DIGITALNI VOLTMETRI Digitalni elektronski voltmetri su analogno-digitalni konvertori (ADC) kojim se mjereni napon (skoro u svim sluajevima DC napon)

Vx konvertuje u broj Nx jedininih vrijednosti napona ( stepova V0) koji se broji i prikazuje u decimalnom brojnom sistemu na numerikom indikatoru. Step napona se dobije iz stabilnih i tanih vrijednosti napona referentnih DC napona (VR). Ovo znai da se kod svih tanijih digitalnih voltmetara mjereni napon poredi sa referentnim naponom a ono to se broji to je upravo odnos ovih napona. Tanosti koje se postiu kod digitalnih DC voltmetara kreu se u granicama 0.1% do 0.025% pune skale (1V, 10V, 100V i 1 000V) sa automatskom indikacijom polariteta napona. Osnovna blok ema digitalnog voltmetra je:

gdje su Vx -mjereni napon VR -referentni napon ADC-analogno-digitalni konvertor Nx -broj jedininih vrijednosti referentnog napona koje treba izbrojati brojaem BCD-binarno decimalni kod broja Nx. Diskretna jedinina vrijednost V0 dobije se iz referentog napona VR i maksimalnog broja stepova (prirataja) Nmax : V V0 = R , N max gdje je Nmax puni kapacitet brojaa (10k-1), k- broj dekada, VR- referentni napon. Odnos izmedju analognog mjerenog napona i odgovarajueg digitalnog broja Nx se dobije preko jedinine vrijednosti naponskog stepa (prirataja) preko jedinane vrijednosti naponskog stepa: V - R to je V X = N X V0 N max V V X = R N X za Nmax = 10n-1 N max

Principi rada digitalnih voltmetara odredjeni su tipom primjenjenog konvertora (ADC) medju kojima su najei: -direktna kompenzacija mjerenog napona referentnim naponom, -konverzija mjerenog napona u vremenski interval (VXtX) -konverzija mjerenog napona u frekvenciju (VXfX) Kod direktne kompenzacije mjereni napon VX se komparira sa postepeno rastuim interno generisanim naponom pri emu se broji broj potrebnih koraka NX do postizanja pune kompenzacije. Kod konverzije napona u vremenski interval (VXtX) mjereni napon VX i referentni napon VR se konvertuju u vremenski interval a zatim se digitalno odredjuje odnos ova dva vremenska intervala. Princip konverzije napona u frekvenciju (VXfX) zasniva se na digitalnom mjerenju frekvencije oscilatora koji je kontrolisan mjerenim naponom. Osnovni zahtjevi koji se moraju ispuniti kod izbora principa rada digitalnih voltmetara su: -visoka tanost (visoka rezolucija) -eliminisanje smetnji -vea brzina mjerenja -zanemariv utjecaj ulaznih parametara voltmetra na reim rada kola gdje se mjeri. Blok ema digitalne kompenzacije napona je data na slijedeoj slici

Vrijednost naponskog stepa iznosi VR/2N gdje je N puni kapacitet brojaa i podeava se na jedininu vrijednost napona (VR/2N =10-k V). Naponskim stepom odredjena je rezolucija mjerenja napona VX koja zavisi od kapaciteta brojaa odnosno od bitnosti DAC-a (D/A konvertor). Npr. za vrijednost naponskog stepa 1 mV i ako je k=3 kod 12-bitnog DAC-a potrebna je vrijednost napona VR =4.096 V jer je 212 =4 096. Direktno oitavanje mjerenog napona u voltima obezbjedjuje se postavljanjem decimalne take na indikatoru ispred tree teinske cifre : 0.000V. Metoda direktne kompenzacije napona moe se realizovati i primjenom tzv sukcesivne aproksimacije DC napona (metoda vaganja).Na slijedeoj slici data je blok ema metode sa sukcesivnom aproksimacijom mjerenog i referentnog napona

Kompenzacioni napon se generie na osnovu razlike mjerenog VX i kompenzacionog napona VC. Konano, poslije zavrene kompenzacije dobijeni binarni broj N2 ima oblik: N2=Q1Q2Q3....Qn , gdje je vrijednost svakog bita Qk={0,1} Q1 je bit najvee teine Qn je bit najmanje teine Napon DAC-a VC dobije se kao: n VR VC = K QK za K=n VC=VX K =1 2

Princip sukcesivne aproksimacije napona moe se ilustrovati grafiki i tabelarno:

Q1=1 Q2=1 Q3=1 Q4=1 Q5=1 Q6=1 Q7=0

VC1=VR/21<VX Vkom =0 R=0 2 VC3=VC2+VR/2 >VX Vkom=1 R=1 VC5=VC4+VR/23>VX Vkom=1 R=1 VC7=VC6+VR/24<VX Vkom=0 R=0 VC9=VC8+VR/25>VX Vkom=1 R=1 VC11+VR/26-VX<|| kraj kompenzacije

