Professional Documents
Culture Documents
29
T PRESECI
Nosa T preseka ini armiranobetonska greda (rebro) koja je u svom pritisnutom delu MONOLITNO vezana sa ploom. Time se u pritisnutoj zoni preseka koncentrie velika masa betona, to rezultira optimalnim iskorienjem betona kao materijala. Normalne napone pritiska prihvataju rebro i sadejstvujui deo ploe na izvesnoj irini, koja se naziva raunska aktivna irina ploe B. Monolitnost veze obezbeuje do izvesnog nivoa naprezanja smicanje na spoju ploe i rebra, a zatim se ova veza odrava potrebnim armiranjem ploe upravno na pravac rebra. Aktivna irina ploe koja se koristi za dimenzionisanje je Pravilnikom BAB 87 odreena kao minimalna od sledeih vrednosti: 0.25 l0 b1 + b + b + 0.25 l 0 3 B = min . b + 20 d p , odnosno B = min . b1 + b + 8 d p e e/2 za simetrine, odnosno nesimetrine (T odnosno preseke). Pritom je: b - irina rebra dp - debljina ploe l0 - rastojanje nultih taaka dijagrama momenata savijanja na delu na kome je ploa pritisnuta e - osovinsko rastojanje rebara, odnosno fiziki raspoloiva irina ploe koja se moe dodeliti jednom rebru (ronjae, korube, sedita tribina i slini nosai kod kojih je ovaj uslov najee merodavan). Bez obzira na geometrijski oblik, presek se proraunava kao T presek samo ukoliko je ploa pritisnuta, a neutralna linija linija se nalazi u rebru, drugim reima ukoliko je PRITISNUTA ZONA preseka T oblika. Ukoliko je ploa u zategnutoj zoni preseka, sprovodi se proraun za pravougaoni presek irine b, a ukoliko se je ploa pritisnuta, ali se neutralna linija nalazi u njoj, presek se proraunava kao pravougaoni irine B. Ukoliko presek treba proraunati kao T presek, zavisno od odnosa aktivne irine B i irine rebra b, mogu nastupiti dva sluaja: ukoliko je odnos irina B/b > 5, sprovodi se uproeni postupak kojim se zanemaruje nosivost rebra. U ovom sluaju, sila pritiska koju prihvata rebro je vrlo mala u odnosu na silu pritiska koju prihvata ploa (daleko manja povrina betona, znatno manji naponi pritiska, manji krak unutranjih sila). Dalje pojednostavljenje prorauna se sastoji u uproseavanju napona pritiska - usvaja se da je napon pritiska po itavoj visini ploe konstantan i jednak naponu u njenoj srednjoj ravni; to ujedno znai da unutranja sila pritiska deluje u srednjoj ravni ploe, odnosno da je krak unutranjih sila zb = h - dp/2. ukoliko je odnos irina B/b 5, mora se sprovesti taniji proraun, koji obuhvata i nosivost pritisnutog dela rebra. Ovaj sluaj moe nastati kod istovremenog delovanja momenata savijanja i relativno velikih sila pritiska.
PRIMERI ZA VEBE
30
eb
d p/2 x - dp dp
s bp
d p/2 a1 zb=h-d p/2 Zau
ebp
N.L.
yb2
Mu Nu
S.L.
yb1
Aa1 a1 a1 b
h-x
Gb
ea1
Zbog velike povrine (nosivosti) pritisnutog dela betonskog preseka, kod ovakvog oblika poprenog preseka prisustvo armature u pritisnutoj zoni je nepotrebno (barem u raunskom smislu), pa je stoga Dau 0. S druge strane, zanemarenjem nosivosti rebra i uproseavanjem napona pritiska u ploi, moe se napisati: Dbu = Dbpu = Bdpsbp zb = h - dp/2 gde je sbp napon u srednjoj ravni ploe. Tako se uslov ravnotee momenata savijanja moe napisati u obliku: SMa1 = 0: Bdpsbp (h - dp/2) = Mau = Mu + Nu(yb1-a1) U ovom uslovu ravnotee nepoznate veliine mogu biti: statika visina h (slobodno dimenzionisanje, usvajanje sbp) napon u betonu sbp (vezano dimenzionisanje, pp. a1 h) Ostale veliine (B , dp , yb1 , Mu , Nu ) su sraunate ili poznate (usvojene).
