IzrazAsIv:A xicAodnosi

senastrogenametnutestandarde
AsIv:L xicLzakoritenjeen-
ergijeuzgradama.Rezultiraizuzet-
noniskoenergetskim zgradamakoje
trebajumaloenergijezazagrijava-
njezraka.
PrvezgradepremaprincipuAsIv:L
xicLizgraenesuuDarmstadtuuNjemakoj1990.
godine,auseljenesusljedeegodine.Urujnu1996.
uDarmstadtujeutemeljenInstitut pasivne kue
(Passivhaus Institut)radipromicanjaikontrole
standarda.OdtadajeuEuropiizgraenovieod
6000zgrada,odegaveinauNjemakojiAustriji,a
ostaleuzemljamairomsvijeta.Prva AsIv:A xicA
usjevernojAmericijeizgraenauUrbani,Illinois,
2002.Tujei AsIv:A xicA izgraenauMinnesoti,
najezinomkampuWaldsee,aizgradio
jujeConcordiaLanguageVillages.
uvod
z
AsIv:A xicA

s1A:LAL
Zahtjev zagrijanjemprostora
1cxcvI cALL:A
cLx1IA:L I IzcAL:A
Pasivnesolarnezgrade
Super izolacija
Naprednatehnologijaprozora
Nepropusnostzraka
Ventilacija
Grijanjeprostora
Rasvjetaielekrtiniureaji
xvALI1L1A zIvc1A
1
1.1
2
3
3.1
3.2
3.3
3. 4
3.5
3.6
3.7
4
4
5
6
8
9
10
1
13
15
15
16
19
Sadraj
rd. br. str. poglavlje
sALzA

AsIv:A xicA

Standard
Ovisustandardipuno
viiodstandardakuakoje
susagraenepremaveini
uobiajenihgraevinskih
kodeksa.Nacionalnepart-
nereunutarkonzorcijaza
promocijueuropskih
AsIv:IH xicA smatra
sedoneklefleksibilnima
ulokalnojadaptacijitih
ogranienja.
-Zgradanesmijekoristiti
vieod () 15 kWh/m2a
(4,755 Btu/ft2/yr)zatop-
linskuenergiju.
Standard
pasivnekue
nalaedazgrada
budeunutar
sljedeih
granica:
-Specino toplinsko op-
tereenjezaizvor topline
naprojektnoj tempera-
turimorabitimanjaod 10
W/m2 (3.17 Btu/ft2).
-Kod zgradeupotlakuod 50
Paispod atmosferskogtlaka,
zgradanesmijeproputati
koliinuzrakaveuod 60
posto volumenakuepo
satu(n50 0.6/h).
-Ukupnaosnovna
potronjaenergije(za
grijanje, topluvoduiele-
ktrinustruju) nesmije
bitiveaod (n50 0.6/h).
Postiuistand-
ardeAsIv:L xicL,
takvimzgradamavie
nijepotreban konven-
cionalnisustav gri-
janja.To jeitemeljnicilj
pasivnekue.Meutim,
to neznaidanikakvo
grijanjenijepotrebno te
veinazgradagraenih
premastandarimaA-
sIv:L xicL imasustav
kojiomoguavamali
stupanj dodatnoggrijan-
japrostora.To senajee
postieniskokoliinskim
sustavomventilacijeza
obnovutopline, kojije
potreban zaodravanje
kvalitetezraka, anekon-
vencionalnimvodenim
grijanjemilisustavom
grijanjatjeranimzrakom
veekoliine, kao to je
opisano udijelugrijanje
prostora.
Zahtjevzagrijanjem
prostora:
01.
01.1
o. s1A:LAL
6
AsIv:A xicA

