UVOD U ENEOLITIK

(Marijanovievo predavanje) -Eneolitik u Europi i Euroaziji nije u isto vrijeme zbog opih prirodnih uvijeta -po. eneolitika na Bliskom istoku je 5400.pr.Kr., a zavretak 4200./4000.pr.Kr. -eneolitik u Europi nee jo zapoeti kad je na Bliskom istoku okonan -u Europi on poinje oko 2200. i traje do oko 1800.pr.Kr. NISKA KRONOLOGIJA (nii datumi, manja starost, blia nultoj godini) -metoda C14 pokazuje -3500.-2100./2000.pr.Kr. VISOKA KRONOLOGIJA (vii datumi, dublja starost, dalje nultoj godini) -od 1800. do 1500. odgovara Troji 3-5 -Stojan Dimitrijevi- niska kronologija (-2450-1800) -bakar se nije poeo koristiti u eneolitiku, nego ve u starijem neolitiku, tako da ga ne moemo vezati uz pojam eneolitika -eneolitik Anatolije ima 2 razvojna stupnja: 1. rani eneolitik 2. kasni eneolitik -1. velika seoba naroda- oko 4.tis., a zavrava u 1.st.2.-og tisuljea -upotreba paralelno bakra i kamena -zapoinje proces ekonomske i drutvene diferencijacije -javljaju se naselja i gradine -na znaaju dobiva stoarstvo, ali ni druge grane privrede nisu zapostavljene -razvija se niz novih tipova posuda i nove tehnike ukraavanja -nestajanje antropomorfne plastike

ANATOLIJA
-Na B. Istoku sve poinje 2-3 tisue godina ranije nego drugdje -stvaraju se prirodni uvjeti povoljni za razvijanje civilizacije -taj period donosi vrlo brzo potpuno novi nain ivota u sreditima predkeramikog neolita sve sa Bliskog Istoka transformira se preko Krete na kopno (prvo Grka) -JZ Anatolija: 1. Hacilar 2. Beycesultan -sredinji plato: 1. Catal Hyk 2. Khan Hassan -Cilicija: 1. Merssin -to su glavna sredita Anatolije RANI NEOLITIK

Catal Hyk
-Na artificijalnom breuljku povrine 10 hektara i visine 25 m -naselje zbijenog tipa sa manjim meuprostorima za otpatke iz naselja -kue su graene od blokova suene gline, bez ikakvih temelja- svaka kua je podignuta na gotovo jednak nain i kua ima samo jednu prostoriju -na I zidu kue (unutra) su povieni dijelovi- bankovi- slue kao sjedala ili kao povrine za leanje -na S strani je ognjite ili zatvorena pe -u kutu je pajza -nie su bogato dekorirane npr. plastinim dekoracijama ili freskama -u svim kuama ispod bankova naeni kosturi (sekundarno pokapanje), u zgrenom poloaju, lica su okrenuta prema unutranjosti prostorija -enske kosti su bojane plavom, crvenom ili zelenom bojom, muke nisu bojane -u enskim grobovima nalazimo nakit i kozmetiki pribor, obino se prilau i predmeti izraeni od kostiju u obliku lice (pogotovo u dvojnim grobovima) -u mukim- oruje i pravokutni predmeti od gline sa jednom dekoriranom povrinom (pintadere tj. peati) nie daju velik broj antropomorfne plastike i najvie nalaza uope -freske-oslikane kistom-apstraktne predstave, simboliki prikazi znakova ili raspoznatljivo orue, otisci ruku, scene iz realnog ivota (lov, ritualne scene, portreti i prikazi cijele osobe) -antropomorfna plastika u niama- veinom se radi o predstavama ena, sa naglaenim atributima enskog tijela, kao izrazom plodnosti- prikazi su naturalistiki i u razliitim poloajima (stojei, sjedei, na nekim prijestoljima i prikazi ena sa nekim ivotinjama) -muke figure takoer postoje- od mladih do starih- prikazuju ga sa bikom (muki simbol)dok je enski simbol pantera ili maka -blizu grada je nalazite opsidijana i stanovnici dre monopol u njegovoj trgovini opsidijanski artefakti su vrjedniji od kremenih artefakata -kremen se uvozio iz Sirije i Palestine, te alabastar i mramor

-kamene posude se takoer izrauju od kremena -spatule su znaajne (od kosti-lice), drke za noeve od opsidijana, igle, ila -oni su uvozili i bakar- koriste ga za izradu nakita (perlica prije svega) -metalna ila su za buenje perlica -zavrni sloj nije dokumentiran na ovom nalazitu -postoji samo rani i kasni neolitik, tu ne postoji srednji- na ovim podrujima -5700.-5400.- rani neolitik traje veoma kratko -izmeu starijeg i mlaeg neolitika ne postoji praznina, nego razvojni put KASNIJI NEOLITIK

Hacilar
-glavni predstavnik u JZ dijelu Anatolije -ima 6 slojeva i 6. je najpotpunije sauvan otkopano je ukupno 9 kua koje stoje u slinim odnosima kao i u Catal Hyk-u -naselje zbijenog tipa, kue grupirane u kvartove, povezane sa malim otvorenim dvoritima -nastambe su 10x6m, imaju i kamene temelje (razlika od prije) i imaju isto samo jednu prostoriju -zidovi su debeli, a na nosae su aplicirane vrlo lagane pregrade koje su prostor dijelile na manje cjeline ulazi su uvijek na jednoj od duih strana kue -ognjita etvrtasta i otvorena- pei su uvijek zatvorene -nasuprot ulaza su ozidani etvrtasti sanduci kao spremita itarica -niu ima svaka prostorija (vrsta zidnih ormara) -dvostruki stupovi u nekim kuama i stepenice -kue imaju i kat koji je drvene konstrukcije i pokriva samo stranji dio prizemlja (izgleda kao trijem)- slui za komunikaciju meu kuama -kue se ne mogu usporeivati sa kuama starijeg neolitika -nema freska, slika, reljefne dekoracije, no negdje su nalazi bukranija- plastine volovske glave -razvijena je zemljoradnja 2 penine vrste -stoarstvo- uzgajaju se sve vrste domaih ivotinja -lov je na plemenitu divlja (jelene i divlje svinje) -zemljoradnja je bitnija od lova i stoarstva -nema opsidijana jer je grad udaljen od leita -vana je keramika produkcija -primarna keramika je vrlo skromna i nekvalitetna (nije kvalitetno peena) -prije su u Catal Hyk-u u upotrebi kamene posude, pa koare, a tek sad keramike posude -posude su vrlo kvalitetne ovdje, tamne boje- smee, crvenkasto smee- forme su elegantno modelirane i ima formi sa razvijenim dijelovima posude -ima ravnih i blago naglaenih prstenastih dna posude -za razliku od starije keramike (monokromna) ovdje se javlja i slikana keramika tamnosmeim i crnim tonovima -antropomorfna plastika je ovdje znatno skromnija naspram ranije- prikazi ena od mladih do starih -tendencija od naturalizma ka shematiziranim formama (ematizam) -nema figure sa predstavljenim ustima -grad je u sloju 6 uniten 3

-ovdje i ostali lokaliteti su spaljeni- ne znaju se razlozi- najvjerojatnije prolazak nekih stranih populacija kroz ove prostore -dalji razvoj ima puni kontinuitet- nema pokazatelja da bi se interpretirao daljnji razvoj kao prisutnosti neke nove kulture (one su dole, spalile i otile) RANI HALKOLITIK -arhitektura- zbog intenzivnog ivota sl. 5-2- arhitektonski su nalazi skromni- obnavljanje naselja je trailo destrukciju starijih slojeva -sloj 2 je konzerviran i istraen -odlika ovog vremena- grad je tvrava i zauzima pravilan pravokutan prostor 35x60m -zid dosee debljinu od 2-3m- u njemu su 3 ulaza koji vode prema otvorenim prostorima, oko kojih su nastambe -u SZ kutu je naeno nekoliko silosa (za ito) sa peima za suenje -u suprotnom kutu su kue sa glavnom prostorijom, predvorjem i otvoreno ognjite -srednji dio- radionika etvrt za izradu keramike- tu su nastale velike koliine keramike, kotani alati, boje, palete -u SI dijelu- najvanija graevina je centralno svetite- sluilo je svim stanovnicima gradaispred je bio ograeni bunar- prostorija ima Z (manji) i I dio, pregraena pominim zaslonima- u njoj je ognjite i etvrtasta nia (funkcija oltara) i ona se zatvara pominom pregradom -ovo je naselje vrsto i utvreno, ali je stradalo u poaru i tu se vie nije obnovio ivot -formirano je novo mjesto, malo udaljeno -sve ono ranije se razvija i sada (lov, stoarstvo i zemljoradnja) -artefakti- kremeni i kameni- poinju se pojavljivati i bakreni artefakti- mali predmeti- ila, probojci, igle i ukrasni predmeti promjene su u keramikoj produkciji- vrijeme je slikane keramike -najvanije su zdjele- monokromne i oslikane (najvie) -oslikane su najee na bijeloj podlozi crvenom ili smeom bojom -motivi su pravokutni i krivocrtni, ali uvijek geometrijski motivi- cik cak, trokuti, valovito -u mlaim slojevima uz pravocrtne, postoje i krivocrtni- lie na spirale -u zavrnim slojevima ima sloenih ukrasa i bogatstva dekoracije postignute rasporedom puno poznatih motiva -ima i antropomorfne figuralne plastike, no ona polako gubi svoju ulogu- ovdje je tijelo figure ukraeno ornamentima- javlja se ematiziranje -bila je velika vjetina keramiara u ono vrijeme- od jednostavnih formi sa prstenastim dnom, do zdjela S profila i do formi sloenijih vrsta posuda i do formi posuda sa hiperatrofiranim vratom -ukrasi na posudama: jednostavni, spiralni, sloene predstave -imamo i plitku zdjelu, bogato dekoriranu sa jednostavnim ornamentom, ali bogato iskoritenim -a tu je i antropomorfna posuda (u obliku osobe) sa naglaenom dekoracijom po tijelu -u ovo vrijeme su u Europi (Tesalija, Sesklo) kulture ranog neolitika Europe

Catal Hyk
-keramika- brojne su zdjele sa zaravnjenim dnom i sa razgrnutim obodima i sa stopicom koja die zdjelu od tla -brojne su i forme krukolikih oblika sa izdvojenim vratnim segmentima i loptastim recipijentom i zaravnjenim dnom ( u obliku diska) 4

-pa amfore koje naglaavaju krukolik oblik ovdje je drukija keramika- kompozicija je bogatija, sa profinjenim ornamentom i kompozicije su dekorativnije naspram Hacilara

Khan Hassan
-II B -nije zadovoljavajue istraen -nastambe- gusto zbijeno naselje (sredinja kua lii na megaron) -keramika- forme poznate, ali karakteristina ornamentika (tamna na svjetlom) i iskljuivo pravocrtni oblici KASNI HALKOLITIK -ruenje i razaranje- posljedica dolaska nove kulture -arh. materijal je jedini pokazatelj promjena -sredita i dalje zadravaju svoje znaenje

BEYCESULTAN
-sada on ima prvo mjesto -kulturni slojevi oko 27m -unutar njih 40 stratuma- prvih 20 je kasni halkolitik -osjetan porast bakrenih predmeta, no nisu zastupljeni vei predmeti (to su igle, ila, narukvice) -znaajan je jedan ulomak bakrenog bodea -keramika- razlika naspram ranog halkolitika- u cijelosti je znatno grublja, neprofinjenijatamna i monokromna (tamno siva, crna) -ornamentika- tehnika urezivanja jednostavnih geom. oblika -javljaju se vrevi, zdjele bikonino profilirane -ovo vrijeme korespondira vremenu kasnog neolitika u Europi -Beycesultan-JZ Anatolija, ima veze sa sredinjim i ostalim dijelovima Anatolije

KHAN HASSAN
-pravokutne nastambe- slijedi se starija tehnika i imaju oblik megarona -keramika- nema slikane keramike- apsolutna dominacija urezane dekoracije koja se okree u okviru jednostavnih geom. motiva -zastupljene i monokrome posude (tamno smee i crveno smee), a rijetko se javlja i polikromno slikanje (na bijeloj podlozi) -upotreba bakra je znatno slabija naspram Beycesultana

MERSSIN
-na podruju Kilikije -slojevi 19-16 -najbolje istraen lokalitet kasnog halkolitika -utvrda koja podsjea na poznatu utvrdu (isto krunu) iz sloja Hacilar I -ova utvrda je samo usavrenija -to je kruni prostor sa objektima koji su uz sam zid -ona je iznad jedne rjeice, pa je i rjeica pridonosila znaajkama obrane -dio kapije (vodena vrata) je bio posebno branjen sa 2 pravokutne kule

-odmah uz kapiju nalazila se prostorija za smjetaj branitelja utvrde, dok su u drugim dijelovima naselja kue bile graene po 1 standardu -kue imaju glavnu prostoriju, predvorje i otvoreno ognjite- jednakih su dimenzija -zastupljeni su i bakreni predmeti- osim ukrasnih predmeta i igla imamo i bakrene sjekire koje se kreu u okviru jednostavnih formi -keramika je drukija od ostalih- u slojevima 19 i 18 postoji vrsta Halaf keramike (koja je zastupljena i na lokalitetu Halaf- Mezopotamija) -javlja se i Mersinska keramika koja je ukraena i urezivana, te jedna gruba vrsta keramike, gdje je ukras izveden punktiranjem -u kasnom halkolitiku za razliku od ranog je karakteristina meusobna povezanost prostora cijele Anatolije -sva naselja su vezana do oko 4000.g.pr.Kr.

ENEOLITIK U EUROPI
-Drugaiji od Anatolskog enolitika i skromniji, te znatno tei za razumijevanje -kultura- razliite vrste arheoloke grae koje su povezane u konkretnu vremensku i tipoloku cjelinu -svaka kultura varira u vremenu i prostoru -u vremenu se iskazuje kroz unutarnji razvoj artefakata i predstavlja temelj za unutarnji periodizaciju -postoje: 1. autohtone kulture 2. nove kulture 3. kulture koje dolaze na neki prostor i donose svoju kulturu -totalno nestajanje kulture ne postoji (ni u sluaju rata) -bitno je ono to ostaje ili se transformira u neku novu kulturu -akulturacija- zbliavanje sadraja kultura koje su se iz odreenih razloga u odreenom trenutku nale u neposrdnom doticaju, a u genetskom smislu su potpuno razliite (primjer u novijoj povijesti: Indijanci doivljavaju akulturaciju u zbliavanju s europskom civilizacijom) -akulturacija tee i u obrnutom toku, no ona superiornija kultura je uvijek jaa i ima vee utjecaje -keramika u eneolitu- zdjele, vrevi i alice sa trakastim drkama koje znatno nadilaze obod, pa sa kosim vratom, pehari, zdjele sa nogom (tako da su poviene), izrazito bikonino profilirane i duboke zdjele s trakastom drkom, visoke posude (tipa amfore), posude sa izrazito zatvorenim otvorom i loptastom formom, te mnogi drugi keramiki artefakti -keramika je nova ,ali i stara neolitika -slikana keramika- takoer se zadrava, no samo u ranom eneolitiku, kasnije je vie nema -kanelirana keramika- jedna od vodeih pojava eneolitika -za daljnji razvoj su bitne ove ornamentalne tehnike: 1. NUR KERAMIKA ILI VRPASTA KERAMIKA- vezana za kretanja od I prema Z- upredena nit se utiskuje u svjeu povrinu posude, te se izvode jednostavni ili sloeni motivi 2. TEHNIKA UKRAAVANJA NAZUBLJENIM KOTAIEM 3. TEHNIKA LJEBLJENJA- ornament se kao kod urezivanja, izvodi povlaenjem tupim i irokim instrumentom, te se dobivaju ljebovi 4. TEHNIKA FURCHENSTICH ILI BRAZDASTOG UREZIVANJA- te su linije izvedene kratkim potezima 5. TEHNIKA BARBOTIN- na gotovu se posudu nabacuje sloj rastopljene gline i sama se cijedi (tako lii na koru drveta) 6. TEHNIKA PUNKTIRANJA- ornament se izvodi utiskivanjem (plitko) 7. TEHNIKA ROVAENJA- tipina za kasni eneolitik- ona skida uglaanu povrinu 8. TEHNIKA IGOSANJA ILI PEATIRANJA- izvode se ukrasi u cijelosti ili dijelom utiskivanjem instrumenata 9. TEHNIKA INKRUSTIRANJA- nanosi se bijela masa (inkrustacija), smjesa krenjaka i biljnih smola ili ak koljki i njome se ispunjavaju povrine 10. TEHNIKA IZREZIVANJA- izrezana je povrina sa izdignutim dijelovima i udubine su popunjene bijelom smjesom -ovo nisu jedine tehnike- one se polako uvode

UVOD
-Sistematska istraivanja eneolita na tlu Yu, zapoela su prije neto vie od 100 godina iskopavanjima Karla Demana na Ljubljanskom Barju- lok. Brundorf-Ig -istraivane su sojenice, a tada je taj tip naselja bio posebno interesantan za istraivae -uskoro su krenula i druga istraivanja koja su postepeno formirala dananju sliku o eneolitu na Yu tlu -treba spomenuti takoer istraivanja: F. Fiale na Debelom Brdu, J. Brummida na Sarvau, M. Vohalskog na Gomolavi, F. Millekera, K. Gubitze, M. Valtrovia i radove M. Vasia u Srbiji -u trolanoj podjeli prahistorije (kameno, bronano, eljezno doba) eneolit nije bio zastupljen -prolo je dosta vremena prije nego to se shvatilo da izmeu neolita i bronanog doba postoji jedan vremenski period, koji ispunjavaju druge kulture -u strunoj literaturi postoje za taj period razliiti nazivi: 1. eneolit- najei 2. bakreno doba- rjei 3. period prijelaza iz neolita u bronano doba- jo rjei -J. Hillebrand je predloio podjelu eneolita na: 1. eneolit 2. rano bakreno doba 3. puno bakreno doba -no kroz eneolit se ne odvija samo pojava bakrenih predmeta, ve su i izmijenjene ekonomski odnosi i prelazak je iz matrijarhata u patrijarhat -kulture u eneolitu se nisu izmjenjivale jednovremeno na cijelom prostoru, ve je proces prerastanja starijih formi u mlae, jednog stila u drugi, jedne ekonomike u drugu, bio postepen i neujednaen za sve oblasti -vea duina trajanja eneolita (1000 g.) uinila je da se u literaturi pojave razne periodizacije sa dominacijom ove ili one kulture u pojedinim periodima -postoje jo neke podjele eneolita: 1. rani eneolit 2. srednji eneolit 3. pozni eneolit -u maarskoj i njemakoj literaturi: 1. rano bakreno doba 2. srednje bakreno doba 3. kasno bakreno doba ili 1. rani eneolit ili bakreno doda 2. pozni (razvijeni) eneolit ili bakreno doba -za ove oblasti bi najbolje odgovarala podjela na rani, srednji i pozni eneolit, s napomenom da kulture ranog eneolita izrastaju iz neolitske tradicije i u izvjesnom smislu znae njihovu dalju egzistenciju, dok bi kulture srednjeg i poznog eneolita bile strana pojava na ovom tlu nastale migracijama -donja kronoloka granica eneolita bila bi pojava Tiszapolgar kulture, a gornja kronoloka granica bi pak bila vuedolska kultura, koja ak izlazi iz kronolokih okvira eneolitskog perioda

OBLASTI JUGOSLAVIJE

ISTONA 1. JUNOPANONSKA REGIJA -Vojvodina, dio Slavonije i Baranje -dijelom vezana za Tiszapolgar i Bodrogkeresztur razvoj, a dijelom za poznu Lengyelsku i kulture koje se na njenim osnovama formiraju (Lasinjska) -Badenska, Kostolaka i Vuedolska objedinjuju ovo podruje u jedinstvenu cjelinu 2. ISTONA SRBIJA, KOSOVO I MAKEDONIJA -S dijelovi su vezani za Bubanj-SalcutaKrivodol kompleks, a J (posebno Pelagonija), na Gumelnita-kulture i druge varijante istonobalkanske grafitirane keramike (Paradimi) -u I Srbiji javlja se Kostolaka i Cotofenska kultura, a u Pomoravlju i J Srbiji uz Kostolaku i mlaa faza BubanjHum kulture (Bubanj II) 3. CENTRALNOBALKANSKA REGIJA -planinsko podruje u I Bosni i Z Srbiji -podataka neto za vrijeme prodora Kostolake i kasnije Vuedolske kulture -S dijelovi su vezani uz razvoj junopanonskih kultura, a I oblasti se oslanjaju na kulture Pomoravlja i Kosova -Z dijelovi sa Lasinjskom kulturom gravitiraju SZ oblastima Yu -ova regija je kulturno i geografski prelazna zona izmeu Z i I oblasti -na tlu Yu su jo neke druge kulture: 1. 2. 3. 4.

ZAPADNA 1. PRIALPSKA REGIJA -Slovenija i SZ dijelovi Hrvatske -objedinjuje ju s jedne strane kao autohtona podloga Lengyelska kultura, a s druge strane razvoj Lasinjske -pozni eneolit- Vuedolski kompleks i kulture koje su njegov sastavni dio -kulture ovog podruja bliske su S susjednim kulturama (Retz-Gajery, Lasinjskoj, varijantama Vuedolske) 2. JADRANSKA REGIJA -tanak, ali dug pojas Primorja na S, do Albanije na J -slaba istraenost i neobjavljivanost graa -no ima balkanskih utjecaja, dok su u Istri prialpski utjecaji

COTOFENI KULTURA- centralna i JZ Rumunjska, a na tlu Yu u SI Srbiji CERNAVODA III-BOLERAZ KOMPLEKS- u Banatu i Bakoj HUNIADY-VAJSKA TIP- nalazi nisu tono kronoloki determinirani RETZ-GAJARY- nomadska kultura, bez teritorija, koja se kree obodom Karpatskog bazena- Slovenija i SZ Hrvatska

RUDARSTVO I METALURGIJA ENEOLITSKOG PERIODA JUGOSLAVIJE

-Napredak u proizvodnji kamenog i kotanog orua -neke vrste prototipova za stvaranje prvog metalnog orua: 1. TEKE SJEKIRE- EKII 2. DUGA DLIJETA -oblici orua su lieni otrih prijelaza -rudarstvo je prvorazredna grana privreivanja -skromna je proizvodnja bakra i zlata u eneolitskom periodu naspram bronanog i eljeznog doba -veinu proizvodnje ine NAKIT i SITNE ALATKE -orue od metala se preraivalo i to ono koje je pretrpilo oteenje ili zavrilo svoj radni ciklus, a ponekad se i oblik predmeta mijenjao prema elji (npr. nakit u oruje i obrnuto) -NALAZITA RUDA U POETNOJ ETAPI= NALAZITA OKSIDNIH MINERALA BAKRA (npr. malahit, azurit ili kuprit)= olakana pristupanost leitima i vrlo laka prerada u metal -RESURSI BAKRA I ZLATA= I i Z Srbija, Makedonija, Povardarje -SAMORODNI BAKAR= zastupljen je i na centralnom Balkanu, centralnoj Bosni, kao i izmeu Doboja i Banja Luke -u neolitu u okviru Vinanske grupe nalazimo neto bakrenih predmeta: ovalne bakrene perle (Vina kod Beograda) -u Divostinu kod Kragujevca: bakrene perle i ostaci bakrenog lijeva -u Fafosu kod Kosovske Mitrovice: nalazi karbonitnih minerala bakra -a tu su jo i Grival kod Kragujevca, Velika Gradina kod Titovih Uica i Gornja Tuzla koja je dala vei broj bakrenih objekata i to u slojevima Vinanske grupe (stratumi III i II): ovalne perle, ila, udica, igle -Velika Gradina kod Stapara: narukvica od bakrene ice pravokutna presijeka -Plonik: masivno bakreno orue (sjekire- ekii, duga dlijeta i ukrasni predmeti)- ova koncentracija bakra naena za sada samo u Ploniku, to postavlja teoriju o radionici ili ljevaonici na ovom mjestu, a to potvruje i blizina bakrene rude Grapeva pilja na Hvaru: bakrena narukvica -PRIMARNA PRERADA BAKRA IMA 3 OSNOVNE KATEGORIJE OBJEKATA: 1. NAKIT-bakrene perle (ovalne i malene), narukvice od bakrene ice etvrtastog presjeka (samo ponekad) sa jednim ili vie navoja, te jednostavne naunice 2. MALE ALATKE-najprije pripadaju kunoj radinosti i ne odstupaju od uglavnom poznatih oblika mlaeg neolita- est je pravokutni presjek kod jednostranih ili dvostranih bakrenih ila 3. MASIVNE ALATKE-to su one iz Plonika- sjekire-ekii, sjekire, dlijeta, kalupaste i jeziaste sjekire -ubrzani razvoj bakrenih objekata dovodi do SERIJSKE PROIZVODNJE MASIVNOG ORUA u zavrnoj fazi eneolita -OSNOVNI OBLICI ORUA U VE RAZVIJENOJ PROIZVODNJI BAKRA: 1. KRIASTE SJEKIRE SA NASUPROTNO POSTAVLJENIM OTRICAMA 2. RAVNE SJEKIRE SA RAVNIM ILI LUNIM SJEIVIMA 3. SJEKIRE SA JEDNOM OTRICOM (polako izlaze iz proizvodnje) -PODJELA BAKRENIH SJEKIRA KARPATSKOG BAZENA (prema R. Mortonu):

10

1. SJEKIRE-MOTIKE 2. SJEKIRE- EKII SA RAVNOM OSOVINOM 3. SJEKIRE- EKII SA LUNOM, OSOVINOM 4. SJEKIRE SA KRIASTO POSTAVLJENIM SJEIVIMA -PODJELA SJEKIRA BALKANSKO- PODUNAVSKIH OBLASTI (prema M. Garaaninu): 1. SJEKIRE- EKII 2. SJEKIRE SA 2 OTRICE 3. SJEKIRE SA 1 OTRICOM -ostava iz Vranovia u SI Bosni: ravne sjekire -Kozarac (SZ Bosna), Gria (Z Bosna), Leget (Srijem): tipine ostave ranog metalnog oruja -posebno su vane UKRAENE SJEKIRE, a tu imamo: 1. urezivanje snopova kratkih zareza 2. urezivanje slonove kosti 3. utiskivanje krugova oko otvora kriastih sjekira 4. pokrivanje gornje povrine lunim zarezima 5. ljebljenje tijela alatke -Osijek: kriasta sjekira- na metalnoj drci posebno je lijepa- misli se da je bila ili votivni dar ili oznaka drutvenog dostojanstva -u kasnom eneolitu javljaju se BAKRENI BODEI: 1. najprije LISTOLIKOG OBLIKA BEZ REBRASTIH OJAANJA- naeni kalupi za njihovo lijevanje u Sarvau 2. dok TRIJANGULARNI BODEI spadaju ve u rano bronano doba -Bemen u Srijemu, Kikinda- Livade, Baranda kod Paneva, Karavide u SZ Posavini, Stabnja u S Dalmaciji i Split- Gripe: ostave masovnih alatki -Split- Gripe: jedina je sadravala i predmete od zlata (perle, narukvice, dugme, prstenje) -usporedni sa bakrom se iskoritava i zlato, i to zbog njihove samorodnosti -nekropola Nosa (Biserna obala):sadravala je i zlatne predmete -nekropola Vajska u Bakoj: zlatni privjesci -Progar u Srijemu: zlatni ovalni privjesak - u poetku je upotrebljavan SAMORODNI BAKAR i obraivan je TEHNIKOM HLADNOG KOVANJA -zagrijavanje, postignuto hladnim kovanjem dovodi do spoznaje o utjecaju topline na savitljivost bakra, te uskoro dolazi do TEHNIKE TOPLOG KOVANJA -tu se u prvi plan stavljaju KERAMIKE PEI, gdje se razvijala dovoljna temperatura za topljenje bakrenih oksida -tako je dolo do TOPLJENJA I LIJEVANJA bakrenih ruda -tu su este SJEKIRE SA 1 UICOM ili RAVNE SJEKIRE SA LUNIM SJEIVOM i to lijevane od ARSENOVE BRONCE -u Vuedolu naeni KALUPI DVOSTRUKE NAMJENE ira strana je sluila za lijevanje ravnih sjekira, druga ua strana za dlijeta u Ig-u (Ljubljansko Barje): kalup sjekire sa 1 otricom i cilindrinim usadnikom- posebnu vrijednost imaju oni kalupi namijenjeni izradi sjekira u dlijeta- nalazimo i izvjestan broj posuda za topljenje metala, a neke od njih i sa izljevkom -Debelo Brdo kod Sarajeva: slini kalupi -ona mjesta koja su bila liena vlastitih leita bakra, bila su prisiljena uvoziti potrebnu sirovinu, kao npr. grupa Tripolje- Cucuteni, ije oblasti obuhvaaju donje Podunavlje i stepe J Ukrajine- porijeklo njihova bakra vue na balkansko- podunavski prostor

