Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
See Premium Plans
 
1. UvodHidroelektrana je postrojenje u kojem sepotencijalna energijavodenajprije pretvara u 
kinetičku
energiju
njezinog strujanja, a potom u mehaničku
energijuobrtanja vratila turbine te,
konačno
u 
električnu energiju
 u 
električnom generatoru
.Hidroele
ktranu u širem smislu čine i sve graĎevine i postrojenja, koje služe za prikupljanje (akumuliranje), dovoĎenje i odvoĎenje vode(
brana,zahvati,dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.), pretvorbu energije(vodne turbine,generatori),transformacijui
razvod električne energije (rasklopna postrojenja, dalekovodi) te za smještaj i upravljanje cijelim
sistemom.
One se mogu podijeliti prema njihovom smještaju, padu vodotoka, načinu korištenja vode,volumenu akumulacijskog bazena, smještaju strojarnice, ul
ozi u elektroenergetskom sistemu, snazi itd.Prema instaliranoj snazi
HE za naše uslove
se dijele na:Velike hidroelektrane-
Vece od 100 MW isporucuju energiju u velike elektroenergetske mreže
 Srednje hidroelektrane
 – 
10 -
100 MW obicno isporucuju energiju u mrežu
 Male hidroelektrane
 – 
0,5 -
10 MW obicno isporucuju energiju u mrežu
 Mini hidroelektrane- 100 - 500 kW-
Otočni rad ili, što je češći slucaj, isporucuju energiju u mrežu
 Mikro hidroelektrane- 5 - 100 KW- Obicno daju energiju za malo naselje ili ruralnu industriju na udaljenijim
 podrucjima udaljenima od mreže
 Piko hidroelektrane- Od nekoliko stotina W do 5 kW-
Podrucja udaljena od mreže
 
Razlika izmeĎu velikih i malih hidroelektrana, odnosno donji i gornji granični iznosi snage ucijelom svijetu pri tome nisu jednoznačno odreĎeni pa se, na primjer, mogu kretati od 5 kW (u Kini) do
30 MW (SAD-
u), dok se kod nas malom smatra HE snage izmeĎu
0.5 do 10MW.Malehidroelektranesu postrojenja u kojima sepotencijalna energijavode (transformirana
energija sunčeva zračenja) najprije pretvara u
 
kinetičku energiju
 njezinog strujanja (ustatoruturbine), a
 potom u mehaničku energiju (u
rotoruturbine) obrtanja vratilaturbine
te, konačno, u električnu energiju
ugeneratoru.Svjetski energetski trend posljednjih
godina je sve veći iskorak 
ka obnovljivim izvorima
energije. Za male hidroelektrane se smatra da nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš, za razliku odvelikih čija se štetnost opisuje
kroz velike promjene ekosistema (gradnja velikih brana), utjecaji na tlo,poplavljivanje, utjecaj
i na slatkovodni živi svijet, povećana emisija metana i postojanje štetnih emisija učitavom životnom ciklusu hidroelektrane koje su uglavnom vezane za period izgradnje elektrane,
proizvodnje materijala itransport. 
Velike količine vode u cjevovodima pitke vode same se nameću kao potencijalni izvor energije. Sobzirom da je protok kroz cjevovod postoji kod vodocrpilišta, posebno na dijelu cjevovoda oko izvorišta,vodosprema i crpilišta, gdje se tok vode kroz cijevi uglavnom postiže samom gravitacijskom silom, postavljanje turbine i pripadnih električnih generatora su zahvati koji ne ugrožavaju dobavu pitke vode, aistovremeno proizvode električnu energiju. Danas se za tehnologiju vezanu za
hidroenergiju, koja se
smatra obnovljivim izvorom energije, može reći da je tehnički najpoznatija i najrazvijenija na svjetskoj
raz
ini, sa iznimno visokim stepenom učinkovitosti.Istraživanja su pokazala da
22% svjetske proizvodnje
električne energije dola
zi iz malih i velikih hidroelektrana.
 
2. Podjela i dijelovi malih hidroelektrana2.1 Podjela malih hidroelekranaMale hidroelektrane se dijele:a) prema zahvatu:- proto
č
ne, bez akumulacijskog bazena sa bo
č
nim zahvatom iz glavnog vodotoka-akumulacijske, s prirodnim ili umjetnim akumulacijskim bazenom - branom (sa dnevnim,
nedeljnim, godišnjim ili višegodišnjim izravnjavanjem)
 b) prema regulisanosti protoka:-
MHE sa protokom koji se može podešavati
-regulacija protoka na ulazu u turbinu (ru
č
na iliautomatska)-sa stalnim protokom, bilo zbog stvarne prirode optere
ćenja, ili uništavanjem viška
energije
c) prema povezanosti sa mrežom i nač
inom rada:- izolovane elektrane - samostalni rad-
elektrane vezane na mrežu
- paralelni rad- elektrane koji rade pod
režimom ±on
- off±-
elektrane u kojima radi jedna, dve ili više jedinica
 -
elektrane koje rade po potrebi, u zavisnosti od potrošnje
 