VC2=VC1 VC4=VC2 VC6=VC4 VC8=VC6 VC10=VC8

Q1=1 Q2=0 Q3=0 Q4=1 Q5=0 Q6=1 Q7=0

Izmjereni napon u binarnom 8-bitnom kodu je N2=10010102 ili VX=(1/2+1/16+1/64) =0.578 VR Za tabelarnu ilustraciju ove metode moe posluiti primjer mjerenja DC napona vrijednosti VX=0.727 VR primjenom 8-bitnog DAC-a za VR=1 V. Bit 1 2 3 4 5 6 7 Vrijednost izlaznog napona DAC-a +0.5000000 VR +0.2500000 VR +0.1250000 VR +0.0625000 VR +0.0312500 VR +0.0156250 VR +0.0078125 VR Status bita + + + + + 1 0 1 1 1 0 1 Suma VX(V) 0.50000 0.50000 0.62500 0.68750 0.71875 0.71875 0.72656

Rezultat mjerenja je VX=0,72656 (V) a greka mjerenja je V Vm 0.727 0.72656 = X 100% = 100% = 0.06% VX 0.727 Metoda konverzije mjerenog napona u frekvenciju

U principu svi oscilatori razliitih talasnih oblika mogu se koristiti kao konvertori napona u frekvenciju ukoliko se frekvencija moe mijenjati mjerenim naponom kao to je dato na slijedeoj slici:

VCO- Voltage-Controled-Oscilator

Osnovni problem kod ove metode jeste kako obezbjediti stabilnost odnosa fX=kVX, linearnost i osjetljivost konverzije. U primjeni su rjeenja sa kontrolisanim punjenjem i pranjenjem kondenzatora konstantnom strujom koja je u direktnoj vezi sa mjerenim naponom. Principijelna ema jednog takvog rjeenja prikazana je na slijedeoj slici:

Otvaranjem prekidaa P kondenzator C, koji je do trenutka t0 bio prazan, poinje da se puni strujom I tako da napon VC linearno raste po zakonu
t

vC (t ) =

t=

C dt = C (t t

Kada napon na kondenzatoru dostigne vrijednost vC(t) =+VR izlazni napon komparatora K1 postavlja QFF na visoki nivo kojim se u tom trenutku zatvara prekida P. Kondenzator C poinje da se prazni razlikom struja 2I-I=I. Promjena napona je , takodjer, linearna sa funkcionalnom ovisnou:
I I vC (t ) = VR dt = VR (t t1 ) C C t1 Kada napon na kondenzatoru opadne do vrijednosti vC(t2) =-VR izlazni napon komparatora K2 resetuje flip-flop tako da se prekida P zatvara i ciklus se dalje ponavlja. Kolo radi kao relaksacioni oscilator koji na kondenzatoru generie simetrini testerasti a na izlazu flip-flopa pravougaoni oblik napona odredjene frekvencije kao na dijagramu
t

f =

1 1 = T1 + T2 4VR C

Kola sa kojim se obezbjedjuje punjenje i/ili pranjenje kondenzatora konstantnom strujom u najveem broju sluajeva su tipa Milerovog integratora

vC =

VX 1 V X dt = RC t RC t

fX =

VX V R RC

U konkretnom sluaju kontrolisano je samo punjenje kondenzatora konstantnom strujom dok se pranjenje ostvaruje kratkim spajanjem prekidaa P. Pri odredjenom naponu VX i otvorenom prekidau P kondenzator C se puni konstantnom strujom sa linearnim porastom napona. Kada napon vC(t) dostigne vrijednost referentnog napona komparatora K (VR) prekida se zatvara, kondenzator se brzo isprazni i ciklus se ponavlja. Napon na kondenzatoru se mijenja po slijedeem zakonu: VX 1 V X dt = RC t RC t Frekvencija generisanog napona konvertora u direktnoj je srazmjeri sa naponom VX fX = V R RC vC (t ) = Pogodnim izborom vrijednosti za VR, R i C oitanje frekvencmetra moe biti brojno jednako naponu VX.
Paralelni A/D konvertor

Osnovni elementi ovog konvertora su -otporni djelitelj napona -set komparatora -dekoder

Princip rada se sastoji u slijedeem: Pretvara je sastavljen od niza paralelno vezanih komparatora. Pretvara sa n bita ima 2n-1 komparatora pa 8-bitni pretvara ima 255 komparatora. Najee se dodaje jo jedan komparator radi prekoraenja mjernog opsega. Komparatori koji imaju ulazni napon Uul jednak ili vei od Ur imae znak 1 a oni sa Uul<Ur imae izlaz 0. Ako je ulazni napon neke odredjene vrijednosti Uul i neka se taj napon dovodi na sve komparatore to znai da e na ulaze svih komparatora dolaziti razlika Uul-Ur .U funkciji ove razlike komparatori reaguju (razlika se komparira sa zadatim jedininim vrijednostima) i tako se na izlazu moe dobiti ili 0 ili 1. Izlazi komparatora su spojeni na pretvara kodova na ijem je izlazu binarni broj.
Automatsko postavljanje opsega digitalnog voltmetra