PRIMERI ZA VEBE
x0
Dbpu
31
SLOBODNO DIMENZIONISANJE
Bie ilustrovano na primeru nosaa napregnutog na isto savijanje. Za sluaj sloenog savijanja postupak je principijelno isti, ali se sprovodi iterativno (nepoznata visina preseka d, a samim tim i Mau) na nain opisan kod dimenzionisanja pravougaonih preseka. Poznato: statiki uticaji za pojedina optereenja (Mi) - sraunato kvalitet materijala (fB , sv) - usvojeno irina rebra (b), aktivna irina ploe (B), debljina ploe (dp) Nepoznato: visina poprenog preseka (d) povrina armature (Aa) 1. korak: Sraunavaju se granini raunski statiki uticaji: M u = g u ,i M i (i=g, p, D)
i
Pri tome se usvajaju MINIMALNE vrednosti koeficijenata sigurnosti, jer presek dostie granino stanje otkazom armature (ea1 = 10). 2. korak: Usvaja se napon u betonu u nivou srednje ravni ploe sbp. S obzirom na uvedeno uproenje dijagrama napona u betonu, usvajanje dilatacija eb/ ea ne bi imalo nikakvog praktinog smisla. Vee usvojene vrednosti napona daju preseke manje visine, armirane veom koliinom armature. Za usvojenu vrednost sbp iz uslova ravnotee momenata savijanja sraunava se odgovarajua statika visina: h= dp Mu + B d p s bp 2
3. korak:
Napon sbp se najee usvaja u granicama (0.200.50)fbk , gde je fbk karakteristina vrednost vrstoe betona pri jednoaksijalnom pritisku (marka betona). Ove granice treba shvatiti uslovno i po potrebi (preseci izrazito male ili izrazito velike visine) korigovati pretpostavljenu vrednost napona. Takoe, redovno se usvaja sbp < fB, gde je fB raunska vrstoa betona. 4. korak: Iz poznate veze napondilatacija, definisane Pravilnikom (parabolini deo dijagrama), sraunava se dilatacija betona u nivou srednje ravni ploe: s bp e bp = 2 1 - 1 fB () ; ea = 10
PRIMERI ZA VEBE
32
5. korak:
i uporeuje sa POLOVINOM DEBLJINE ploe. 6a korak: Ukoliko je konstatovano da se neutralna linija nalazi u rebru (x0 > dp/2), odreuje se povrina armature iz uslova ravnotee normalnih sila: Aa = Mu d h - p sv 2
6b korak: Ukoliko je konstatovano da se neutralna linija nalazi u ploi (x0 dp/2), presek treba dimenzionisati kao pravougaoni irine B. Za sraunatu statiku visinu odreuje se bezdimenzioni koeficijent k: k= h Mu B fB
i iz tabela za dimenzionisanje pravougaonih preseka oita vrednost mehanikog koeficijenta armiranja m . Potrebna povrina armature se sraunava iz izraza: Aa = m 7. korak: B h fB 100 s v
Usvaja se broj i prenik ipki armature. Usvojena armatura se rasporeuje u poprenom preseku, vodei rauna o zahtevima propisanih Pravilnikom (debljina zatitnog sloja, isto rastojanje izmeu ipki). Sraunava se poloaj teita a1 usvojene armature u odnosu na zategnutu ivicu preseka i potrebna ukupna visina preseka d: d = h + a1 koja se zaokruuje na prvi vei ceo broj (ceo broj deljiv sa pet).
8. korak:
9. korak:
Konano se konstruie popreni presek usvojenih dimenzija, armiran usvojenom koliinom armature, i prikazuje u odgovarajuoj razmeri (1:10) sa svim potrebnim kotama i oznakama.
PRIMERI ZA VEBE
33
Primer 13. Odrediti visinu i potrebnu povrinu armature za T presek zadatih geometrijskih karakteristika, optereen momentima savijanja usled stalnog (Mg) i povremenog (Mp) optereenja. Podaci za proraun: Mg = 200 kNm Mp = 250 kNm B = 180 cm b = 30 cm dp = 10 cm MB 30 RA 400/500
Mu = 1.6 200 + 1.8 250 = 770 kNm MB 30 fB = 2.05 kN/cm2 ; fbk = 3.0 kN/cm2 usvojeno: sbp = 9 MPa = 0.9 kN/cm2 770 10 2 10 h= + = 52.53 cm 180 10 0.9 2 0.9 = 0.502 ; ea = 10 e bp = 2 1 - 1 2.05 x0 = 0.502 10 52.53 - = 2.27 cm < dp/2 = 5 cm 0.502 + 10 2
Neutralna linija se nalazi u ploi, pa se presek dimenzionie kao pravougaoni, irine B. k= 52.53 770 10 180 2.05
2
= 3.636
eb/ea = 1.575/10 ; m = 7.903% ; s = 0.1361 A a = 7.903 180 52.53 2.05 = 38.30 cm2 100 40
Mada nije neophodno, sprovodi se kontrola poloaja neutralne linije: x = 0.13652.53 = 7.14 cm < dp = 10 cm
Naime, ovo je taan poloaj neutralne linije, jer je sraunat iz stvarnog radnog dijagrama betona a ne iz osrednjenog. Moe se konstatovati da je neutralna linija blie pritisnutoj ivici preseka nego to daje proraun T preseka (x = x0+dp/2 = 5+2.27 = 7.27 cm > 7.14 cm).
PRIMERI ZA VEBE
34
VEZANO DIMENZIONISANJE
Bie ilustrovano na primeru nosaa napregnutog na sloeno savijanje. Poznato: statiki uticaji za pojedina optereenja (Mi) - sraunato kvalitet materijala (fB , sv) - usvojeno irina rebra, aktivna irina ploe, debljina ploe, visina preseka (b,B,dp,d) Nepoznato: povrina armature (Aa) 1. korak: Sraunavaju se granini raunski statiki uticaji: M u = g u , i M i (i = g, p, D) N u = g u,i N i
i i
Pri tome se usvajaju MINIMALNE vrednosti koeficijenata sigurnosti. 2. korak: Pretpostavlja se poloaj teita zategnute armature u preseku i sraunava statika visina h. Iz uslova ravnotee momenata savijanja sraunava se napon u betonu u nivou srednje ravni ploe sbp. d h = d - a1 M au = M u + N u - a1 2 sbp = M au dp B dp h - 2
U sluaju da se raunski dobije sbp > fB, postupak se prekida i sprovodi taan proraun (u proraun se uvodi i nosivost rebra, npr. ispisivanjem uslova ravnotee odreivanje poloaja neutralne linije iz SMa1 = 0). 3. korak: Iz poznate veze napondilatacija, definisane Pravilnikom (parabolini deo dijagrama), sraunava se dilatacija betona u nivou srednje ravni ploe: s bp e bp = 2 1 - 1 fB 4. korak: () ; ea = 10
35
5a korak: Ukoliko je konstatovano da se neutralna linija nalazi u rebru (x0 > dp/2), odreuje se povrina armature iz uslova ravnotee normalnih sila: Aa = N M au - u d sv h - p sv 2
5b korak: Ukoliko se utvrdi da se neutralna linija nalazi u ploi (x0 dp/2), presek treba dimenzionisati kao pravougaoni irine B. Za sraunatu statiku visinu odreuje se bezdimenzioni koeficijent k: k= h M au B fB
i iz tabele za dimenzionisanje pravougaonih preseka oita vrednost mehanikog koeficijenta armiranja m . Potrebna povrina armature se sraunava iz izraza: Aa = m 6. korak: B h fB Nu 100 s v s v
Usvaja se broj i prenik ipki armature. Usvojena armatura se rasporeuje u poprenom preseku, vodei rauna o zahtevima propisanih Pravilnikom (debljina zatitnog sloja, isto rastojanje izmeu ipki). Sraunava se poloaj teita a1 usvojene armature u odnosu na zategnutu ivicu preseka i stvarna statika visina h, koja se uporeuje sa raunskom. Po potrebi se koriguje pretpostavljeno a1 i proraun u potpunosti ponavlja. Konano se konstruie popreni presek usvojenih dimenzija, armiran usvojenom koliinom armature, i prikazuje u odgovarajuoj razmeri (1:10) sa svim potrebnim kotama i oznakama.
