RJENIK PEDAGOKIH POJMOVA AKCIJSKO ISTRAIVANJE je fleksibilan proces u kome se smjenjuju akcija (promjena, poboljanje) i istraivanje (razumijevanje, znanje).

. Ono se koristi da bi se prikupi le informacije o provoenju neke drutvene akcije ili intervencije. Pod akcijom se p odrazumijeva bilo kakva drutvena akcija. Akcijska istraivanja su specifina vrsta pr imijenjenih istraivanja (jer problem istraivanja moe biti sasvim praktian, a da se s amo istraivanje u tom trenutku ne smatra praktinim). Za ova istraivanja je karakter istino da kao output moraju imati razne elaborate i izvjetaje koji su namijenjeni laicima kao to su rukovoditelji i slubenici, a ne nauna i struna javnost. (Fajgelj, Stanislav (2004): Metode istraivanja ponaanja, Beograd, Centar za primijenjenu psi hologiju) AKTIVNO SLUANJE je kljuni element uspjenog procesa komunikacije. Ono predstavlja vljavanje u ono o emu osoba koju sluamo govori, ali ne u mjeri da osjeate bol. To s e ne odnosi samo na ono to je negativno, nego i na pozitivno. Za aktivno sluanje j e bitno: donijeti odluku da elite sluati gledati osobu u oi ne govoriti previe, ne prekidati osobu dok govori nauiti utjeti nauiti izbjegavati uznemiravajue faktore (http://luk.link.ba/dobro_je_znati/komunikacija/aktivnosluanje)

EMANCIPACIJA oslobaanje od podinjavanja kao oslobaanje za zrelost i samoodreen cipacija tei jednakosti prava i dunosti svih lanova drutva. U pedagokom smislu prokla mira odgoj koji tei zrelosti i samoodreenju. Emancipacija znai i oslobaanje subjekat a (npr. mladei) u ovom drutvu iz uvjeta koji ograniavaju njihovu racionalnost i s n jom povezanu drutvenu djelatnost. (Koenig, Eckard Zedler, Peter (2001): Teorije z nanosti o odgoju, Zagreb, Educa)

EMPATIJA se moe definirati kao poimanje ili zamiljanje neijeg duevnog stanja il osti. Duevno stanje je obuhvatan pojam, a ovdje on oznaava svijest, misao, namjeru, u d, elju, pa i osjeanja. Onaj koji empatizira, po nekim shvaanjima, ne mora stvarno doivljavati ona osjeanja koja doivljava osoba u iji poloaj i preivljavanje se unosi. J ednostavno se moe rei da je empatija spoznajno-emocionalna sposobnost uivljavanja u poloaj druge osobe i sagledavanje svijeta njezinim oima. (Bratani, Marija (1991): Mikropedagogija, Zagreb, kolska knjiga) IMPLICITNA PEDAGOGIJA je shvaanje odgoja koje se kod pojedinca formira pod utjeca jem svog osobnog iskustva, sustava vrijednosti i stavova u koje duboko vjeruje i ona moe biti u velikoj mjeri neovisna (a samim tim i u raskoraku) od eksplicitne pedagogije, kakvu predstavljaju propisani i ozvanieni pedagoki stavovi, koji se na laze u udbenicima, programima i za koje se zalau autoriteti. Izmeu ove dvije pedago gije nikada nema potpunog sklada i poklapanja, a pojedinac obino nije ni svjestan toga da esto govori i pie jedno a govori drugo. (Kamenov, Emil : Metodika vaspitno-obrazovnog rada sa predkolskom djecom, Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva) To znaci da je nesto sadrzeno u necemu i da se podrazumeva da je TU i da je TO a li nije receno,precutno je i diskretno. To znaci kad nekom neces da kazes nesto nego mu samo stavis do znanja i da se po drazumeva. Ma samo krace Podrazumeva se. INDIVIDUALIZACIJA (lat. individuum, pojedinac) zbivanje i proces izdvajanja poje dinca iz neeg opeg; in kojim neto postaje pojedincem ili kojim se pojaava neija osobit ost (individualnost), promatranje nekoga ili neeg prema svojoj osobitosti, ogrania vanje na pojedinca.