02.
Trokovigraenja
Sobziromnapaljiv
dizajnipoveanukonku-
rentnostuopskrbiposebno
dizajniranihgraevinskih
proizvodaAsIv:L xicL,
uNjemakojjesada
mogueizgraditizgrade
kojeimajuistucijenukao
onekojesugraenepre-
mauobiajenimnjemakim
graevinskimstandardima.
UHrvatskojjecijena
gradnjeAsIv:L xicL
15%veaodcijenekue
graenepremauobiajenim
standardima.
Uzgradamapremaprincipima
AsIv:L xicL utedazbogodbaciv-
anjakonvencionalnogsustavagri-
janjamoesekoristitizananciranje
poboljanjaizolacijeisustavaventi-
lacijezaobnovutopline.Sobziromna
paljiv dizajn ipoveanukonkurent-
nostuopskrbiposebno dizajniranih
graevinskih proizvodaAsIv:L
xicL, uNjemaoj jesadamogueiz-
graditizgradekojeimajuistucijenukao
onekojesugraenepremauobiajenim
njemakimgraevinskimstandardima,
kao to jeto uinjeno sastanovimau
Vaubanu, Freiburg.Procjeneukazuju
da, iako jeto tehnikimogue, cijene
zadovoljavanjastandardapasivnekue
znaajno rastukadasegradiusjevenoj
Skandinavijiiza60geografskeirine.
1cxIvI cALL:A
S
AsIv:A xicA

03.
Projektiranje
iizgradnja
AsIv:A xicA koristikombinacijutehnikaitehnologijaniskoenerget-
skegradnje.Postizanjevelikogsmanjenjapotronjeenergijekojezahtijevanjen
standard iziskujepomak upristupuprojektiranjuiizgradnjizgrada.Projektiranje
seprovodiuzpomo Paketa planiranja pasivne kue (PHPP), ikoristiposebno
izraeneraunalnesimulacije.Dabisepostigao standard, koristisevietehnikai
tehnologijaukombinaciji:
-Pasivnesolarnezgrade
-Superizolacija
-Naprednatehnologijaprozora
-Nepropusnostzraka
-Ventilacija
-Grijanjeprostora
-Rasvjetaielektriniureaji
03.1
03.2
03.3
03.4
03.5
03.6
03.7
AsIv:L
scLA:L
zcALL
siL
IzcLAcIA
:ALL:A
1LH:cLccIA
czcA
:Lcis:cs1
zAxA
vL:1ILAcIA cIA:L
cs1cA
AsvL1A I
LLLx1Ic:I
iLLAI
03.1 03.2 03.3
03.4 03.5 03.6 03.7
cLx1IA:L I IzcAL:A
o
AsIv:A xicA ImL ccLAvLA

Slijedeiprojektnetehnikepasivnih solarnih
zgrada, potencijalnezgradesukompaktnogoblikada
biimsesmanjilapovrina, sprozorimaokrenutima
jugu(usjevernoj hemisferi) dabisemaksimizirao
dobitak pasivnesolarneenergije.Meutim, koritenje
dobitkapasivnesolarneenergijejesekundaran u
odnosunaminimiziranjeukupnih energetskih
zahtjeva.Pasivnekuesemogunapravitiod gustih ili
laganih materijala, aliuobiajeno jeugraivanjeneto
unutranjetermalnemasedabiseublailenajvee
ljetnetemperature, odralestabilnezimsketem-
peratureisprijeilo moguepregrijavanjeuproljeei
jesen, prijenego to uobiajeno sunano osjenivanje
postanedjelotvorno.
Projektipasivnihsolarnihzgrada
Uusporedbisklasinomgradnjom, kod
gradnjepasivnih kuakoristisesuperizolacijaimese
znaajno smanjujegubitak toplinekrozzidove, krov
ipod.Moesekoristitiirokiizbor materijalazatop-
linskuizolacijukako bisepostiglapotrebnavisinaR-
vrijednosti(niskeU-vrijednosti, upraviluurasponu
od 0.10 do 0.15W/m2K).Posebnapanjapridajese
uklanjanjutoplinskih mostova.
Gubitak do kojegdolaziraditraenedebljinezidne
izolacijejeutomedapovrinapodaunutar graevine
moebitimanjauusporedbisklasinomgradnjom,
osimako sevanjskedimenzijegraevinepoveaju
kako bito kompenzirale.Kako bisepostigao standard
pasivnekueuvedskoj, debljinaizolacijetrebabiti
335mm(0.10 W/m2C), akrova500 mm
(U-vrijednost0.066 W/m2C).
Superizolacija
03.1 03.2
Poboljanjemtoplinsko
izolacijskih karakteristika
zgrade mogue je postii
smanjenje ukupnih gubitaka
topline graevine prosjeno
za 50-80 posto. Toplinska
zatita vanjske ovojnice zgrade
KoritenjemSuneve energije
moemo smanjiti potrebe za
energijomu kuama
za 70-90 posto.
z
AsIv:A xicA