7. korak:
8. korak:
Primer 14. Odrediti potrebnu povrinu armature za T presek zadatih geometrijskih karakteristika, optereen uticajima usled stalnog (Mg , Ng) i povremenog (Mp , Np) optereenja. Podaci za proraun: Mg = 300 kNm Mp = 250 kNm Ng = 500 kN Np = 400 kN B = 180 cm b = 30 cm dp = 10 cm d = 60 cm MB 25 RA 400/500
Mu = 1.6 300 + 1.8 250 = 930 kNm Nu = 1.6 500 + 1.8 400 = 1520 kN MB 25 fB = 1.725 kN/cm2 pretpostavljeno: a1 = 7 cm h = 60 - 7 = 53 cm
PRIMERI ZA VEBE
36
60 M au = 930 + 1520 - 7 10- 2 = 1279.6 kNm 2 s bp = 1.67 1279.6 10 2 = 1.631 = 1.67 kN/cm2 e bp = 2 1 - 1 10 1.725 180 10 53 - 2 x0 = 1.631 10 53 - = 6.73 cm > dp/2 = 5 cm 1.631 + 10 2
ea = 10
Kako se neutralna linija nalazi u rebru, potrebna povrina armature se odreuje iz izraza koji odgovaraju "T" preseku. Kako je B/b = 180/30 = 6 > 5, moe se primeniti uproen postupak (zanemarenje nosivosti rebra), pa se potrebna povrina armature odreuje iz izraza: Aa = 1279.6 10 2 1520 = 28.65 cm2 10 40 53 - 40 2 usvojeno: 6R25 (29.45 cm2) a1 = 4 4.5 + 2 10 = 6.33 cm 6
37
eb
dp
sb h1x
yb2
ebd
h2(x-d p)
Mu Nu
Dbu2
zb2
Dbu1
zb1
yb1
Aa1
a1 a1 b
h-x
Gb
Zau
ea1
pri emu su sile Dbu1 i Dbu2 sile koje odgovaraju pravougaonim presecima dimenzija Bx, sa maksimalnom dilatacijom eb (na gornjoj ivici ploe), odnosno dimenzija (B-b)(x-dp), sa dilatacijom ebd (na donjoj ivici ploe). Sile Dbu1 i Dbu2 se mogu sraunati kao: Dbu1 = ab1 B x fB = ab1 s B h fB ; s = x/h Dbu2 = ab2 (B-b) (x-dp) fB = ab2 (B/b-1) (s-d) b h fB ; d = dp/h pri emu koeficijenti punoe naponskog dijagrama betona ab1 i ab2 odgovaraju dilatacijama eb i ebd respektivno. Postupak se sastoji u odreivanju ekvivaletnog pravougaonog preseka, irine bi = kB, kome pri istom poloaju neutralne linije odgovara sila: Dbu,i = ab1 bi x fB = ab1 s k B h fB = Dbu = Dbu1 - Dbu2 Izjednaavanjem ovih izraza, koeficijent k se moe sraunati kao: a b d k = 1 - b 2 1 - 1 - a b1 s B U tabeli u prilogu (PBAB 1, str. 187, tabela 84/1) date su vrednosti bezdimenzionog koeficijenta k za razliite odnose B/b i d/s, a u zavisnosti od poloaja neutralne linije. Praktian postupak dimenzionisanja prikazan je u Primeru 15.
