36 jasno se vidi da su najvei zagadivai poljoprivredna obrada zemljita i upotreba mineralnih ubriva i zatitnih sredstava u poljoprivredi, zatim naseljeno stanovnitvo, te nesanitarne deponije otpada i mrea lokalnih puteva, sa ijih se povrina voda nastala u toku padavina isputa u okolno tlo. Ovom procjenom nisu obuhvaeni takasti industrijski zagaivai, koji su najveim dijelom uniteni i praktino prestali sa radom. Tabela 36. Procjena tereta zagaenja koje direktno utie na izvorite Odak
Zagaiva Stalno naseljeno stanovnitvo Goveda Ovce Koze Svinje Kokoi Konji Poljoprivredna mineralna ubriva Herbicidi Insekticidi Fungicidi Deponije otpada Benzinske pumpe Mrea lokalnih puteva Ukupno Jedinica mjere Stanovnik Grlo Grlo Grlo Grlo Grlo Grlo (t/god) (t/god) (t/god) (t/god) 1 ha 1 zaposl. 1 km Koliina 20.000 980 40 27 5.505 14.800 2 324 500 200 200 2 4 35 Jedinini teret 1 0,83 0,08 0,08 0,20 0,01 0,83 100 0,15 0,13 0,15 2.500 0,45 40 Ukupan teret 20.000 540 3 2 918 148 1,7 32.400 0,75 26 30 5.000 1,8 1.400 60.545 ES

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 115

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Vano je naglasiti da procijenjeni teret zagaenja predstavlja zapravo moguu produkciju zagaenja na razmatranom prostoru, tako da su na ovaj nain kvantificirane potencijalne "mogunosti zagaivaa. Jasno je da navedena ukupna produkcija tereta zagaenja nee u cijelosti dospjeti u podzemnu vodu, a intenzitet ulaska zagaenja u podzemni akviter zavisi od mnogo faktora meu kojima su: debljina krovinskih glina, udaljenost zagaenja od crpilita, nain i intenzitet obrade zemljita, brzina toka podzemne vode, te vrsta i postojanost zagaujuih materija. Bez obzira to svo zagaenje nee dospjeti u podzemnu vodu ili na izvor bitno je poznavati potencijalni teret zagaenja, kako bi se mogle poduzeti etikasne mjere u sprjeavanju emisije zagaenja u podzemnu vodu i okoli. Znaaj zatite namee se kao jedan od osnovnih preduslova za racionalno eksploatiranje podzemnih voda. Ovoj problematici je i u ranijem periodu, a i poslednjih godina posveeno nedovoljno panje. Za brojna izvorita pitkih voda, sa kojih se snabdijevaju desetine hiljada stanovnika u slivu, ne postoji adekvatna ili ak nikakva ozbiljnija zatita, a kako se to predvia lanom 7, paragraf 3 Okvirne direktive o vodi, te domaom zakonskom regulativom (Zakon o vodama u FBIH, Pravilnici o sanitanoj zatiti izvorita, Higijenskoj ispravnosti vode za pie, itd.). Izvorita vodosnabdijevanja, najveim dijelom, nemaju neophodna dokumenta kojima se tite od zagaenja na zakonski i struno prihvatljiv nain, tako da je stalno prisutan rizik od mogueg naruavanja kvaliteta podzemnih voda. U tabeli 37 dat je prikaz vodnih tijela sa aspekta zatite izvorita. Tabela broj 37. Pregled izvorita koja se koriste u javnim sistemima vodosnabdijevanja podsliva rijeke Bosne na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, sa osvrtom na problematiku zatite (izvor:Strategija upravljanja vodama Federacije BiH, Zavod za vodoprivredu d.d.Sarajevo i d.d. Mostar, Sarajevo, maj 2008.)
Naziv opine Naziv izvorita Tip izvorita 1- vrelo-izvor 2-p.voda 3-p.voda aluvion 4-akumulacija 1 Ukupna izdanost ( l/s) Elaborat zatite izvorita Odluka o zatiti izvorita