11

PRIMARNA INDUSTRIJA BAKRA

-Pitanje metalurgije je vezano uz pitanje Bliskog Istoka -traenje utjecaja koji su dolazili sa podruja Kavkaza -pravac M. Azija, preko Trakije nije prisutan -na B. Istoku nedostaju masovna orua u eneolitu tj. nije moglo utjecati ne Europu -prostor utjecaja u europi je jako velik te transfer tehnologije teko mogu i nema dokaza -podrijetlo razjanjeno poetkom 60.-ih godina- otkriven niz bakrenih ostataka starijih od poetka eneolita -Sesklo- Dimini sloj- otkriveni ukrasi od bakra, a istodobno u Rumunjskoj su otkriveni slini nalazi te na lokalitetu ernika, Karbun, Ruse industija bakra je posljedica autonomnih i autohtonih djelovanja i ne treba se izvor traiti van Europe povijesna uvjetovanost za upotrebljavanje nove sirovine te pogodna prividna podloga uvjetuju nastanak nove sirovine -iri se od Krpata do Crnog Mora i na Kavkaz -krajem neolitika su tehnike izrade artefakata usavrene u obraivanju kamena- ta litika kultura sad je postala konica razvoja, jer su se nametnuli novi uvjeti i potreba da nau neku drugu vrstu kamena koji e omoguiti izradu korisnijih artefakata- bakar i zlato= jedina kovina koju je mogue nai u prirodnom obliku (samorodnom obliku) -SVE RUDE BAKRA U 2 OSNOVNE SKUPINE: 1. SULFIDNE 2. KARBONATNE- vanije za neolitskog ovjeka- blie su povrini, te su prepoznatljivije po zelenoj ili plavkastoj boji- one nemaju sloene spojeve te su se odmah mogle kovati -S Alpe, Slovake planine, Kavkaz, prema moru- tu se ire i usavravaju tehnike s bakrom -mjesta najvanijih kultura nalaze se na podrujima bogatima rudama bakra -SIROVINSKI SASTAV PREDMETA- mogu se povezati sa odreenim leitima bakraprimjese drugih elemenata odreuju podrijetlo i po tome je dokazano da je autohtono za Europsko podruje -2 vana lokaliteta: RUDNA GLAVA KOD MAJDANBEKA (i danas se iskoritava) i AJBUNAR (koji se puno iskoritavao i nema previe nalaza) -na onim podrujima gdje je bojom potvreno postojanje rude, najprije se skidao povrinski sloj i gradila se pristupna platforma, te se pratila rudna ila koja nikad nije ila ravno okomito, nego vie u koso- okna su bila tijesna i nisu omoguavala normalno kretanje 1 osobe, a kamoli vie njih- na sam otvor jame je bila postavljena drvena preka na koju se vezivao kameni malj na kojem je izvedeno plitko udubljenje da bi se vre vezao- s tim klatno se udaralo u stijene kopa da bi se proces ubrzao, stjenke okna su se naizmjenino zagrijavala i hladila i onda su pijucima odvajani od stjenki okna i to jelenji rogovima- to se grumenje dizalu u vreama te se usitnjavalo i proiivalo te prenosilo do metalurkih sredita (finalna prerada rude vrena je tek u naseljima) -bakrene sjekire ne trpe ozbiljan rad jer je otrica nakon nekoliko udaraca tupa, ali se bakar moe reciklirati, te se bakar nikad ne odbacuje i zato ih rijetko nalazimo u naseljima, ali esto u ostavama -trgovci ostavljaju svoju imovinu u ostavama, a sa sobom uzima uzorak -ostave se teko pronalaze, ali sadravaju velik broj sjekira razliitih tipova- nalazi se kronoloki poklapaju

12

RUDNA GLAVA
-lokalitet RUDNA GLAVA je rekognosciran 1968. g. i od tada neprekidno traju iskapanja do 1985. g.- 1969. je obavljeno sondano iskopavanje okana -iskapanja Rudne Glave se mogu podjeliti na 3 etape: 1. -1969.-1972.= ograniena na ienje oteenih okana ne sjevernom profilu dnevnog kopa 2. -1973.-1974.= istraivanja okana lociranih uz samu ivicu sjevernog profila, iji su kanali bili donekle poteeni veih oteenja 3. -1975.- 1985.= iskapanje ueg pojasa terena uz zapadnu ivicu zone sa oknima, obuhvaenog zapadnim platformama 1-6, sa ukupnom povrinom od 548,48 m2- time su konano otkrivena okna koja nisu bila oteena radom modernog rudnika -do 1985. je istraeno oko 40 okana iz kojih potie znatan broj rudarskog alata, preteno kamenih batova sa urezanim lijebom i keramika -od posebnog su znaaja 4 KERAMIKE OSTAVE: 1. OSTAVA 1- oteena amfora- krag, masivni lonac sa 4 uice 2. OSTAVA 2-3 amfore (2 neoteene) 3. OSTAVA 3- mogue je da je ova ostava bila ukopana- 3 amfore i rtvenik sa jelenskom glavom 4. OSTAVA 4-ostava 4- masivni lonac sa 4 drke i 3 kamena bata veih dimenzija -OKNA ranoeneolitskog rudokopa na Rudnoj Glavi zapravo su ispranjeni kanali rudnih ica 1. dimenzije okna uglavnom ne prelaze granicu od 1.5-2 m u promjeru, neke od ovih okna se i spajaju, uglavnom u veoj dubini- DUBOKA OKNA 2. OKNA MANJE DUBINE- sa kraim kanalima, ali kao samostalni ukoeni izdanci rude sa izduenim poprenim presjekom 3. OKNA RASPOREENA DU MANJEG, VERTIKALNOG RASJEDA ili pak ire pukotine izmeu masivnih blokova krenjaka- takav rasjed izbija na povrinu veom duinom, priblino u pravcu I-Z- zidovi okana su ravni tako da su u potpunosti ouvali svoju prvobitnu profilaciju -Rudno polje je iskoritavano tijekom ranog eneolita, a zbog veliine i uestalosti okana smatra se razvijenim centrom najranijeg rudarstva bakra na centralnom Balkanu , odnosno u JI Europi, sa znaajnom produkcijom karbonatnih minerala bakra, malahita i azurita -rudari su bili pripadnici Vinanske kulture -ukupni broj alatki naen na Rudnoj Glavi iznosi 210 primjeraka -TIPOLOKA KLASIFIKACIJA BATOVA-OBLUTAKA podrazumjeva 2 osnovne kategorije svake izdvojene forme: masivne i ravne, odnosno plosnate tipove, a izmeu njih postoje prelazni oblici: 1. PRIZMATINI BATOVI- masivni; pljosnati 2. VALJKASTI BATOVI" 3. KUBINI BATOVI" 4. KONUSNI BATOVI" -uz ovu osnovnu podjelu koja obuhvaa veliku veinu batova, dolaze u obzir i sljedee POSEBNE KATEGORIJE BATOVA: 5. BATOVI U SEKUNDARNOJ PODJELI 6. BATOVI ZA RUNU UPOTREBU MANJIH DIMENZIJA 7. NEUPOTRBLJAVANI BATOVI (BEZ UKLESANOG LIJEBA) 8. LOPTASTI BATOVI (1) -ALATKE OD JELENJEG ROGA: 1. orua veih dimenzija- sluili za prikupljanje, odnosno kopanje ve razmrvljene rude 2. jednostavni klinovi manjih dimenzija, upotrebljavani najvjerojatnije za proirivanje pukotina prilikom razbijanja blokova ili kompaktnih slojeva rude 13

-naena keramika pripada prema tipolokim i stilskim karakteristikama, osobinama Vinanske grupe -rtvenici (svjetiljke) pripadaju jasnim tipolokim obrascima sa prijelaza starije na mlau Vinansku grupu -pristup do Rudne Glave zimi je bio otean, i u blioj i daljoj okolici nedostajala su naselja Vinanske grupe -sav rudarski alat oni su nalazili na licu mjesta -obluci, keramika Vinanske grupe, Pomoravskog tipa govore o znanjima i tehnologiji lokalnog stanovnitva -ne postoji importirano orue -do iscrpljivanja ovog leita sa karbonatnim mineralima bakra dolo je ve tokom trajanja poetne faze mlae Vinanske grupe -datira se u vrijeme mlae Vine (sredina 4. tisuljea pr. Kr.)

PEI ZA TOPLJENJE (PRERADU) BAKRENE RUDE

1. OKSIDNE RUDE- prvo se one koriste- bogatije bakrom i sadravaju manji broj primjesa 2. SULFIDNE RUDE -najznaajniji lokalitet VUEDOL (GRADAC KOD VUEDOLA) -KUKURUZITE TRAJM i VINOGRAD TRAJM, te sam GRADAC- 3 znaajna lokaliteta -u Gradcu su istraene PEI ZA PRERADU RUDE (3 vrste pei)- sve su ZATVORENE PEI, imaju gornji dio u obliku kalote i proces prerade se odvija u zatvorenoj povrini -osnovna primjesa karbonatnih ruda je kisik (vano je izdvojiti kisik i pretvoriti ga u ugljini dioksid)- tako se proces koritenja rude odvija na ovaj nain: visoko kalorina i izgarajua tvar (drveni ugalj), na njega se stavlja usitnjena oksidna ruda- poto je bakar lako topiv, ispod 1000 dolazi do izgaranja, osloboeni kisik se spaja sa ugljikom u ugljini dioksid i tako se na dno taloi rastopljeni bakar- dodaje se i topitelj (krenjak)- on poveava temperaturu i ubrzava proces -u Vuedolu su i podnice imale znatnu primjenu krenjaka -ovo je SIROVI BAKAR ili BAKRENAC (u ovom obliku nije za upotrebu) -za upotrebu se ponovno mora taliti u posudi sa debelim stjenkama, tada se rastaljeni bakar izlijeva u pripremljene kalupe- ovaj nain je karakteristian za Vuedol -lokalitet ZECOVI KOD PRIJEDORA- vaan lokalitet i gradina- to je Z Bosanska varijanta Vuedolske kulture- daje egzaktne podatke o daljnjem razvoju- OTVORENE PEI sa ravnim dnom i uzdignutim rubovima -za razliku od oksidnih gdje se izdvaja samo kisik, ovdje rude sadravaju vie vrsta primjesa tj. to su sulfidne rude sa sumporom i nizom drugih primjesa (antimonom, arsenom, niklom, srebrom, zlatom, olovom) -ondje je isto drveni ugalj, ali se iz rude izvlai sumpor i spaja sa kisikom u dioksid (zato su pei otvorene) -potrebno je dodavati kisik pomou PUHALJKI koje imaju keramiki uplji zavretak (keramiki- da se ne zapali) i ti zavreci se zovu SOPALJ, te su esti nalaz na nalazitima -rastopljeni bakar se nalazi na dnu pei i istjee kroz jedan izljev te se skuplja u grube posude i ponovno tali u njima za izlijevanje u kalupe -ovaj lokalitet spada u stupanj C- kasna Vuedolska kultura -sopalji naeni- u Vuedolu, Zecovima, Alihoama (Travnik), Velika Gradina (Vavariji), kod Sarajeva- oni se razlikuju po veliini, ukrasima- imaju izrazit konian oblik, uplji i sueni zavretak koji pojaava ulazak zraka

14

-probuena drka na kojoj je sopalj je od jednogodinjeg ili viegodinjeg drva koje je uplje iznutra -POSUDE ZA TALJENJE- konine, debelih stjenki, grube izrade i fakture, imaju produetak za umetanje drke i uzak izljev za izlijevanje bakra u keramike kalupe- najznaajnija je iz Jame u Vinkovcima (tzv. Jama ljevaa bakra) -tehnika gdje je postojao PROTOTIP OD VOSKA u koji se nalijevala itka glina, gdje je ostala rupa za ulijevanje bakra- svaki put se morao dakle raditi novo prototip, novi kalup, to nije bilo ekonomino i isplativo -DVODJELNI KALUPI- donio ih je razvoj prerade bakra- bri, jednostavniji, efikasniji, no jo uvijek se koriste i jednodijelni- dobivene su dvije jednake polovice- tu je bitan otvor za ulijevanje bakra i keramika ili kamena jezgra koja osigurava upljinu za nasad drke -kad se bakar talio trebala se prirediti serija kalupa (glineni kalupi se ne mogu raditi od drugog materijala i imaju dvije strane) -napravljen kalup se sui prirodno i to do 20 dana to je mnogo i upuuje na teinu izrade, a ako se pojave pukotine, kalup je neupotrebljiv, jer e se pri izlijevanju bakra kalup rasprsnuti ili e se bakreni predmet deformirati -rani kalupi su masivniji jer su posljedica neznanja kovaa bakra, a kasniji su tek na kraju Vuedolske kulture -Za svaki predmet je potreban novi kalup- kod lijevanja dolazi do sukoba dvije ekstremne temperature (hladni kalup i uareni bakar)- bakar se stee i vri se pritisak prema unutra kalupa i to dovodi do unutranjeg oteenja kalupa koji je kasnije neupotrebljiv -uspjela se u Vuedolskoj kulturi ipak ostvariti serijska proizvodnja (usprkos svim problemima) -1 bakrena sjekira posluuje za izradu niza kalupa -lokalitet MALA GRUDA KOD TIFTA- najljepi primjerci noeva i sjekira od bakra- to je prijelomni stupanj ka bronci- ve se i prije pokuavalo dodati arsen k bakru koji poboljava kvalitetu= ARSENOVA BRONCA= ona nije bronca, ali je to prijelazni stupanj ka bronci -razlika je u kontinentalnom i primorskom dijelu Hrvatske -u Dalmaciji je broj primjeraka manji i manje je formi: sjekira- ekia i sjekira sa dvije krino postavljene otrice- nema pravih ostava (osim u Gripama), ve su veinom individualni nalazi -u Istri imamo nalaz iz BOLJUNA i 1 je nalaz na VELEBITU- sjekire s 1 otricom -centri su vezani uz tokove rijeka (posebno u BiH)

15

TISZAPOLGAR I BODROGKERESZTUR KULTURA

-Jedna od prvih metalodobnih kultura u Jugoslaviji (ranije bakar u upotrebi u Vinanskoj, Herpaly-Chszhalom-Oborin, ranoj Salcuta kulturi) -najraniji predmeti od bakra se nalaze na podruju T. kulture i njenog JI susjeda Salcuta kulture- geografski to je oblast ogranaka Karpata od Slovake na S, pa do Oltenskih brda i Homoljskog masiva na J- ova oblast je bogata naslagama bakrenih ruda i icama samorodnog bakra, pa je razumljivo da se nalazi tako puno bakrenih predmeta iz vremena najranijeg eneolita- tako da ovu oblast smatramo matinom za ranu, primarnu metalurgiju bakrenog doba -PROBLEM TERMINA T. I B. KULTURE- ne mogu se otro razgraniiti T. i B. kulture, zato jer mlaa (B.) predstavlja prostu evoluciju starije (T.) -M. Garaanin je predloio objedinjivanje ovih kultura pod jednim nazivom, no od maarskih arheologa to nije prihvaeno, a njihovo se miljenje veinski uvaava s obzirom da se ove kulture rasprostiru najvie na njihovom podruju

RASPROSTIRANJE
-Centralne oblasti, moda i matine u isto vrijeme, nalaze se S od Jugoslavije u maarsko Potisju -Tisa je vjerojatno bila osnovna magistrala kojom se ova kultura irila i prema J i prema S -geografski locirano podruje bilo bi: granica na Z sa Dunavom, na I sa Karpatima, na S se iri ova kultura dolinama Tise i Bodroga, gotovo do njihovih izvorinih oblasti, a na J granica bi mogla biti Dunav, od Beograda pa do erdapa (J granica nije bila stalna- rijeka nije bila nepremostiva prepreka u ono doba) -nosioci kulture su se sputali dolinom Tise prema J u vie navrata i prema podacima dospjeli su do Dunava i Save, a u jednom trenutku i junije -u Jugoslaviji oblast ove kulture je: cijeli Banat, I dio Bake i I dio Srema

LOKALITETI
-nalazita T. I B. kulture najbrojnija su u Potisju, jer se irila dolinom Tise -u Maarskoj su nalazita, posebno nekropole vie istraene, a kod nas je malo nalazita sistematski istraivano ili je raeno u vrijeme II. svj. rata, pa je dokumentacija nepotpuna -nekropole u Vojvodini: NOSA KOD SUBOTICE, BATKA KOD SENTE (obje B. kultura) -nalazita u Vojvodini: CRNA BARA KOD MOKRINA i ANINE U BELEGIU (T: kultura), SRPSKI KRSTUR, JAA TOMI, RIICA, ROSPI-UPRIJA, PROGAR -u ovom podruju dolazi do mijeanja ovih kultura sa Vinom ml.

STRATIGRAFIJA
-utvrena jedino u Crnoj Bari, a indirektno u aninama, Gomolavi i nekropolama kod Subotice i Sente GOMOLAVA II b = PROTOTISZAPOLGAR CRNA BARA I a = POTISKA KULTURA CRNA BARA II = TISZAPOLGAR KULTURA CRNA BARA III = POECI BODROGKERESZTUR KULTURE

16

BATKA i NOSA = BODROGKERESZTUR II (KLASINA B. KULTURA) -iz oskudnih stratigrafskih podataka zakljuuje se da se T. kultura javlja u donjem Potisju, u Vojvodini, u istom obliku, poslije najmlae faze Potiske kulture -u Srijemu i junoj Bakoj je drugaije jer tamo Potiske kulture nije bilo- tamonje grupe pripadaju Vinanskom ili Lengyelskom kulturnom krugu- ovdje su nalazi T. i B. kulture rijetki jer se ostavlja utisak da su nosioci kultura samo privremeno prodirali na ove prostore, a do prodora je dolazilo tokom Vina D faze i u vremenskom intervalu izmeu kraja Vinanske kulture i prvih pojava Badenske kulture na ovom podruju

PROBLEM TISZAPOLGAR GRUPE U VOJVODINI

-B. Brukner je na nalazitima Sirig-Kamendin, Gospoinci-Parohija i Gomolavi utvrdio postojanje Prototiszapolgarskog horizonta i odredio njegovo mjesto u kronologiji eneolitskih grupa u Vojvodini, no pitanje je da li tu vrstu materijala, koji nosi vrlo jake karakteristike Lengyelskog stila, treba oznaiti kao prototiszapolgarski- sam termin podrazumijeva postojanje odgovarajue jezgre iz koje bi trebala da nastane T. kultura -meutim prototiszapolgarska faza je otkrivena samo na periferiji tiszapolgarskog kruga, na S u Slovakoj, na J u junoj Bakoj i Srijemu, zapravo u oblastima u kojima ne postoji tradicija ni Potiske, ni Herpaly kulture (Tiszapolgar-Csszhalom-Oborin grupa drugim nazivom) -ako se sa druge strane uzme maarsko Potisje kao genetsko podruje T. stila, onda bi bilo logino oekivati prototiszapolgarsku fazu ba na ovom teritoriju- umjesto nje ovdje se nalazi Herpaly- Csszhalom-Gorzsan grupa koja po miljenju maarskih arheologa prethodi T. kulturi, i u stratigrafkom i u genetskom smislu -pored Lengyelskih elemenata na Prototiszapolgaskoj keramici prisutne su i stilske karakteristike drugih kultura: Balatonske i Lasinjske -sve ovo namee potrebu mijenjanja termina ove grupe i unoenje Lengyelske i Lasinjske komponente u tumaenje njene geneze, a nedovoljno istraenih nalazita ne prua mogunost da je zovemo kulturom ili kulturnom grupom, ve treba zadrati termin Gospoinci tip koji se razvija na periferiji T. kulturnog kompleksa, na granici sa Lengyelskom, to je uslovilo i specifine karakterisike njegove materijalne kulture -kronoloki Gospoinci tip je u vrijeme sa poecima T. kulture, koja je utjecala na njegovo formiranje

NASELJA I NEKROPOLE
-najvei broj nalazita je oko Tise, na terenima uzdignutim nad barama ili rijeci- ovdje nastaju naselja, jer nakon povlaenja proljetnih voda nastajali su dobri uvjeti za razvoj zemljoradnje i stoarstva -u Crnoj Bari I i III, postojale su nadzemne graevine, raene u neolitskoj tehnici lijepa, naboja, pletera i kolja- njihove osnove imaju pravokutan oblik orijentacije SI-JZ, a postavljene su paralelno, jedna pored druge -pei su se nalazile van kua, to znai da se ivot provodio veinom na otvorenom -tehnika gradnje kua je neolitska kao u Vinanskoj, Potiskoj i Lengyelskoj kulturi -u Sirigu i Gospoincima (Gospoinci tip) otkrivene etverokutne kue koje podsjeaju na objekte u Lengyelskoj kulturi- 10-15 kua u Sirigu podignutih u 2 reda -kue su bile znatno velike, promjera cca 10x5 m i imale su sve elemente mlae i ranoeneolitske kulture u ovoj oblasti: pod u obliku naboja, pregradne zidove, ognjita i pei -vrlo su este i jame na nalazitima, a njihova namjena nije posebno jasna -gotovo redovno na nekropolama B. kulture se nalaze jame T. kulture- ponekad su u njih ukopani mlai grobovi (Senta i Subotica)

17

-prema topografskim karakteristikama drugaije je jedino nalazite Viesava kod Bajine Bate- podignuto je na visokom platou u brdovitom predjelu i ima gradinski karakter, to potpuno odudara od ravniarskih naselja u Potisju- moe se usporediti samo sa najmlaim B. naseljima u Slovakoj (Streda nad Bodrogom) -nekropole Srpski Krstur, oka, Batka i Nosa su sigurno utvrene nekropole -grobovi ovih kultura sadre dosta priloga raznovrsnih po namjeni i vrsti: posude razliitih oblika, kremeni noevi, sjekire, bakreni predmeti, a ponekad i ukrasni predmeti od zlata -T. kultura je prva na ovim prostorima koja je imala posebno odreene prostore za sahranjivanje- groblja- u neolitskim kulturama u Vojvodini sa izuzetkom Botoa, nekropole ovog tipa nisu poznate -no pojedini usamljeni grobovi na T. naseljima su vjerojatno jo bili vezani za neolitsku tradiciju -grobovi u nekropolama su bili orijentirani S-J (grob 1 i 2), SI-JZ (grob 3) i I-Z (grob 3)- ove podatke treba prihvatiti sa rezervom jer nekropole sa ovako razliitom orijentacijom pokojnika nisu poznate na podruju T. i B. kulture -na nekropoli u Senti je otkopano 7 grobova, sa pokojnicima strogo odreenog zgrenog poloaja, orijentacije skeleta i rasporeda priloga- SI-JZ im je orijentacija, skeleti su na desnom boku, ukopavani do iste dubine i imaju priblino isti broj priloga (3-4 posude), a bez priloga je bio jedino grob broj 7 u kojem je bila samo lubanja i djeji grob broj 24 -antropoloki podaci sa nekropole ne postoje osim jednog podatka da je grob 9 pripadao mukarcu, a grobovi 15 i 24 pokojnicima djejeg uzrasta -nain sahranjivanja je zadrao pravilo stavljanja priloga: oko glave se nalaze manje posude, preteno kalotaste zdjele, a u predjelu karlica vei posude, oblika posuda za mlijeko tzv. Milchtopf- ostalih priloga nije bilo osim jedne gladilice i bakrenog noa u grobu 1, koji se uostalom i po tipologiji posude izdvaja od ostalih grobova -posuda iz groba 8 sa plastinim rebrima na trbuhu = tzv. Mustasch ornament iz ranobronanih kultura ovog podruja -u T. kulturi grobovi su dakle razliito orijentirani i ne postoji diferencijacija u spolovima prema nainu sahranjivanja, dok u B. kulturi kako pokazuje nekropola u Batki, orijentacija postaje pravilo, a na nekim drugim nekropolama dolazi i do diferencijacije: mukarci se polau na desni, a ene na lijevi bok- ovo pravilo se zadrava u mlaim kulturama koje genetski stoje u vezi sa B. kulturom -Nosa i Batka su istovremene -prilozi u nekropoli kod Subotice su znatno bogatiji i raznovrsniji: keramike posude od kojih su neke lijepo ukraene, kremeni noevi, bakrena dlijeta, ila, ukrasni predmeti od kosti, niske i zlatni privjesci-igle(?)