Ovaj postupak je ITERATIVAN, pa se postavlja pitanje opravdanosti njegove primene s obzirom na: (a) injenicu da se iz tablica dobija ista vrednost k za npr. d/s=0.05 i s=0.05 kao i za d/s=0.35 i s=0.35 to nikako nije tano (razliite vrednosti, a time i odnosi ab1 i ab2); (b) mala tanost (broj decimala) tabulisanih vrednosti; (c) nemogunost primene postupka za sluaj B<b, koji je zapravo najinteresantniji (ne postoje tabulisane vrednosti, a s druge strane za ovaj sluaj postupak NIJE NA STRANI SIGURNOSTI) - predlog je da u ovakvim sluajevi koristi taan postupak
PRIMERI ZA VEBE
38
Primer 15. Odrediti visinu i potrebnu povrinu armature za T presek zadatih geometrijskih karakteristika, optereen momentima savijanja usled stalnog (Mg) i povremenog (Mp) optereenja. Podaci za proraun2: Mg = 200 kNm Mp = 250 kNm B = 60 cm b = 30 cm dp = 10 cm MB 30 RA 400/500
1. korak U prvom koraku se pretpostavlja da se neutralna linija nalazi u ploi (bi = B). Sledi: k= 51 770 10 2 60 2.05 = 2.038 eb/ea = 3.5/6.57 ; s = 0.348
x = 0.34851 = 17.7 cm > dp = 10 cm Neutralna linija se nalazi u rebru, pa se presek dimenzionie kao T presek. Kako je B/b = 60/30 = 2<5, potrebno je u proraun uvesti nosivost pritisnutog dela rebra. dp/h = 10/51 = 0.196 0.20 Na levom delu tabele za odreivanje bezdimenzione veliine k potrebno je izabrati kolonu koja odgovara sraunatoj vrednosti dp/h (uokvirena debljom linijom). Ukoliko takva vrednost ne postoji, potrebno je izvriti linearnu interpolaciju (preporuka: odmah interpolirati itavu kolonu, radi jednostavnosti i sagledavanja postupka odreivanja k). U toj koloni potrebno je uoiti PRVU VEU4 vrednost s od sraunate (s=0.348). To je vrednost s=0.40 (svetlo osenen red).
Podaci iz Primera 13, s tim da je B=60 cm umesto B=180 cm S obzirom na manju irinu preseka, dobie se vea povrina armature nego u Primeru 1, pa se pretpostavlja vee a1
Vea vrednost se bira jer se kroz iteracije irina preseka smanjuje, a neutralna linija pomera ka zategnutoj ivici preseka (nasuprot tome, da u tabeli postoje vrednosti za B/b<1, uzimala bi se prva manja vrednost, jer bi se irina idealizovanog preseka poveavala, a neutralna linija pomerala ka pritisnutoj ivici preseka)
PRIMERI ZA VEBE
39
dp/h
0.5 0.45 0.4 0.35 0.3 0.25 0.2 0.15 0.1 0.05 1.5 2 2.5 3 3.5 4
B/b
5 7.5 10 15 20 25
s = x/h
0.5 0.45 0.4 0.35 0.3 0.25 0.2 0.15 0.1 0.05 1 1 1 1 1
k = bi/B
1 1 1 1 1 1 1
0.5 0.44 0.39 0.33 0.28 0.22 0.17 0.11 0.06 0.99 0.99 0.99 0.99 0.99 0.99 0.98 0.98 0.98 0.98 0.98 0.98 0.5 0.44 0.38 0.31 0.25 0.19 0.13 0.06 0.97 0.96 0.95 0.95 0.95 0.94 0.94 0.93 0.93 0.93 0.93 0.93 0.5 0.43 0.36 0.29 0.21 0.14 0.07 0.95 0.92 0.9 0.89 0.89 0.88 0.87 0.86 0.86 0.85 0.85 0.85 0.5 0.42 0.33 0.25 0.17 0.08 0.91 0.87 0.84 0.82 0.81 0.8 0.79 0.77 0.76 0.75 0.75 0.75 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0.87 0.81 0.77 0.75 0.73 0.71 0.7 0.67 0.66 0.65 0.64 0.63 0.5 0.38 0.25 0.13 0.83 0.75 0.7 0.66 0.64 0.62 0.6 0.56 0.54 0.53 0.52 0.51 0.5 0.33 0.17 0.79 0.69 0.62 0.58 0.55 0.53 0.5 0.45 0.43 0.41 0.4 0.39 0.5 0.25 0.75 0.62 0.55 0.5 0.46 0.44 0.4 0.35 0.32 0.3 0.29 0.28 0.5 0.71 0.56 0.47 0.42 0.37 0.34 0.3 0.24 0.21 0.18 0.17 0.16
Na desnom delu tabele se bira kolona sa odgovarajuim odnosom B/b=60/30=2 (uokvirena debljom linijom). Ukoliko kolona sa takvom vrednou ne postoji, ponovo je potrebno izvriti linearnu interpolaciju vrednosti iz susednih kolona. Iz s=0.40 i B/b = 2 dobija se k = 0.81, pa je: bi = 0.8160 = 48.6 cm vrednost irine sa kojom je potrebno nastaviti proraun. 2. korak k= 51 770 10 2 48.6 2.05 = 1.835
eb/ea = 3.5/4.24 ; s = 0.452>0.40 Za dp/h = 0.20 prvo vee s od upravo sraunatog je s = 0.50. Za ovu vrednost i odnos B/b = 2 sledi k = 0.75 (tamno osenen red). Dalje je: bi = 0.7560 = 45.0 cm 3. korak k= 51 770 10 2 45 2.05 = 1.765
PRIMERI ZA VEBE
40