Zavidovii

Izron Suha

160

da

Tuzla

Stupari Toplica Spreko polje

1 1 3 3 3 3 3

250 200 150 45 10

Teanj Odak

Maglaj

Jelah Kraevo Bunari okolna naselja Vodozahvatibunari u Odaku Misurii

Nije poznato Nije poznato Nije poznato da da ne ne

Da( potrebno uskladiti prema popisima) Nije poznato Nije poznato Nije poznato da da ne ne

55

20

da

ne

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 116

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne Bunari Sprea Graanica Soko Ilida Soko Vrela Sklop I i II kahovica Soljanua Poarna Havdine Krabanica 3 1 1 2 1 2 1 1 1 20 12 14 30 4 6 70 10/30 50 Nije poznato Da Da da Nije poznato Nije poznato da da Nije poznato

Doboj Jug Banovii

Nije poznato da Nije poznato

9.2. Zatita vodnih tijela


Prema hidrogelokoj diferencijaciji u smislu zatite izvorita mogu se izdvojiti podruja vodnih tijela podzemnih voda u akviferima: 1. karstno-pukotinske poroznosti, i 2. intergranularne poroznosti. Da bi se utvrdile mjere zatite vodnih tijela podzemnih voda neophodno je vriti dosljednu primjenu zakonske regulative. Velika je mogunost zagaenja vodnih tijela podzemnih voda sa karstno-pukotinskom poroznou, zato treba voditi kontrolu: - ureenja i kanalisanja otpadnih i fekalnih voda podruju, - sprijeavanje odlaganja otpada i formiranja deponija, - sprijeavanje izgradnje industrijskih i proizvodnih postrojenja koja mogu biti izvori zagaenja, naroito u zoni izdanjivanja kolektora i na slivnim povrinama i posebno - uraditi zone sanitarne zatite u skladu sa Pravilnikom i poduzeti sve mjere kako bi se one ispotovale. na kompletnom slivnom

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 117

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

ZAKLJUNA RAZMATRANJA
U radu su obraena vodna tijela podzemnih voda u podslivu rijeke Bosne, odnosno Spree, zatim podsliv rijeke Drine, kao i dijelovi neposrednog sliva rijeke Save (eliko podruje-rijeka Gnjica i sliv rijeke Turije). Cilj detaljnih analiza i istraivanja je da se definiu vodna tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne sa prostornog, geolokog i hidrogeolokog aspekta, primjenom DRASTIC, GLA, PI i EPIK metoda. Za svako vodno tijelo pojedinano primjenjene su minimalno dvije metode. U zonama karstifikacije primjenjivao se EPIK metod, koji je pogodan za ovakve uslove i uzima u obzir uticaj specifinosti karsta mnogo bolje od ostale tri metode. Analizirajui sve metode ocjene ranjivosti vodnih tijela podzemnih voda, kao i sintezu svih podataka dolo do slijedeih zakljuaka: vodna tijela podzemnih voda Kladanj, Kladanj 1, Krabanica, Izron - Suha, Stupari i Graanica - ivinice imaju prema EPIK metodi visoku ranjivost, jer imaju intenzivne procese karstifikacije, dok prema ostalim metodama imaju srednju ranjivost ili ak nisku prema PI metodi, vodna tijela Orahovica i Oraje Domaljevac imaju veoma visoku ranjivost prema DRASTIC metodi, dok prema ostalim metodama imaju nisku do veoma nisku ranjivost. To se moe objasniti tako to DRASTIC za razliku od ostalih metoda uzima u obzir nagib terena i koeficijente filtracije, koji pored toga imaju i velike teine, vodna tijela Jelah, Havdine i Kraevo imaju veoma visoku ranjivost prema skoro svim metodama, to je rezultat veoma plitkog zalijeganja podzemnih voda i propusnih krovinskih naslaga, vodna tijela Toplice, Sjeverna Majevica Domaii, Spreko polje, Krekanski bazen, Misurii i Graanica 1 imaju veoma nisku ranjivost prema skoro svim metodama, to je rezultat masivnih krovinskih izolatora i velike dubine do nivoa podzemnih voda.