Kako bisepostiglizahtjevistandardaA-
sIv:L xicL, prozoriseizraujusizuzetno visokim
R-vrijednostima(niskeU-vrijednosti, upravilu
od 0.85 to 0.70 W/m2K zacijeliprozor, ukljuujui
iokvir).Obino sekombiniratrostruko staklo (s
dobrimkoecijentomsolarnogdobivanjatopline,
pokrovimaniskeemisije, punjenjemplinomargonom
ilikriptonomiizolirajuimstaklenimrazmaknicma
toplogruba) sazranimzaepljenjemisaspecijalno
razvijenimtermikilomljenimprozorskimokvirima.
USrednjoj Europi, zaprozorekojineometano gledaju
najug, dobitak toplineod suncajeuprosjekuveiod
gubitkatopline, ak iusred zime.
Naprednatehnologijaprozora
Standard zahtijevadagraevinapostigne
vrlo visokunepropusnostzraka, mnogo viunego
to seobino postieuklasinoj gradnji.Kako bise
to postiglo koristesezraneprepreke, paljivo se
zatvaraju/zaepljujusvigraevinskispojeviisvaki
oblik proputanjanavanjskoj fasadi.Nepropusnost
zrakaminimalizirakoliinutoplog(ilihladnog) zraka
kojamoeproikrozstrukturu, omoguavajuime-
hanikomventilacijskomsustavudapovratitoplinu
prijeisputanjazrakavan.
Nepropusnostzraka
03.3 03.4
Prozori i vanjski zid igraju
veliku ulogu u toplinskim
gubicima zgrade, jer zajedno
ine preko 70 posto ukupnih
toplinskih gubitaka kroz
ovojnicu zgrade.
Gubici topline kroz prozore i
vanjski zid ine prosjeno 70
posto ukupnih toplinskih
gubitaka u zgradi.
cLx1IA:L I IzcAL:A