Kako je postignuta potrebna tanost, sraunava se potrebna povrina armature kao: A a = 40.533 45 51 2.05 = 47.67 cm2 100 40
TAAN POSTUPAK DIMENZIONISANJA "T" PRESEKA UZIMAJUI U OBZIR NOSIVOST PRITUSNUTOG DELA REBRA
Poznato je da se potrebna povrina armature jednostruko armiranog preseka odreuje iz uslova ravnotee normalnih sila: SN = 0 Dbu Zau = Nu A a1 = D bu - N u sv (1)
Problem je u tome to je nepoznata vrednost sile Dbu i njen taan poloaj. Veliina sile Dbu se odreuje iz uslova ravnotee momenata savijanja u odnosu na teite zategnute armature: SMa1 = 0 Dbu1 zb1 Dbu2 zb2 = Mau = Mu + Nu (yb1 a1) pri emu su sile Dbu1, Dbu2 odreene kao: Dbu1 = ab1 B x fB = ab1 s B h fB ( s = x/h ) ( d = dp/h ) (2)
a njihov poloaj u odnosu na krajnju pritisnutu ivicu preseka, prema skici na str. 7, kao: zb1 = h h1 x = h (1 h1 s) zb2 = h dp h2 (x dp) = h [(1 d h2 (s d)]
PRIMERI ZA VEBE
41
Sve veliine sa leve strane izraza (2) su funkcija iskljuivo poloaja neutralne linije, pa se problem dimenzionisanja proizvoljnog poprenog preseka zapravo svodi na odreivanje njenog poloaja iz uslova ravnotee momenata savijanja. Ako je poznat poloaj neutralne linije u poprenom preseku, tada veliine koje se pojavljuju u izrazu (2) mogu biti odreene iz sledeih relacija: a. dilatacije betona i zategnute armature (uslov loma): Iz Bernoulli-eve hipoteze ravnih preseka sledi da je dijagram dilatacija po visini preseka pravolinijski, odnosno da se poloaj neutralne linije odreuje iz relacije: s= eb x = h e b + e a1
Iz uslova da bar jedna dilatacija mora dostii graninu vrednost (eb=3.5, ea=10) sledi: s 0.259 = 7/27 ea1 = 10 ; e b = s 0.259 = 7/27 eb = 3.5 ; e a1 = s e a1 1- s 1- s eb s
b. koeficijenti abi , hi (raunski dijagram betona): Koeficijenti punoe naponskog dijagrama ab1 i ab2 su funkcije odgovarajuih dilatacija betona eb, odnosno ebd i mogu se sraunati iz analitikih izraza: e a b = b (6 - e b ) za eb 2 ; odnosno 12 ab = 3 eb - 2 za 2 eb 3.5 3 eb
Zavisno od veliine dilatacija eb, odnosno ebd, iz odgovarajueg izraza se sraunava ab1 (eb), odnosno ab2 (ebd). Naravno, ove vrednosti se mogu, za odgovarajuu (ili najpribliniju) dilataciju, oitati i iz tabela za dimenzionisanje pravougaonih poprenih preseka.
Veliine zb1, zb2 se, prema skici u prilogu, odreuju kao: zb1 = h - h1 x = h (1 - h1 s) zb2 = h - dp - h2 (x - dp) = h [(1 - d - h2 (s - d)] pri emu se vrednosti h1 (eb), odnosno h2 (ebd) odreuju iz tabela za dimenzionisanje ili iz analitikih izraza za odgovarajue dilatacije eb, odnosno ebd: h= 8 - eb za eb 2 ; odnosno 4 (6 - e b ) e (3 e b - 4 ) + 2 h= b za 2 eb 3.5 2 e b (3 e b - 2 )
Uvrtavanjem svih napred navedenih relacija u uslov ravnotee (2), poloaj neutralne linije postaje jednoznano odreen. Meutim, s obzirom na oblik izraza za dilatacije eb i ea1 i koeficijente ab i h, racionalnije je s odreivati iterativno nego traenjem reenja u zatvorenom obliku.
PRIMERI ZA VEBE
42
Dakle, postupak dimenzionisanja se sastoji u pretpostavljanju poloaja neutralne linije, nakon ega se odreuju sve ostale veliine: dilatacije eb i ea1 i koeficijenti ab i h. Meutim, kako je poloaj neutralne linije nasumice pretpostavljen, uslov ravnotee momenata savijanja (2) ne mora biti zadovoljen. Mogu nastupiti tri sluaja: a. uslov ravnotee (2) je zadovoljen - potpuno neverovatno u prvom koraku b. u uslovu ravnotee (2) leva strana je vea od desne - moment rezultante unutranjih sila je vei od spoljanjeg momenta Mau treba pomeriti neutralnu liniju ka pritisnutoj ivici preseka, odnosno smanjiti s c. u uslovu ravnotee (2) leva strana je manja od desne - moment rezultante unutranjih sila je manji od spoljanjeg momenta Mau treba pomeriti neutralnu liniju ka zategnutoj ivici preseka, odnosno poveati s Postupak se u potpunosti ponavlja dok se ne zadovolji uslov ravnotee (2), odnosno do postizanja eljene tanosti, npr. max. 1% od vrednosti Mau.