Cilj automatskog izbora opsega je da se rezultat mjerenja dobije sa optimalnom rezolucijom u svim sluajevima. Npr 170 mV treba da se prikae na indikatoru kao 170.0 a ne kao 0170. 1 Neka je indikator npr sa 3 cifara tj sa maksimalnim oitanjem od 1999. Ovaj 2 maksimum znai da svaki broj iznad 1999 prije nego to se prikae na indikatoru mora biti smanjen za 10 puta (npr 201 mV kao 0201 mV) Sa druge strane svaka vrijednost ispod 0200 moe da se prikae sa jednom dekadom vee rezolucije (npr 195 mV kao 195.0 mV). 1 To znai da ako indikator sa 3 cifara ne dostigne vrijednost od 0200 instrument treba da 2 automatski se prebaci na opseg vee osjetljivosti a ako se pojavi vrijednost vea od 1999 onda se selektuje slijedei opseg sa manjom osjetljivou. U praksi se uzima donja granica manja od 0200 (npr 0180). Inae promjena napona sa malim fluktuacijama oko 200 trebalo bi da se prikae sukcesivno kao npr 199.9; 0200 ili 0201 to moe da dovede do zabune. Uvodjenje mogunosti preklapanja opsega obezbjedjuje se da sve vrijednosti budu prikazane u istom opsegu ( u predhodnim primjerima 0199; 0200 ili 0201). Vrijednost oko 180 daju stabilnu indikaciju kao npr 179.8; 180.0 ili 180.7. Primjer preklapanja opsega kod instrumenta sa automatskim postavljanjem opsega :

Prikaz tanosti digitalnih voltmetara

Jedna od osnovnih karakteristika digitalnih voltmetara jeste njihova visoka tanost u optimalnim mjernim uslovima koja se kree u granicama od 0.1% do 0.001%. Tanost digitalnih voltmetara daje se u specifikacijama prema utvrdjenim pravilima. Neka je npr digitalni voltmetar sa 4 cifara za koji je specificirana tanost oitane vrijednosti 0.05% i tanost mjernog opsega 0.02%. Kada se kae da je instrument sa 4 digita podrazumijeva se da je maksimalna oitana vrijednost na indikatoru 19999 kao na slici

Puni opseg indikatora je Nmax=20000 tako da je za datu relativnu tanost pune skale od

0.02% greka indikacije : N N PSK = max (0.02%) = 4 jedinice 100% Ako je oitana vrijednost na indikatoru NRV =19999 onda je greka oitane vrijednosti instrumenta (pri ovoj vrijednosti) N RV N 19999 = RV (0.05%) = (0.05%) = 9.99 10. N RV 100% 100% Zbog toga je maksimalna apsolutna greka digitalnog instrumenta na gornjoj granici mjernog opsega 10+4=14 jedinica odnosno relativna greka je

N PSK + N RV 4 + 10 100% = 100% = 0.07% 20000 20000

Medjutim, maksimalna apsolutna greka na donjoj granici mjernog opsega jeste zbir greke pune skale NPSK i greke oitane vrijednosti koja se uzima kao vrijednost gornje granice prvog podopsega. Za dati primjer gornja granica prvog podopsega je NRV=2000 tako da je apsolutna greka oitavanja :
N RV = N RV 2000 (0.05%) = (0.05%) = 0.999 1 100% 100%

Prema tome, maksimalna relativna greka pri donjoj granici mjernog opsega iznosi:

N PSK + N RV 4 +1 100% = 100% = 0.25% 2000 2000

DIGITALNI AV METRI (MULTIMETRI) Kada je, pored DC napona potrebno obezbjediti mjerenje DC struje, AC napona i AC struje i otpornosti neophodno je ove veliine analogno konvertovati u DC napon. Osnovni elementi bitni za rad AV metara su: -atenuator (oslabljiva) DC napona -konvertor struje u napon AC/DC konvertor -R/V konvertor -HF/LF konvertor -digitalni indikator.
Atenuator DC napona

DC naponi na ulazu ADC (analogno-digitalni konvertor) su uglavnom nii od 10V.To znai da naponi vii od 10 V moraju biti oslabljeni prije uvodjenja u ADC. Primjer atenuatora je dat na slijedeoj slici Za svaki mjerni opseg ulazna otpornost je 10 M . Poto je ispred ADC pojaava 10X onda e za opseg od 2V napon na djelitelju biti 200mV

10

Konvertor struje u napon (I/V)

DC struje se konvertuju u napone pomou entova tako da je napon na entu pri punom opsegu isti za sve strujne opsege i najmanje mogue vrijednosti. Primjer rjeenja konvertora struje u napon sa vie opsega pomou otpornog djelitelja prikazan je na slici

Otpornost ampermetra se mijenja sa promjenom opsega od 1000 (za struju od 200A) do 0.1 (za 2 A). Pad napona na otpornom djelitelju je isti za svaki mjerni opseg struje i iznosi 200mV. AC/DC konvertori su uglavnom diodni ispravljai bez ili sa operacionim pojaalom.

Ovdje postoji problem vezivanja konvertora (ADC) za nulti potencijal (masu).

11

Konvertor otpornosti u napon (R/V konvertor )

Kada se radi o mjerenju velike otpornosti koristi se konfiguracija kola R/V konvertora kao na slici:

12