AsIv:A xicA ImL ccLAvLA

Mehanikiventilacijskisustavi
obnavljanjatopline, sastupnjemobnavl-
janjatoplineiznad 80 %iECMmotorima
velikeekasnosti, koristesedabisepostigla
kvalitetazrakatedabiseregeneriralo
dovoljno toplinetako daklasino cen-
tralno grijanjenijepotrebno.Buduidaje
gradnjaubititakvadajezrak zbijen, razina
izmjenezrakamoebitioptimiziranai
paljivo kontrolirananaotprilike0. 4 zrane
izmjenepo satu.Sviventilacijskikanalisu
izoliraniizapeaenizbijenimzrakom.Iako
nijeobavezno, esto seutlo zakopavaju
cijevikojegrijuzemlju(upravilupromjera
20 cm, 40 mduge, nadubiniod 1.5m)
kako bidjelovalekao izmjenjivaitopline
izmeuzemljeizrakaikako biunaprijed
zagrijavaliilihladilizrak kojiulaziuventi-
lacijskisustav.Zahladnogvremenaugrijani
zrak takoer sprijeavastvaranjeledau
izmjenjivautoplinesustavaobnavljanja
topline.
Ventilacija
Pored izmjenjivaatopline,
mikro pumpazagrijanjeistiskuje
toplinuizispumpanogzrakaivrua
vodagrijeventilacijskizrak.Bitnaje
sposobnostkontroliranjatemperature
ugraeviniuzkoritenjenormalne
koliineventilacijskogzraka.Osim
koritenjapasivnogdobivanjasuneve
energije, gradnjapremaprincipu
pasivnekueprimjenjujeiroko
koritenjenjezineunutarnjetopline
od unutarnjih izvorakao to jegubitak
toplineod rasvjete, bijeletehnike(vei-
naureaja) idrugih elektrinih ureaja
(alineionih kojisuiskljuivo grijai)
kao itoplinetijelaljudiiivotinjau
kui.Zajedno spoduzetimopsenim
mjeramasauvanjaenergije, to znai
daklasino centralno grijanjenije
potrebno, iako sepovremeno postavlja
radisumnjiavostiklijenata.Umjesto
toga, pasivnekueponekad imaju
elementesdvostrukomsvrhom, zagri-
janjeilihlaenjeod 800 do 1.500 watta,
kojisuintegriraniukanalezadovod
zrakaventilacijskogsustava, kako bise
koristilizanajhladnijih dana.Temeljno
jeisplaniratidasesvapotrebnatop-
linatransportirasnormalno niskom
koliinomzrakakojajepotrebnaza
ventilaciju.Maksimalnatemperatura
zrakaod 50 C(122F) primjenjujese
kako bisesprijeio bilo kakav mirisod
spaljeneprainekojaproekrozltere
usustavu.Elementizazagrijavanje
zrakamogusegrijatipomoumalih
grijaih pumpi, pomousolarnetoplin-
skeenergijeilijednostavno prirodnim
plinom, odnosno uljnimplamenikom.
Unekimsluajevimasekoristemikro
grijaepumpekako biistisnuledodatnu
toplinuiziskoritenogventilacijskog
zraka, koristeigazazagrijavanjeili
zrakakojiulaziilispremitavruevode.
Zazagrijavanjespremitavodemoguse
koristitiimalepeinadrva, iako treba
pazitidaseprostorijaukojoj sepe
nalazinepregrije.Pored obnavljanja
toplinekrozventilacijskiureaj za
obnavljanjetopline, dobro dizajnirana
pasivnakuaueuropskoj kliminema
potrebuzadodatnimizvorimagrijanja
ako setoplinsko optereenjedriispod
10W/m2(PassiveHouseEstatein
Hannover-Kronsberg.Buduidasu
kapacitetienergijagrijanjakojisu
potrebnizapasivnukuuvrlo niski,
pojediniizabraniizvor energijeima
manjenancijskeimplikacijenego kod
klasinegradnje, premdasuobnovljivi
izvorienergijevrlo prikladnizatako
nisko optereenje.
Grijanjeprostora
03.5 03.6
Energetska potronja
namijenjena za grijanje
i kondicioniranje zraka
predstavlja najznaajniji
dio energetske potronje u
zgradama.
6
AsIv:A xicA