Primer 16. Dimenzionisati presek iz Primera 15 tanim postupkom. 1. korak: Racionalno je najpre proveriti da li se neutralna linija nalazi u ploi ili rebru, to u daljem moe pojednostaviti proraun. Stoga se pretpostavlja s = dp/h = 0.196. Sledi: s < 0.259 ea1 = 10 , eb = 0.196/(1-0.196)10 = 2.439 a b1 = 2.439 (3 2.439 - 4 ) + 2 3 2.439 - 2 = 0.389 = 0.727 ; h1 = 2 2.439 (3 2.439 - 2 ) 3 2.439
Dbu1 = 0.727600.196512.05 = 893.8 kN zb1 = 51(1-0.3890.196) = 47.11 cm ebd = 0 Dbu2 0 SMa1 = 893.847.1110-2 = 421.1 kNm < Mu = 770 kNm s>0.196 2. korak: pretpostavljeno s = 0.40
s > 0.259 eb = 3.5 , ea1 = (1-0.40)/0.403.5 = 5.25 a b1 = 3.5 (3 3.5 - 4 ) + 2 3 3.5 - 2 = 0.810 ; h1 = = 0.416 2 3.5 (3 3.5 - 2 ) 3 3.5
Dbu1 = 0.810600.40512.05 = 2031.3 kN zb1 = 51(1-0.4160.4) = 42.51 cm ebd = (0.40-0.196)/ 0.403.5 = 1.784
PRIMERI ZA VEBE
43
a b2 =
Dbu2 = 0.627(60-30)(0.40-0.196)512.05 = 400.9 kN zb2 = 51 - 10 - 0.369(0.451 - 10) = 37.17 cm SMa1 = (2031.342.51 - 400.937.17)10-2 = 714.6 kNm < Mu = 770 kNm s > 0.40 3. korak: pretpostavljeno s = 0.50
s > 0.259 eb = 3.5 , ea1 = (1-0.50)/ 0.503.5 = 3.50 a b1 = 3.5 (3 3.5 - 4) + 2 3 3.5 - 2 = 0.810 ; h1 = = 0.416 2 3.5 (3 3.5 - 2 ) 3 3.5
Dbu1 = 0.810600.50512.05 = 2539.1 kN zb1 = 51(1-0.4160.5) = 40.39 cm ebd = (0.50-0.196)/ 0.503.5 = 2.127 a b2 = 2.127 (3 2.127 - 4 ) + 2 3 2.127 - 2 = 0.687 ; h2 = = 0.379 2 2.127 (3 2.127 - 2 ) 3 2.127
Dbu2 = 0.687(60-30)(0.50-0.196)512.05 = 654.4 kN zb2 = 51 - 10 - 0.379(0.551 - 10) = 35.12 cm SMa1 = (2539.140.39 - 654.435.12)10-2 = 795.7 kNm > Mu = 770 kNm 0.50 > s > 0.40 4. korak: pretpostavljeno s = 0.467
s > 0.259 eb = 3.5 , ea1 = (1-0.467)/ 0.4673.5 = 3.998 ; ab1 = 0.810 , h1 = 0.416 Dbu1 = 0.810600.467512.05 = 2370.5 kN zb1 = 51(1-0.4160.467) = 41.10 cm ebd = (0.467-0.196)/ 0.4673.5 = 2.030 a b2 = 2.03 (3 2.03 - 4 ) + 2 3 2.03 - 2 = 0.672 ; h2 = = 0.376 2 2.03 (3 2.03 - 2 ) 3 2.03
44
zb2 = 51 - 10 - 0.376(0.46751 - 10) = 35.81 cm SMa1 = (2370.541.10 - 570.235.81)10-2 = 770.0 kNm = Mu s = 0.467 Dbu = 2370.5 - 570.2 = 1800.2 kN Zbu = Dbu - Nu = 1800.2 kN Aa1 = 1800.2 / 40.0 = 45.01 cm2 < 47.67 cm2 = Aa1,potr. (priblini postupak - primer 15) usvojeno: 10R25 (49.09 cm2) a1 = 4 (4.5 + 10 ) + 2 15.5 = 8.9 cm hstv.= 60 - 8.9 = 51.1 cm > hra.= 51 cm 10
PRIMERI ZA VEBE
45
eb 3.5
ea2 ebd
sb f B
zb2 h2(x-d p) h1x zb1
y b2
Mu Nu
Aa2
d h
Gb
Dau
h - a2
Dbu2
Dbu1
y b1
Aa1
a1 a1 b
h-x
ea1 10
Zau
poznato:
geometrija preseka (B , b , d , dp) kvalitet materijala (MB, fB, sv) koliina i poloaj armature u preseku (Aa1 , Aa2 , a1 , a2) normalna sila Nu za koju se sraunava Mu
Na raspolaganju imamo dva uslova ravnotee, iz kojih moemo odrediti dve nepoznate veliine. To su npr. poloaj neutralne linije s i traeni moment Mu. Postupak e biti prikazan na preseku oblika T, proraunom e biti obuhvaena ukupna armatura u preseku, a moment loma e biti odreen za presek napregnut na sloeno savijanje. Iz ovog sluaja se mogu izvesti svi ostali, jednostavniji sluajevi (isto savijanje, pravougaoni presek, samo zategnuta armatura u preseku obuhvaena proraunom i sve kombinacije).
(1)
Koeficijenti punoe naponskog dijagrama ab1 i ab2 su funkcije odgovarajuih dilatacija betona eb, odnosno ebd i mogu se sraunati iz analitikih izraza: e a b = b (6 - e b ) za eb 2 ; odnosno 12
PRIMERI ZA VEBE
ab =
3e b - 2 za 2 eb 3.5 3e b
46
Zavisno od veliine dilatacija eb, odnosno ebd, uzima se odgovarajui izraz i sraunava ab1 (eb), odnosno ab2 (ebd). Naravno, ove vrednosti se mogu, za odgovarajuu (ili najpribliniju) dilataciju, oitati i iz tabele za dimenzionisanje pravougaonih poprenih preseka. Unutranje sile u armaturi su odreene izrazima: Zau = Aa1 sa1 Dau = Aa2 sa2 ; ; pri emu je pri emu je sa1 = Ea ea1 sv sa2 = Ea ea2 sv
Presek je u graninom stanju ako je bar jedna od dilatacija eb, odnosno ea1 dostigla graninu vrednost. Kako su dilatacija betona eb, odnosno dilatacija zategnute armature ea1, jednoznano odreene za poznat bezdimenzioni koeficijent poloaja neutralne linije s, izrazima: s 0.259 = 7/27 ea1 = 10 ; e b = s 0.259 = 7/27 eb = 3.5 ; ea1 = s ea1 1- s 1- s eb s
to je izborom veliine s kao parametra potpuno odreeno stanje unutranjih sila u preseku. Naravno, za nasumice izabrano s nije zadovoljen uslov ravnotee SN = 0, pa se postupak odreivanja poloaja neutralne linije sprovodi iterativno. Za pretpostavljenu vrednost s (ili para dilatacija eb/ea1 , od kojih bar jedna dostie graninu vrednost) se sraunaju sve unutranje sile i proveri uslov ravnotee SN = 0. Tom prilikom mogu nastupiti tri sluaja: a. uslov ravnotee (1) je zadovoljen - potpuno neverovatno u prvom koraku b. uslov ravnotee (1) umesto nule daje pozitivan rezultat (za oblik u kome je napisan) rezultanta unutranjih sila je vea od spoljanje sile pritiska treba pomeriti neutralnu liniju ka pritisnutoj ivici preseka, odnosno smanjiti s c. uslov ravnotee (1) umesto nule daje negativan rezultat (za oblik u kome je napisan) rezultanta unutranjih sila je manja od spoljanje sile pritiska treba pomeriti neutralnu liniju ka zategnutoj ivici preseka, odnosno poveati s Postupak se u potpunosti ponavlja dok se ne zadovolji uslov ravnotee (1), odnosno do postizanja eljene tanosti, npr. max. 1% od vee od sila Dbu1, Zau.