Iz analiziranog se moe zakljuiti da vodna tijela koja su u blizini industrijskih zona i koja su u ravniarskim predjelima, imaju znatnu ranjivost podzemnih voda, dok vodna tijela koja su u planinskim regionima imaju srednju do nisku ranjivost podzemnih voda, osim onih koja su zahvaena intenzivnom karstifikacijom akvifera i krovinskih izolatora. Stanje zatite vodnih tijela podzemnih voda je nezadovoljavajue, jer ili nema podataka o izvedbi Elaborata o zatitnim zonama ili su Elaborati o zatitnim zonama uraeni, ali se ne sprovode u onoj mjeri kako bi trebali. Tereti zagaenja se mogu procijeniti kao takasti ili koncentrisani - urbane otpadne vode i procjedne vode sa divljih deponija otpada. Osim ovih izvora zagaenja kao vani se mogu izdvojiti izvori zagaenja koji su po svom karakteru rasuti: ruralna naselja, poljoprivreda i saobraaj. Tereti zagaenja se mogu procjeniti kao uticaji od: - masovnog isputanja nepreienih otpadnih voda iz naselja, koje se
Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 118

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

infiltriraju u litosferu i zagauju akvifer, poljoprivredne proizvodnje sa poveanom i nekontrolisanom primjenom umjetnih ubriva i pesticida, intenzivnom sjeom ume i pojave erozionih procesa te naruavanje vegetacijske zatite akvifera, a to se odraava za zamuljivanje izvorita, nekontrolisane gradnje i neregulisane kanalizacije komunalnih voda, gradnje sporednih saobraajnica koji su i putne komunikacije za sjeu i transport drvne grae, kotlovnica na vrsto gorivo koje spaljuju lignit sa svojim tetnim polutantima, putnih komunikacija na kojima se moe oekivati zagaenje tekim metalima iz izduvnih gasova vozila; isticanja motornih ulja, goriva, maziva, tekuina za hlaenje i koenje i drugo. Posebnu opasnost mogu predstavljati kancerogeni elementi (poliaromatski ugljovodonici) koji nastaju kao produkt nekompletnog sagorijevanja goriva i koritenog motornog ulja. Takoer, su veoma opasne soli ili druge kemijske materije koje se koriste za odravanje puta u zimskom periodu. eventualne eksploatacije ljunka iz vodotoka i drugih aktivnosti, koje mjesno stanovnitvo obavlja u vodotocima (pranje automobile, kupanje ljudi i stoke, bacanje otpada direktno u vodotok), nekontroliranih divljih deponija vrstog i animalnog otpada stacioniranih u koritima i neposredno na obalama vodotoka,

Znaaj zatite vodnih tijela podzemnih voda je jedan od osnovnih preduslova za racionalno i dugotrajno eksploatisanje podzemnih voda. Ovoj problematici je i u ranijem periodu, a i posljednjih godina, posveeno nedovoljno panje. Za brojna izvorita pitkih voda, sa kojih se snabdijevaju stotine hiljada stanovnika u podslivu rijeke Bosne i podslivu rijeke Drine ne postoji adekvatna ili ak nikakva zatita izvorita, a kako je predvieno lanom 7, paragraf 3 Okvirne direktive o vodi FBiH. Izvorita vodosnabdijevanja najveim dijelom nemaju neophodnu dokumentaciju kojima se tite od zagaenja na zakonski i struno prihvatljiv nain, tako da je stalno prisutan rizik od mogueg naruavanja kvaliteta podzemnih voda.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 119