MATERIJALNA KULTURA
-profil materijalne kulture je odreen na temelju nalaza iz grobova -osnovna karakteristika stila, a posebno T. kulture u jugoslavenskim oblastima je nedostatak ukraavanja na posudama, njihova esto vrlo dobra fraktura i gotovo redovna pojava roastih tj. utinutih drki koje nekada dostiu i vrlo velike dimenzije

TISZAPOLGARSKA KERAMIKA
-nosilac stila je keramika -kvalitetna faktura kao i kod Vinanske, Potiske i Lengyelske -visok stupanj poliranja na pojedinim nalazima, sjajna uglaana povrina -pehar na nozi (T VII, 3,4,7) se uzima kao osnovni detrminator u opredjeljenju jednog nalazita u T. kulturu- nalazi se od poetaka kulture pa sve do kraja- u vezi je sa irokom primjenom pehara na nozi u ranim eneolitskim kulturama Karpatskog bazena- evolucija 18

pehara ide od vrste jednostavnih pehara sa gornjim dijelom lako profilirane bikonine zdjele i uplje cilindrine ili profilirane noge sa rupama do razvijenih formi pehara kakve se nalaze u Srpskom Krsturu i na maarskim i slovakim nalazitima -zdjele (T VII; 1-5) su najmasovnija pojava na ovim nalazitima, u raznim varijantama od koninih, bikoninih do razvijenih formi sa ralanjenim vratom, obodom, gornjim i donjim konusom i naglaenom nogom -roaste drke su zajednika odlika kod veine zdjela, horizontalno probuene ili bradaviaste aplikacije -znaajne su: loptaste posude (T VI;3,7) manjih dimenzija sa izrazitim bradaviastim ili roastim drkama, amfore, duboki lonci (T VII;6) i manji pehari u nekoliko varijanata: pehar sa roastim drkama (Crna Bara), kalotast pehar iz oke, pehar sa roastom drkom na vratu (T VI;6) -specifian je nalaz poklopca iz Crne Bare (T VII;1), te je jedinsven na ovom podruju, a rijedak i u Maarskoj te Slovakoj- konini poklopac sa 2 roasta dodatka na vrhu i sa 4 bradaviasta, horizontalno probuena naljepka -poklopac sa ravno zasjeenim tjemenon iz Batajnice, fragmentiran poklopac iz Viesavemogu biti i T. i B. kultura

BODROGKERESZTUR KERAMIKA
-konine i kalotaste zdjele, grube lonce prima iz T. kulture -no ima i brojne nove forme, a to je osnovni razlog za izdvajanje ova 2 stila u samostalne kulture -faktura keramike se mijenja: prevladavaju grube, crveno peene posude i potpuno potiskuju crno glaanu keramiku u fazi B. III -roaste drke potpuno nedostaju -pehare na upljoj visokoj nozi i posude sa visokim vratom i roastim drkama zamjenjuju posude Milchtopf, pa plitke i duboke kalotaste posude na kojim se nalaze manje trakaste drke i grubi duboki lonci sa bradaviastim naljepcima -posude za mlijeko (Milchtopfgefss) (T VII;2,5) su u B. kulturi isto to i pehari na nozi u T. kulturi- ima je u razliitim varijantama, a zajedniko svim varijantama je mala trakasta drka koja polazi od samog oboda -znaajna je lako profilirana zdjela- povrina je bogato ukraena vertikalnim zonama koje su ispunjene mreastim motivom, neka vrsta ah-polja

OSTALI NALAZI TISZAPOLGAR I BODROGKERESZTUR KULTURE

-najznaajniji nalazi: dugaki kremeni noevi, predmeti od bakra i zlatni nalazi -kod Subotice u jednom od najbogatijih grobova naeni su kremeni noevi, Garaanin povezuje ih sa prodorom stepskih elemenata na Balkan, jer imaju slinost sa dugakim noevima stepskih oblasti june Rusije -predmeti od bakra: kriaste sjekire (B: kultura), sjekire-ekii (T. kultura) -predmeti od zlata: amulet od zlatnog lima iz Progara, zlatne igle iz Nose (T VIII; 5-6) -bogatstvo u zlatnim nalazima ukazuje na jake meusobne ekonomske veze koje su vladale izmeu ovih dviju kultura- rijeke sa izvoritima u Karpatima su bogate zlatom

EKONOMIJA
-kontinuirani razvoj kulture, miran i stabilan -sjedilaki nain ivota -zemljoradnika naselja- u ravnicama, tipa tel, a u pravilu kod takvih naselja se nalazi u vertikalnoj stratigrafiji vie naseobinskih horizonata

19

-zgrade su veih dimenzija, vre zidane, sa vie soba, brojnim pitosima, silosima i drugim prostorijama za smjetaj hrane -naene alatke od rogova jelena, bakrene kriaste sjekire takoer ukazuju na zemljoradniku komponentu -razvoj kultura je rezultat mirne evolucije na liniji potiska Herpaly-Gorza grupa koje formiraju T. i B. stil -T. kultura je prva prava bakrenodobna kultura u kojoj je bakar imao vidnog znaaja za njen daljnji razvoj -predmeti od zlata ukazuju na visok ekonomski stupanj i na postojanje veza sa Transilvanijom i rudno bogatim ograncima sjevernih Karpata -ako su nekropole refleksija stanja onda se moe rei da ja ivot u naseljima bio organiziran i sa izvjesnim hijerarhijskim odnosima u njima

GENEZA
-TISZAPOLGAR KULTURA -nastala evolucijom autohtonih kultura: od POTISKE KULTURE preko HERPALY-CSSZHALOM do TISZAPOLGAR I -ili je nastala razvojem na liniji: HERPALY-CSSZHALOM-OBORIN preko PROTOTISZAPOLGAR -BODROGKERESZTUR KULTURA -geneza je sloenija, ali je jasna evolucija na liniji: Tiszapolgar Bodrogkeresztur -u njoj se nalaze elementi stranog karaktera, npr. Salcuta IV elementi -pomicanje kulture iz Oltenije i junokarpatskih oblasti prema S, odnosno prema J, a u kontekstu pomicanja esto se i spominje nastajanje Hunyadi-Vajska grupe... -stepski slementi se oituju u kulturi, najvjerojatnije kao rezultat pomicanja nosilaca Cernavoda III kulture od I prema Z, a to bi i uzrokovalo pomicanje Salcuta IV kulture prema S odnosno J HERPALY-CSSZHALOM-OBORIN = SOPOTSKO-LENGYELSKA II = MLAA VINANSKA I (VINA C) = SALCUTA I TISZAPOLGAR = SOPOTSKO-LENGYELSKA III = MLAA VINANSKA II (VINA D) = SALCUTA II/III BODROGKERESZTUR = SALCUTA IV = HUNYADI-VAJSKA = POETAK BADENSKE KULTURE

20

BUBANJ-SALCUTA-KRIVODOL KOMPLEKS
RASPROSTIRANJE
-Juno od Tiszapolgar i Bodrogkeresztur kultura i veinom paralelno razvijaju se kulture BSK kompleksa -centralni balkanski prostor je slabo istraivan i mogue je dati samo opu skicu odnosa -pojave od Oltenije na S do Pelagonije na J se promatraju u sklopu jednog jedinstvenog kulturnog kompleksa -podruje rasprostiranja: na S oko Moria, u Transilvaniji, u Rumunjskom i Srpskom Podunavlju, zahvaajui J dio Banata, Olteniju i I Srbiju- na I kao kult. Krivodol prostire se u SZ Bugarskoj i Sofijskoj kotlini, na Z bi bila granica Homoljska planine, Morava i dalje planinski prijevoj izmeu Kosova i Metohije, na J je granica Pelagonija -za jugoslavensko podruje karakteristine su sljedee kulturno-geografske cjeline: 1. I Srbija sa nalazitima u dolini Timoka, u Homoljskim planinama i na desnoj oblai Dunava 2. J Srbija sa nalazitima oko Nia, prema Leskovcu i Prokuplju 3. Kosovo 4. Skopska kotlina 5. Pelagonija (kojoj se prikljuuje i nalazita u susjednoj Albaniji) 6. Grupa nalazita u J Banatu, koji zajedno sa nalazima u okolini Zemuna formira jednu regionalnu grupu, usko povezanu sa nalazitima u Z Rumunjskoj -NALAZITA U ISTONOJ SRBIJI-na ERDAPU KOD LEPENSKOG VIRA je otkriven za sada jedini grob Salcuta grupe -u dolini Timoka: GRABAR-SVRAAR U SMEDOVCU, ETAE U KOVILOVU, IDEE KOD PRAHOVA, KAPU ALULUJ KOD VELJKOVA -na irem podruju Bora poznata su nalazita: U ZLOTSKOJ PEINI, KOD BRESTOVAKE BANJE, GORNJE BELE REKE, KRIVELJA -neto sjevernije: NA SMILJKOVOJ GLAVICI KOD TUBIKA -postoje i pojedinani povrinski nalazi: naroito u okolini NEGOTINA -NALAZITA U JUNOJ SRBIJI-sistemska istraivanja na BUBNJU KOD NIA -VELIKA HUMSKA UKA KOD HUMA (postoji i terminBubanjsko-Humska grupa i dolazi od ova dva nalazita) -gornji slojevi PLONIKA i GRADCA KOD ZLOKUANA -NALAZITA NA KOSOVU-vieslojno nalazite HISAR KOD SUVE REKE -GADIMLJE KOD LIPLJANA na kojima su izvrena sistematska istraivanja -na VALAU i PREDIONICI postoje samo pojedinani elementi u okvirima mlae Vinanske kulture -na nalazitu GLADNICE KOD GRAANICE postoje sigurni ostaci materijalne kulture ovog kompleksa -NALAZITA U SKOPSKOJ KOTLINI I PELAGONIJI-u Skopskoj kotlini: SKOPSKO KALE -u Pelagoniji: CRNOBUKI, nalazita kod UPLEVCA, BAKARNOG GUMNA, KARAMANA, a zapadnije kod Struge, sojeniko naselje USTIE NA DRIM -NALAZITA U ALBANIJI-vieslojno nalazite sojenikog tipa u MALIQU (slojevi IIa-b) 21

-NALAZITA U J BANATU I ISTONOM SRIJEMU-prisustvo keramike ove kulture na TRNOVAA GREDI BARANDE -pojedinani nalazi u okolici Zemuna: PRIGREVICA, GARDO; i u okolici Beograda: ROSPI-UPRIJA, KARABURMA

STRATIGRAFIJA
-D. Berciu je podijelio kulturu na 4 faze i neke potfaze (I, II a, II b, II c, III i IV), meutim je prihvatljivije da kultura ima 2 faze: STARIJU (I i II a-c) I MLAU (III i IV) -BSK kultura se J od Dunava gotovo redovno nalazi na naseljima u 2 naseobinska horizontatu jo nije otkrivena keramika ovog kompleksa koja bi pripadala najstarijim fazama- Salcuta I i II -u S i centralnim oblastima kulturnog kompleksa iznad sloja BSK kulture formiraju se naselja Cotofenske ili Cotofensko-Kostolake grupe

NASELJA I NASEOBINSKI OBJEKTI

-razliite vrste naselja- peine, naselja na uzdignutim platoima ili terasama iznad rijeka, naselja tipa tumbi(neka vrsta telova) i naselja sojenikog tipa -PEINE: u Zlotskoj peini naselje se nalazilo u 1. dvorani, dok su u untranjosti peine nalazi bili rijei- od stalnih naseobinskih elemenata, pored nekoliko ognjita, konstatirani su ostaci kue ili kolibe na samom ulazu u prednju veliku dvoranu- sudei po debljini kulturnog sloja i intenzitetu nalaza, peina je due vrijeme bila u upotrebi za stanovanje -NASELJA NA UZDIGNUTIM POLOAJIMA: Kovilovo, Krivelj, Bubanj, Humska uka, Gradac kod Zlokuana, Gadimlje, Hisar, Skopsko Kale, uplevac- nalaze se iznad rijeka ili potoka, teko su pristupana sa 3 strane, a sa 4. se vezuju blagim prijevojem sa zeleemmogue je da su bila utvrivana na jedinoj pristupanoj strani nekom kamenom ogradom (Krivelj), rovom ili palisadom (Bubanj, Gadimlje) -TUMBE I SOJENICE- zastupljene su u Pelagoniji i Albaniji- sa izuzetkom uplevca, sva ostala nalazita u Pelagoniji pripadaju tipu tumbi, tel naseljima u ravniarskom terenuCrnobuki, Karamanska tumba, Bakarno gumno- jedino sojeniko naselje u Makedoniji je Ustie na Drim kod Struge -opredjeljenje prema razliitim tipovima naselja ovisi o ekonomskoj orijentaciji privrede -sa izuzetkom Bubnja, vea iskopavanja nisu vrena na jugoslavenskim nalazitima, pa su podaci o naseobinskim uvjetima dosta skromni -naselja nisu velika, 10-ak kua -u Bubnju su iskopane 3 kue -dimenzije kue nisu bile velike, osim u Pelagoniji gdje duina kua prelazi 14 m -imale su kvadratnu osnovu i karakteristike gradnje mlaeg neolita -pored Bubnja nadzemne zgrade su otkrivene u Kovilovu, Krivelju, Gradcu kod Zlokuana, Gadimlju, Hisaru, na naseljima u Pelagoniji, Bugarskoj (Okol glava, Pekljuka) -kod gradnje se iskoritava konfiguracija terena

MATERIJALNA KULTURA
-nalazita su bogata i po kvaliteti i po kvantiteti u ostacima materijalne kulture -pogodni uslovi nalaza, zatvorene cjeline u prvom redu (gobovi, nalazi sa podova kua ili iz jama), pruaju mogunost jasnijeg kronolokog diferenciranja pojedinih kulturnih i kronolokih faza ovog kompleksa

KERAMIKA
-na velikom prostor ovog kult. kompleksa, sa vie regionalnih cjelina teko je dati opu jedinstvenu karakteristiku materijalne kulture, a posebno keramike i plastike 22

-jedna od zajednikih odlika je dosta esta, kvalitetna keramika, a po fakturi se oslanja na kasnoneolitiku tradiciju, prvenstveno na Vinansku keramiku -crnouglaana keramika, visoke kvalitete izrade, uglaane gotovo polirane povrine- podsjea na Vinansku ili Gumelnita keramiku -utjecaji autohtone, kesnoneolitike osnove, Vinanske i Gumelnita kult. su prisutni u stilu ovog kompleksa -susree se i druga vrsta keramike, manje kvalitetna, dosta povrno ureene keramika -poseban je afinitet prema peharima sa 2 drke, zdjelama sa unutra povijenim obodom, plitkim tanjurima i amforama -ovi oblici su zastupljeni na cijelom prostoru kulture i smatraju se nositeljima stila, pored nekih ornamenata -manje esti oblici, ali znaajni zbog specifinosti i determinacije nalaziata- karakteristini oblik drki, tzv. Salcuta IV tipa (Scheibenhenckel), dvodjelne preklade, neki oblici poklopaca, terakota -pehari sa 2 drke(T IX;4-10)- najee manjih dimenzija sa 2 drke koje idu od oboda, ali ga ne nadvisuju - veina ih je bez ukrasa, ali na nekoliko primjeraka se nalazi kvalitetna dekoracija (motiv plitkih lunih kanelura sa tokastim ubodima- Krivelj, tokasta udubljenja u kombinaciji sa kosim kanelurama- Bubanj, i samo kose kanelure razliitog smjera -u Salcuti su pehari eu u starijim slojevima, dok su u mlaima sporadini- jedan od elemenata za kronoloku diferencijaciju jugoslavenskih nalazita u dolini Timoka, posebno odnosa Zlotske peine u kojoj nema pehara i Krivelja i Kovilova na kojima se pehari nalaze u velikom broju -zdjele- javljaju se u vie varijanti- sa unutra povijenim obodom, blagobikonine zdjele sa vratom, jedan neobian oblik koji je na granici zdjela i pehara, sa visokim i cilindrinim vratom, sa horizontalnim kanelurama, dok je donji dio konian (T IX;1-3) -zdjele sa unutra povijenim obodom- imaju manju trakastu ili tunelastu drku nisko postavljenu na donji konini dio posude- luni dio ponekad je ukraen paralelnim kosim kanelurama, najee u grupama od po nekoliko kanelura (T IX;1, TX;5)- ove zdjele pripadaju grupi dobro izraenih posuda, crne uglaane povrine- nalaze se na svim nalazitima u Jugoslaviji -zdjele sa cilindrinim vratom i horizontalnim kanelurama- ee su na nalazitima u dolini Niave i Timoka nego na J, u Pelagoniji- primjerci iz Zlotske peine i Bubnja su crnouglaani sa precizno izvedenom ornamentikom od paralelnih plitkih kanelura -plitki tanjuri- dosta su esti i javljaju se u nekoliko varijanata, zavisno od oboda koji je vie ili manje zadebljan- esto na unutarnjoj povrini su ukrasi plitkih kanelura ili slikani crvenom, bijelom ili utom posnom bojom koja se otire- kod ovih kao i kod nekih zdjela sa cilindrinim vratom nalazi se ukraavanje u tehnici grafita- slini oblici u mlaoj Vinanskoj kult. (Gradaki tip tanjura) i u Gumelniti( u Vinanskoj=kanelure, a u Gumelniti=grafitiranje unutranjosti tanjura) -drugi oblici: pehari na 1 nozi, poklopci sa ravno zasjeenim tjemenom, rtvenici na 4 noge sa apliciranom glavom goveda

PLASTIKA
-osjea se Vinanski i Gumelnita utjecaj -nekoliko vrlo stiliziranih zoomorfnih terakota (Zlotska peina, Krivelj, Smedovac, uplevec), ostale pripadaju antropomorfnoj plastici -grupu terakota u I Srbiji- ine nalazi iz Kovilova, Krivelja, Zlota i Bubnja -Kovilovo- 2 stojee terakote sa naglaenom steatopigijom (T XIII;7-8) -Krivelj- jedan od najljepih nalaza u Yu- u ovoj terakoti su sjedinjeni utjecaji Vinanske i Gumelnite (T XIII;1) 23

-svi primjerci pripadaju enskim figurama -J grupu terakota- ine nalazi iz Gadimlja, Crnobukija, Bakarnog Gumna, uplevca, Struge (T XIII;2-4), a pripadali bi tu i nalazi iz Albanije (Maliq, sloj II a) -tipoloki se izdvavaju 3 tipa: 1. tip po obliku odgovara nalazima u S krugu (uplevac, Maliq) 2. tip su terakote sa rupom za usaivanje glave (Bakarno Gumno, uplevec, Crnobuki) 3. tip su polusjedee terakote sa glavom koja piasto zavrava, bez naglaavanja detalja na njoj (Gadimlje, Crnobuki, uplevec, Maliq)- ova grupa je poznata samo po nalazitima na Kosovu, Pelagoniji i Albaniji

ALATKE OD BAKRA, KOSTI I KAMENA

-na S podruju su se razvili najprije rudarstvo i metalurgija -Zlotska i Hotilor peine- velik broj bakrenih nalaza, koji premauju potrebe jednog nalazita, kao i ostaci bakrene zgure pokazuju da su ova nalazita najranija rudarska naselja na kojima su izraivane bakrene sjekire, ila, igle(T XIV;4-7) -u J dijelu su bakreni predmeti neto rjei -naselje u Ploniku je upitno tj. ne zna se da li se radi o Vinanskoj ili Bubanj-Humskoj kult. grupi- ostave u Ploniku su u vremenskom pogledu istovremene horizontu BSK kompleksa -kotane sjekire od korijena jelenjeg roga se nalaze na gotovo cijelom podruju kompleksa -kameni predmeti- sileksni noii, ponekad od opsidijana, strugai, vrhovi strijela, dugaki kremeni noevi (vjerojatno pripadaju kulturi Cotofeni) (T XIV;1-3); rvnjevi, glaala, kameni tukovi- slue za obradu bakrenih i kamenih predmeta

GENEZA
-uglavnom je prihvaeno miljenje da je BSK kultura, strana pojava juno od Dunava i da je ona formirana dola u ove krajeve- miljenje se zasniva na injenici da na nalazitima u I Srbiji, u dolini Niave ili na Kosovu nije registrirana najstarija faza kult. kompleksa, ona koja bi u Rumunjskoj odgovarala ranoj kult. Salcuta -ovo tumaenje geneze je samo djelomino tono- meutim ne bi se moglo prihvatiti miljenje po kome je Salcuta izvrila ekspanziju prema J u fazi IV i da su sva nalazita u Yu istovremena ili-ili mlaa od nje -nesumnjivo da postoji kretanje Salcuta IV prema J, isto kao to je to konstatirano i u odnosu na podruje Bodrogkeresztur, ali ono nije bilo i jedino pomicanje iz matinih oblasti Salcute -nalazita tipa Krivelj, Kovilovo i druga, na kojima potpuno nedostaju Salcuta drke trebala bi biti starija od finalne faze kulture Salcuta -problem geneze kulture treba promatrati ire, odnosno kroz prizmu nastajanja itavog niza ranih eneolitikih kultura centralnog i istonobalkanskog prostora koje bismo mogli oznaiti kao kompleks grafitirane karpatsko-istono-balkanske keramike, kojem, pored BSK kulture pripada i kultura Gumelnita -u osnovi formiranja ovog kompleksa lei pojava i narasle potrebe za bakrom i izraevinama i jaki impulsi koji se iz halkolitika Anadolije prenose na Balkanski poluotok i dalje prema Karpatskom bazenu -u internoj sinhronizaciji na relaciji Bubanj-Salcuta, D. Berciu je predloio sljedei relativnokronoloki odnos: SALCUTA II c-BUBANJ I SALCUTA III-BUBANJ II SALCUTA IV-BUBANJ III

24

-Garaaninovo miljenje se ne razlikuje bitno, osim u nainu obiljeavanja faza: BUBANJ I a-SALCUTA II b-c BUBANJ I b-SALCUTA III BUBANJ II-SALCUTA IV -ve u fazi Bubanj I b javljaju se Kostolaku elementi, koji su sa druge strane istovremeni sa Cotofeni kulturom, koja se dalje javlja pod kraj, ili tonije, kako misli P. Roman, poslije kulture Salcuta IV -odnos izmeu Salcute i nalazita u I i J Srbiji SALCUTA II a-c = KRIVELJ, KOVILOVO SALCUTA III/IV a = ZLOTSKA PEINA, BUBANJ I a, HISAR I a SALCUTA IV b = BUBANJ I b, HISAR I b- poetak kult. COTOFENI i KOSTOLAKE -Bubanj-Salcuta i Vinanska kultura se geografski, a dijelom i kronoloki dodiruju u I Srbiji, u dolini Morave i na Kosovu -direktnih stratigrafskih podataka o odnosu ovih dviju kultura nema, sa izuzetkom rezultata sa novih istarivanja na Ploniku, gdje se u najmlaem sloju nalaze ostaci Bubanjsko-Humske grupe neposredno iznad sloja Vina-Plonik I -iz ove konstatacije Garaanina slijedi injenica o istovremenosti Vina-Plonik II i BubanjHum I faze -postoje i drugi elementi u materijalnoj kulturi jednog i drugog stila koji potvruju ovakav paralelan razvoj- u keramici: plitki tanjuri sa zadebljanim obodom, posude ukraene na unutarnjoj strani kaneliranom spiralom, glaane i ukraavane slikanjem posnom crvenom bojom (crusted), zatim oblici pehara sa 2 drke; u plastici: pojedini tipovi idola koji su na podruju Bubanj-Hum doli sa podruja Vinanske kulture -svi ovi elementi pokazuju da je jedna faza Bubanj-Salcuta kulture ona koja prethodi najmlaoj IV fazi, da bi bila istovremena sa krajem Vinanske kulture, odnosno da kasna Vina pripada vremenu kada se u dolini Timoka, u okolici Nia i u Rumunjskoj razvijaju naselja tipa Krivelj, Kovilovo, Salcuta slojevi II c i III -Salcuta i Gumelnita su srodne u materijalnoj kulturi -D. Berciu ukazuje na paralelizam razvoja Salcute, Krivodola i Gumelnite -na SZ Bubanj-Salcuta granii sa kompleksom Tiszapolgar-Bodrogkeresztur- kulturni dodiri su prisutniji u mlaim fazama, naroito poslije pomicanja Salcuta IV prema Potisju- direktni dodiri Salcuta IV i Bodrogkeresztur SALCUTA I = GUMALNITA A = VINA C (mlaa Vinanska kult.) = HERPALYCSSZHALOM SALCUTA II / III = GUMELNITA B-C = VINA D (kraj Vinanske kult.) = TISZAPOLGAR SALCUTA IV = GUMELNITA D = BUBANJ I a/b = BODROGKERESZTUR

25

-kraj Bubanj-Salcuta kulture u S oblastima kompleksa uvjetovan je prodorom novih grupa, mogue i novih etnikih jedinica (indoeuropski val) -razvoj eneolitike kulture prekinut je pomicanjem nositelja Cernavoda III kulture, meutim ona se ne zadrava dugo u ovom dijelu Podunavlja, njeno daljenje kretanje zu Dunav uvjetovalo je formiranje grupe Boleraz, kao i rane faze Badenske kulture -u nastaloj praznini poslije ovih pomicanja javlja se u S oblastima Bubanj-Salcute kulture, Cotofeni, a odmah zatim Kostolaka kultura -u J dijelovima, na Kosovu i u Pelagoniji, ove promjene nisu ostavile dublje tragove- ima se utisak da se dijelom nastavlja razvoj kulture, a sasvim na J dolazi do jaeg prodora ranih bronanodobnih kultura tipa Armenohori, Kritzana

26

COTOFENI (KOCOFENI) KULTURA

RASPROSTRANJENOST
-U svom irenju iz matinih oblasti, rumunjskih ogranaka Karpata, Oltenije i Muntenije prema J, C. kultura je zahvatila i dijelove Yu -njoj pripadaju i SZ oblasti ue Srbije, tonije teritorija izmeu Crne reke (Crnog Timoka) na J, Dunava na S, masiva Homoljskih planina (I od Poreke reke) na Z, do jugoslavenskobugarske granice na I -nije velika oblast naspram oblasti iste kulture u Rumunjskoj, ali je uspostavljen znaajan kontakt sa drugima grupama, npr. Kostolakom i ostalima koje se razvijaju na podruju BSK kompleksa -u Rumunjskoj ima preko 305 nalazita ove kulture, a na osnovu njih i ostalih nalazita zakljuuje se da ova kultura zahvaa na S Transilvaniju i Marumures, zatim dio Banata, Olteniju u cjelini i dio Muntenije od Olte na Z- Dunav u SZ Bugarskoj bi inio J granicu, a najjunija nalazita su u okolini Bora

LOKALITETI
-znaajna rumunjska naselja su: RIPA ROSIE, OSTROVUL CORBULUI (KORBOVO), CILNIC, LOCUSTENI, COTOFENI DIN DOS i vieslojno nalazite u peini HOTILOR KOD HERCULANE -za Yu prostor u promatranju C. kulture bitni element je Kostolaka keramika u Cotofeni naseljima- ornamentika brazdastog urezivanja (Furchenstich) -nalazita u Yu: 1. starija faza kojoj nedostaje keramika sa Furchenstich ornamentikom- DONJE BUTORKE, KAPU ALULUJ KOD VELJKOVA, GRABAR-SVRAAR U SMEDOVCU- keramika s linearnim motivima, zarezima ili plastinom trakom 2. mlaa faza sa Furchenstich ornamentikom- ZLOTSKA PEINA, KRIVELJ, KLOKOEVAC, CRNAJKA -za rumunjska nalazita rane faze karakteristino je da se sreu elementi drugih kultura koje vremenski pripadaju periodu formiranja C. kulture- urezane linije, motiv riblje kosti, sa tokastim ubodima na kraju (tipini motivi za Badensku kulturu), cik-cak, brazdasti motivi po cijeloj povrini u kombinaciji sa plastinom trakom (tipino za Cernavoda kulturu) -u peini Hotilor, C. kultura je izdvojena kao posebna cjelina kojoj prethodi Salcuta IV i Heculana-Cheile Turdei kultura a takoer i dio praznog sloja za koji bi se moglo rei da pripada prodoru Cernavoda III-Boleraz kulturi- u ovoj peini nakon Cotofeni kulture poinje kultura tipa Verbicioara -na drugima rum. nalazitima je utvreno da Cotofeni k. prethode slojevi sa Celei-Cernavoda III materijalom, a mlae pojave koje dolaze iza su materijali Glina III-Schneckenberg kulture -jasno je da izmeu Salcuta IV i rane faze Cotofeni postoji jedan vremenski interval koji ispunjava prodor nosilaca Cernavoda III-Boleraz stila- on je kad se radi o Olteniji i Banatu prekinuo dug i kontinuiran razvoj Salcuta (ili Bubanj-Salcuta-Krivodol) kulture i potisnuo nosioce ovog stila prema J i SZ -prisutnost Cernavoda III u Yug. je samo u Banatu (BRZA VRBA i nalazita u okolini Vrca), dok se juno na nalazitima u dolini Timoka, u Homolju, dolini Niave pa i na Kosovu, nastavlja razvoj pozne faze Bubanj-Salcuta-Krivodol kompleksa -u Yug. bez hijatusa ide Cotofeni iza B-S-K, te u Zlotskoj peini, Krivelj, Kovilovo

27

NASELJA
-U Yu. se ne razlikuju mnogo naselja od onih u matinim oblastima (Rumunjskoj) -P. Roman je izdvojio 4 osnovna tipa naselja: 1. ravniarska naselja- dunavski otoci 2. naselja na terasama, platoima iznad rijeka- najea- naselja u dolini Timoka, Krivelj kod Bora 3. naselja na teko pristupanim brdskim ili planinskim terenima- rjea- javljaju se kao jednoslojna i kratkotrajna stanita sa materijalom iskljuivo cotofenskom ili kostolako-cotofenskom keramikom, te vezana uz kostolaku stoarsku ekonomijunaselja kod Klokoevca i Crnajke, nalazite Donje Butorke kod Kladova 4. naselja u peinama- bolje su istraena u Rumunjskoj, nego u Yu.- u I Srbiji jedino su iskapanja vrena u Zlotskoj peini, iji jedan dio pripada kostolako-cotofenskoj kulturi- u Rumunjskoj je pored peine Hotilor, jo 10 drugih sa ostacima Cotofeni kulture- velik dio njih ima privremeni stoarski karakter, a neke se mogu povezati sa iskoritavanjem i preradom bakrene rude slino nalazitu u Zlotskoj peini

NEKROPOLE
-Ni nekropole ni pojedinani grobovi nisu otkriveni u Yu. -neto podataka prua Rumunjska koje ne bi mogli oznaiti kao nekropole ve kao pojedinane grobove, bez priloga esto ili sa netipinim nalazima -P. Roman ih je podijelio na: 1. grobove u peinama 2. grobove pod humkama ili humka-grobove 3. oker grobove- ija cotofenska kulturna pripadnost nije uvijek dokazana i prisustvom karakteristinih priloga ove kulture -uz skeletno sahranjivanje sree se na rum. nalazitima i spaljivanje pokojnika i sahranjivanje u urnama nova pojava- moe dovesti u vezu sa sloenim kulturno etnikim promjenama u eneolitskim kulturama, naroito u mlaoj fazi ovog perioda -u I Srbiji ono se manifestira u nainu sahranjivanja na Padini (erdap), iji materijal sadri osim kostolaka obiljeja i elemente Cotofeni kulture