Dabiseminimaliziralaukupnaprimarnapotronjaenergije,normal-
nosekoristirasvjetasniskompotronjomenergije(kaotosukom-
paktneoroscentnearulje)ielektriniureajivisokeuinkovitosti.
Rasvjetaielektriniureaji
Tradicionalno, do unatragnekoliko godina,
koristilasesamo tzv.klasinarasvjetaodnosno
klasiniizvor svjetlasaarnomniti(arulja), no raz-
vojemtehnologija, natritusupostalipristupanii
ostaliizvorisvjetla, kojisuznatno ekasniji.Us-
poredberadi, klasinaaruljasaarnomnitiima95
posto termikogzraenjaisvega3-5posto svjetlosnog
zraenja(luminiscencija), dok moderniizvorisvjetla
imajuideset, paivie, putaveuekasnost, jer se
temeljenadrugaijoj tehnologijiizbijanja(fuo-ci-
jevi, fuo-kompaktnearulje, visokotlanenatrijevei
ivinearulje, LED-rasvjeta, halogenainatrij-ksenon
arulja).Isto tako seekasnoupoveavaikvalitetai
trajnostarulja, patako ve postojelong-lifeizvedbe
zakuanstvaod 14-16 000 radnih sati, azaspecijalne
potrebe(javnarasvjeta) idue, tesetako smanjuju
trokoviodravanja.Samimrazvojemrasvjete, razvi-
jajuseiinteligentniupravljakisustavizaracionaliza-
cijupotronje(day-lightsystem) tenovegeneracije
elektronikih predspojnih naprava(prigunica).
Umjetnarasvjetanadomjeujuidnevnusvjet-
lostomoguavanastavak aktivnostinanedovoljno
osvijetljenimmjestimaitijekomnoi.Umjetnu
rasvjetumoemo podijelitinaopu(ambient) koja
pruasigurnostukretanjuiomoguavaobavljanje
jednostavnih poslova, lokalnu(task) kojaomoguava
obavljanjesloenijih poslovazakojejepotreban via
razinarasvjete, iugoajnu(accent) kojanaglaavanpr.
stropilizidovekako bisestvorio poseban ugoaj u
prostoriji.
Energetskiekasnatroilatroeznatno manjeen-
ergijenego standardnaipreporukajedaseprilikom
kupnjeobavezno vodiraunao potronjiureajapri
emujeiekonomskiopravdano kupovatiureaje
energetskeklaseAilieventualno energetskeklase
B.StupanjemnasnaguPravilnikao energetskom
oznaavanjukuanskih ureajaiuredskeopreme, u
Hrvatskoj ebitipropisano obavezno oznaavanje
spomenutih ureajaenergetskimnaljepnicama.Ener-
getskenaljepnicesuoznakeenergetskeekasnostitj.
potvrdakvaliteteureajasobziromnanjihovuener-
getskuekasnost, priemuseureajipremapotronji
energijedijelena7stupnjevaenergetskeekasnosti
oznaenih slovimaod Ado G(grupuAineenerget-
skinajekasnijiureaji).Energetskenaljepniceomo-
guujukorisnicimaureajadjelotvornuusporedbu
razliitih modelanekogureajaovisno o energetskoj
ekasnosti, godinjoj energetskoj potronjiinekim
vanijimradnimkarakteristikamaimogunostima
ureaja.
03.7
Preporuka je, koristiti kompa-
ktne uorescentne cijevi, puno
poznatije pod nazivomtedne
arulje u to veoj mjeri. Energet-
ska ekasnost tednih arulja je
5 do 6 puta vea od one klasinih
arulja, uz i do 10 puta dulji
vijek trajanja (prosjena trajnost
klasinih arulja je do 1000 sati,
a tednih i vie od
10 000 sati).
cLx1IA:L I IzcAL:A
S
04.
Zbognjihovogoblikovanja
AsIv:L xiL imajusljedeaobiljeja:
Kvalitetaivota
- Zrak jesvjeivrlo ist, alisuh (osobito tije-
komzime).Kad sutestiraniparametriiako seouvaju
lteri(minimuF6), osiguranajehepakvaliteta.
Preporuenesuizmjenezrakaod 0.3ACHkako se
nebiimao osjeaj presuhogzraka(sadraj vlage).To
podrazumijevapaljiv izbor unutranjih zavrnih ra-
dovainamjetajakako biseminimaliziralo zagaenje
unutarnjegzrakaformaldehidom, itd.Koritenje
mehanikogventilacijskogsustavatakoer podrazu-
mijevavievrijednostipozitivnih iona.To semoe
djelomino suzbitipostavljanjemmnogih biljakai
fontanaunutar kueili, naprimjer, otvaranjempro-
zoranakratko.
- Radivelikeotpornostinagubitak (curenje)
topline(izolacijasvisokimR-vrijednostima), nepos-
tojetzv.vanjskizidovikojisuhladnijiod drugih.
- Buduidanemaradijatoraukui, vieje
prostoranazidovimaprostorija.
- Unutarnjatemperaturajehomogena/ujed-
naena; nijemoguepostiidajednasoba(naprimjer
spavaasoba) imarazliitutemperaturuod ostatka
kue.Visokatemperaturaspavaih sobajepsiholoka
ipremanekimgraevinskimstrunjacimanesmatra
sepoeljnom.Dio kuegdjesuspavaesobemoe
bitipodjeljenanatermikuzonukako biimalaneto
niutemperaturu, odnosno kako biimalaveigubitak
toplinesneto manjomizolacijompremavanjskim
zidovimaiizoliranimzidovimanego ostalezone.
- Temperaturasemijenjavrlo sporo -isk-
ljuivanjemventilacijskogisustavazagrijavanja,
pasivnakuaupravilugubimanjeod 0.5Cdnevno
(zimi) stabilizirajuisenaotprilike15Cusrednjoeu-
ropskoj klimatskoj zoni.
- Otvaranjeprozoranakratko vrijemeima
vrlo ogranieniuinak -nakon to seprozorizatvore,
zrak sevrlo brzo vraananormalnutemepraturu.
xvALI1L1A I zIvc1 AsIv:A xicA
zo
student:
A:ImI xcLALx
mentor:
Icc cALxiIc
8.semestar
cAcxA 1LH:cLccIA
2007.
imAs
AsIv:A xicA