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

LITERATURA
1. Ali F.; Pai-kripi D.; igi I. (2008.): Karakteristike vodnih tijela podzemnih voda Graanice, Geoloki glasnik 37 Sarajevo. 2. ALLER, L., BENNETT, T., LEHR, J.H., PETTY, R.J. (1985): DRASTIC: A Standardized System for Evaluating Groundwater Pollution Using Hydrogeologic Settings. - US EPA/Robert S. Kerr Environmental Research Laboratory, EPA/600/2-85/018, 163 p.; Ada (Oklahoma). 3. Aller, L., Bennett, T., Lehr, J.H., Petty, R.J., and Hackett, G. DRASTIC: A Standardized System for Evaluating Ground Water Pollution Potential Using Hydrogeologic Settings. U.S. Environmental Protection Agency, 1987. 4. Busulai H.(2008.): Izvorite Sarajevsko polje, Svjetlost, Sarajevo. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 5. BUWAL (2000): Grundwasserschutz Bericht der Nationalen Arbeitsgruppe Wegleitung Grundwasserschutz 2000 [Groundwater Protection Report of the National Working Group Guidance on Groundwater Protection 2000]. Draft Report prepared by the Swiss Agency of Environment, Forests and Landscape (Bundesamt fr Umwelt, Wald und Landschaft), Switzerland. [in German]. 6. COST 620 (in prep.): Vulnerability and Risk Mapping for the Protection of Carbonate (Karst) Aquifer. (homepage at: www.ulg.ac.be/geomac/recherche/lgih/costwebsite.htm). 7. Dr. Armin Margane (BGR), TECHNICAL COOPERATION PROJECT NO.: 1996.2189.7, Management, Protection and Sustainable Use of Groundwater and Soil Resources in the Arab Region Volume 4, Guideline for Groundwater Vulnerability Mapping and Risk Assessment for the Susceptibility of Groundwater Resources to Contamination, 2003, Damascus. 8. FOSTER, S. S. D. (1987): Fundamental Concepts in Aquifer Vulnerability, Pollution Risk and Protection Strategy. In: VAN DUIJEVENBODEN, W. & VAN WAEGENINGH, H. G. [eds.]: Vulnerability of Soil and Groundwater to Pollutants, TNO Committee on Hydrogeological Research, Proceedingsand Information, 38: 69-86; The Hague. 9. FOSTER, S. & HIRATA, R. (1988): Groundwater Pollution Risk Assessment A Methodology Using Available Data. - Pan-American Center for Sanitary Engineering and Environmental Sciences (CEPIS), 73 p.; Lima/Peru. 10. FIL.B.IS.,(2000.): Izvjetaj o izvoenju zamjenskog bunara MB-2 MZ Miriina, opina Graanica. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 11. FIL.B.IS.,(2000.): Izvjetaj o izvoenju zamjenskog bunara NB-2 MZ Klokotnica, opina Doboj Istok. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 12. FIL.B.IS.,(2000.): Izvjetaj o izvoenju zamjenskog bunara SPNB MZ Stjepan polje, optina Graanica. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 13. Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajeu Institut za geologiju, Izvjetaj o izvoenju zamjenskog bunara P-2 na lokalitetu Pribava-Seljanua i ukljuenje u postojei vodovodni sistem, mart, 2003. godina, 14. Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu-Institut za geologiju,(2003.): Izvjetaj o izvoenju zamjenskog bunara P-2 na lokalitetu Pribava- Seljanua i ukljuenje u

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 120

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

postojei vodovodni sistem. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 15. Geoistrage Sarajevo,(2001.): Izvjetaj o rezultatima buenja probnoeksploatacionog bunara GM-2 na izvoritu Krevine za potrebe vodosnabdijevanja naselja Mionica kod Gradaca. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 16. Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,(2007.): Projekat izvedenog stanja bunara B-2a na izvoritu u Odaku. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 17. Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,(2008.): Projekat izvedenog stanja bunara B-1a na izvoritu u Odaku. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 18. Izvjetaj o izvoenju zamjenskog bunara MB-2 MZ Miriina, opina Graanica, FIL.B.IS. d.o.o. Zagreb, 2000 godina, 19. Izvjetaj o izvoenju zamjenskog bunara NB -2 MZ Klokotnica, opina Doboj Istok, 20. Izvjetaj o izvoenju zamjenskog bunara SPNB MZ Stjepan polje, optina Graanica,FIL.B.IS. d.o.o. Zagreb, 2000 godina, 21. Merdan S.(2007.): Glavni zagaivai sliva rijeke Bosne-seminarski rad. 22. Okvirna direktiva o vodama, 2000 i druge relevantne direktive EU koje se odnose na vode; 23. Pai-kripi D.; igi I.; Srkalovi D. (2009.): Ranjivost podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne, Zbornik sa 38. Konferencije o koritenju i zatiti voda, Voda 2009. Zlatibor. 24. Projekat zatite izvorita Havdine, opina Doboj-Jug, DD Projekt Sarajevo. maj 2007. godine, 25. Projekat izvedenog stanja bunara B-1a na izvoritu u Odaku, Graevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, decembar 2008. godine, 26. Projekt Sarajevo,(2006): Projekt zatite izvorita Jelah opina Teanj. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 27. Projekt Sarajevo,(2007.): Projekat zatite izvorita Havdine opina Doboj-Jug. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 28. SAEFL (2000): Practical Guide Groundwater Vulnerability Mapping in Karst Regions (EPIK). Report, 57 p.; Bern/CH. 29. Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine, Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, Zavod za vodoprivredu d.d. Mostar, Sarajevo, decembar 2008. godine, 30. Studija sa programom hidrogeolokih radova na zahvatanju podzemnih voda u cilju poboljanja vodosnabdijevanja opine Graanica, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 2008. godine, 31. TECHNICAL COOPERATION PROJECT NO.: 96.2189.7 Management, Protection and Sustainable Use of Groundwater and Soil Resources VOLUME 2.1 GROUNDWATER VULNERABILITY AND HAZARDS TO GROUNDWATER IN THE DAMASCUS GHOUTA PLAIN IN SYRIA (2002.), Damascus 32. USGS (1999.): Improvements to the DRASTIC Ground-Water Vulnerability Mapping Method NATIONAL WATER-QUALITY ASSESSMENT PROGRAM NAWQA,