MATERIJALNA KULTURA
-esto je ispreplitanje kostolake i cotofeni keramike- teko se razlikuju -KERAMIKA- je dosta loe ouvana (strme padine, peine) i loe je proiena zemlja sa dosta pijeska u fakturi 1. alice: 3 osnovna tipa: koninog oblika (koja se ljevkasto zavrava s trakastom drkom iznad oboda), loptasta s ravnim obodom i loptaste sa koso zasjeenim obodom- genetski se vezuju za oblike za oblike alica sa Cernavoda III-Boleraz i rane Badenske keramike 2. Posude-zdjele: sa ravno zasjeenim unutra povijenim obodom- povrina se ukraava sa plastinim trakama, zarezima i urezanim linijama- trake su vertikalno postavljene i u gornjem su dijelu posude 3. Amfora: s ravnim obodom 4. Sosiera: ispod oboda urezane linije i Linsen aplikacije- takav jedan primjer naen u Zlotskoj peini- ovo je dokaz vrstih veza sa kulturama na J- jedna slina naena na Kosovu -keramika Cotofeni kulture esto je vrlo bogato ukraena, mada nema utiska da je ornament tako organiziran u kostolakoj -urezane linije- najee- dosta nemasno- prema raspoloenju majstora- tu dosta podsjea na ukraavanje u badenskoj kulturi, njenoj ranoj fazi 28

-u Zlotskoj peini u cotofeni sloju este su posude ukraavane na ovaj nain: irok mreast motiv, nepravilni rombovi, koso urezane linije -pojava soivastih aplikacija u kombinaciji sa urezanim linijama, jedna je od osnovnih stilskih odlika kulture -rjee se one nalaze i samostalno, obino na ramenu ili na trakastim drkama -zoomorfna plastika je prisutna -ORUE- velik broj izraevina od jelenjih rogova, posebno je bogato u Zlotskoj peini, koja je vjerojatno bila centar proizvodnje iz jelenjih rogova -sjekire sa rupom za privrivanje -ila, bodei -brojni nalazi nedovreni -pokraj velikog bogatstva bakrenih predmeta u B-S-K kompleksu i Tisza.-Bodrog. kulturi, ovdje je to dosta rijetko- osjetan je pad proizvodnje bakra (poneko ilo ili igla)

EKONOMIJA
-Stoarstvo je osnovna grana- naselja su uz obronke uma- stada idu ljeti u brda i sputaju se u dolinu po zimi- transhumantno stoarstvo

PORIJEKLO
-Sloena geneza- snane promjene eneolita uzburkale su razvoj neolitskih kultura, a dolazi i do promjene stanovnitva (indoevropeizacija) -misli se da je zbog jezgre formirana na osnovama Salcuta, Petresti, Ariusd kultura, zatima da je zapadnog, odnosno istonog podrijetla i najzad da ima elemente koji su doli sa jugoistoka -bitno je da je ona u Yu. dola kao formirana, vjerojatno na kraju rane faze u vrijeme kada se poinje pojavljivati Furchenstich keramika kao utjecaj iz kostolakog podruja- njen genetski centar je van ovog podruje, u J Karpatima ili Transilvaniji -prodor Cernavoda III od istoka (Dobruda, Muntenija) prema zapadu preko Oltenije do Boleraz grupe je u vrijeme prije formiranja Cotofeni , to je dokazano u Rumunjskoj (Herculana) -one je imala svoj utjecaj na Cotofeni po oblicima i ornamentici u ranoj fazi -to su plasine trake (riblja kost, brazdasti ornament po cijeloj povrini, cik-cak) -geneza Cotofeni kulture je rezultat irenja Cernavoda III prema zapadu na podruje Salcuta IV, Herculana-Cheile Turzii, Petresti i dr. kulture -kratkotrajno zadravanje Cernavoda III kulture u Olteniji i Banatu slui kao supstrat za nove kulture -formiraju se Badenska kultura u Panoniji, a u Olteniji i Z Munteniji Cotofeni kultura (rana faza bez Furchenstich ornamenata) -u to rano vrijeme su primjetni elementi Badenske kulture u ornamentici (mreasti motivi, trake s kosim zarezima)- ti su elementi zbog sline geneze -u odnosu na B-S-K kompleks, Cotofeni je mlaa pojava, no na oblastima sjeverno od Dunava postoji rupa koju ini prodor Cernavoda III (Hotilor) -kratkotrajno prisustvo Cernavoda III-Boleraz u Olteniji i Banatu pada u formiranje Cotofeni naselja -odnos Cotofeni i Bodrogkeresztur nije skroz jasan- ona je suvremena s krajem Bodrogkeresztur -Badenska se moe usporediti po slinim tehnikama ukraavanja, urezanim linijama i slinim motivima (riblja kost, trake s kosim zarezima)- zajednike elemente ima jedna sosiera iz okolice Paneva, ukraena s badenskim elementima, a po obliku slina je posudi iz Zlotske peine, koja pripada Cotofeni kulturi- a ima i jo nekih primjera sa zajednikim elementimato je moda zbog iste osnove iz Cernavoda III-Boleraz kulture 29

-u dolini Timoka postoje mjeanja stilova kostolakog i cotofeni- ona je suvremena s mlaom fazom Cotofeni- Furchenstich element (kostolaka komponenta) je postepeno potiskivan od urezivanja i Limsen aplikacija (cotofeni komponenta) -B-S-K, Petresti, rana Bodrogkeresztur, Cernavoda III (Celei) ine donju kronoloku granicu pojave i razvoja Cotofeni keramike na prostoru od Transilvanije i J Karpata do Homoljskih planina -gornja granica je razvijena Kostolaka, a zatim i Vuedolska kultura u rumunjskom Banatu i pojava ranih grupa bronanog doba tipa Glina III-Schneckenberg -njen kraj na nalazitima u Srbiji nije jasno zabiljeen, najvjerojatnije ju je asimilirao ili potisnuo kostolaki stil -juno od Cotofeni nalazita u dolini Niave, na podruju koje nije bilo u toj mjeri zahvaeno promjenama izazvanim pojavom Cernavoda III kulture, razvija se i dalje Bubanj-Hum kultura, njene ranobronanodobne manifestacije Slatina tip

VAJSKA-HUNYADIHALOM GRUPA
RASPROSTRANJENOST
-Prema nalazitu u Hunyadihalom u srednjem Potisju -u Yu. prvi nalazi u JZ Bakoj- lok. Baba sivaka kod Vajske, a to je i jedino najjunije nalazite- ovdje otkriveno prisustvo drugih eneolitskih kultura (Bodrogkeresztur, Boleraz, Baden) 30

-nalazita su gornjem i srednjem Potisju gdje su i Tiszapolgar i Bodrogkeresztur, sa lokaliteta kod Vajske siri se prema jugu do Dunava -mali je broj lokaliteta, mutna je slika o toj kulturi -karakteristine su specifine drke s ploastim zavretkom i lonii -J i JI je Salcuta IV sa kojom je bliska, a na Z je Balatonska (Maarska) i Lasinjska kultura (Yu) -u Potisju je paralelno kasna Bodrogkeresztur

NEKROPOLE I POKOPI
-u Yu. jedini lok. Vajska (nekropola)- organizirano pokapanje, zgreni u raki, sa rukama u predjelu brade, leali su na desnom odnosno lijevom boku, zavisno od spola, orijentacija je u veini sluajeva I-Z, samo je jedan grob odstupao od te orijentacije, a jedan je jako oteen pa se ne moe sa sigurnou nita tvrditi -prilozi su naeni u pola grobova, a bili su kraj glave ili ispod skeleta pokojnika -nain sahranjivanja i raspored priloga je iz tradicije sahranjivanja u neolitskim i rano eneolitskim kulturama Yu. Podunavlja i Karpatskog bazena u irem smislu -to je poznat obiaj sahranjivanja u zgrenom poloaju (Hockerlage), koji se na ovom tlu sree od ranog neolita pa preko Vinanske kulture (grobovi sa Gomolave), Tiszapolgar, Bodrogkeresztur, do kraja eneolitskog perioda -on je poremeen tek prodorom novih etnikih grupacija sa istoka, iz junoruskih stepa, koje donose sa sobom sahranjivanje pod tumulima i grobove s okerom -a nekako u isto vrijeme se pojavljuje i spaljivanje pokojnika kao jedan nov vid sahranjivanja stran autohtonim kulturama ovog podruja

MATERIJALNA KULTURA
-Oskudni podaci -ZDJELE: karakteristine za kasni neolit- profilacije koje traju kroz cijeli eneolit- blago bikonine zdjele sa lagano naglaenim vratom- karakteristina novina kod ovih zdjela su horizontalne drke s proirenim spljotenim krajevima -LONII: manji ili vei, s trokutastom drkom koja od oboda, slii Salcuta IV drkama -u stilu Vajska vide se 2 komponente: Bodrogkeresztur i kasna Salcuta -NAKIT: zlatni privjesci iz Vajske- pripadaju irem arealu slinih nalaza na podruju Tiszapolgar-Bodrogkeresztur kompleksa

GENEZA
-Neki je smatraju varijantom Bodrogkeresztur, no pojava Salcuta Iv drki je bitna -sloena etnika kretanja u ranom eneolitu kao to su pomicanje B-S-K, Cernavoda III, Cotofeni, sve je to potaknuto pomicanjem stepskih naroda J Rusije, Usatovo i jamne kulture, te dovodi do lananih pomicanja -iz pomicanja Salcuta IV prema Bodrogkeresztur prostoru = Vajska-Hunyadihalom, koja nije samostalna pojava ve faza Bodrogkeresztur koja je pod jakim utjecajem Salcute IV -istovremena = s krajem Balaton grupe i suvremena s Lasinjskom, kraj Lunany u Slovakoj

LASINJSKA KULTURA

31

NEKI PROBLEMI GENEZE I RAZVOJA LASINJSKE KULTURE

-S obzirom na novija istraivanja horizonta ranog eneolitika u S Hrvatskoj predlae se datiranje u srednji eneolitik -na temelju tumaenja stratigrafskih podataka negira se istovremenost Lasinjske, Kostolake i Vuedolske kulture, a samim time i razvijene Badenske kulture -na genezu lasinjske kulture utjecale su razliite kulture od kojih se 3 osnovne vrste supstrata najvjerojatnije sreu na podruju Banije, Korduna i Gorskog Kotara: 1. lenelski i sopotski 2. vinanski i butmirski 3. hvarsko-lisiiki

PROBLEMI U IMENOVANJU KULTURE

-S obzirom na relativno veliko podruje rasprostranjenosti ove kulture (Yu., Austrija, Maarska), nastali su nesporazumi oko imenovanja ove kulture -prvi je izdvojio grupu lasinjskih nalaza Richard Pittioni za podruje Austrije i determinirao je kao TIP PLSHALS-STRAPPELKOGEL KASNOBADENSKE KULTURE -Josip Koroec je kulturu oznaio kao ALPSKI FACIES LENGYELSKE KULTURE, koji je vremenski stavio u kraj neolitika i u prijelazno razdoblje- obradio je Ptuj, Ajdovsku jamu, Drulovku, Ljubljansko Barje, Beketinec, Pavlovac -znaajniji su prilozi S. Pahia i F. Lebna -nalaze s hrvatskog podruja izdvojio je Dimitrijevi, povezao ih s nalazima iz Slovenije i Austrije i predloio naziv LASINJSKA KULTURA, prema lokalitetu Lasinja (Talijanovo brdo, kod Kupe) -Stane Pahi je predloio jedan kompromisni naziv KANZIANBERG-DRULOVKALASINJA-GRUPA, -nalaze iz S Bosne izdvojio je Benac -N. Kalicz je predloio naziv BALATON-GRUPA i podijelio je na 3 faze: 1. Balaton I- ista Lasinjska kultura 2. Balaton II- mjeavina lasinjskih i retz-gajarskih elemenata 3. Balaton III- preteno retz-gajarskog karaktera- naziv Balaton-grupa je metodoloki neprihvatljiv, jer integrira dvije bitno razliite kulturne manifestacije

RASPROSTIRANJE I LOKALITETI
-Cijela Slovenija, u Hrvatskoj u meurijeju Drave i Save ukljuujui Meimurje te Z Hrvatsku, vjerojatno sve do Velebita, zatim u S Bosni, u maarskoj Transdanubiji i austrijskoj Korukoj -u dosta nejasnim okolnostima se pojavljuje u Slavoniji, tu se vjerojatno radi o mijeanoj populaciji nomadsko-stoarskog karaktera (Lasinja, Salcuta, Bodrogkeresztur) -lokaliteti: 1. Slovenija: Ptujski grad, Drulovka, Resnikov prekop, Brezje, Zre, Ajdovska jama, Kevderc, Lubnika jama 2. Hrvatska: Lasinja, beketinec, Cerje Novo, Cerje Tuno, Hrsina, Velika Mlinska, Koka kod Naica 3. SI Bosna: Ljupljanica, Vis (lok. Modran) kod Dervente- od svih bosanski istraivanja najznaajnije je u Visu, jer je tu jedino vieslojno naselje na otvorenom prostoru koje pripada Lasinjskoj kulturi 4. Austrija: sojeniki objekt na jezeru Keutschach 5. Maarska: sistematsko rekognosciranje Transdanubije, te manja iskopavanja

32

PROBLEM PERIODIZACIJE I RELATIVNE KRONOLOGIJE LASINJSKE KULTURE

-Dimitrijevi je predloio sumarnu diobu na (A i B): 1. Stariju Lasinjsku kulturu 2. Mlau Lasinjsku kulturu -stupanj A je karakteriziranicima sopotskim nasljeem u oblicima posuda (zdjele, lonci, kupe, odn. zdjele na upljoj nozi), a u ukraavanju motivom riblje kosti poput onoga u Boleraz tipu te kostolakim profilima zdjela -stupanj B sadri elemente Bodrogkeresztur II, Vuedola B i kulture Retz-Gajaryi -jedina 2 vieslojna nalazita su Vis-Modran i Ajdovska jama, i oni ine osnovicu za tvorbu kronolokog sustava Lasinjske kulture 1. RANA ILI PREDKLASINA FAZA- STUPANJ I 2. SREDNJA ILI KLASINA FAZA- STUPANJ II- dijeli se na II A i II B 3. KASNA ILI BAROKNOKLASINA FAZA- STUPANJ III -eneolit ovdje poinje s Lasinjskom kulturom -kontaktira sa Vuedolskom -kasna Lasinjska istovremena s mlaom Bodrogkeresztur -na Lasinjskoj nastaje Retz-Gajary kultura

POKOPI I NEKROPOLE
-Nije otkriven niti jedan grob ove kulture, tako da su nam nepoznati pogrebni ritusi -imamo poneto djejih grobova, ali tu se ne radi o standardnom kultu i nainu pokapanja, tako da ne znamo nita o tipinom sahranjivanju

NASELJA
-Naselja su: 1. tipa Tell 2. gradinskog tipa (ovisno o okoliu) 3. tipa sojenice (naroito u Sloveniji, npr. Ljubljansko Barje) 4. tipa Wasserburg 5. peinska naselja (gdje za to postoje uvjeti) 6. zemuniki ili poluzemuniki tip- pokazuje kratkotrajnost ovih tipova- ona nisu dugotrajna jer je nakon jedne zemunice bilo nemogue izgraditi drugu zemunicu, pa je naselje osueno na propast

MATERIJALNA KULTURA
-ova kultura je najmanje eneolitika zbog kriterija upotrebe bakra -jako je malo bakrenih predmeta (npr. igla, ila) i to su veinom maleni predmeti -o kulturi govorimo iskljuivo na temelju keramikih nalaza: 1.STUPANJ: a) GRUBO POSUE- dominantno- amfore sa dricama povrh ramenog pregiba -UKRAAVANJE- plastinim trakama s otiscima vrha prsta, igosanje trokutastim ili izduenim pravokutnim igom (nova i tipina manifestacija lasinjskog karaktera) b) PRIJELAZNO POSUE- oblicima odgovara finom posuu, no ponegdje i u tome odgovara grubom c) FINO POSUE- bikoninost (vodei keramografski element kroz cijelu kulturu)jeziaste aplikacije- zdjele na upljoj nozi

33

-UKRAAVANJE- esto je urezivanje (plitko povlaenje tupim predmetom) + ubadanje (Badenska), zatim riblja kost (ili vertikalni snopovi cik-cak linija)- a motivi su takoer slini kasnoj Vini zbog kaneliranja 2. A STUPANJ -grubo se razlikuje od finog samo po fakturi -vee posude bikonine, lonci, vedra- sa 1 ili vie drki na pregibu -srednje amfore, lonci bikonini- trakaste drke -nisko posue- bikonine (sopotska tradicija) -novo- zdjele na nozi -ukras: jo malo nokat, vie se koristi igosanje- plastine aplikacije- urezivanje tupim predmetom- plitki snopovi linija 2. B STUPANJ -bikonini lonci s plastinim rebrastim aplikacijama -trbuaste noge kod zdjela, na nozi ukraena -ukras kitnjastiji- urezivanje + ubadanje je pravilo -javljaju se i meandri 3. STUPANJ -ova faza zastupljena eponimnim lok. Lasinjom -fino posue, bikonino- ekstremno velike noge u odnosu na zdjelu -vrevi sa trakastom drkom uglato profiliranom -ukras- bogatiji- tokaste bordure, urezane linije, poinju i girlande -to je vrijeme procvata kulture, kada se izvukla iz nematovitosti i jednolinosti -ove faze nema u Sloveniji -brojne su lice u Lasinjskoj kulturi -Lasinjska je kultura iako ne u obilnijem vidu- osim III. stupnja njegovala idoloplastiku -idol iz klasine faze poznat je jedino iz Ptuja- karakterizira ga realistika tenja -mnogo su osebujnije statuete iz posljednje faze- plastika iz Kiringrada, Novoselaca, Gradca i Aikovaca -3 statuete iz Kiringrada- minorne izrade, tendencija ka stilizaciji, adorant, statueta na stolici, trea u fragmentu -idoli iz Poeke kotline- dobar nivo izrade, odreene stilske osobine- to se odnosi na dva glavna tipa: idole sa etvrtastom glavom, koja lii na kapu ili masku (Novoselci (2), Gradac (1)), te pravokutni idol iz Aikovaca, s konkavno oblikovanim bonim stranama i naglaenim seksualnim simbolima -pored ovih idola zadrava se i dalje jedan bezlini tip valjkaste statuete (Novoselci), a uz ovaj dolazi i jedna stilizirana krina statueta, takoer iz Novoselaca -zoomorfna plastika je manje zastupljena- jedna figurica iz Kiringrada -vrlo znaajnu osobinu Lasinjske kulture ine protome i protomske aplikacije- one su u pravilu zoomorfne, a kao klasine protome poznate su iz Ptuja i Drulovke, kao zoomorfne dekorativne aplikacije opet iz Ptuja (3) i Drulovke- oba oblika se oslanjaju na vinanskosopotsku tradiciju

PRIVREDA
-Zemljoradnja i stoarstvo -visoke pastirske stanice u piljama, inae ivot u dolini- transhumantno stoarstvo -pokretljivost stanovnitva po Slavoniji, irenje stoarstvom do Bodrogkeresztur i Salcute -nema utvrenih naselja, otvoreni je tip naselja -nema znakova drutvene podjele to je neobino

34

RELACIJE S DRUGIM KULTURAMA

-U I dijelu S Bosne Lasinjsku smjenjuje Kostolaka kultura -Kostolaka i klasina Vinanska ive paralelno s kasnom Lasinjskom -Lasinjska kasna je istovremena s klasinom Bodrogkeresztur -kasna Lasinjska smjenila je Vuedolsku u I Slavoniji -one nije neka revolucionarna kultura, ve je posljedica integracije starosjedilakog stanovnitva nekoliko kultura u jednom nesigurnom vremenu- zato ima neolitske elemente -Lasinjska kultura se mirno razvijala kroz svoj dugi ivot -u neposrednoj dodiru su joj Retz-Gajary polunomadske populacije

KOSTOLAKA KULTURA
35

-Karakterizira je tehnika brazdastog urezivanja odnosno ubadanja- FURCHENSTICH -V. Miloji je prvi izdvojio na temelju materijala iz arheoloke zbirke univerziteta u Marburgu -preko keramike je bila poznata i mnogo ranije, ali je redovno smatrana dijelom neke druge eneolitske kulture: 1. badenske na maarskim nalazitima 2. vuedolske na Sarvau i Vuedolu 3. cotofeni u Rumunjskoj -Alojz Benac istraivao lok Pivnica u Bosni (kod Odaka) -Gomolava-vieslojno nalazite, Dobanovac, Belegi, Kostolac -potvrda o samostalnosti kulture je uvjetovala jednoslojna nalazita samo sa ovom keramikom -neki su je zvali badensko-kostolaka kultura, to je krivo -ona je zapravo nakon neolitskih kultura prva kultura koja je ponikla na ovom tlu, koja je jako utjecala na razvoj drugih kultura, a posebice vuedolske

RASPROSTRANJENOST
-zauzimala je velik dio Karpatskog bazena, dijelove centralnog i S Balkana i rumunjsko Podunavlje -u velikoj mjeri se poklapa sa badenskim podrujem, ali ima je i na nekim drugim podrujima kao to je Posavina u Bosni, ua Srbija i rumunjsko Podunavlje -oblasti K kulture: 1. I Srbija sa srpskim Podunavljem 2. Centralna Srbija s Pomoravljem 3. S Bosna sa Posavinom 4. slavonsko-srijemska regija 5. oblast Banata i Bake- mali broj evidentiranih nalaza i gotovo nijedno istraivano naselje -kostolaaka dalje ide prema I do Transilvanije i Oltenije, a na S preko Maarske do slovakih planina -na rumunjksim nalazitima je kostolaka kermika gotovo po pravilu izmjeana sa cotofeni keramikom, kao i u I Srbiji -u Maarskoj je tek u novije vrijeme kostolaka keramika izdvojena od badenske- oko srednjeg toka Tise i oko dunavskog koljena -u Slovakoj se spominje preko 10 nalazita boacko-kostolakog horizonta -ua zona K kulture je Od Jelenca na J, cijela umadija, S Bosna, I Slavonija i cijeli Srijem- a to bi i bilo matino podruje formiranja K kulture -na ostalim podrujima je K kultura pronaena u okviru drugih kultura- ira zona -vana nalazita: Vuedol, Sarva, Gomolava, Vrdnik, Dobanovci, Vis Modran (Bosna- radi stratigrafije), Jelenac kod Aleksinca (na J) -Vuedol- slojevi 3 do 8 su bitni jer su tu nalazi badenske, kostolake i vuedolske kulture -revizija na lok Kukuruzite-Streim donosi saznanja o kostolakim nalazima u horizontima sa vuedolskom i badenskom kulturom- u badenskom B sloju i vuedolskom naseobinskom sloju -tell Gomolava- kostolaka kultura se javlja u Gomolavi III sa kostolakim kuama, iznad badenskih jama (sojenice)- iznad je vuedolska keramika (najbolji pokazatelj redosljeda) -Vis-Modran- redosljed je lasinjska pa kostolaka + vuedolska keramika- kostolaka je paralelna s krajem lasinjske -kostolaki import u Bubnju i Hisaru (kraj B-S-K kompleksa) -dodiri sa Cotofeni na erdapu (Homolj, Crnajka, Klokoevac, Zlotska peina) 36

-paralelna je s krajem Bodrogkeresztur i Lasinjom

NASELJA I NASEOBINSKI OBJEKTI

-prisutna elja za utvrivanjem naselja svugdje -razliiti su tipovi naselja prema izboru terena: 1. tell naselja- kraj rijeka- podizana na lesnim gredama- srijemsko-slavonska zona (Gomolava, Vuedol, Sarva) 2. naselja u planinskim oblastima Bosne i Srbije- zabaena i van prirodnih komunikacijanastao iz potrebe nosilaca kulture za stonima ispaama- lok Pivnica kod Odaka, Koriane kod Kragujevca, ot kod Rae Kragujevake 3. naselja u peinama- uplja stena, Zlotska peina, Bogovinska peina -neka naselja su gradinskog tipa- Pivnica kod Odaka, nalazita u okolini Kragujevca -nadzemne kue- za razliku od badenske- dosta velike, pod nabijen, uglaan, zidovi od pletera i stupova, obljepljeni blatom- u naseljima koja su na padinama se nivelira teren nanoenjem gline, ili se zasjeca padina i formiraju ravne platforme -na gotovo svim kostolakim naseljima je utvreno postojanje ognjita,te manjih i veih jama od kojih su neke mogle i da slue za stanovanje

SAHRANJIVANJE
1. skeletno sahranjivanje- zgreni poloaj u raci- porijeklo iz karpatskih neolitskih i eneolitskih kultura -Gomolava (nekoliko skeletnih pokopa), karakteristika je da nemaju odreenu orijentaciju, to je odlika veine grobova srodnih kultura (badenska, vuedolska) -1 grob iz Bogojeva 2. spaljivanje pokojnika- i to spaljivanje i stavljanje pepela, odnosno nagorjelih kostiju u zdjele i stavljanje spaljenih ostataka u jame koje su pokrivene poklopcem- spaljivanje je novina koja jo nije dovoljno objanjena na ovim podrujima (porijeklo spaljivanja u ovoj kulturi) -4 groba iz Padine III kod Gospoinog vira- ostaci spaljnih pokojnika stavljeni su u zdjele koje su u redu polagane u zemlju -karakteristino je da nisu nalaene urne, ve konine i blagobikonine zdjele koje su imale funkciju urni -zdjele su stavljane slobodno u zemlju osim 1 koja je imala osnovu od poploanog kamenja -1 grob sa nalazita Silajet kod Dvorova (Bijeljina)- spaljene kosti pokojnika stavljene su na gomilu, a zatim pokrivene zdjelom, koja je ukraena Furchenstichom, a kraj zdjele su bili i drugi fragmenti K kulture -slian nain sahranjivanja je konstatiran i u Boleraz grupi badenske kulture na nekropoli Pilismarot-Basaharc- to je zasada jedina pouzdana nalogija, bez obzira to pripadaju neto ranijem vremenu

MATERIJALNA KULTURA
-stil je nastavak razvoja badenske, uz novosti u oblicima (zdjele, alice, Fischbutte) i novi motivi i tehnike ukraavanja -keramika ove grupe je njen osnovni kulturni i stilski determinator -najei oblik je zdjela- razliite varijante- najznaajnije zdjele gotovo kalotastog oblika, bez dna, koje na donjem dijelu imaju samo malo ulegnue- poznate gotovo na svima nalazitimazatim zdjele kod kojih profilacija blago naglaava i diferencira vrat, rame, donji dio recipijenta i dno- zatim konine zdjele sa ravno zasjeenim obodom

37

-drugi tipian oblik je alica sa trakastom drkom- sa koninim ili cilindrinim donjim dijelom- dugaka i iroka trakasta drka prelazi i nekoliko puta veliinu same palice- vrlo dobra faktura i kvalitetna glina -posude elipsoidnog presjeka- Fischbutte- nastale u badesnkoj kulturi, mada su ovdje malo izmjenjene, to govori o povezanosti sa Badenskom kulturom- krai vrat od badenskih i neukraavane -este su i grube svakodnevne posude ije se forme ne razlikuju nogo od Badenskih, vuedolskih, cotofenskih i drugih srodnih grupa -amfore sa trakastim drkama na najveoj periferiji trbuha ili odmah ispod oboda -pojava Furchenstich tehnike- specifian naina dekoriranja povrine posuda koji se ogleda u formiranju uih i irih traka trzanjem iljastog instrumenta- ovaj nain ukraavanja je tehniki uslovljen potrebom za neravnom osnovom, udubljenjima u koja je stavljena bijela inkrustacija (bijela inkrustacija je poela u badenskoj keramici, a kulminaciju dostie u kostolakoj i vuedolskoj) -uz to javlja se i glaana i sjajna povrina posuda, ukraena kratkim polumjeseastim zarezima, utisnutim jamicama krunog, polukrunog ili trokutastog oblika, ve zavisno o instrumentu s kojim se izvodi -od jednostavnih motiva se razvijaju i sloeni sistemi u kojima se esto i mijeaju tehnike (Furchenstich sa ubodima, zarezima) -najjednostavniji motivi su visei trokuti od tokastih uboda ili koso postavljeni nizovi koji formiraju romboidnu mreu -pa se javljaju motivi cik cak linija, grupe od 2 ili 3 polumreasta zareza, rasporeena u ahovsku mustru, redovi kvadratnih utisnutih povrina, isprekidani horizontalnimj linijama ili brazdastim Furchenstich trakama -posebno su este i to posebno na zdjelama horizontalne trake u kojima se smjenjuju horizontalno i vertikalno koncipirani motivi -osim keramike, na nalazitima postoje i nalazi od bakra (nekoliko bakrenih ila- jedini bakreni nalazi), alatke od kosti (gotovo na svim kostolakim nalazitima), prljenke od peene zemlje i vei broj sileksnih i kamenih alatki

EKONOMIJA
-kako u K kulturi ne postoji jedan jedinstven tip naselja, ve se ona meu sobom znatno razlikuju ne moe se povui paralela na taj nain -naselje u Gomolavi pokazuje dugotrajnost ivljenja na jednom mjestu- obnavljanje podova kua, ognjita, monumentalne veliine zgrada, ruenje starih i podizanje novih objekta iznad njih- sjedilaki nain ivota i to je odlika zemljoradnikih kultura- analizama peluda i cerealija je potvrena verzija o zemljoradnikom nainu ivota, te to potvruju i brojni nalazi alatki za obradu polja i kameni rvnjevi -uz zemljoradnju vanu ulogu imalo je i stoarstvo- vrlo je vrsta veza u keramici ravniarskih i brdskih naselja katuna ove kulture, a mogla je da bude posljedica sezonskih stoarskih kretanja na relaciji dolina-planina -u srijemsko-slavonskoj oblasti i Maarskoj je dominirala zemljoradnja, a stoarstvo pak u Bosni, I Srbiji, Rumunjskoj i Slovakoj

GENEZA
-razne teorije su dovodile je u vezu sa badenskom kulturom -u J predijelima K kultura je u dodiru sa krajem B-S-K naeni na Bubnju i Hisaru importi K kulture -u Slovakoj se K kultura javlja u Boaca kulturi -Vuedolskom kulturom je produena evolucija K kulture u slavonsko-srijemskom prostoru 38

-postoji faza kad su one istovremene Kostolac B=Vuedol A -kraj- II.tis.pr.Kr.- oko 1800./1700. kad poinju vuedolska kultura i rana bronca -druga varijanta sa viim datumima je oko 2400. kao poetak badenske i 2200. kao poetak K kulture -Gradac u Vuedolu i Sarva (kulture idu ovim redosljedom): 1. badenska 2. kostolaka 3. vuedolska -Vis-Modran i Gomolava: 1. lasinjska 2. kostolaka 3. vuedolska -u srijemsko-slavonskoj i srpsko bosanskoj regiji se jedino K kultura javlja samostalno na jednoslojnim naseljima (Pivnica, Koriani, ot kod Rae Kragujevake) ili u vertikalnoj stratigrafiji, ali u izdvojenom stambenom horizontu -K kultura se iri prema: 1. I na podruje Cotofeni kulture 2. J (B-S-K) 3. S (Badenska) 4. jo sjevernije (Boaca) KOSTOLAKA K.=COTOFENI K. U Rumunjskoj=KRAJ B-S-K u J oblastima=BOACA GRUPA u Slovakoj -kronoloki K kultura pripada drugoj pol. 3.tis., vremenu izmeu 2400. i 2200.g.pr.Kr.