d) prema instalisanoj snazi HE za naše uslove
 -
džepne HE do 20kW
 - mini HE od 20 do 500kW- male HE od 0.5 do 10MW2.2 Dijelovi malih hidroelektrana
Sistem male hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji služe za skupljanje,dovoĎenje i odvoĎenje vode, za pretvaranje mehaničke u električnu energiju, za transformaciju i razvodelektrične energije. Razlikuju
 
se sljedeći karakteristični dijelovi hidroelektrane: brana ili pregrada, zahvat,dovod, vodna komora, tlačni cjevovod, strojarnica (turbina, generator, ...) i odvod vode. Prema tipuhidroelektrane mogu neki od dijelova potpuno izostati, a u drugim slučajevima može isti dio preuzeti više
funkcija.
Princip sistema male hidroelektrane
Brane ili pregrade
imaju višestruku namjenu tj. služe
za skretanje vode s njezinoga prirodnog
toka prema zahvatu hidroelektrane, povišenje razine vode radi postizanja boljeg pada i ostvarivanje
akumulacije.
 
Zahvat
vodu zaustavljenu pregradom prima i upućuje prema hidroelektrani. Postoje dva tipa
zahvata, zah
vat na površini i zahvat ispod površine.
 Dovod
spaja zahvat s vodnom komorom. Može biti izgraĎen kao kanal ili tunel. Tunel može bitiizgraĎen kao tlačni ili gravitacijski, hidroelektrane s tlačnim tunelom su puno elastičnije u pogonu jer 
mogu bez ikakvih
djelovanja slijediti promjene opterećenja. Tlačni privod služi za voĎenje vode iz vodnekomore do turbine. Najćešće se izraĎuju od čelika, a za manje padove i od betona. Gravitacijski privod
ima slobodno vodno lice. Profil je uglavnom trapeznog oblika. Izv
odi se u kanalima i rovovima čija sekonstrukcija izvodi tako da se postignu najmanji hidraulički gubici.
 Vodna komora se nalazi na kraju dovoda. Dimenzioniranje vodne komore ima velik utjecaj napravilno funkcioniranje hidroelektrane.U strojarnici
(mašin
ska hala) se nalazegeneratorizajedno sa turbinama. Hidrogeneratori se rade
 pretežno u vertikalnoj izvedbi zbog ekonomičnije izvedbe
 
hidrauličkog
 dijela elektrane.Hidrogeneratoris horizontalnomosovinom
susreću se u postrojenjima manje snage ili kad dvije Pelton ili Francis turbine
pogone jedan generator.Na ulazu u
tlačni cjevovod
 
se nalazi zaporni ureĎaj koji ima sigurnosnu ulogu. On automatskisprječava daljni dotok vode u cjevovod ako pukne cijev. Postavljanje zapornih ureĎaja na dnu tlačnog
cjevovoda ovisi o broju turbina koje su spojene na jedan cjevovod.
Vodna turbina je pogonski stroj u kojem se potencijalna energija vode pretvara u kinetičku
energiju, a zatim
 promjenom količine gibanja u radnom kolu, u mehaničku energiju vrtnje.Vratiloturbinskog radnog kola spojeno je u pravilu sa generatorom u kojem se mehanička energija obrtanja pretvara u električnu energiju. S obzirom na način pretvorbe energije odnosno p
rema promjeni tlaka vode
 pri strujanju kroz radno kolo, vodne turbine dijele se na: pretlačne (reakcijske) i turbine slobodnog mlaza
(akcijske, impulsne turbine).
Pretlačnim turbinama
nazivaju se vodne turbine u kojima je tlak na
ulazu u rotor veći od onoga nanjegovom izlazu. U pretlačnim se turbinama dio potencijalne energije transformira u kinetičku energiju ustatoru, a dio u rotoru. Zakretanje radnog kola uzrokuje promjena količine gibanja i
reaktivnesile(razlikatlaka,Coriolisova sila
i dr.)U pretlačne turbine
spadaju Francisova,Kaplanova,Propelerna i Deriazova turbina.U turbinama slobodnog mlaza je tlak na ulazu u rotor jednak tlaku na njegovom izlazu, jer se svapotencijalna energija transformira
u kinetičku energiju vode u statoru(
sapnici)turbine. Zakretna sila
nastaje samo na temelju promjene količine gibanja zbog skretanj
a mlaza u radnom kolu.Turbineslobodnog mlaza suPelton,TurgoiBanki-Michellturbina (za velike vodene tokove i manje padove od Peltonove turbine, izvodi se sa horizontalnom osovinom).3. Izvedbe malih hidroelektranaDa bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa
ciljem zaštite okoliša, pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal, a istovremeno imajusljedeća svojstva:
 -
karakterizira ih protočni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok)
 -paralela
n rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora
 -
kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice već se predviĎa
izvedba transformatora na stupu-postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgradestrojarnice i odvodnog kanala-
 preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal
 -
umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat
 -
dovodni kanal zatvorenog tipa predviĎen je samo za voĎenje zahvaćene vode po strmim obroncima ivećim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan)
 -
dovodni kanal otvorenog tipa predviĎen je za veće količine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim
terenima
Search
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
    • Notes
    Load more