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 121

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

33. Vodno podruje rijeke Dunav Nacionalni izvjetaj 2003 Bosna i Hercegovina 34. Vodno podruje rijeke Dunav Nacionalni izvjetaj 2004 Bosna i Hercegovina 35. VRBA, J. & ZAPOROZEC, A. [Edts.] (1994): Guidebook on Mapping GroundwaterVulnerability. - IAH International Contributions to Hydrogeology, Vol. 16, 131 p.; Hannover/FRG (Heise Publ.). 36. Zavod za geologiju Ilida,(2000.): Tehniki izvjetaj o izvoenju istrano-kaptanih radova u Okanoviima, Gradaac. FSD Agencija za vodno podruje rijeke Save, Sarajevo. 37. igi I.; Pai-kripi D.; Ali F.( 2008.): Hidrogeoloke karakteristike izvorita za vodosnabdijevanje Graanice, Zbornik sa savjetovanja, Neum. 38. igi I.; Pai-kripi D.; Srkalovi D.(2008.): Ranjivost podzemnih voda u stijenama intergranularne poroznosti tuzlanskog bazena, Zbornik sa savjetovanja, Neum. 39. igi I.; Pai-kripi D.; Srkalovi D. i drugi (2008.): Studija ranjivosti prostora Tuzlanskog kantona, ( hg dio), Bosna-Soil Services company. 40. igi I.; Pai-kripi D.; Ali F.; Srkalovi D.( 2008.): Studija sa programom hidrogeolokih radova na zahvatanju podzemnih voda u cilju poboljanja vodosnabdijevanja opine Graanica, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 41. igi I.; Pai-kripi D. (2009.): Ranjivost vodnog tijela podzemnih voda sjeverozapadnog dijela Tuzlanskog podruja, Zbornik sa 6. nauno-strunog skupa sa meunarodnim ueemKvalitet 2009. Neum.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 122

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

POPIS SLIKA
Slika 1. Geografski poloaj istraivanog podruja (Srkalovi, D., 2010.) Slika 2. Podsliv rijeke Bosne Slika 3. Hidrografske karakteristike sjeveroistone Bosne Slika 4. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Kladanj Slika 5. Hidrogeoloka karta vodnog tijela Kladanj Slika 6. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Kladanj-1 Slika 7. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Kladanj-1 Slika 8. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Krabanica Slika 9. Hidrogeoloka karta vodnog tijela Krabanica Slika 10. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Izron Suha (Zavidovii) Slika 11. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Izron - Suha Slika 12. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Stupari Slika 13. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Stupari Slika 14. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Graanica ivinice Slika 15. Hidrogeoloka karta vodnog tijela Graanica - ivinice Slika 16. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Toplice Slika 17. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Toplice Slika 18. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Sapna Slika 19. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Sapna Slika 20. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Teoak Slika 21. Hidrogeoloka karta vodnih tijela podzemnih voda Teoak Slika 22. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Miriina i Orahovica Slika 23. Hidrogeoloka karta vodnog tijela Miriina Slika 24. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Sklop, Soko i Seljanua, opina Graanica Slika 25. Hidrogeoloka karta tijela podzemnih voda Sklop, Soko i Seljanua, opina Graanica