39

VUEDOLSKA KULTURA
RASPROSTIRANJE
-Jedan od najznaajnijih i prvi veliki lok. su sojenice na Ljubljanskom Barju -Vuedol je eponimni lokalitet ove kulture i za nas najznaajniji -trei znaajni lok. je Zok u maarskoj Baranji -takoer je znaajna Sarva kao kapitelni lok. ove grupe -3 su osnovna naziva za ovu grupu: 1. Vuedolska kultura- velika veina naih istraivaa se koristi ovim nazivom 2. Slavonska kultura- Childeov naziv, slue se njime i Josip i Paola Koroec 3. Zok kultura4. Ljubljanska kultura- nakon R. Loara se vie ne upotrebljava -V kultura u cjelini obuhvaa prostor jo vei od badenskog: od prakog regiona u ekoj i J obronaka Karpata u Slovakoj do umadije i J Bosne, od Praga, Bea i Ljubljane do rumunjskog Banata, gotovo do erdapa (Moldova Veche), ukljuujui itavu veliku maarsku ravnicu, tj. Alfld- no to je prostor koji obuhvaa tek u njenoj kasnoj fazi -poetak ove kulture je u slavonsko-srijemskom dijelu- to je jezgra (od Poeke kotline do Beograda) -Paola Koroec smatra da je jezgra u Sloveniji i da rasprostiranje i od Z prema I, no to je netono -podjela: 1. predklasina 2. klasina 3. kasna (vuedolska + regionalne pojave) 4. postvuedolska (ljubljanska kultura eponimni lok. Ljubljana Dravlje) -nosioci ove kulture su prvi stvarni nosioci metalurgije na ovom podruju -Vuedol je 6 km od Vukovara -podjela vuedolske kulture: 1. RANA ILI PREDKLASINA FAZA STUPANJ A-nalazi iz Mitrovca, Lovasa, Belegia (anine)- relativno jak kostolaki utjecaj (kostolacoidni stupanj vuedolske kulture)- od I periferije Poeke kotline (Mitrovac) do Zemuna (Belegi) u meurjeju Dunava- Drave-Save 2. ZRELA ILI RANOKLASINA FAZA STUPANJ B1- isto podruje kao prijeglavni su mu reprezentativni vuedolski horizonti na sva 3 naselja na Vuedolu, rani vuedolski horizont u Sarvau, vuedolski horizont na Gomolavi, Borinci- to je vrijeme kulminacije vuedolskog stila i megaronskih kua 3. KASNOKLASINA FAZA STUPANJ B2- poinje irenje vuedolske kulture- lok. Sarva, Vinkovci-Trnica, Zok (maarska Baranja), Moldova Veche (rumunjski Banat)- na prijelazu ove u kasnu ili postklasinu fazu ili pod kraj B2 stupnja, dolazi do daljnje eksplozivne penetracije prema Z, J i JI (prema Sloveniji, Bosni i Srbiji) 4. KASNA ILI FAZA REGIONALNIH PODVOJENOSTI VUEDOLSKE KULTURE STUPANJ C U SLAVONSKO-SRIJEMSKOM PODRUJU- maksimalna ekspanzija vuedolske populacije, ali i raspad jedinstvene kulturne fizionomije na niz regionalnih tipova: -slavonsko-srijemski Opatovac, Sotin -zapadno-bosanski ili hrustovaki Hrustovaa, Zecovi -slovenski vuedolski horizont Ljubljanskog Barja -juno-bosanski ili tip Debelo brdo Debelo brdo -umadijski tip urevaka glavica 40

-mako tip i nyirseg tip u I i S regionima Karpatske kotline, te u ekoj- mako tip e obuhvatiti i dio S Vojvodine (oka) -Vuedol i Sarva: BADENSKA B2 hijatus VUEDOLSKA B1 -Gomolava (Hrtkovci) i Peine (Vrdnik): KOSTOLAKA VUEDOLSKA B1

NASELJA I NASEOBINSKI ELEMENTI

-2 su tipa naselja: 1. na lesnim terasama- Belegi, Netin, Lovas, Zemun, prodol Crvenka, Vuedol, sva 3 naselja u Vuedolu, Vukovar (vinogradi Barii i Laudenbach, Erdut, Gomolava, Vinkovci (Trnica, Nama), Sarva 2. gradinskog tipa- Mitrovac -naselja u blizini vode (jezera, rijeka, potoia, movara) -preferirano nizinsko stanovanje, ali je bitan i fortifikacijski element u izboru poloaja naselja -lok. u Vuedolu: Gradac, Vinograd Streim i Kukuruzite Streim -Gradac nije klasino naselja ve svojevrsna Akropola, zbog nalaza megarona koji je oito sluio u sakralne funcije -na Gradcu imamo zanimljiv nadzemni objekt tzv. megaron, veliine cca 15,40x9,50m (1. graevna faza) i 15,40x9,60m (2. graevna faza)- postojao je kroz dvije faze, a uniten je pri gradnji objekta druge faze -onaj stariji objekt je Schmidt je determinirao kao Megaron ljevaa bakra, jer je ovdje otkriveno 5 talionikih pei (2 pred kuom, a 3 u kui) -u veoj prostoriji drugog objekta je otkrivena jedna presvoena pe potkovastog oblika (najvjerojatnije lonarska pe) i ognjite -otkriveno je 11 vuedolskih i 4 badenske jame koje su upotrebljavane i u vuedolsko vrijeme -Kukuruzite Streim ima najmanje 2 graevne faze vuedolskog razdoblja sa standardnim nadzemnim kuama- u sprezi s kuama su jamski objekti -Vinkovci (Trnica-Hotel)- grupiranje kunih osnova u 2 homogena bloka, S i J- blokove ine pravokutne kune osnove manjih i srednjih dimenzija, bez jedinstvene orijentacije, koje ine gotovo labirintski raster- u uglu jednog objekta naeno zanimljivo rogoliko ognjite velikih dimenzija, koje ini spregu izmeu ognjita i rtvenika tj. veliki rtveni objekt u vidu tzv. konzekracionih rogova -vuedolski nain stanovanja pokazuje osobine trajnije prisutnosti na jednom mjestu -postojala je elja za poboljanjem uvjeta ivota jer su izgraivani novi objekti, a oni prethodni nisu bili jo uniteni -velik broj fortifikacijskih naselja pokazuje namjeru da se ostane na svom, to je suprotno vjerovanjima populacije iz lasinjske kulture

POKOPI
-podaci se odnose tek na klasino razdoblje -nekropole nisu otkrivene -L podrumi ili jame nisu izum V kulture ve badenske -poznati samo: 1. pokopi unutar naseobinskog sklopa -Gradac- (mada Gradac nije klasino naselje)- radi se o dvojnom pokopu u jednom L podrumu (jama) ispod proelja Megarona II- oba pokojnika su u zgrenom poloaju (mukarac na desnoj, ena na lijevoj strani)- bogat prilozima: 21 itava i 30 razbijenih posuda, te 800 ulomaka- radi se o pokopu 41

branog para iz sloja rodovskog plemstva (protokneevski grob)- kasnije je u istu grobnu komoru poloeno i tijelo jednog mladia (naknadni pokop)- grob je Schmidt imenovao grobnicom branog para- Draga Garaanin ovdje vidi rtvovanje ene -Vinkovci- 3 pokopa bez priloga 2. izdvojeni pokopi -tumuli: 1. tumul u Batajnici- Velika humka u Batajnici- urna badenska ili kostolaka vretenasta amfora tj. Fischbutte ukraena na vuedolski nain- tumul promjera 30 m- prvi dosada poznati kneevski grob ranijeg tipa iz Yu te predstavlja znaajnu pojavu svog vremena 2. tumul u Vojki- Humka u Vojki- u Vojki su naeni i maleni bakreni tutuli kapastog, odnosno kalotastog oblika- relativno je malen tumul -oba paljevinska groba pod tumulima imaju na bazi humaka je konstatirano spalite na kojemu je spaljen pokojnik- tu su naeni i ostaci rtvenih obreda (ivotinjske kosti i ulomci posua)- u sredini tumula je urna sa pepelom i nagorjelim kostima -sahranjivanje ivotinja je u vuedolskoj kao i u badenskoj kulturi igralo vanu ulogu u ritulima vezanima uz naselja- na Gradcu je kod megarona konstatirana tzv. rtvena jama u kojoj je naen skelet jelena

MATERIJALNA KULTURA
RANA ILI PRETKLASINA FAZA STUPANJ A -lok: Belegi-anine, Netin-Kulutra, Lovas-Gradac, Mitrovac-Gradac -kvalitetna glina keramike -redukcijska tehnika peenja -polirana, tamne boje -zdjele- blago bikonine i klasino bikonine- ponekad tunelaste drke- esto nizak pregibpoeci markantnijih oblika kao to su sedlasti ili kretsko-mikenski rtvenici, poznati iz ranije kostolake faze -ukras- brazdasto urezivanje (Furchenstich), obino urezivanje i rovaenje -ukras organiziran u usku traku kao bordura -nema prevelike tenje pokrivanja cijele posude uzorkom -dekorativna zona (traka) je ispunjena rafiranjem ili mreom, ponekad je unutar rafirane zone bila negativna cik cak traka -zastupljeni su i negativno izvedeni nizovi rombova (urezivanjem ili rovaenjem) -zanimljive krunice ili mini rozete -bliskost s kostolakim stilom zbog dominacije brazdastog urezivanja i slinih motiva (cik cak negativni) -u kostolakoj nema mini rozeta i rovaenja -u odnosu na klasini vuedolski stil ovo djeluje skromno, ali nije jer bijela inkrustacija koja je popunjavala te mahom brazdastim urezivanjem izvedene motive, djelovala je poput fine tekstilne dekoracije bijelog, ne pretekog veza na jednoj crnoj ili tamnoj podlozI 1. ZRELA ILI RANOKLASINA FAZA STUPANJ B1 -puni cvat i kulminacija vuedolskog dekorativnog stila -tu je kultura iz Vuedola sa sva 3 naselja u biti sinonim za vuedolsku kulturu -Schmidt je najvie zabiljeio taj horizont -osim u Vuedolu tu su slojevi i u Sarvau i Gomolavi -grubo posue- od loije gline- veliki predmeti za zalihe, krukolike amfore, trbuasti lonciesto neukraene, a badenski element su plastine trake sa otiscima prsta -fino posue- bikonino- nekad na epastim nogama ili na 4 noge- kadionice, trodjelne boce, rtveni stolii, sedlasti rtvenici, zidne posude u obliku kupolaste pei i etvrtaste kutije 42

-ukras- duborez, rovaenje -brazdasto urezivanje potisnuto -elja za efektnosti- to je vrijeme punog cvata tzv. arhitektonskog stila i organizacije zona (frizova i metopa) -kazetiranje -geometrijski uzorci u metopama ili kazetama- od jednostavnih cik cak, trokutastih pa do sloenih kao umetanje rombova u pravokutnike, andrijin kri, ahovska ploa -od krivolinijskih je jedino elipsa ili krunica (sunani krug ili rozeta) -najraskonije ukraene zdjele sa epastim nogama, kadionice (kazetiranjem, renjevima) -bijela inkrustacija je nekad crvena koja je vie ritualne funkcije (terina iz grobnice branog para) -inkrustacija dobivena drobljenjem koljki+neko vezivno sredstvo (neto kao bjelanjak) -dekorativni stil se oslanja na tekstilne uzorke -odnos izmeu bijelog i crnog je izbalansiran 2. KASNA KLASINA FAZA STUPANJ B3 -ovaj stupanj naen u Sarvau i u Vinkovcima (Trnica) -to je vrijeme prvih prodora vuedolske civilizacije prema van -oblici- ostaju neizmjenjeni- nestaju trodjelne boce, zidne posude- novina su trbuaste amfore sa cilindrinim vratom -bitne su i zanimljive kupe na krinoj nozi, te na niskoj nozi -ukras- kod grubog posua preteno plastine trake s otiscima prsta na vratu i barbotin na tijelu -esto je urezivanje i igosanje (duh badenske) -negdje jako rovaenje i mnogo bijelog na posudi od inkrustacije -bijele povrine jae su naglaene nego u B1- to stvara dojam ogrubljivanja -veina posuda ima dekorativni stil od B1 -ponovno Furchenstich -motivi- sad u prvi plan dolazi klasini i andrijin kri- postaju veliki i napadni- centralni motiv -taj motiv se povezuje sa kupom na obinoj ili kriolikoj nozi, esto na bazi noge (nevidljiv dio)- to je moda sluilo u kultne svrhe -andrijin kri, velikih dimenzija- po visini friza -ojaavanje bijelih inkrustiranih povrina, ali i njeno izvedeni brazdasti ukras -ostali oblici- zidne posude (badensko nasljee), dekorativne kadionice -rtvenici- 3 tipa: stoli i rog obje faze sedlasti A-B2 (kostolako nasljee) etvrtasta plitica na 4 epaste noge- razvio se iz zdjele na epastim nogama -plastika- od ljudskih figura dao je samo Vuedol Gradac fragmente (samo noga), B1 -Vinkovci (Trnica)-B2- 2 statue- ploni gornji dio, noge volumne, suknje, gornji dio tijela prelomljen i nagnut naprijed -pokraj ovih nagnutih postoje i plosnate -Golubica iz Vuedola- 3 epaste noge, uplja s otvorom na glavi- to je boca za kultnu upotrebu- na vratu urezan motiv poloene klepsidre odnosno labrisa, pa je Scmidt kult golubice, labrisa i sedlastih rtvenika doveo u vezu s kretsko-mikenskim krugom -Glava s vratom figure patke- Vuedol- jedan od najljepih vuedolskih predmeta uopeoblikovana jo superiornije od golubice- kako se barske ptice veu uz solarnu simboliku, jednako kao i simbol kria u rozeti, ini se da je solarni kult imao istaknuto mjesto u religijskom svijetu vuedolske populacije -Figura jelena- Megaron II- u kultne svrhe, kult jelena, lov -litika industrija- ne pokazuje mnogo

43

-nakit- naen u neproporcionalno malom broju -metalurgija- megaron lijevaa bakra sa talionikim peima- pei oblika lucerne s izvuenim nosom za lijevanje bakra su 1. poznati dokaz o metalurkom centru u Panoniji -Vuedol-Gradac- naen kalup za lijevanje sjekire, a kasnije i sjekira od tog kalupa -blizu pei naen je maleni ingot, a naeni su i na drugim pozicijama ulomci minijaturnih ingota -posve sauvani ansambl- maleni pahtl u kotanoj, ukraenoj drci, zatim pahtl bez drke i 3 bakrene igle -u Sarvau imaju istaknuto mjesto kalupi za 2 listolika bodea i 1 dlijeto -Vinkovci (Trnica-Hotel)- kolekcija kalupa za lijevanje u jami, pa je stoga nazvana jamom ljevaa- 3 kompleta kalupa za lijevanje bojnih sjekira s cilindrinim tuljcem za usad drala, 1 komplet kalupa za isti tip sjekire ali minijaturnog oblika, te 1 kalup za lijevanje dlijeta- jama je sadraavala najvrjednije predmete jednog majstora ljavaa, koji su neoteeni ostali deponirani u toj jami -Borinci- ostava lepezastih, plosnatih sjekira- ostava je samo djelomino sauvana i morala je brojati nekoliko desetaka primjeraka- a pripadala je najvjerojatnije ili lokalnom proizvoau ili jo vjerojatnije putujuem majstoru ljevau -Ljubljana Barje- kalup za listolike bodee, za bojne sjekire -Debelo Brdo- kalup za bojne sjekire -Zecovi kod Prijedora -nosioci V kulture su 1. stvarni nosioci bakrene metalurgije u ovom dijelu Karpatske kotline VUEDOLSKA UMJETNOST -Golubica je vrh umjetnosti eneolita na ovom prostoru -cijela keramika ima artistiku notu -kostolaka osnova (A), matovitija od kostolake keramike, ali ima jednostavnost istu -oslanja se na tekstilne uzorke kao i itava V kultura -bijela boja u poetku manje upadljiva -klasina faza ostvarila sloeniji sustav, arhitektonski stil (vertikalne i horizontalne podjele) -tenje ka geometrizaciji -slobodni crte, spirala i meandar ne postoje -B1- rovaenje i duborez + bijela inkrustacija (sad je tee tkanje, kao tepisi9 B2- 2 pravca- 1. teka faktura, vie rovaenja, puno bijelog- 2. povratak brazdastog urezivanja, postaje lake i prozranije, blie fazi A, ali dekoracija razvijenija (Furchenstich) -stvarni rodonaelnik crno bijelog pristupa keramikoj dekoraciji je retz-gajarska kultura, no vuedolska populacija je toliko dotjerala taj nain ukraavanja da je dolo do perfekcije -vjerojatno ni jedna eneolitska kultura nije proizvela takvo obilje ukraenih predmeta PORIJEKLO -teze o porijeklu: NORDIJSKO PORIJEKLO- najvie pristaa I ALPSKO PORIJEKLO- takoer mnogo pristaa J PORIJEKLO- najmanje pristaa AUTOHTONO PORIJEKLO- Dimitrijevi, Tasi i Benac su joj pobornici O DJELOMINO STEPSKOM PORIJKLU- nije naila na vei odaziv- rodonaelnik joj je Graanin -kostolaka kultura je bitni element za razvoj- puno slinosti, Furchenstich, oblici, motivi iz faze A -u V kulturi su duborez i rovaenje to je pak apsolutno strano kostolakoj kulturi, a igosani kostolaki stil je pak stran V kulturi -zato dolazi do transformacije kostolake kulture?

44

-Badenska je maknula Sopotsku i Vinu- tu se stabilizirala, ali ovaj prostor je periferija badenske- moda su jo ivjeli ostaci neolitskih kultura koji su uzdrmali badensku i stvorili kostolaku kulturu -utvrivanje Vuedola u badensko vrijeme govori o nestabilnosti -pojava kostolake kulture u vrijeme previranja -kostolaka je rezultat transformacije badenske, a vuedolska rezultat na novi nain uoblienih starih populacija 3. KASNA VUEDOLSKA KULTURA STUPANJ C -irenje prema J, Z, JI i S -zbog velikih udaljenosti oslabile su kulturne veze tj. lokalni supstrati utjeu -naselja i dalje fortificirana, a rade se i na bregovitim regionima, na kotama iznad 200 m nm -prava gradina je Gorika u Pounju (Banija) -u Bosni klasina gradinska naselja kao Zecovi, Debelo Brdo, Fortica na Bakijama u Sarajevu, Alihode -u umadiji su urevaka glavica i Jasik -sojenikog tipa je Ljubljansko Barje -ivot osigurava stoarska privreda u svim tipovima naselja, dakle teite je prebaeno sa zemljoradnje na stoarstvo -takav prirodni preokret je zacijelo omoguio i veliku pokretljivost vuedolske populacije, koja je rezultirala izvanrednim ekspanzionim uinkom -o pokapanju u kasnoj V kulturi Yu tla nema zasad uvjerljivih podataka -slavonsko-srijemski tip ili stupanj C vuedolske kulture-ivi na podruju klasine V kulture -u kronolokom sistemu jedino je ona stupanj C V kulture -podruje rasprostiranja: Srijem (Opatovac, Sotin), Slavonija (Vikovci i Samatovci), Baranja (Zok), u SZ Hrvatskoj (Velika Barna kod Grubinog polja, Veliko Trojstvo i Martinac kod Bjelovara) do okoline Krievaca, te u dijelovima bosanskog Posavlja (Bosanska Kostajnica) i Pounja (Gorika)- sumarno reeno prostire se u Meurjeju od Zemuna do blizine Krievaca, u Yu i maarskoj Baranji, te dijelovima S Bosne -oblici keramike-Kupe na nozi (uplja noga, a moe biti i zatvorena- noga slui kao zveka jer su u njoj kaneii) i vrevi s cilindrinim vratom su vodei oblici -ukras- oslanja se na B2- Furchenstich, ali dolazi i obino urezivanje- i dalje zonalna organizacija- trokutasti uzorci, cik cak -najblii je slovenskom tipu -slovenski tip kasne vuedolske kulture-poznat kao Ig I ili stariji horizont Ljubljanskog Barja -ostali lok.: Ptuj, Apatovac kod Krievaca -zastupljen tip i u Austriji -od Bea i Ljubljane do okolice Krievaca -keramika- vrevi s trakastom drkom, trbuaste amfore -ukras- identina slavonsko srijemska lakoa, prozranost- Furchenstich dominira- motivi iz B2 faze kao to su andrijin kri, frizovi, krievi -Askos oblika kozjeg vimena (zanimljiv) -idoli- sva 3 idola imaju oblik kutije za violinu (oni su daljnja razvojna faza statuete iz Vinkovaca) -dvije ljubljanske statuete pokazuju dekorativni efekat, trea pak prikazuje kroj i oblik kaputa, te tako omoguuje da se upozna jedan vuedolski odjevni predmet- ove 3 statuete predstavljaju maksimalni likovni domet svog vremena -ono to je bio Vuedol u ranoj fazi to je sad Ljubljansko Barje

45

-metropola civilizacije se preselila na taj prostor, koji je tada bio najsigurniji i najzatieniji- u tom bezbjednom refugiju mogle su se uspjeno njegovati stare tradicije i navike -zapadnobosanski ili hrustovaki tip-u Z Bosni -2 pilje: Hrustovaa, Dabar peina -3 naselja na breuljcima gradinskog tipa: Zecovi, Topia Glavica, Pejia Gradina -keramika- bikonine zdjele, lonci, amfore, vrevi i kupe na krinoj nozi -ukras- oslanja se na B2, ali ne na Furchenstich, nego duborez i rovaenje, ali nije onolika dominacija bijele -arhitektonski stil u prvom planu -inkrustacija, ali nema profinjenosti klasine V kulture, ve je ovo rustinija verzija -junobosanski ili debelo brdo tip-zastupljen u Sarajevi i okolici, oko rijeke Bosne -Debelo Brdo kod Sarajeva -Fortica na Bakijama u Sarajevu -Gradac kod Homolja (nedaleko od Sarajeva) -Gradac u Lepenici (kod Fojnice) svi lok. su gradinskog tipa -Alihode u dolini Bile -Gradac kod Toplice (nedaleko Kreeva) -Gradac u Kotorcu -keramika- vie pokazuje odlika trbuate profilacije, nego bikoninosti- trbuasti lonci s niskom cilindrinim vratom -ukras- oslanja se na zatvorene forme- arhitektonski stil- kazetriranje velikih povrina ko ahovska ploa, redne kompozicije, klepsidra -dominira Furchenstich, ali i igosanje -kompromis izmeu slavonskog i zapadnobosanskog tipa -plastika- oteena statua iz Debelog Brda podsjea na lasinjske iz Aikovaca -metalurgija- itav niz glinenih kalupa za lijevanje iz Debelog Brda -kalupi za sjekire sa cilindrinom rupom -2 kalupa za lijevanje listolikog bodea prijelaz eneolita u broncu A1 -nakon Vuedola i Sarvaa, Debelo Brdo je sljedei sigurni metalurki centar -umadijski ili urevaki tip-urevaka glavica -keramika- vodei oblici su kupe na nozi -ukras: klasino slijedi Furchenstich- najblii mako tipu -mako tip-Potisje i Podunavlje u Maarskoj- prodro u eku kod Praga -istraivao Nandor Kalitz -nyirseg tip-SI dijelovi Karpatske kotline, dio Slovake -Nandor Kalicz -litiki proizvodi-nalazi s Ljubljanskog Barja- posebnu grupu ini grupa cijepane litike proizvodnje pseudosolitrenskog tipa- preteno dosta veliki predmeti od 6 do 13 cm duine, koji predstavljaju ili vrka za sulice i koplja ili bodee- takvi predmeti pojavljuju se ve u lasinjskoj kulturi -kotani predmeti-od jelenjeg roga -ila, dlijeta, spatule, harpuni

46

-alatke za pletenje ribarskih mrea s Barja -metalurgija-Debelo Brdo -Ljubljansko Barje metalurki centri, slijede tradiciju Vuedola, Sarvaa, Vinkovaca 4. KASNOVUEDOVSKI STIL -7 tipova proisteklih iz B2 faze klasine V kukture -1. smjer gdje je jae rovaenje i teka tekstilna faktura, dosta bijelog (hrustovaki) -2. smjer- Furchenstich- prozraniji stil (Slavonsko-srijemski, slovenski- jo laganiji od B2)vie lii na rez tanki -Mako, urevo, Nyirseg- zajedniko opadanje kvalitete -Ljubljansko Barje- nova i posljednja metropola kulture (idoli, askos) -to je kraj kulture, kad u Europi jo V kutura i kultura zvonolikih pehara njeguju puni eneolitski likovni izraz