PRIMERI ZA VEBE
47
Moment loma preseka Mu se odreuje iz uslova ravnotee momenata u odnosu na teite zategnute armature u preseku:
Primer 17. Odrediti moment loma za presek prikazan na skici, optereen na isto savijanje. Podaci za proraun: MB 40 RA 400/500 fB = 2.55 kN/cm2 sv = 40 kN/cm2
PRIMERI ZA VEBE
48
a2 = d=
dp 12 = = 0.163 h 73.44
U prvom koraku najracionalnije je pretpostaviti da se neutralna linija nalazi na donjoj ivici ploe, kada je pritisnuta zona betona pravougaonog oblika. Sledi: s = 0.163 < 0.259 = 7/27 ea1 = 10 ; e b = ea 2 = 0.163 10 = 1.953 1 - 0.163
0.163 - 0.061 400 1.953 = 1.221 < ev = = 1.905 0.163 210 103
sa2 = 1.22110-3210103 = 256.4 MPa = 25.64 kN/cm2 ea1 = 10 > ev sa1 = sv = 400 MPa = 40 kN/cm2 Vrednost koeficijenta punoe naponskog dijagrama betona ab1 oitava se iz tabela za dimenzionisanje pravougaonih preseka ili sraunava iz analitikog izraza: ab1 = 1.953 (6 - 1.953) = 0.659 ; ab2 = 0 12
Uvrtavanjem sraunatih vrednosti u izraze za unutranje sile sledi: Dbu1 = 0.6590.1632473.442.55 Dbu2 = Dau = 9.8225.64 Zau = 39.2740 = 483.7 kN = 0.0 kN
= 251.7 kN = 1570.8 kN
Konano, proverava se uslov ravnotee normalnih sila: SN = 0: SN = 0: Dbu1 Dbu2 + Dau Zau Nu = 0 483.7 0 + 251.7 1570.8 0 = -835.4 < 0 s > 0.163 S obzirom da uslov ravnotee nije zadovoljen, potrebno je korigovati proraun. Kako ukupna unutranja sila zatezanja premauje silu pritiska, potrebno je neutralnu liniju pomeriti ka zategnutoj ivici preseka, tako da e pritisnuta povrina betona postati oblika "T". S obzirom da je u prvom koraku dolo do relativno velikog odstupanja u uslovu ravnotee normalnih sila, u drugom koraku se pretpostavlja znatno vea vrednost bezdimenzionog koeficijenta poloaja neutralne linije s i itav napred izloeni postupak u potpunosti ponavlja.
PRIMERI ZA VEBE
49
2. korak:
eb = 3.5 ab1 =
ea1 = 5.25 > ev sa1 = sv = 400 MPa = 40 kN/cm2 ea 2 = e bd = 0.4 - 0.061 3.5 = 2.964 > ev sa2 = sv = 400 MPa = 40 kN/cm2 0.4 0.4 - 0.163 3 2.07 - 2 3.5 = 2.070 ab 2 = = 0.678 0.4 3 2.07 = 1455.3 kN = 480.6 kN = 392.7 kN = 1570.8 kN
Dbu1 = 0.8100.42473.442.55 Dbu2 = 0.678(24 40)(0.4 0.163)73.442.55 Dau = 9.8240 Zau = 39.2740 SN = 0:
S obzirom da uslov ravnotee nije zadovoljen, potrebno je izvriti novu korekciju. Kako ukupna unutranja sila pritiska sada premauje silu zatezanja, sledi: 0.4 > s > 0.163 3. korak: s = 0.27 > 0.259 = 7/27 eb = 3.5 ; ea1 = 3 3.5 - 2 = 0.810 3 3.5 1 - 0.27 3.5 = 9.46 0.27
eb = 3.5 ab1 =
ea1 = 9.46 > ev sa1 = sv = 400 MPa = 40 kN/cm2 ea 2 = e bd = 0.27 - 0.061 3.5 = 2.706 > ev sa2 = sv = 400 MPa = 40 kN/cm2 0.27 0.27 - 0.163 1.382 3.5 = 1.382 ab 2 = (6 - 1.382 ) = 0.532 0.27 12 = 982.3 kN
Dbu1 = 0.8100.272473.442.55 Dbu2 = 0.532(24 40)(0.27 0.163)73.442.55 Dau = 9.8240 Zau = 39.2740
PRIMERI ZA VEBE
50
SN = 0:
982.3 (169.8) + 392.7 1570.8 0 = -25.9 < 0 s > 0.27 0.4 > s > 0.27
4. korak:
eb = 3.5 ab1 =
ea1 = 9.256 > ev sa1 = sv = 400 MPa = 40 kN/cm2 ea 2 = e bd = 0.274 - 0.061 3.5 = 2.718 > ev sa2 = sv = 400 MPa = 40 kN/cm2 0.274 0.274 - 0.163 1.416 3.5 = 1.416 ab 2 = (6 - 1.416) = 0.541 0.274 12 = 998.3 kN
Dbu1 = 0.8100.2742473.442.55 Dbu2 = 0.541(24 40)(0.274 0.163)73.442.55 Dau = 9.8240 Zau = 39.2740 SN = 0:
Zadovoljenjem uslova ravnotee normalnih sila odreen je poloaj neutralne linije u preseku i veliina unutranjih sila. Da bi se mogao ispisati uslov ravnotee momenata savijanja, potrebno je iz izraza odrediti i poloaj sila Dbu1, Dbu2, odnosno veliinu kraka unutranjih sila zb1, zb2: eb = 3.5 h1 = 3.5 (3 3.5 - 4 ) + 2 = 0.416 2 3.5 (3 3.5 - 2 )
zb2 = 73.44 [(1 0.163 0.359 (0.274 0.163)] = 58.51 cm Traena vrednost momenta loma dobija se iz sume momenata oko teita zategnute armature: Mau = 998.365.06 (179.8) 58.51 + 392.7(73.44 4.5) = 102540 kNcm
M u = 1025 .4 kNm
5
Uporediti sa nosivou preseka iz Primera 10 (pravougani presek armiran istom armaturom, isto savijanje)
PRIMERI ZA VEBE
51
Primer 18. Odrediti moment loma za presek prikazan na skici, ukoliko je, pored momenta savijanja, optereen i graninom raunskom silom pritiska Nu = 800 kN. Podaci za proraun: MB 40 RA 400/500 fB = 2.55 kN/cm2 sv = 40 kN/cm2
h = 80 - 6.56 = 73.44 cm Aa2 = 9.82 cm2 (2R25) a2 = 4.5 cm U prvom koraku se pretpostavlja da se neutralna linija nalazi na donjoj ivici ploe. Sledi: s = 0.163 < 0.259 = 7/27 ea1 = 10 ; e b = ea 2 = 0.163 10 = 1.953 1 - 0.163
0.163 - 0.061 400 1.953 = 1.221 < ev = = 1.905 0.163 210 103
sa2 = 1.22110-3210103 = 256.4 MPa = 25.64 kN/cm2 ea1 = 10 > ev sa1 = sv = 400 MPa = 40 kN/cm2 ab1 = 1.953 (6 - 1.953) = 0.659 ; ab2 = 0 12
Uvrtavanjem sraunatih vrednosti u izraze za unutranje sile sledi: Dbu1 = 0.6590.1638073.442.55 Dbu2 = Dau = 9.8225.64 Zau = 39.2740 = 1612.5 kN = 0.0 kN
= 251.7 kN = 1570.8 kN
Konano, proverava se uslov ravnotee normalnih sila: SN = 0: 1612.5 0 + 251.7 1570.8 800 = 506.7 < 0 s > 0.163
PRIMERI ZA VEBE
52
Postupak se ponavlja variranjem s do zadovoljenja uslova ravnotee normalnih sila. Rezultati prorauna prikazani su tabelarno.
s
(-)
eb1
()
ea1
()
ea2
()
sa2
(MPa)
Dau
(kN)
ab1
(-)
Dbu1
(kN)
ebd
()
ab2
(-)
Dbu2
(kN)
sa1
(MPa)
Zau
(kN)
SNu
(kN)
10 10 10 10
1.734 364.1 357.5 0.733 2197.3 0.457 0.211 57.9 1.589 333.7 327.6 0.716 2037.5 0.328 0.155 30.9 1.661 348.8 342.5 0.725 2117.4 0.392 0.183 43.4 1.621 340.4 334.2 0.720 2072.8 0.357 0.168 36.2
1570.8 -36.6
Zadovoljenjem uslova ravnotee normalnih sila odreen je poloaj neutralne linije u preseku i veliina unutranjih sila. Da bi se mogao ispisati uslov ravnotee momenata savijanja, potrebno je iz izraza odrediti i poloaj sila Dbu1, Dbu2, odnosno veliinu kraka unutranjih sila zb1, zb2: eb = 2.379 h1 = 2.379 (3 2.379 - 4 ) + 2 = 0.387 2 2.379 (3 2.379 - 2 )
zb2 = 73.44 [(1 0.163 0.339 (0.192 0.163)] = 60.72 cm Traena vrednost momenta loma dobija se iz sume momenata oko teita zategnute armature: Mau = 2072.867.97 36.260.72 + 334.2(73.44 4.5) = 161733 kNcm d 80 M u = M au - N u - a 1 = 161733 - 800 - 6.07 = 134980 kNcm 2 2
M u = 1349.8 kNm pri N u = 800 kN
6
eb1
()
ea1
()
ab1
(-)
Dbu1
(kN)
ebd
()
ab2
(-)
Dbu2
(kN)
sa1
(MPa)
Zau
(kN)
SNu
(kN)
0.219
2.805
10
0.762
2501.7
0.713
0.314
130.9
400
1570.8
0.00
Uporediti sa nosivou preseka iz Primera 11b (pravougaoni presek armiran istom armaturom, Nu = 800 kN)
Uporediti sa nosivou preseka iz Primera 11a (pravougaoni presek armiran istom armaturom, Nu = 800 kN). Potpuno oekivano, doprinos pritisnute armature kod T preseka je manji nego kod odgovarajueg pravougaonog, i iznosi 1.47% umesto 5.72% (Primer 11).
PRIMERI ZA VEBE