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 123

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 26. Situacioni poloaj Majevica-1

vodnog tijela podzemnih voda sjeverna

Slika 27. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda sjeverna Majevica-1 Slika 28. Situacioni poloaj Majevica-Domaii vodnog tijela podzemnih voda sjeverna

Slika 29. Hidrogeoloka karta vodnog tijela Sjeverna Majevica-Domaii Slika 30 . Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Mionica Slika 31. Hidrogeoloka karta vodnog tijela Mionica Slika 32. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Spreko polje Slika 33. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Spreko polje Slika 34. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Krekanski bazen Slika 35. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Krekanskog bazena Slika 36 . Situacioni poloaj Lukavac vodnog tijela podzemnih voda Sprea-

Slika 37. Hidrogeoloka karta vodnog tijela Sprea Lukavac Slika 38. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Misurii Slika 39. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Misurii Slika 40. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Havdine Slika 41. Zatitne zone izvorita Havdine (izvor:Strategija upravljanja vodama Federacije BiH, Zavod za vodoprivredu d.d.Sarajevo i d.d. Mostar, Sarajevo, maj 2008.) Slika 42. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Havdine Slika 43. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Jelah Slika 44. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Jelah Slika 45. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Kraevo Slika 46. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Kraevo Slika 47. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Graanica -1 Slika 48. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Graanica- 1 Slika 49. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda eli Frigos Slika 50. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda eli Frigos

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 124

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Slika 51. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda OkanoviiGradaac Slika 52. Hidrogeoloka karta vodngo tijela podzemnih voda OkanoviiGradaac Slika 53. Situacioni poloaj vodnog tijela podzemnih voda Odak Slika 54. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Odak Slika 55. Situacioni poloaj (Domaljevac) vodnog tijela podzemnih voda Oraje

Slika 56. Hidrogeoloka karta vodnog tijela podzemnih voda Oraje (Domaljevac) Slika 57. Epikarst i njegova zatitna funkcija

POPIS TABLICA
Tabela 1. Prikaz srednjih mjesenih temperatura zraka za podsliv rijeke Bosne i Drine u periodu od 1999. do 2009. godine Tabela 2. Prikaz srednjih mjesenih padavina za podsliv rijeke Bosne i Drine u periodu od 1999. do 2009. godine Tabela 3. Teine faktora za izraunavanje DRASTIC indeksa Tabela 4. Raspon i rejting za dubine podzemnih voda Tabela 5. Raspon i rejting za neto infiltraciju Tabela 6. Raspon i rejting za tipove akvifera Tabela 7. Raspon i rejting za tipove tla Tabela 8. Raspon i rejting za topografiju Tabela 9. Raspon i rejting za uticaj nezasiene zone Tabela 10. Raspon i rejting za koeficijent filtracije Tabela 11. Kodovi boja za izraunate DRASTIC indekse Tabela 12. Efektivni kapacitet tla (izvor Gupta, et.al., 1978) Tabela 13. Bodovanje tla na bazi efektivnog kapacitata tla Tabela 14. Bodovanje stepena infiltracije (faktor W) Tabela 15. Podjela nekonsolidovanih stijena i bodovanje R Tabela 16. Podjela konsolidovanih stijena i bodovanje O

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 125

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Tabela 16a. Bodovanje strukture stijene Tabela 17. Rejting GLA metode ranjivosti vodnih tijela Tabela 18. Bodovanje P faktora Tabela 19. Odredba dominantnog procesa teenja Tabela 20. Odredba I faktora Tabela 21. Odredba I faktora Tabela 22. Legenda za kartu ranjivosti, P kartu i I kartu Tabela 23. Matrica za klasifikaciju EPIK parametara Tabela 24. Standardne vrijednosti za EPIK parametre Tabela 25. Standardni koeficijenti rejtinga za EPIK parametre Tabela 26. Zatitni indeksi i rejting Tabela 27. Ocjena vodnih tijela za DRASTIC metod Tabela 28. Vrijednosti DRASTIC indeksa Tabela 29. Vrijednosti parametara za izraunavanje ranjivosti po GLA metodi Tabela 30. Vrijednosti GLA indeksa Tabela 31. Vrijednosti P koeficijenta i P faktora za ranjivosti po PI metodi izraunavanje