ZAKLJUAK VUEDOLSKE KULTURE

EKONOMIJA -zemljoradnja -s vremenom jaa metalurgija (Sarva, Vuedol, Vinkovci)- bojne sjekire -bitno stoarstvo -lov- na jelene- to dovodi do izdvajanja lovake, pa vojne skupine -to sve dovodi do demografske ekspanzije i poinju osvajanja -prehrana divljaju bitna i to dovodi do vika stoke koja je za trgovinu -vaan element je drutveno ureenje-rodovsko -lovaki element u rodovskom drutvu se izdvaja i to je jezgra militantnosti -kneevski grobovi vrhovnika: a) Grob branog para u Vuedolu b) Tumul Velika humka u Batajnici c) Mala Gruda (Ljubljanska kultura- Jadranski tip) -megaron je kua svjetovnog i duhovnog voe zajednice- Gradac je svojevrsna Akropola -dakle pojava prvih akropola i kneevskih grobova -zabiljeeni kontakti s egejskim prostorom (Mala gruda- nalazi iz tumula) -vana je drutvena organizacija ODNOSI KULTURA -supstrat su joj Badenska i Kostolaka RANA KOSTOLAKA = BADENSKA B2 SREDNJA KOSTOLAKA = VUEDOL A KASNA KOSTOLAKA = VUEDOL B1-KRAJ LASINJA IIB = KOSTOLAC A = VUEDOL A LASINJA III = KOSTOLAC B = VUEDOL B1 -kasna vuedolska je potisnula lasinjsku -Retz Gajarska je istovremena s Lasinjskom -Hunyadi-Halom-Vajska (kraj Bodrog keresztur kulture) u Potisju je unitena ekspanzijom vuedolske tj. nastupom Mako i Nyirseg tipa -u Z Bosni hrustovaki tip je unitio lasinjsku -Ljubljanska kultura smjenjuje u srednjoj i J Dalmaciji Nakovansku kulturu (rani eneolit)/prema Marijanoviu NE/, a u Istri kulturu s metliastom keramikom -u Gudnji nakon Nakovanske kulture ide hijatus za kasni eneolit, pa ljubljanska kultura 47

-ljubljanska kultura i cetinska su istovremene -nasljednik vuedolske u slavonsko-srijemskom prostoru je vinkovaka kultura -Vinkovci-Trnica- ovdje je iznad vuedolske, vinkovaka kultura -vinkovaka slii Mako i Nyirseg kulturama -fino posue mahom neukraeno APSOLUTNI DATUMI (C 14) -2160- Vuedol A -kalupi iz Vuedola- oko 2000.pr.Kr. -kalupi iz Debelog Brda- oko 1800.pr.Kr. -Mala Gruda- oko 1900.-1800.pr.Kr. -Vuedolska kultura 2100.-1900./1800.pr.Kr. -Ljubljanska kultura 1800.-1700.pr.Kr. ZNAAJ -najeneolitskija kultura u Yu -atraktivna keramika -drutveno ureenje-rodovski principat- to je rezultat ekspanzije -ljubljanska kultura je nasljednik- u keramici arhainija- u bronci ona ima neolitski karakteriri se na Jadran

48

LJUBLJANSKA KULTURA
(ili daljnji ivot Vuedolske batine)
-Rana bronca -prije i oko 1800.pr.Kr. turbulentna zbivanja eliminirala su gotovo sve lokalne eneolitske kulture, tako je nestala i grupacija kasnovuedolskih kulturnih manifestacija -no izvanredna pokretljivost plemenskih grupacija je omoguila ekspanzione pokrete -slovensko-bosanska vuedolska populacija je uspjela u horizontu rane bronce sauvati vuedolski duh i nastaviti vuedolsku tradiciju (slovenska na vlastitom tlu i djelomino obalnom tlu, a bosanska selei na J, na jadransku obalu i izvlaei se tako iz ugroenih oblasti- no te manifestacije spadaju ve pod horizont bronce A1, te vie nisu vuedolska kultura, ve ljubljanska kultura -nalazi ove kulture su u mlaem horizontu Barja i Ig II (P. Koroec), te nalazi na Z Jadranske obale 1. Ig I i Barje I (kasna vuedolska) 2. Ig II i Barje II (ljubljanska kultura)- Alpski tip bronca A1 -Jadranski tip -LJ kultura nije vuedolska kultura, ve jedan od dijelova vuedolskog kulturnog kompleksa a) ALPSKI TIP -P. I J. Koroec -naselja- Barje-sojeniko Vinomer- gradinski tip + zemunice -pokop- skeletni tip- samo 1 grob -keramika- gruba (kuglaste forme)- fina (redukcija-tamno, kuglaste amfore i lonci, blaga bikoninost na vrevima -ukras- kotaii za igosanje (novina) -pod utjecajem su kulture zvonolikih pehara -zonalni ukras- na vuedolskoj tradiciji -redni ukras (Reihenmuster)- kultura zvonolikih pehara -guste negativne cik cak trake b) JADRANSKI TIP -od Trsta do Albanije -lok. u Italiji- Caverna del Petirosso i Grotta dei ciclami -Daneva peina (Istra) -Sv. Spas kod Knina -izvor Cetine Hrvatska -pilja Tradanj kod Zatona (kod ibenika) -Grapeva pilja na Hvaru -Gudnja na Stonu- glavni lokalitet -lok. u Crnoj Gori- Mala Gruda u Tivatskom polju i Rube kod Nikia -lok. u Albaniji- Pazhok -naselja- pilje, osim naselja Sv. Spas -pokopi- 4 tumula: a) na izvoru Cetine- skup tumula (nekropola) = cetinska kultura- od tih 1 tumul je imao priloge koji bi bili iz LJ kulture b) Rube- uniten c) Pazhok- velikih dimenzija- prilog je jedan vr- tumul je kasnije sluio i za sekundarne pokope 49

d) Mala Gruda u Tivatskom polju- tumul ide u red velikih tumula - najznaajniji tumul - prenika je preko 20 m, visine 3,5-4 m - grob lociran neto I od sredita tumula - kameni sanduk sa skeletom pokojnika u zgrenom poloaju - raka je bila ukopana u bazu (zdravicu) - otkrivena i spalita i vatrita, koja ukazuju na sloene ritualne obrede, ali i lako mogue i na reminiscencije na ritus spaljivanja koji je bio primijenjen u slinim pokopima u kasnoj vuedolskoj kulturi - tumul je imao omota sloen od rjenih oblutaka - paljevinski slojevi zamijeeni su na razliitim nivoima, takoer su na neki nain ojaavali strukturu humka - na skeletu i uz njega naeni prilozi: kupa na niskoj koninoj nozi, vr s trakastom drkom (oboje ukraeno na nain faciesa LJ kulture),zlatni trijangularni bode (zapravo od elektrona), srebrna sjekira (isto od elektrona samo sa velikim postotkom srebra), 5 zlatnih kariica za kosu (Noppenring) i 2 ulomka bakrenog lima od nekog unitenog predmeta ija se funkcija vie ne moe odrediti - ovo je klasini kneevski grob u kojem je bio pokopan jedan prvak iz lokalnog rodovskog plemstva - bode, sjekira i kariice su zacijelo egejskog porijekla i predstavljali su veliku imovinsku vrijednost- bode pokazuje tragove jake upotrebe -Marijanovi smatra da na Jadranu ne postoji LJ kultura niti Jadranski tip, jer nema koegzistentnih naselja, ve samo neki elementi koje je stanovnitvo preuzelo: to stavlja u razvijeni eneolit -keramika- kao i alpskog tipa, redukcija, tamne boje, polirano- vodei oblik je kupa na nozi -ukras- oslanja se na vuedolsku zonalnu povrinu- isto kao i alpski tip- uske trake izvedene kotaiima s negativnim cik cak motivom -metalni predmeti- samo iz Male Grude (bode, bojna sjekira, 5 kariica)- predmeti egejskog podrijetla i import -ljubljanski stil- s obzirom da je ovo vrijeme neukraene keramike u Europi jer su populacije previe zaokupljene metalurgijom, zato ova ukraena keramika odskae- ima vuedolski duh -problem geneze- po P. Koroec ona je rezultat utjecaja zvonolikih pehara- nastala simbiozom vuedolskih elemenata u Sloveniji i Bosni i kulture zvonolikih pehara, stoara i nomada koji prodiru na J- igosanje kotaiem je njihov element- seljenjem i irenjem prema J i Jadranu iz Slovenije i Bosne, zauzimaju velik prostor- u zaleu Dalmacije oko Cetine je Cetinska kultura (tumuli kod Cetine) -zakljuak-LJ kultura je predstavnik eneolitske tradicije u ranoj bronci- predstavlja udruivanje 2 kulture u vrijeme nesigurnosti- stoarstvo dominantno- oko 1700. na Jadranu previranja- kod Velebita su nosioci jedne varijante Hatvan kulture (Vlaka Pe), koji su istovremeno zapaeni i u Lici (tumuli u Likom Osiku), to je zaustavilo LJ kulturu- bijela inkrustacija preivjela u bronci -po Marijanoviu LJ kultura se nije irila na Jadran, tj. nema njenih nosioca ovdje, ve se iri keramika utjecajima

50

RETZ-GAJARY KULTURA
-u perifernim regionima Karpatske kotline- ponajvie u I alpskom prostoru -Austrija, kontinentalna Slovenija, S Hrvatska i na I obroncima Krndije i Dilja u Slavoniji, u Moravskoj, Z Maarskoj, JZ Slovakoj i u Erdelju u Rumunjskoj -regionalni tipovi: a) RETZ-TIP b) WALTRAHHLE-JEVIOVICE C-1-TIP c) GAJARY-BAJ-TIP d) MONDSEE-TIP e) ERDELJSKI ILI TRANSILVANIJSKI TIP f) RETZ-GAJARSKI NALAZI U POTISJU g) VINJICA-TIP- na prostoru SZ Hrvatske (Velika peina kod Vinjice, Vindija kod Donje Voe) i kontinentalne Slovenije (Predjama kod Postojne) -ukrasi- brazdastim urezivanjem, rovaenjem, a igosanje je kao standardna nadopuna brazdastom urezivanju -poetak joj je istovremen s klasinom lasinjskom kulturom h) KEVDERC-HRNJEVAC ILI HRNJEVAKI TIP- na podruju S Hrvatske, S regija kontinentalne Slovenije i Transdanubija u Maarskoj -lok.- Hrnjevac kod Kutjeva, pilja Kevderc kod kofje Loke -klasini retz-gajarski oblici keramike- Furchenstich je eliminiran, ukrasi su rovaenjem, duborezom, urezivanjem i rjee igosanjem (i sa kotaiem)-upotreba bijele paste pokazuje srodnost sa kasnoklasinom vuedolskom kulturom -HRNJEVAKI TIP=VUEDOLSKA B=LASINJA IIB i III -sloena i dugotrajna kulturna manifestacija

NASELJA
-breuljkasta i umjereno brdovita podruja, zbog stoarske privrede- esto posjedaju ranije naseljena naselja -piljski objekti i naselja uobiajenog tipa -vrlo primitivna naselja, ak gledano i u okvirima zemunikog graditeljstva- mobilna su populacija, polunomadi ili ak nomadi

POKOPI
-nema ih na poduju Yu- van Yu su skeletni, u zgrenom poloaju, osim u Erdelju gdje su tumuli malih i srednjih dimenzija s jednim ili vie pokopa- u blizini nekih tumula otkriveni su rtvenici, a kod jednoga i menhir

MATERIJALNA KULTURA
-Velika peina kod Vinjice- vie od 60 primjeraka ukraene keramike i znatan broj grubog posua- naene polirane sjekire u trapeznom obliku i kao ekiasti ripovi s rupom za nasad drala- naena kotana ila, prljenovi -Vindija- 20-ak primjeraka ukraene i velika koliina grubog posua -Predjama- 4 primjerka ukraene i velik broj grube keramike -Hrnjevac- zanimljiv predmet, kao nekakav labris, ali bez rupe za usad drala (moda gladilica, a moda nekakava statueta)- naen i 1 enski idol primitivno izveden -u SZ i S Hrvatskoj je ova kultura bitna jer dovodi brazdasto urezivanje- ona je rodonaelnik Furchensticha i bitan inilac njegova irenja -ona je prva kultura koju je bilo mogue prepoznati na Yu tlu da je egzistirala bez posjeda nad teritorijalnim prostorom- mobilna nomadska kultura

51

PROBLEM ENEOLITA NA ISTONOJ JADRANSKOJ OBALI

-Ne moe se rei da na ovom prostoru eneolita nema, nepoznavanje se zasniva na pomanjkanju obimnije arheoloke grae -stratigrafski pokazatelji na 3 piljska stanita pokazuju prisustvo eneolitskih manifestacija 1. Gudnja kod Stona na Peljecu- nakon neolitskih kultura, slijedi eneolitski stratum V, sa kaneliranom keramikom- taj stratum je preslojen s 2 horizonta jadranskog tipa ljubljanske kulture 2. Odmut pilja u porjeju rijeke Pive (SZ Crna Gora)- stratum VI je iz vremena razvijenog eneolita i kasnijih manifestacija- nalazi lasinjskog tipa, nalazi vrpaste keramike i nalazi ljubljanske kulture- taj stratum e imati najmanje 2 horizontadatiran u 2335 plus-minus 90, to bi moglo odgovarati kasnom (kiringradskom) faciesu lasinjske kulture, ali ne i ljubljanskoj kulturi, ali nije iskljueno da je ovdje mogao postojati i jedan vrpastokeramiki period stanovanja 3. Jamina Sredi na Cresu- u stratumu koji je preslojio hvarski sloj naeni su kao import po jedan ulomak klasine vuedolske i klasine kostolake kulture -u daljnja razmatranja nisu ukljuene ljubljanska i cetinska jer su opredijeljene kao ranobronanodobne (dakle od ova tri lokaliteta, ostaje nam jedino Odmut za razmatranje) -Nakovanska kultura predstavlja daljnji razvoj vinoidnog faciesa- nalazimo je u eneolitskom stratumu u Spili u Nakovani, u Odmutu u horizontu V i u Gudnji u horizontu V -dolazi do prodora kontinentalnih i I balkanskih manifestacija u postnakovanskom razdoblju, a prvi kontinentalni talas predstavlja lasinjska kultura- Odmut VI -nju smjenjuje prodor stepskih, nurkeramikih elemenata, najvjerojatnije iz Bugarske -drugi kontinentalni talas ini sputanje kasnovuedolskih populacija iz oblasti J i Z Bosne, ali to je ve prijelaz eneolita na ranu broncu (fiksiranje ljubljanske kulture u jadranskom prostoru) -u ovakvim okolnostima oito je da je najlake determinirati nakovanski facies -Nakovanska kultura: 1. Protonakovanski horizont- blizak po oznakama Vini D1- nalazi iz Markove pilje na Hvaru, Grapeve pilje i pilje Tradanj 2. Nakovanski horizont-nalazi iz Spile u Nakovani, u stratumu V u Gudnji, stratum V u Odmutu, Grapeva i Markova pilja -protonakovanska (ili ranonakovanska) i nakovanska kultura se iskazuju u srednjim i J regionima I obale Jadrana kao nosioci ranog i srednjeg eneolita -ova manifestacija je nastala na kasnohvarskom supstratu pod djelovanjem kasne vinanske i najvjerojatnije rane salcutanske kulture -pak lasinjska kultura je ovdje morala predstavljati finalnu etapu eneolita, jer je ona nesumnjivo jedna od genetskih komponenti u tvorbi cetinske kulture, no u cetinskoj kulturi su zastupljene i vuedolski elementi i neki nedefinirani elementi (trakasti ukrasi) -lasinjski nalazi su naeni u stratumu VI pilje Odmut -u svakom sluaju proizlazi iz stratigrafske slike Odmuta da nakon nakovanske dolazi lasinjska -u Odmutu VI ima i neto Schnurkeramike (vrpaste keramike), a ti bi pak nalazi inili dio J balkanskog segmenta stepskog prodora tj. talasa koji je obuhvatio Bugarsku, Albaniju i Tesaliju -pojava stepskih elemenata ovdje nije jasna, ona dolazi uz neke druge kulture na nekim nalazitima, a ovdje izgleda sa lasinjskom kulturom -jaka prisutnost ljubljanske kulture na ovim prostorima je povezana sa drugim prodorom sa kontinenta, a sugerira nam pojavu kasnovuedolske populacije u jadranskom prostoru neposredno prije formiranja ljubljanske kulture tj. neposredno prije nastupa rane bronce 52

-2 su ljubljanska horizonta u Gudnji- stariji bi bio J bosanski facies vuedolske kulture, a mlai bi odgovarao ljubljanskom horizontu Grapeve pilje na Hvaru -kneevski grob iz male Grude takoer pokazuje obiljeja rane faze ljubljanske kulture -sputanje J bosanske populacije na jadran je prouzroilo izrazitiju prisutnost vuedolske komponente u jadranskom, nego li u alpskom tipu ljubljanske kulture- no faktinu prisutnost te J bosanske vuedolske kulture na Jadranu mi zasada ne moemo arheoloki utvrditi zasada

53

STEPSKA KULTURA U ENEOLITSKOM PERIODU JUGOSLAVIJE

-Ne moe se oekivati da su nosioci stepske kulture zaposjedali odreene teritorije Yu, osim kad je u pitanju ua oblast Podunavlja (od ua Tamia i Tise) -prisustvo stepske kulture jama pod tumulima je pouzdano utvreno za sada samo u Banatu (Vojlovica kod Paneva, okolina Uljme kod Vrca, Batka kod Zrenjanina) -pojedinani nalazi koji im se mogu pripisati ili bar su njihov utjeca, su: Krstur u Banatu, okolina Negotina (I Srbija), uplevac i Crnobuki (J Makedonija), Gornja Tuzla (I Bosna) -rasprostranjenost obuhvaa ona podruja koja ne odstupaju previe od matinog stepskog podruja -dugi kremeni noevi iz ostave u Kladovu- stepski utjecaj- pojava im se ovdje vee uz Bodrogkeresztur grupu- takvi kremeni noevi se javljaju u grupi Gumelnita, to ukazuje na njihovo porijeklo iz J ruskih stepa -istom horizontu pripada i dugi kremeni no iz Borande kod Paneva -vrpasta keramika naena je na nalazitima uplevac i Crnobuki, te u Gornjoj Tuzli jedan fragmenat vrpaste keramike -keramika posuda iz tumula kod Krstura, ukraena motivima izvedenim u tehnici utiskivanja upletene vrpce, pripada takoer stepskoj kulturi -u Ljeskovoj Glavici kod Trebinja (Hercegovina) u humci naeni fragmenti vrpaste keramike, te ukazuju na stepsko porijeklo -fragmenti takoer naeni u Zelenoj Peini u Hercegovini, Rumin-Biteliu u Dalmaciji, te Odmutu u Crnoj Gori -nalaz iz uplevca- kameni skiptar u vidu stilizirane konjske glave- stepsko porijeklo je nesumnjivo -humak iz Rogojevca kod Kragujevca- 2 groba u centru, skeleti poloeni na lea, posipani okerom, prilozi su kremeni noii- sahranjivanje iz ranog bronanog doba, lokalnog obiljeja, a ritual ukazuje na stepsku tradiciju

NASELJA
-nisu otkrivena na tlu Yu

POKOPI
-skeletni, na leima sa zgrenim visoko uzdignutim koljenima, u polusjedeoj poziciji- du cijelog skeleta posipan crveni oker- prilagani u grobove prilozi- tipian pokop pripadnika stepske populacije -tumul kod Uljme- pokojnik u zgrenom stavu na lijevom boku, izgled rake je slabo opisanod priloga su tu zlatne naunice- posipan crvenom bojom (valjda se misli na oker) -humka kod Vlajkovca (okolina Vrca)- skeletni pokop na leima sa povijenim nogama najvjerojatnije, izgled rake nepoznat, skelet je najvjerojatnije bio poloen na prostirci-hasuri, jer je u opisu navedeno da su ostaci tkanja ukazivali na motiv riblje kosti- oker je na obje strane lubanje -tumuli u Vatinu- uniteni zemljanim radovima- naena spiralna naunica od zlatne ice- est oblik nakita kod stepskih naroda -tumul Jama kod Vojlovice- pravokutna raka, na dnu ostaci neke zastirke posute okerom, pokojnik na leima sa povijenim nogama u koljenima- prilozi: 2 srebrne spiralne naunice kao jedini grobni prilozi -tumul kod ale u blizini Krstura- naena posuda vrpaste keramika, ali drugaiji nain sahranjivanja- sloj pepela sa nagorjelim kostima 54

-postoji jo jedan nain sahranjivanja, mlai u odnosu na grobove-jame sa pravokutnim rakama, a to su katakombni grobovi, no njihovo prisustvo u tumulima J Panonije i srednjeg Podunavlja nije utvreno, osim miljenja da grobne rake u lesnoj podlozi Gradca na Vuedolu, u okviru naselja badenske i vuedolske grupe, duguju svoj oblik i namjenu grobova- katakombama stepskih oblasti

DRUTVO I EKONOMIJA
-drutvena i ekonomska struktura stepskog eneolita bila je prvenstveno odreivana prema priprodnim uslovima matnih oblasti gdje su populacije tog perioda nastale i dalje se razvijale -ta plemena su najprije smatrana izrazito pastirskim, usmjerena na nomadsko stoarstvo, vrlo pokretna i bez stalnog mjesta prebivanja -drugi pak podaci govore o snanoj zemljoradnikoj komponenti proizvodne osnove populacije stepskog eneolita, sa izrazitim sjedilakim naseljima, ija stratigrafija potvruje njihovu dugotrajnost- ali u I podrujima Panonske nizine, srednjem i donjem Podunavlju, takva naselja nisu otkrivena -pa se moe smatrati da su u podrujima koja su zasjeli bili prvenstveno stoari -vremenski raspon ovih populacijskih pokreta iz stepske zone J Ukrajine i Crnog Mora odgovara, u apsolutnim datumima, priblino sredini, odnosno drugoj polovici III. tisuljea pr.Kr., ne raunajui tu prethodni razvoj kulture grobova-jama u svojim oblastima dalje ka istoku -prema C 14, apsolutna kronologija ovih migracionih pokreta iz stepa, bi bila jo via -dolazak stepskih populacija u I dio Karpatskog bazena i balkansko-podunavske oblasti, sve se vie prihvaa kao odluujui inilac u obrazovanju Europljana, ija plemena, kroz dalji razvoj metalnih doba, daju svojstveni peat kulturi protohistorijske Europe

55

INDOEUROPLJANI I ENEOLITSKI PERIOD JUGOSLAVIJE

-Za vrijeme eneolita i poetkom bronanog doba obrazuju se kulturne i etnike zajednice stepskih nomadsko-zemljoradnikih populacija, poznate naroito po svom karakteristinom nainu sahranjivanja -jedna od njih je kultura grobova-jama pod tumulima (Kurgan kultura) i nosilac je znaajnih migracija ija zavrnica je u Podunavlju i dopire sve do J Banata, odnosno ua Tamia u Dunav -sve su brojnija tumaenja da ova kretanja u pravcu I-Z odgovaraju pojavi najstarijih indoeuropskih zajednica i da obiljeavaju poetak obrazovanja kasnijih prahistorijskih i historijskih etnikih grupa Europe, ali prva istraivanja spadaju u zasluge nauke o jeziku i njegovoj historiji -podjela jezika na 2 osnovne grupe: 1. centum ili zapadna grupa- paleoeuropski jezici 2. satem ili istona grupa- iranski jezici -nepodudarnost glasovnih struktura inae srodnih jezika, uz njihovo geografsko razgranienje posluila je kao sutinski elemenat teorije o postojanju zajednikog protoindoeuropskog jezika, odnosno one poetne jezgre odakle su obje grupe razdvajanjem u dalekoj prolosti i zapoele svoj poseban razvoj -arheologija pak rjeava pitanje vremena prvobitne migracije Endoeuropljana -nakon nekog vremena se pokazalo da ova podjela ima takoer svojih slabosti i nepravilnosti -zona pradomovine Indoeuropljana je od Iranske visoravni do srednje i S Europe -bilo je mnogo zabluda i pogrenih interpretacija u vezi jezika i pradomovine Indoeuropljana, ali danas se zna da nisu pranarod, da su bez pradomovine i da nemaju praindoeuropski jezik -govorili su razliitim dijalektima (ne jezicima), do slinosti je dolo u toku dugog vremena zbog intenzivnih kontakata i povijesnim procesima, zbog ega je nastala potreba komuniciranja, te su nastali korijeni kojima se obuhvaaju pojmovi od zajednikog interesa -problem je i vrijeme formiranja tih jezika -Crosland je uputio na pravi teritorij (lingvist)- S od Crnog Mora, Kaspijskog jezera prema Manuriji -u velikom broju jezika postoje zajedniki nazivi i gdje je zajedniki korijen u rijei bakar -zajedniki su i korijeni u naslovima (npr. Bazileus) -dakle povezivanje Indoeuropljana je u vrijeme eneolita -ljudi se bave nomadskim stoarenjem- nemaju trajna naselja, neprekidno su u pokretu, bez trajnih nastambi -oduvijek je na ovom podruju u upotrebi vana ivotinja- konj -koristili su je kao ekonomsku kategoriju, a kasnije postaje jahaa i zaprena ivotinja -te su zajednice povezane rodovski do razine plemena -dolaze u meusobne kontakte- ukoliko su blie jedni drugima sliniji je govor -kontakti podrazumijevaju komuniciranje, a ono trai stvaranje zajednikih izraza vanih pojmova (rodbinske veze- enidba, vrijednosti trgovanja- metalni predmeti, ivotinje) -uestala komuniciranja razvijaju na kraju slinu jezinu strukturu -komunikacija donosi i slinosti u duhovnoj i materijalnoj kulturi -te slinosti se poveavaju odnosno smanjuju, veom ili manjom komunikacijom -slinosti: oblici i ukrasi keramikih posuda, alat (nain izrade i izgled), statusni simboli, oblici duhovne kulture (odnos prema mrtvima tj. nain pokapanja) -3 su velika vala naseljavanja -prvo se ire na JI Europu do I Alpa- meusobno se potiskuju i mijeaju sa starim stanovnicima -dospjeli i do engleskog podruja i Irske 56

-struktura Europe je promijenjena -taj proces traje 1500 godina (od neolitika do ranog bronanog doba) -period sue je ugrozio opstojnost, te su u potrazi za novim ispaama krenuli na Z -na prostoru Podunavlja su prvi tragovi njihova boravka -dalje se ire na J Balkan, S Europu i Z Europu -koriste bakar -potraga za rudnim nalazitima je razlog njihova irenja -dolazi ranije nepoznata forma pokapanja pod tumulima (zemljani humci nad jamom) -ti tumuli su u poetku manji, kasnije sve vei i monumentalniji -obuhvaa ih se imenom KURGANI ili termin MOGILA (brijeg, breuljak- ruski) -karakteristine pojave su: 1. veliki kremeni noevi- dugi preko 30 cm 2. ezla- modelirani od kamena u obliku konjske glave- naeni kao grobni nalazi- imaju karakter simbola u statusnom pitanju pokojnika 3. jajaste forme posuda- sa vrlo uskim iljastim dnom 4. plitke konine zdjele sa vie noica- sve je gruba keramika- imaju esto u sebi izmrvljene koljke 5. karakteristian je Schnur ukras- vrpasti ukras- tzv. vrpasta ili nur keramikautiskivanje niti u svjeu glinu- motivi su kosi, horizontalni, vertikalni- ima i pravocrtnih motiva (trokut), a rijetko je sulica (krug) kao solarni simbol 6. stilizirane predstave ivotinja od zlatnog lima 7. i razni drugi nalazi -intenziviranje stoarstva- najvanija grana privrede -poznavali su zaprena kola (najjednostavnije prijevozno sredstvo)- naen je njihov glineni prikaz- to je razumljivo s obzirom na njihovu selidbu iz Male Azije u Europu -poetak je razvijanja naselja gradinskog tipa (na usamljenim bregovima ili ulananim bregovima- oni su prirodna zatita -razumljivo je da se autohtono stanovnitvo htjelo zatititi od nadolazeeg stanovnitva (strah od novog i nepoznatog) -nalazi sa nekropole Decia Muresului- istraivana 1912.g.- 15 grobova- dugo je bila totalno nejasna i nedefinirana- kosturi su na leima sa svinutim nogama u koljenima- keramike ima malo- dugi kremeni noevi (uvijek su pokraj desne ruke kostura), kameni buzdovani, perlice (ogrlice koje su omotane oko kukova, a ne oko vrata ili ruke)- ova nekropola je dugo bila smatrana Bodrogkeresztur kulturom to nije tono -paralela sa 1930.g. istraenom Mariupolj nekropolom, gdje je otkriven 1 grob sa 124 individue- dug 28 i irok 2 m u obliku roga- kosturi prekriveni slojem crvene zemlje (to simbolizira krv i nastavak ivota)- sahranjeni na isti nain- malo keramike (grube i neukraene)- dugi kremeni noevi, buzdovani, privjesci (od razliitih materijala) -geografski okviri ovog velikog drutvenog kretanja obuhvaaju , poevi od matinih oblasti stepe oko donjeg toka Volge i obala Kaspijskog jezera, pa preko Crnomorskog primorja i donjeg Dunava sve do I dijelova Karpatskog bazena, kao i centralne, odnosno S Europe -vremenski ovo kretanje spada pod eneolitski period -nosioci kulture grobova-jama su pripadali europeidnoj rasi -oni su dolazei na nove prostore zadravali svoju kulturu i svoje rituale, to npr. pokazuje neizmijenjeni pogrebni ritual