(Ani-Klai-Domovi (1999): Rjenik stranih rijei, Zagreb, Sani-Plus) INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP jeste pristup obrazovanju kojim se uzima u obzir ono to svako dijete donosi u situaciju u kojoj se odvija proces uenja. Polazite je u ovo m pristupu da dva djeteta koja se poinju baviti nekom obrazovnom aktivnou, nikada n e nastupaju na isti nain. Djeca unose u neku aktivnost svoja osobna iskustva, shv aanja, vjetine, linost, itd. Da bi se proces odgajanja i obrazovanja (poduavanja) us pjeno odvijao (odnosno donio neke pozitivne promjene), odgajatelj mora imati osjea j za ove razlike. Individualiziranim pristupom bolje se uravnoteuju potrebe pojed inca i potrebe grupe i formira mnijenje, te odvija proces usvajanja demokratskih vrijednosti (i za djecu i za odgajatelje). (Saifer-Baumann-Isenberg-Jalongo (20 00): Individualizirana nastava u ranom odgoju djece, Sarajevo, COI Step by Step) INTERAKCIJA meusobno djelovanje ljudi koji jedan prema drugome zauzimaju stavove i koji sebi obostrano odreuju ponaanje. Interakcija kao aktualan odnos se oituje u meusobnom djelovanju osoba koje obostrano odreuju svoja ponaanja na temelju stavova koje jedna prema drugoj zauzimaju. (Bratani, 1991) KONSTRUKTIVIZAM nadogradnja mentalnih obrazaca kako bismo prihvatili nova iskust va. Uvijek u proces uenja ulaemo prethodno znanje. Konstruktivisti smatraju da se uenje javlja kada dijete tei tome da osmisli svijet koji ga okruuje. Uenje postaje i nteraktivni proces u koji su ukljuena djeca, odrasli, druga djeca iz okruenja i ok ruenje. Djeca konstruiraju ili izgrauju vlastito razumijevanje svijeta. Nastoje os misliti ono to se dogaa oko njih tako to sintetiziraju nova iskustva sa onima koja su stekla ranije. (Hansen-Kaufmann-Saifer (2000): Stvaranje uionica u kojima dijete ima centralnu u logu, Sarajevo, COI Step by Step) i rima etni Sadraji pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program konkret izacija nastavnog plana. (Poljak, Vladimir (1990): Didaktika, Zagreb, kolska knjiga) NASTAVNI PLAN je kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju: odgojno-obrazovna podruja, odnosno predmeti koji e se obuavati u odreenoj kol redoslijed obuavanja tih podruja, odnosno predmeta po razredima ili semest tjedni broj sati za pojedino podruje, odnosno nastavni predmet. NASTAVNI PROGRAM je kolski dokument kojim se propisuje opseg,dubina, redoslijed nastavnih sadraja. Nastavnim programom propisuju se konkr

OBRAZOVANJE pruanje sredstava uz pomo kojih dijete moe, prvo na jednostavniji, a tim na sve sloeniji nain, da sreuje iskustvo. Njime se zadovoljava osnovna djeja pot reba za interakciju i uspjeno ukljuivanje u svoju okolinu, to je uvjetovano izgraiva njem, uvjebavanjem i unapreivanjem odgovarajuih vjetina i fizikih, saznajnih, afektiv nih i socijalnih sposobnosti, potrebnih za snalaenje i djelovanje u njoj. (Kamenov, Emil (1987): Predkolska pedagogija 1, Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva)

ODGOJ sustav formativnih postupaka, koji se poinju primjenjivati od roenja djetet da bi se planski utjecalo na tijek, pravac i domet njegovog razvoja, usklaen sa zakonitostima razvoja i osobenostima uzrasta, razvojnim potrebama i mogunostima k onkretnog djeteta, kao i zahtjevima drutvene zajednice kojoj ono pripada, odnosno ciljevima odgoja u odreenom drutvu. Odgojem se bude i aktualiziraju djeji psihofiz iki potencijali, potiu i usmjeravaju pozitivne tendencije koje se ispoljavaju u ra zvoju, zadovoljavaju djeje potrebe kao stalan izvor novih razvojnih mogunosti i st varaju uvjeti za to bolje i potpunije izraavanje i koritenje ovih mogunosti za posti zanje sve viih nivoa u sposobnostima, proirivanje i usavravanje iskustva, izgraivanj

e voljno-karakternih osobina i stavova, oplemenjivanje emocija i mijenjanje ponaa nja djeteta, odnosno uobliavanje i razvijanje svih pozitivnih osobina njegove lino sti. (Kamenov, 1987) PEDAGOGIJA znanost o odgoju, vjetina odgajanja, znanost koja istrauje i prouava one i sredstva pomou kojih se najbolje mogu postii odgojni ciljevi. (Ani-Klai-Domovi, 1999) SOCIJALNA PERCEPCIJA ukazuje na meuzavisno percipiranje osoba u socijalnoj situac iji. Nije svejedno polazimo li u percipiranju druge osobe sa stajalita da ona doiv ljava svijet kao mi, ili se pak pokuavamo empatiki uivjeti u njezin svijet i respek tirati je takvu kakva ona jeste. (Bratani, Marija (1991): Mikropedagogija, Zagreb , kolska knjiga) SOCIJALIZACIJA je proces kojim se dijete adaptira drutvenoj sredini, uspostavlja sa njom harmonian odnos, asimilira je i integrira se u nju, razvijajui pri tome lj udska svojstva. (Kamenov, 1987) UENJE je proces u kojem se stjeu iskustva i usvajaju znanja, usmjeravan obrazovanj em ali zavisan i od napora koji u njega uloi ljudska jedinka. Uenje se definira ka o proces svjesno usmjeren na pribavljanje, razumijevanje i usvajanje injenica, po jmova, zakljuaka, stavova i generalizacija o predmetima, pojavama i naina postupan ja sa njima, preraenim, uopenim i sreenim u sustave znanja. (Kamenov, 1987)

ZNANJE objektivna svijest o neemu, poznavanje i razumijevanje neke injenice, zbiv nja, pojma, pravila, principa, zakonitosti ili strategije, odnosno sposobnost nj ihove primjene. Javlja se kao posljedica uenja, preraenog i uoblienog osobnog iskus tva ili usvajanja kolektivnog iskustva. (Kamenov, 1987)