Tabela 32. Vrijednosti I faktora i PI koeficijenata za izradu karte ranjivosti po PI metodi Tabela 33. Vrijednosti EPIK parametara i dobivena ranjivost za vodna tijela u karstu Tabela 34. Sveukupna ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne Tabela 35. Vrste zagaivaa u vodnom tijelu Kraevo Tabela 36. Procjena tereta zagaenja koje direktno utie na izvorite Odak Tabela broj 37. Pregled izvorita koja se koriste u javnim sistemima vodosnabdijevanja podsliva rijeke Bosne na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, sa osvrtom na problematiku zatite (izvor:Strategija upravljanja vodama Federacije BiH, Zavod za vodoprivredu d.d.Sarajevo i d.d. Mostar, Sarajevo, maj 2008.) Dijagram 1. Prikaz srednjih mjesenih temperatura za podslivove rijeke Bosne i Drine za period od 1999. do 2009. godine

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 126

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

Dijagram 2. Prikaz srednjih mjesenih padavina za podslivove rijeke Bosne i Drine za period od 1999. do 2009. godine

PRILOZI
Prilog br. 1. Geoloka karta sjeveroistone Bosne R = 1 : 300 000 Prilog br. 1a. Legenda kartiranih jedinica Prilog br. 2. Hidrogeoloka karta Federacije Bosne i Hercegovine R = 1 : 380 000
Prilog br. 2a. Legenda za hidrogeoloku kartu sjeveroistone Bosne

Prilog br. 3. Karta ranjivosti vodnih tijela podruja sjeveroistone Bosne (DRASTIC) R = 1 : 300 000 Prilog br. 4. Karta ranjivosti vodnih tijela podruja sjeveroistone Bosne (GLA) R = 1 : 300 000 Prilog br. 5. Karta ranjivosti vodnih tijela podruja sjeveroistone Bosne (PI) R = 1 : 300 000 Prilog br. 6. Karta ranjivosti vodnih tijela podruja sjeveroistone Bosne (EPIK) R = 1 : 300 000 Prilog br. 7. Karta ranjivosti vodnih tijela podruja sjeveroistone Bosne (Sinteza DRASTIC, GLA, PI i EPIK) R = 1 : 300 000

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 127

Srkalovi, D., Ranjivost vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne

SAETAK
U radu je izvrena determinacija vodnih tijela podzemnih voda podruja sjeveroistone Bosne i izvrena je podjela prema tipu poroznosti vodnih tijela. Na osnovu dobivenih podataka determinacijom vodnih tijela podzemnih voda izvrena je ocjena ranjivosti vodnih tijela i to DRASTIC, GLA i PI metodom za vodna tijela intergranularne poroznosti i EPIK metodom za vodna tijela karstno-pukotinske poroznosti. Dobiveni rezultati prikazani su tabelarno i grafiki na kartama u razmjeri 1 : 300 000. Kljune rijei: Sjeveroistona Bosna, determinacija vodnih tijela podzemnih voda, intergranularne, karstno-pukotinske, ocjena ranjivosti podzemnih voda, DRASTIC, GLA, PI, EPIK

SUMMARY
In this paper the groundwater bodies of southeastern Bosnia were determinated based on the type of porosity. Based on the obtained data a estimation of groundwater vulnerability was made by DRASTIC, GLA and PI methods for intergranular porosity waterbodies and EPIK method for karst-fissured waterbodies. The estimated results were presented tabelar and graphical on maps in scale 1 : 300 000. Key words: Southeastern Bosnia, determination of groundwater bodies, intergranular, karst-fissured, groundwater vulnerability estimation, DRASTIC, GLA, PI, EPIK.

Univerzitet u Tuzli, RGGF Tuzla 128

You might also like