57

PODJELA INDOEUROPSKIH JEZIKA SATEMSKI

1. BALTOSLAVENSKA GRANA BALTIKI LETSKI LITAVSKI I SLAVENSKI STARORUSKI RUSKI UKRAJINSKI BJELORUSKI Z SLAVENSKI POLJSKI POLAPSKI EKI SLOVAKI J SLAVENSKI HRVATSKI SLOVENSKI MAKEDONSKI BUGARSKI SRPSKI

2. ALBANSKI 3. ARAMEJSKI KLASINI I IVI 4. INDOIRANSKA GRANA INDIJSKI STAROINDIJSKI (VEDSKI, SANSKRT) AURASENSKI MAHARATRI URDSKI NOVOINDIJSKI JEZICI HINDSKI NEPALSKI ROMSKI IRANSKI AVETISTIKI PALI PEHLEV PARTSKI SKITSKI KURDSKI

SATEMSKI
1. KELTSKA GRANA VELKI KOTSKI BRETONSKI KELTSKI 2. GERMANSKA GRANA Istoni Sjeverni GOTSKI VEDSKI NORVEKI DANSKI ISLANDSKI Zapadni NJEMAKI NIZOZEMSKI ENGLESKI

58

3. ITALSKA GRANA PANJOLSKI KATALONSKI FRANCUSKI PORTUGALSKI RETROROMANSKI (GRIUNSKI, TIROLSKI, FURLANSKI) ISTROROMANSKI (Istra) ISTRORUMUNJSKI DALMATINSKI (od Rijeke do Dubrovnika) 4. GRKI TRAKI 5. ANATOLSKA GRANA HETITSKI LUVIJSKI LETSKI LIKIJSKI LIDIJSKI

59

KUKUTENI TRIPOLJE KOMPLEKS

-Moldavija i Ukrajina- tu je veliki kulturni kompleks K-T -nastao i razvija se tokom kasnog neolita i ranog eneolitika -ima 2 kulturna facijusa: 1. Kukuteni- Moldavija 2. Tripolje- Ukrajina -nalazita: Kukuteni, Trajan, Trueti, Vladimirovka, Kolomiina, Sabatinovka PRECUCUTENI I PRECUCUTENI II PRECUCUTENI III TRIPOLIE A CUCUTENI A TRIPOLIE B CUCUTENI AB TRIPOLIE C CUCUTENI C -naselja na rijenim terasama -keramika je fina sa krivocrtnim motivima -uspostavili su kontakt sa Bugo-Dnjepsovskom kulturom- time nastaje nova kasnoneolitika kultura tj. Precucuteni III- Tripolie A -naselja- graene nastambe, drvene kue sa lijepom- u pravilnim su polukrugovima- ali i poluukopane zemunice tj. Zemljanke -nalazi- dublje zdjele, tamno sive do crne, fino uglaane, ponekad kanelure, fino urezani krvocrtni ornamenti -javlja se i crveno peena keramika sa bijelo slikanim linearnim motivima-figurine- plosnati gornji dio i donji dio okrugao, plastian- glava konina i bez detalja- noge naznaene samo urezom- ruke u obliku patrljaka -drugi tip figurina- utjecaj druge kulture- jedna figura se poistovjeuje sa Rodenovim Misliocem- figure su realistine i rijetke -nastambe su rasporeene oko sredinjeg trga kruno, rjee polukruno -kue velike pravokutne, duge do 10 m, iroke oko 4 m, graene od stupova nosaa, drvenog pletera oblijepljenog glinom- podnice debele, zapeene oko 10 cm (imaju i drvenu substrukciju) -kue imaju nekoliko prosotrija i pei na etvrtastim paltformama -imaju i bankove i etverokutne objekte kultnog karaktera -grobovi nemaju priloga -pokojnici su na leima i na boku -negdje su jame sa ivotinjskim i ljdskim pepelom sa keramikim posudama )misli se da se radi o prinoenju rtvi -naeni modeli svetita- graevina- ritual se ne zna -keramika- slikana- ornamenti polikromni, uvijek izvedeni prije peenja )dakle trajni -pehari na vioj nozi i pehari na visokoj, upljoj, zvonastoj nozi sa minijaturnim i normalnim recipijentima -poluloptasti i loptasti oblici -koristi se crvena, bijela i crna boja -krivocrtni ornamenti -Cucuteni A-Tripolie B- ukraavanje bijelom bojom na tamnoj osnovi sa tamnom bordurom ili tamno crvena na svjetlom sa tamnom bordurom (smeom do crnom) -Cucuteni AB-Tripolie B2- ornamenti slini- krivocrtni motivi, ali i polikromno slikanje sa sve tri boje- forme krukolike, duboke zdjele sa loptastim recipijentom, pa posude sa 60

profiliranim vratom, pa etvrtaste posude sa izvuenim sranama (ornament pravocrtnitektonsko vezivanje ornamenata za posudu) -plastika slina predcucuteni- osnovni koncept zadran -Cucuteni B- tamno na svjetlom- zadravaju se osnovne forme iz A i AB- malo su modificirane razvojem- komponiranje elemenata u frizove- esto u frizovima sa razliitim motivima, antropomorfna, zoomorfna predstava (psi, jeleni pa plesai ili adoranti) -esto je ukraavanje i unutranjosti posuda, a posebno otvorenih -na kraju kulture jo su osnovne odlike u plastici- samo1 primjerak namijenjen noenju u obliku privjeska- kotani -pojavljuje se gruba faktura (kvaliteta izrade gruba)- ornamenti izraeni sa eljastim ornamentom -ta gruba keramika ne pokazuje kraj kulture- ona je posljedica prisutnosti Gorodsk-Usatovo kulture i njenih pripadnika (Gornji Bug-Donji Dnjepar)

61

KASNA BUTMIRSKA KULTURA U ENEOLITU

-Faza III u Obrima II je degenerirana faza butmirske -vana 3 lokaliteta: 1. Crkvine u Turbetu (J. Koroec)- 2 faze: -starija- kasna butmirska s elementima badenske -mlaa- vuedolska definira mlau fazu lokaliteta 2. Gradina u Alihodama (Travnik)- 2 faze: -starija- badenski + butmirski elementi -mlaa- badenski + vuedolski elementi 3. Biograd u Pruscu kod D. Vakufa (istraio Marijanovi)- 2 faze eneolitske: -starija-degenerirana faza butmirske + kaneliranje (badensko) + lasinjski elementi -mlaa-vuedolski elementi- Debelo Brdo tip (-badenski utjecaji iz badenskog prostora, a nije dolazak populacija) -na ova 3 lok. je vea degeneracija kulture od Obre II -svugdje je kronoloki kontakt butmirske i badenske -elementi lasinjske i tiszapolgar, ali sekundarnog znaenja -iznad ovog sloja ide sloj sa vuedolskom keramikom -znai butmirska kutura traje izvan okvira III faze Obre II- znai butmirska ne zavrava ivot tada, njene populacije jo ive, ali ona mijenja obiljeja keramike -nema nijednog dokaza o dolasku novih eneolitskih populacija -cijela BiH bila zahvaena eneolitom kasnije od prvih eneolitskih kretanja -ova 3 lok. su gradinskog tipa naselja, ega nema u butmirskoj -odsustvo bakrenih predmeta- metalurgija u Bosni poinje tek s vuedolskom kulturom -ovi elemnti butmirske + badenske traju do pojave vuedolske kulture i onda nestaju -badenska i butmirska- istovremene kulture -badenski utjecaj ide s njenog prostora i to rezultira promjenu u materijalnoj kulturi butmirskoj koje je ve iivljena i bezidejna -ovo su procesi koji dolaze izvana i to je proces eneolitacija kasne butmirske kulture

62

ENEOLITSKO DOBA U BIH

-4 osnovne kulture: Lasinjska, Badenska, Kostolaka, Vuedolska -Lasinjska- Visoko Brdo u Lupljanici kod Dervente Vis Modran kod Dervente S Bosna (izmeu Bosne i Save) Gornja Tuzla Donji Klakar kod Bosanskog Broda -Badenska- Dvorovi kod Bijeljine Vinogradine kod Doboja -elementi: Alihode kod Travnika Hrustovaa kod Sanskog Mosta Zecovi- Prijedor Debelo Brdo- Sa Varvara kod Prozora -cik cak urezani motiv -u slojevima vuedolske kulture naena badenska keramika -zato je teko govoriti o badenskim naseljima -bolje je o tome razmiljati kao o keramografskoj pojavi koja dugo traje -badenoidni elementi u Gornjoj Tuzli -Varvara A1- badenski elementi (kaneliranje) -Kostolaka- Donja Mahala na Savi Pivnica kod Odaka Vis- Modran kod Dervente (prije lasinjska, pa kostolaka, pa vuedolska) Alihode kod Travnika Obre II kod Kaknja -Vuedolska- Pejia Gradina (Sana) Topia Glavica (Sana kod Prijedora) Zecovi kod Prijedora Dabar peina (Sana) Hrustovaa (Sanski Most) Vis Modran Crkvina kod Turbeta Alihode Gradac kod Homolja (kraj Kiseljaka) Gradac kod Toplica Debelo Brdo Fortica kod Sarajeva Kotorac Varvara, Prozor Zelena Peina, Mostar -2 starije kulture- Lasinjska (Z od rijeke Bosne) i Badenska (I od rijeke Bosne) zauzele S Bosnu -preslojavanje u Vis- Modranu -ravniarski predjeli -upitno koliko u Gornjoj Tuzli ima obe kulture -Kostolaka izmeu tih podruja, SZ od Badenske i onda dolinom Bosne prodire do Obre II -vuedolska kultura masovno prodrla u Z Bosnu oko Sane i u centralnu Bosnu preko Vrbasa -oko Sarajeva, Kiseljaka, prodrli do Varvare, gdje su elementi -Lasinjska kultura je oko Save, blizu lokaliteta u Po. kotlini (Aikovci, Novoselci, Jaki) 63

-ovo je J podruje rasprostiranja kulture -Badenska nad I Bosnom -to je J dio kulture -Kostolaka- periferno u Bosni, jedini isti kostolaki lok. je Pivnice kod Odaka, a Tasi misli da su iz slav.-srijem. prostora proirila u Panoniji -Vuedolska kultura- Z Bosanski tip- Hrustovaki J Bosanski tip- Debelo Brdo -Lasinjska, Badenska, Kostolaka- periferne pojave u BiH, uglavnom u S BiH -jedino se vuedolska iri vie -jedino Vis- Modran u BiH- stratigrafija (las., bad., kost.) -u Alihodama se stjee dojam da su nosioci Badenske, Kostolake i Vuedolske u istom sloju -neki misle da redosljed bad.-kost.-vu. nije tako vrst -u Hercegovini nema ovih kultura u ranom eneolitu

64

POPIS KULTURA RANOG BRONANOG DOBA

CETINSKA- Dalmacija POSUKA- Hercegovina LITZEN- SZ Hrvatska, Slovenija, Austrija VINKOVAKA- Slavonija, Srijem MORIKA- Banat PERIJAMO-PECICA- Banat BELOTI-BELA CRKVA- Z Srbija BUBANJ-HUM III- oko Nia ARMENOCHORI- Pelagonija MALIQ III- Albanija METLIASTA KERAMIKA- Istra NAGYREV- S Potisje u Maarskoj UNJETICE- Slovaka, eka VERBIOARA- Oltenija OTOMANI- Transilvanija GLINA III SCHNEKENBERG- SZ Rumunjska i Moldavija

65

REGIONALNE GRUPE RANOG BRONANOG DOBA ISTRA

1. ISTRA I BRONANO DOBA A1-poetak ranog bronanog doba -naselja ove faze su prvenstveno peine, a zatim i otvorena naselja uz obalu (Javorika) -nema posve pouzdanih podataka o oblicima grobnica i nainu sahranjivanja- najvjerojatnije su u zgrenom stavu, u sanducima od kamenih ploa pod tumulima (tumul u Marinom dolu kod Pule i tumul na brdu Bombista -orue i oruje- u Cingareli i Javorici- kremeni noii, vrhovi za strijele, strugalice, kotane igle i ile- od bronanog oruja tu su bodei iz Javorike i iz tumula Marin dol i Bombista -keramika- osnovna je keramika sa metliastim ornamentom (Javorika, peine u Srbanima i Trogrle peine)- jednostavniji lonci veih dimenzija, irokog otvora i ravnog dna- ponekad je zastupljen i ukras grubim plastinim trakama ispod oboda posude- ima i fine keramike, glaane, uglavnom sive ili crne, ali je nalaena u manjim fragmentima pa se ne moe nita rei o oblicima posuda -o plastici i nakitu nema nikakvih indicija -o privredi ima takoer malo podataka- lov i ribolov, zemljoradnja (gajili su penicu i jeam), ali i stoarstvo -Javorika-Gromae ukazuje na brojnu ljudsku zajednicu i sa razvijenom podjelom rada, dok pak peinska nalazita govore o malim, izoliranim skupinama 2. ISTRA II BRONANO DOBA A2 I B1- rano b. i po. srednjeg b. doba -vrijeme osnivanja utvrenih naselja tj. gradina- gradina Vrin kod Vodnjana, gradina Mordele kod Porea, gradina Magornjak kod Pule -Vrin gradina- elipsastog oblika, branjena dvostrukim zidovima, irine do 5m- ulaz branjen sistemom pregradnih i pomonih zidova -Mordele gradina- unitena gradnjom kamenoloma -nema pobliih podataka o unutranjoj organizaciji naselja- zidovi kua su najvjerojatnije bili izgraeni tehnikom suhozida, a krovna konstrukcija je najvjerojatnije bila drvena, a pokrov od slame -pokopi- tumulus je osnovni oblik grobnog monumenta- kameni humci- grobnice obino u obliku sanduka od kamenih ploa- pokojnici zgreni, na boku, a i sahrane u sjedeem poloaju- tumuli su u nekropolama i zasebni- obino nema priloga, osim izuzetka u amnjaku (ogrlica od bronanih spiralnih cjevica i zdjela sa 4 drke)- tumuli su: amnjak, Maklavun (specifian- ima vanjski prilazni hodnik, sahranjeno je vie individua naime tumul je bio za viekratnu upotrebu) -kultna graevina na Malom sv. anelu kod Porea- tolos krune konstrukcije- u unutranjem prostoru imao kanal za odvoenje tekuine prilikom rtvovanja (libacije)- naena i jedna keramika cjediljka, moda je rije o kultnom artefaktu -orue i oruje- kremeni noii, vrhovi strijela, zanimljive su minijaturne kamene sjekire iz Vrina i sa Kvarnerskih otoka- ima i kotanog orua (igle, ila, glaalice)- bronani bode iz Garice na Krku, te sjekire s ojaanim obodom -keramika- razvijenija- gruba crvenkasta keramika, te tamnijih tonova, pa sa smeom, sivo smeom i crnom prevlakom- jajasti i trbuasti lonci i drugi recipijenti bez vrata -u Trogrloj peini i na gradini Mordele naene duboke amfore s kratkim cilindrinim vratom i sa 4 trakaste drke (trakaste drke tzv. x-tipa koje su omiljene u Istri) -zastuljeni i trbuasti ili bikonini vrevi i vrii -karakteristine drke:

66

 potkoviaste- na grubljem posuu jeziaste- esto imaju jedno udubljenje na vrhu obine trakaste x-drke- mogu biti i slijepe ili ekstremno razvuene trakaste drke koje se suavaju prema vrhu i sline koje su s obodom povezane jednom trougaonom ili ovalnom ploicom -nema vie metliastog ukrasa, ali se javljaju utiskivanje prsta, tu su i plastine trake, sporadino i barbotin -srednje glaano i fino posue obino nije ukraeno -pojava ukraavanja krunim i polukrunm kanelurama i bradaviastim ispupenjima -veliki zemljani tronoci -plastika nije dokumentirana -dominantna je uloga stoarstva -problem je u pitanju etnike pripadnosti stanovnika Istre- Markezeti smatra da je rije o talasu doseljenika iz Male Azije - prijanja populacija je bila ili asimilirana ili istrebljena, a stanovnitvo je u Istri II nesumnjivo drugog etnikog sastava 3. ISTRA III BRONANO DOBA B2 I C- srednje b. doba u uem smislu

67

LIKO-PODVELEBITSKO PODRUJE
-materijal oskudan, istraenost nedovoljna -2 peinska nalazita: Golubinjaa kod Kosinja- keramika ukraena metliastim ornamentom, jedno ognjite i kotana igla Vlaka pe kod Senja- 9 horizonata od kojih gornji sadri metliasto ukraenu keramiku, fina keramika glaana s bradaviastim (Buckel) ukrasima, te barbotin- ovdje se najvjerojatnija radi o posve novoj ranobronanodobnoj kulturi na Jadranu, istie Mirosavljevi koji je ovdje obavio istraivanja

68

SJEVERNA DALMACIJA S OTOCIMA ZADARSKOIBENSKOG ARHIPELAGA

-podruje izmeu rijeka Zrmanje i Krke -nizak nivo istraenosti -naselja: Mala gradina Rebac kod Stankovaca peina Stubica kod ibenika gradina u Jagodnji Gornjoj- najvjerojatnije Kruna u Boavi na Dugom otoku -na ovom podruju se rasprostire cetinska kultura koja je obraena pod tim poglavljem a ovdje su obraeni lokaliteti ranog bronanog doba koji ne sadre specifino cetinske elemente -gruba keramika- vei lonci bez izdvojenog vrata, ukraeni udubljenjima prstom po obodu i po horizontalnim plastinim trakama -srednja i finije keramika- jednostavni pehari s trakastim drkama i produecima na obodu iznad drke- duboke zdjele sa otro profiliranim i van izbaenim obodom- polulptaste zdjele sa zadebljanim ravnim obodom, ponekad i T profila- 2 primjerka fino glaane keramike tankih zidova (Stubica- s horizontalnim i vertikalnim kanelurama, Stankovci- s nizom igosanih trouglova i bradaviastim ispupenjima unutar krunog lijeba) -nabrojana nalazita istovremena su barem djelomino s cetinskom kulturom, ali ne s s njenom inicijalnom fazom -pitanje geneze se s ovako oskudnim materijalom ne moe rjeavati -neke gradine su ve utvrene suhozidom (bedemima), a Rebac je smjeteno na breuljku i nije utvreno -nema podataka o oruu i oruju, a nema ni sigurnih elemenata za rekonstrukciju privrede i drutvenih odnosa ljudskih zajednica -moe se samo pretpostaviti da su se sahranjivali pod tumulima kao i stanovnici cetinske kulture i ostali na ovim podrujima

69

ZAPADNA HERCEGOVINA
-neto bolje istraeno, posebno naselja -iskopavanja na: Trostrukoj gradini u Soviima kod Gruda Neajno kod Posuja Ravlia peina kod Ljubukog- iskapanja vodio B. Marijanovi Veliki Gradac na Privali kod Bukog Blata tumul u Gracu kod Posuja tumul u Cerovu docu kod Gruda- oba tumula poznata od ranije -ovo podruje pripada arealu rasprostiranja Cetinske kulture, mada je jasno da ona nije dominantna pojava na ovom podruju -nalazita ovog podruja se mogu sinhronizirati s drugim i treim stupnjem cetinske kulture, tj. pripadaju ranom i prelasku u srednje bronano doba, a takoer pokazuju i zajednike elemente sa Velikom gradinom u Varvari i to s njenim fazama A2 i A3 -pojava je i Litzen keramike na ovom podruju- 1 primjerak u Neajnom, veoma brojna u Trostrukoj gradini sa oba tipa ukraavanja: s pravolinijskim ukrasima i s motivima u obliku valovnice, te na jo nekim lokalitetima -naselja su tipoloki raznovrsna: 1. gradinska naselja- Neajno, Trostruka gradina, Pit iznad Gorice -Neajno- gradina na brdu, utvrena, ali ne sa svih strana- debljina zidova u osnovi 2m -Trostruka gradina- naselje sa izdvojenom i posebno branjenom nekropolom i sa veim brojem stanovnika od Neajna, te je razvijeniji tip naselja -s obzirom na gustou nalaza u sloju, a posebno na prisustvo velikih koliina kunog lijepa na istraenim povrinama, moe se zakljuiti da je prostor na Neajnu i akropoli Trostruke gradine morao biti gusto naseljen, s veoma blizu postavljenim kuama -tip kue se ne moe utvrditi 2. obina, otvorena (vangradinska naselja)- uz rub polja, na blagim padinama -nisu poblie ispitivana -tu spadaju: naselje na Pejia torini, Pojilo (oboje kod Gruda) -naselja ovog tipa bila relativno mala 3. vangradinska naselja razbijenog tipa- sa tragovima usamljenih kuita ratrkanih po terenu -mala koliina prikupljenih nalaza -Slime iznad Osoja kod Posuja- na prostoru od preko 2 km nalaze se pouzdani tragovi naselja sa izoliranim lokalitetima udaljenim meusobno 100-150 ili vie metara- prostor oko i izmeu ovih lokaliteta je posve sterilan -usamljena kua na Velikom Markovom brigu u selu Gradac kod Posuja 4. peine- 1 primjer, a to je Ravlia peina kod vrela Tihljane, iji najgornji sloj pripada prijelaznom dobu iz eneolita u rano bronano doba -nain sahranjivanja je u kamenim tumulima u zgrenom poloaju, u sanducima od kamenih ploa -tumuli 1. iz Vinjana- u njemu naen jedan trijangularni bronani bode kao prilog 2. Graca kod Posuja- naen pehar sa 1 drkom 3. Cerova doca kod Gruda- kao prilog naena je duboka zdjela sa 2 drke -orue i oruje se poznaje dosta parcijalno, a naroito je oskudan fond metalnih nalazanajei su kameni rvnjevi i kamene kugle (veliine 5-10 cm, nejasne funcije, moda kao dio oruja, npr. za praku)- zastupljena su i kotana ila, glineni prljenci za vretena, kalemi i utezi, kremeni noii i strugalice, listoliki vrhovi za strijele i oni sa etvrtastim izrezom u 70

bazi- naena i bojna sjekira na gradini Pit kod Gorice- od metala tu je spomenuti bode iz Vinjana -keramika proizvodnja je dosta dobro dokumentirana -posue se ne odlikuje kvalitetom izrade i malo je fine keramike -najvei dio je crvenkaste keramike slabijeg kvaliteta, debljih zidova, a postoji i gruba sivosmea, siva ili crna keramika -srednje i finije posue ima isto dvije kategorije: posude tanjih zidova i slabije kvalitete, tako da se raspadaju na sitne fragmente i to sive, sivosmee ili crvenkastosmee i vra keramika s dobro ouvanom glaanom prevlakom i to crna ili crvenkastosmea -od oblika zastupljeni su: jednostavnije vee posude, manji lonci sa horizontalnim drkama, pa veoma iroke bikonine posude s profiliranim obodom i horizontalnim drkama na ramenu, zatim zdjele razliite veliine i profilecija -esti su i pehari sa 1 ili 2 drke, a najei su manji, bikonini i dosta niski pehari- ima i alica poluloptastog tijela i posuda neto veih za hvatanje tekuine najvjrojatnije koje su poluloptaste -zanimljive su cjediljke- gusto perforirane posude oblika zdjele sa irokim otvorom- te ima nalaza lica -ruke i drke su posebno zanimljive: 1. potkoviaste ruke- esto na grubljem posuu 2. jeziaste ruke 3. vertikalne drke 4. horizontalne drke 5. jednostavne trakaste drke 6. trakaste drke sa dekorativnom funkcijom- na finijem posuu 7. koljenaste drke -ukraavanje posuda ima nekoliko glavnih vrsta: 1. grubi plastini ukras 2. finiji plastini ukras 3. finiji ukras izveden udubljivanjem 4. " urezivanjem 5. " ubodima 6. " igosanjem 7. " tekstilnim otiscima 8. ukrasni elementi koji pripadaju keramografiji cetinske kulture -plastika i nakit nisu do sada dokumentirani na nalazitima ranog bronanog doba ovog podruja -zemljoradnja je bila razvijena, no stoarstvo je imalo veu ulogu, a lov je bio dopunski izvor snabdjevanja mesom -lonarstvo je bilo razvijeno i vana grana, a proizvodnja kamenih artefakata je spadala najvjerojatnije u povremena zanimanja, dok o proizvodnji bronanih objekta na ovim podrujima nema nikakvih indicija -o strukturi i organizaciji drutva nema gotovo nikakvih direktnih pokazatelja, a i grobnice nisu bile sistematski istraivane, pa je to velik nedostatak -pojava bogatijih kneevskih tumula tumai se izdvajanjem sloja rodovske aristokracije -istraivanjem pak vangradinskih naselja se moe ustvrditi da su neka bila sezonska boravita upotrebljavana samo u vrijeme intenzivnih poljoprivrednih radova -akropole u Trstrukoj gradini i Privali upuuju na to da su bila sjedita lanova vodeeg, aristokratskog sloja- no to su samo hipoteze -etniki problem nosilaca kulture bronanog doba- retardacijom neolitskog supstrata hvarsko lisiikog tipa traje duboko u eneolit, a tu su i prodori vuedolske i ljubljanske populacije, te

71

nosilaca vrpaste keramike- poetkom bronanog toba dolazi novi talas doseljenika- stoga se moe zakljuiti da je stanovnitvo ovog podruja bila dio jedne ire zajednice koja se postepeno izgrauje na SZ Balkanu, svakako ve indoeuropske ili bolje reeno indoeuropeizirane -geneza Z hercegovakog kulturnog facijesa ranog bronanog doba mora za sada ostati otvoren problem, jasno je samo da se radi o pojavi znatno manje vezanoj za eneolitski supstrat nego to je to sluaj sa susjednom cetinskom kulturom, pa prema tome i o novijoj pojavi ije korijene tek treba pronai i prouiti -kako je nastanak ovog kulturnog facijesa samo dio ireg kulturnog razvoja na znaajnom prostoru du obale srednjeg i J Jadrana i njegovog zalea, pitanje geneze se ne moe rijeavati parcijalno

72

OTOCI SREDNJEG JADRANA

-grupa otoka srednjeg Jadrana meu kojima su najvaniji Vis, Bra, Hvar i Korula, bili su privlani i ljuskim zajednicama bronanog doba, no o naseljanosti i karakteru kulture se zna malo -Markova pilja na Hvaru- nalaz keramikog ulomka s bijelom inkrustacijom koji je vrlo vjerojatno dio nekog cetinskog vria, a isto tako i trakasta drka iz neto vieg horizonta, te ulomak veeg vra s poloajem trakaste drke karakteristinim za cetinsku kulturu- ima i nalaza ulomaka ukraenih utiskivanjem prsta i poneto drki i ruki -Grapeva pilja na Hvaru- ulomak pehara sa trakastom drkom, ulomak trakaste drke, vrat jednog pehara s trakastom drkom, ulomci posude ukraeni popreno i koso rafiranim trakama- svi ovi nalazi sa sigurnou spadaju u rano bronano doba -pilja Kovaina na Brau- i ovdje postoji sloj ranog bronanog doba -Vela spilja na Koruli- takoer ima sloj iz ranog bronanog doba -primjerci koji su naeni nisu dovoljni da se kultura ranog bronanog doba jasnije definirapostoji i prisustvo elemenata cetinske kulture, ali se ne moe ocijeniti intenzitet prisustva tj. da li je rije o naseljavanju pripadnika cetinske kulture ili samo o importu

73

ISTONA HERCEGOVINA I ZAPADNA CRNA GORA

-krajnji JI jadranskozapadnobalkanske regije -istraivana nalazita: 1. Crvena stijena 2. Zelena peina 3. tumuli u Petroviima- Z od Nikia 4. tumuli na podruju Trebinjice blizu Bilee- Mirue, epelica i Orah 5. tumuli na Ljubomirskom polju kod Trebinja 6. peina Odmut u Pluinama 7. naselje na lokalitetu airi u Stocu -naselja- dosta razliita: 1. peine (okapine)- nalazi veoma oskudni, ali je najvei broj naselja peina: Crvena stijena, Odmut, Zelena peina, Velika peina pod Goricom u Malom polju, peine Ombla I, Ombla II i Moilje I u Rijeci dubrovakoj 2. naselja na otvorneom prostoru koja nemaju gradinski karakter -Aladinsko brdo kod Stoca- naselje na breuljku bez tragova fortifikacija- ima nalaza keramike, kunog lijepa, rvnjeva i kremenih artefakata- prostire sa na 6-7000 m2 -naselje na lokalitetu airi u Stocu- u uskoj dolini na desnoj obali Bregave- na 4000 m2 i opasan kamenim suhozidu sa 3 strane, veoma uske baze tako da njegova visina nije mogla prelaziti 1 m, pa funkcija zida nije posve jasna- najvjerojatnije je zid sluio za zatvaranje stoke- keramika je loe ouvana, a naselje je uniteni izljevanjem rijeke 3. gradine- otvoreno pitanje- Meea glava i Trijeba u C. Gori bi se mogle datirati u rano bronano doba- naselje u Kiinu JI od Mostara se osnovalo u rano bronano doba- no te se pretpostavke uzimaju sa rezervom -sahranjivanje- bez tumula cetinske kulture, tu se mogu ubrojati tumulus II u Orahu, tumuli II, VI i VIII u Ljubomiru, te razoreni tumulus u Krstovai kod Nikia i tumulus ipova gomila u Petroviima, Z od Nikia -tumuli su raeni ili od lomljenog kamena ili kameno zemljane konstrukcije- grobovi su po pravilu sanduci sloeni od 5 kamenih ploa, a pokojnici se sahranjuju u zgrenom poloajuprilozi u grobovima nisu naeni, osim malog sljepoonog koluta iz groba 25 u tumulu VI iz Ljubomira- izgleda da je bio obiaj da se prilozi, a pogotovo oruje stavljaju van groba- tako je u tumulu VI naena mala bronana sjekira na prvobitnom tlu, blizu centra tumula, a tako i kamena sjekira i kameni objekt iz tumula VIII, a stratigrafski poloaj pokazuje da se radi o objektima koji pripadaju prvobitnim sahranama -keramika je u grobovima nalaena u obliku rabijenih posuda u toku sahrane ili prilikom kasnije vrenih obreda- zanimljiv je tumulus VIII u Ljubomiru sa 20-ak veih posuda, uglavnom grubih lonaca sa trakastim i jeziastim drkama, a polaganje itavih posuda je zabiljeeno jo u nekim tumulusima -orue i oruje- poznato iz grobova i naselja- kremeni noii, strugalice i strelice bez trna su naene na Aladinskom brdu- od bronanog materijala je tanko izlivena sjekira sa neznatno ojaanim rubovima (Randleistenbeil) iz tumula VI u Ljubomiru, bronani bode iz Krstovae, pa bronano koplje iz istog razorenog tumula, pa bronani bode iz Crvene stijene (egejski bode) -keramika- samo djelomino poznata

74

-meu grubim oblicima prevladavaju jednostavniji jajasti lonci, bikonino zaobljeni loncidrke su vertikalne, trakaste s malo naglaenim rubovima- ukrasi su aplicirane plastine trake i rebra, te utiskivanje prsta na obodu ili trakama -finije posue- jednostavne, blago bikonine ili zaobljene alice s jednom trakastom drkom, te izrazito bikonini pehari- ukras su samo dugmetasti i sjekirasti produeci -nakit- praktiki nepoznat- jedini primjerak je ukras za kosu ili sljepooni kolut od udvostruene bronane ice (tmulus VI, grob 25 u Ljubomiru) -kratkotrajan karakter veine stanita ukazuje na izrazit stoarsko-nomadski nain ivota, moda i u smislu transhumance -oko Bilee i Trebinja je utvreno prisustvo cetinske kulture no o tome se govori u tom poglavlju

75

PRIJELAZNA ZONA
-dijelovi S Hercegovine, J i centralne Bosne (dakle krajevi oko gornjih tokova Neretve, Bosne i Vrbasa) -materijal s ovih podruja se vee s nalazitima I Jadranske obale i njenog zalea, a s druge strane poazuje afinitet prema kulturnim grupama Podunavlja i centralnog Balkana, tako da ovo podruje stvarno predstavlja jednu prijelaznu zonu, tonije reeno njen dananji poznati dio -ta zona je trebala biti jo vea, no ostala podruja su jo neispitana -nalazita: 1. Debelo Brdo 2. Soukbunar 3. Zlatite 4. Ilinjac u Kotorcu 5. Velika Gradina u Varvari 6. Pod kod Bugojna 7. Alihode u dolini Bile -naselja- sva dosad otkrivena naselja u ovoj zoni mogu se smatrati gradinama, no ni na jednom nisu konstatirani tragovi fortifikacija- stanovnici su se zadovoljavali sigurnou koje je pruao dominantan poloaj na kojem je naselje bilo podignuto -Pod kod Bugojna- protee se na 5500m2- duina kua oko 5,20 x 4 m- kue su samo izuzetno imale tanak glineni podni premaz, a podnice su najee od obine zemlje- u sredini kue konstatirano je okruglo ognjite -Varvara- veliine 4000 m2- duina kua oko 7, a irina neto preko 4 m- kue potfaze A3 su izgleda bile dvodjelne, a pouzdano je utvreno i postojanje kompaktnih podnica od nabijene gline, te kalotnih pei -naselja su bila zbijenog tipa -na oba lokaliteta konstantiran je tip kue iji konstruktivni kostur ine nizovi vertikalnih drvenih stubaca pobijenih u zemlju, dok je popuna zidova bila od drvenih oblica i letvica oblijepljenih zemljom -kue su relativno malih dimenzija -pokopi- nema sigurnih podataka u prelaznoj zoni o pogrebnim obiajima- grob sa kamenom sjekirom iz Semizovca mogao bi pripadati ovom dobu, ali nije iskljueno da je i neto stariji -orue i oruje- u Varvari i Podu naeni su ulomci rvnjeva za ito, kamene alatke u obliku kugle ili kocke sa zaobljenim uglovima, motike od jelenskog roga, kotane glaalice, ila i igle, bronana ila, glineni prljenci za vretena, kremeni noii, kremeni vrhovi za strijele i kamene (bojne?) sjekire -keramika- brojna i raznovrsna -gruba keramika je dosta dobrog peenja, tamnosive, sivosmee do crvenkastosmee boje ili izuzetno ciglastocrvene boje- najei su jajasti lonci, bokasti lonci te neto rijee posude u obliku kotlia- ima i plitkih recipijenata veoma debelih zidova, a veoma su rijetke grube posude neutvrenog oblika s horizontalnim drkama postavljenim posve nisko kod dna posude -drke na grubom posuu su vertikalne trakaste i horizontalne koje mogu biti ovalne ili etvrtaste, a brojne su i ruke , jeziaste i potkoviaste -ukraavanje je apliciranim plastinim trakama, horizontalne i vertikalne, u razliitim kombinacijama, ponekad savijene u polukrugove ili duboke girlande, zatim utiskivanjem prsta po obodu ili i po trakama- ukraavaju se ponekad i drke i ruke -fina keramika- glaanih zidova je dosta rijetka, ograniena je gotovo iskljuivo na posudice keramike vrste 6 u Varvari- na Podu su takvi primjerci izuzetni, a na Debelom brdu i Alihodama posve nedostaju 76

-najvei dio bolje keramike ini srednje glaano posue, bez sjaja- lonci sa trakastim drkama, bikonini i trbuasti pehari, amfore i amforice sa trakastim drkama, dublje i plie zdjele, vrii i alice, te lice obino eliptinog, izduenog oblika -na posuu u Varvari su zastupljeni sjekirasti produeci iznad drki (anse ad ascia), dok se na Podu javljaju izuzetno -veina posuda nema ukrasa, samo je manji dio ornamentiran -esti su plastini ukrasi: bradaviasta ispupenja plastina rebra (uglavnom na Varvari) trokutasti produeci na obodima -urezani i udubljeni ukras je u cjelini gledano najei: popreno rafirane trake (ljestviasti motiv) rafirani trouglovi viestruki V i M motiv- na Podu i Varvari kombinacije uboda i udubljenih linija- samo na Podu -kaneliranje je prisutno na Varvari, Podu i Alihodama, a na podu se pojavljuje i preplet te kanelirane drke -posue ukraeno tekstilnim tehnikama- nije brojno, ali je znaajno- to je tehnika namotane niti (Wickelschnur), koja postoji u Varvari, Podu i Alihodama, te tzv. Litzen ukraavanje koje je zastupljeno samo na Podu -plastika i nakit- malo podataka- zanimljiv je objekt iz Varvare izraen u tehnici kunog lijepa, koji moda predstavlja neku vrstu stubastog idola, a isto su tako dubiozni i posve shematizirani idoli sa Poda- od nakita naen je samo probueni ivotinjski zub iz Varvare, privjesak sa 2 rupice od onjaka vepra sa Poda, te cijevice od bronanog lima sa Poda -nalazita nam ne pruaju neku specifinu dokumentaciju o oblicima privrede i drutvene organizacije, no prema ostacima bi se reklo da je podjednako bila razvijena zemljoradnja, kao i stoarstvo, a lov je imao znaajnu ulogu u pribavljanju hrane -metalurgija nije dokumentirana, osim ako bi prihvatili tumaenje da grube posude sa iljastim izratajima na dnu recipijenta (sa Poda) pripadaju priboru za taljenje manjih koliina bronce -nalazi sa Poda ukazuju na mogunost da je Pod bio neka vrsta povremenog ili sezonskog boravita jedne grupe polunomadskog, stoarskog stanovnitva, no mogue je i drugo rijeenje da je pretean dio njegovih stanovnika boravio vei dio godine sa stokom na oblinjim planinama i visoravnima, sputajui se samo preko zime u stalno naselje, smjeteno u neto pitomijoj dolini Vrbasa -za sada se ne moe jasno izdvojiti i definirati neka kulturna grupa ili grupe u okviru ove zone -geografski je ovom podruju najblie glasinako podruje, a naeni su zajedniki elementi (npr. keramika), prema J i JZ veu se za ovu zonu Hercegovina i srednja Dalmacija (s njima najvie srodnosti pokazuje materijal iz Varvare), a gotovo potpuni nedostatak nalazita ranog bronanog doba u dijelu centralne i u S Bosni, te nedovoljna istraenost meurjeja Save i Drave oteavaju procjenu stvarnog znaenja odreenih podudarnosti: Litzen keramika upuuje na meurjeje Save i Drave, Trnsdanubiju i Ialpski prostor tehnika namotane niti sa cik cak motivima sa Varvare ima analogije sa transdanubijskom Kisapostag kulturom neki primjerci kanelirane keramike se vezuju na podruje J Transdanubije, pokazuju slinost sa Somogyvar kulturom analogije za ljestviasti motiv se mogu nai tek na keramici Hatvan kulture fina posudica iz Varvare sa modeliranim horizontalnim rebrom pokazuje srodnost sa posudicama za vjeanje iz Hatvan, Ottomany, Periam, Verbicioara i Vatin kultura

77

 za oblike i tip ukraavanja grubih posuda mogue je nai analogije u okviru Schneckenberg i Glina III kulture -dakle postoji puno dodirnih toaka sa irokim oblastima Karpatskog bazena, ali nema argumenata za blie povezivanje kultura

78

GLASINAKO PODRUJE
-Glasinako polje i njegova blia okolica, te oni susjedni dijelovi JI Bosne koji su bili obuhvaeni velikim arheolokim istraivanjima krajem 19. st., a iji su nalazi uli u strunu literaturu pod pojmom Glasinca -danas je to podruje upina Sokolac i Rogatica, a prua se izmeu Romanije na Z Stare gore nad kanjonom Drine na I, te izmeu rijeke Prae na J i planine Devetaka na S -Vrtnjak, tumulus I- prvi grob s nalazima iz ranog bronanog doba- naen fini ali pehar koji samo u nekim detaljima odstupa od klasinih cetinskih pehara -ranobronanodobni tumuli, odnosno grobovi ovog podruja mogu se svrstati u 3 grupe: 1. 1. grupu sainjavaju: -tumulus XXXVI/94 iz Rusanovia -tumulus II sa lok. Borci u Vrlazju -oba su sadravala skelete bez posebne grobne konstrukcije, te fragmente ukraenih posuda tipinih za cetinsku kulturu, razbacane po prvobitnom tlu oko grobova i u nasipu humka (tipian pogrebni ritus te kulture) 2. 2. grupu sainjavaju: -grob 1 iz tumula IV na lok. Borci- prilog je kamena bojna sjekira sa sferino modeliranom glavom- naene i 2 uske cjevice od bronanog lima van grobnog konteksta (moda su pripadale nekom razorenom ili neprimjeenom grobu) -grob 2 iz tumula VI u Kovaevu dolu- prilog je kamena bojna sjekira sa sferino modeliranom glavom i bronani bode -grob 1 iz tumula VII u Kovaevu dolu- prilog je bronani bode -sva 3 su skeletna, ali je skelet iz tumula VII u Kovaevu dolu bio napola spaljen -bronani bodei su izdueno-triangularnog oblika, bez pravog rebra, ali sa neznatinim zadebljanjem sjeiva u sredini 3. 3. grupu sainjavaju: -grob 1 iz tumula II/87 sa lok. Bliznik u upanoviima- u centru tumula, skeletni- prilozi su: 1 vei izrazito bikonini pehar sa 2 trakaste drke , te 2 manja bikonino zaobljena pehara sa po 2 trakaste drke -grob 2 iz tumula II/87 sa lok. Bliznik u upanoviima- u I dijelu tumula, radi se o naknadnoj sahrani, skeletni- prilozi: 23 visoka, kupasta bronana tutula s rupicama za priivanje, 2 tutula u obliku klobuka s iskucanim ornamentom uz rub, 1 kalotasti tutulus i 1 bronano dugme- vjerojatnije je da ovaj grob pripada ve srednjem bronanom dobu, ali to se ne moe uzeti za sigurno -naselja- treba ih traiti na preko 50 evidentiranih gradina na ovom podruju (Gradac u Kusaama i Gradina u Koutici- postojanje grube keramike srodne onoj s Varvare)- u pitanju su relativno mala naselja oko 2-3000 m2, s kamenim bedemima koji su prilagoeni konfiguraciji terena, samo je pitanje da li su bedemi bili izgraeni ve u rano bronano doba ili kasnije- isto se ne zna da li su neke grupe boravile u sezonskim naseljima koja nisu bila gradinskog karaktera -pokopi- su dakle iskljuivo inhumacija pod tumulom- tumuli su zemljano kameni ili samo kameni, te izuzrtno samo zemljani, visine uglavnom ispod 1 m- nema pouzdanih podataka o kamenim konstrukcijama grobnica, niti o zgrenom poloaju mrtvih, to zauuje s obzirom na situaciju u susjednim oblastima- orijentacija koja prevaldava je I-Z s glavom na Z straniprilozi su ili samo keramiko posue ili samo oruje, a neki nemaju priloga te su samo fragmenti keramike razasuti po osnovi i u nasipu tumula, to odgovara postupku nosilaca cetinske kulture -konstatirana su najvie 2-3 tumula ovog doba po lokalitetu, tako da ne moe biti govora o postojanju stabilnih nekropola sa tumulima ovog doba 79

-jedni opu ocjenu drutvenoekonomskog razvoja, etnike i kulturne pripadnosti i geneze ranog bronanog doba ovog podruja za sada nije mogue dati -karakter terena upuuje da je stoarstvo morala biti osnovna privredna grana -relativno mali broj tumula ukazuje na rijetku naseljenost i malobrojnost tih stoarskih zajednica -ako prihvaamo pretpostavku da su bojen sjekire i noevi u tumulima statusni simbol, onda u tim tumulima gledamo sahrane uglednih pojedinaca, vodeih linosti u drutvu tih zajednica

80

VINKOVAKA GRUPA
-rairena na irokom podruju J Panonije u Srijemu i Slavoniji, od ua Save u Dunav gotovo do ruba Alpa- njema Z granica priblino je fiksirana linijom od Bjelovara do Krievaca sa nalazitem Drljanovac -na S se dodirivala sa srodnom Somogyvar grupom u Maarskoj, ali je nemogue izmeu njih povui precizno razgranienje -na J je prelazila lijevu obalu Save i irila se bar do ruba savske doline i dinarskog pribreja -na I je vjerojatno imala kontakt sa susjednom Beloti- Bela Crkva, sa kojom je tako rei, identina u jednom dijelu svog inventara (krazi sa jednom drkom), to upuuje na istovremenost grupa -Dimitrijevi izdvojio ovu grupu i dao 3 faze: A B1 B2 -za relativnu kronologiju posebno su vana stratigrafska zapaanja u: Vinkovcima Trnica- vinkovaka grupa je zastupljena u slojevima iznad vuedolske- ovdje prema Dimitrijeviu vuedolski sloj pripada stupnju B2, a ne najmlaoj fazi vuedolske grupe- to bi ukazivalo na izvjestan prekid u ivoti ovog naselja ili pak u smislu jednog djelominog vremenskog paralelizma izmeu kasne vuedolske grupe i poetka vinkovake- ovoj posljednjoj teoriji ide u prilog nalaz iz Rudina kod Krievaca gdje se u istom sloju pojavljuju materijali obe grupe Vrdniku Peinama- vinkovaka grupa je zastupljena u slojevima iznad vuedolske Gradini na Bosutu vinkovaki sloj je odvojen sterilnim slojem od kasnijih nivoa koji ve pripadaju eljeznom dobu- zanimljiv je inventar jedne jame vezane za vinkovaki sloj, u kojoj je naena posuda tipoloki vezana za ranu etapu vatinske grupe, a to bi znailo da je vinkovake grupa ivjela kroz cijelo rano bronano doba i doekala njegov kraj- protiv ove pretpostavke govorila bi situacija u morikoj grupi, ija se samo rana faza moe povezati za vinkovaku grupu- njen je ostali razvoj kasniji a dospijeva do poetaka bronanog doba -naselja- na visokim rijenim terasama zgodnim za obranu ili na dominantnim breuljcima: -Gradina na Bosutu -Peine u Vrdniku -vuedolski Gradac -naselje na Trnici u Vinkovcima imalo je izraziti karakter telova tipinih u neolitu i eneolitu Z Srijema i Slavonije -o oblicima kua gotovo da nema podataka- na Trnici Dimitrijevi spominje ostatke kunog lijepa i premaze od poda koji pripadaju fazama A i B1 -pokopi- nekropola u Belegiu dala je neto podataka, koja je naalost skoro sasvim unitenapoznat je inventar 4 groba- sahranjvanje je: skeletno- u zgrenom stavu, na lijevom boku- darovi su bili u visini nogu kremacija- kremirani ostaci su stavljeni u urne -orue i oruje- malo podataka- karakteristini su utezi i prljeni za vreteno, 1 motika od roga i valjkasti amulet sa Trnice -keramika- ima uobiajenu fakturu tipinu za podunavsko-balkanski kompleks ovog doba -fina keramika- trbuasti krazi s cilindrinim vratom i 1 trakastom drkom- pehar sa 2 drke je znatno rjei- karakteristine su cilindrine vitke vaze sa ravnim dnom i 2 male horizontalno bruene bradaviaste drke na obodu tzv. flaoidna posuda prema Tasiu -zdjele su zastupljene sa vie tipova: 81

 zdjele sa blago razgrnutim obodom sa 2-4 horizotalno buene drke zdjele sa koso zasjeenim ili proirenim obodom zdjele S-profila duboke zdjele (terine prema Dimitrijeviu) -zanimljiva je zdjela sa 4 drke na Trnici ukraena urezanim i bockanim ornamentimamotivi su trake i ahovska polja -tu su i trbuaste amfore sa drkama i razliite profilacije -gruba keramika- pojavljuju se i posude sa zaravnjenim obodom i plastinom trakom koja prati obod -ornamentika je veoma siromana- na gruboj keramici je barbotin i pojava metliastih ornamenata, plastina traka sa otiscima, te nizovi kruno udubljenih ornamenata koji prate obod posude -o ekonomici grupe nisu objavljeni odgovarajui podaci -jasno je da ova grupa se razvila na osnovama ranije eneolitske (vuedolske) kulture toga kraja- u njoj su sjedinjeni elementi autohtonog stanovnitva te novi, strani, vjerojatno indoeuropski, koji ovamo prodiru jo za eneolita -zasnovana je na domaim osnovama uz primanje niza novih elemenata, osobito u keramici te ornamentici, od susjednih, genetski srodnih grupa

82

MORIKA (MOKRINSKA) GRUPA

-ima vie naziva: u Maarskoj- Maros grupa(Maro= hrvatski Mori) u Maarskoj takoer- Periamos grupa (Periamo-Patay) u Rumunjskoj- Periam grupa u Rumunjskoj takoer- Periam-Pecica- prema 2 znaajna naselja ove oblasti u Yu- Morika grupa u Yu takoer- Mokrinska grupa- uveo prvi Grbi- po znaajnom lokalitetu nekropole u Mokrinu -rasprostiranje u uem smislu- u S Banatu, oko ua Moria u Tisu, na teritoriju Maarske i Yu -u irem smislu- na taj teritorij se vezuju i nalazi rumunjskog Banata i donjeg Pomorija, u varijanti Periamos ili Periamos-Pecica -posebno je znaajna unutranja kronologija nekropole u Mokrinu- Lalina Humka, u kojoj je Tasi izdvojio 3 faze morike grupe na ovoj nekropoli: 1. faza- povezuje se sa svojim inventarom s tipom Pitvaro i Nagyrev grupom ranog bronanog doba Potisja, te odgovara samom poetku ovog perioda 2. faza 3.faza- pojavljuju se prvi elemnti koje valja povezati sa kasnijim razvojem bronanog doba- vatinskom grupom i njenom panevako-omoljikom fazom, to odgovara periodu A2-B1 po kronolokom sistemu prema Reinecke-u -nalazita u Maarskoj: Pitvaro i grupe nekropola Szreg -nalazita u Yu: 1. kompleks nalazita u ataru Mokrina- velika nekropola, grobovi i tragovi naselja 2. Novi Kneevac- grobovi 3. Ostojievo- grobovi 4. Boar- tumuli -naselja- malo poznata- nalazila su se na manjim uzvisinama, a kao oblici za stanovanje se spominju zemunice, no bliih podataka nema -pokopi- u pravilu su to ravni grobovi, osim tumula iz Boara, koji bi se moda mogli vezati za moriku grupu -Lalina humka u Mokrinu- nekropola sa 312 grobova, a sa onima koji su ranije uniteni bilo b ih preko 400- konstatirana 2 naina sahranjivanja: 1. spaljivanje- samo 5 grobova te su vezani za poetnu fazu sahranjivanja 2. skeletno sahranjivanje- u rakama, veinom etvrtastim i sa zaobljenim uglovima- pokojnik je u zgrenom poloaju, sa rukama savijenim u laktu i postavljenim ispred lica- darovi u grobovima, sa izuzetkom nakita na tijelu, su uz glavu ili u visini karlice- najvei broj grobova sadri samo jedan skelet, a 5 grobova je grupnih- skeleti su velikom veino orijentirani S-J, sa licem prema I, na desnom ili lijevom boku- u veem broju sluajeva konstatirana trepanacija (otvaranje lubanje svrdlanjem ili piljenjem kostiju) -nekropola se nalazi na pjeanoj gredi, nastaloj u borealu ili subborealu na lesnoj podlozi- na njoj su u pravcu I-Z poredani grobovi u 11 redova orijentacije S-SZ-J-JI -izgleda da su grobovi bili rasporeeni u manje grupe -keramika sa nekropole- po pravilu se radi o finijoj keramici, rjee grubljoj koja odlikama odgovara podunavsko- balkanskom kompleksu ranog bronanog doba -karakteristini su (pogotovo u grobovima sa kremacijama) posude Nagyrev tipa

83

-zanimljivi su i krazi sa 1 drkom i pehari sa 2 drke, a tu su i profilirane zdjele sa 2-4 horizontalno buene drke, pa posude za vjeanje sa vertikalno buenim, bradaviastim drkama (tzv. Hngegefsse)- tu su i tikvaste i posude ralanjene profilacije -zanimljiva je posuda sa tipinom izrezanom ornamentikom vuedolske grupe iz groba 282 -na 2 posude su konstatirane figuralne predtave- 1. je sa stiliziranom predtavom jelena i lovca, a 2. je stiliziranim olatarima, drveem i ivotinjom te geometrijskim motivima -oruje i orue- trouglasti bodei zastupljeni u nekoliko varijanti, kameni ekii obini ili profilirani (bojne sjekire), a zanimljiva je sjekira sa ojaanim rubovima sjeiva (Randleistenbeil) iz groba 16 -nakit- je raen od zlata i bronce- zlatne kariice za kosu (Noppenring), bronane igle sa uvijenom glavom (Schleifennadel) ili sa zavinutom glavom, spiralno uvijene bronane narukvice, otvorene bronane ogrlice sa zavinutim krajevima (senhalsring), bronana dijadema iz groba 73 ukaena sitnim iskucanim motivima, prstenje, razni privjesci (naoarasti, spiralno uvijeni (saltaleoni), cjevasti i u obliku Panove frule)- ima i nalaza perli od fajanska (vrsta keramike, poluporculan) i kaolina (porculanaa, vrsta masne gline za proizvodnju porculana), nakita od puia i ljutura morskih koljki i buenih ivotinjskih zuba, najee onjaka pasa -naselja- prema onome to je poznato ona su bila manja i kratkotrajnija, to ukazuje i na manji znaaj zemljoradnje, dok su lov i stoarstvo igrali znaajnu ulogu -postojale su i uske veze razmjene sa susjednim podrujime (nakit od morskih koljaka i perle od fajansa), ali i sa udaljenim podrujime (zlato iz Transilvanije) -religija- skeletno sahranjivanje potiskuje spaljivanje- nalaz lubanje bivola u grobu 154 upuuje na rtvovanje ili ritualne obrede u vezi sa kultom mrtvih- predstave na vazama tj. lov na jelena upuuje na magijske obrede vezane uz uspjeh u lovu i plodnou ivotinja, a predtava na drugoj vazi se moe vezati uz plodnost i razmnoavanje vrsta, no mogla je imati i sloenije vidove vezane za stoarska i zemljoradnika vjerovanja -u genezi ove grupe ima utjecaja tradicija u eneolitskim grupama ovog podruja (Tiszapolgar i Bodrogkeresztur), u ijem je formiranju jaka stepska komponenta, ali je i jak utjecaj Nagyrev grupe, te Vinkovake grupe, ali u krajnjoj liniji i za vuedolsku tradiciju- neki oblici se vezuju za Bubanj-Hum tipove -zanimljiva je antropolka analiza rasnih pripadnosti na 88 skeleta- 40 ih je nordijske rase, 17 tauridske rase, 16 kromanjonske, a 15 mediteranske- to dokazuje intenzivnu mjeavinu raznih fizikih grupa

84

GRUPA BUBANJ HUM III

-Izdvajanje ove grupe je izvrio M. Garaanin na osnovu rezultata iskapanja naselja Bubanj -rasprostranjenost ove grupe jo nije dovoljno poznata, a postoji sigurno izvjesna koncentracija naselja u nikoj kotlini, to potvruju nalazi iz: Gornje Toponice Vrtita (Kod esme) Gornje Vreine Vitkovca kod Aleksinca -naselja- o poloaju naselja takoer nema potpunih podataka- naselje na Bubnju je ogranieno na srednju terasu ovog lokaliteta, i manjeg je obujma od ranijih eneolitskih- ono lei na visokoj terasi strme lijeve obale Niave, na dominantnom rtu, podesnom za obranu i kod starog ua Niave u J Moravu- na slinoj terasi lei i naselje u Vrtitu -omiljenost dominantnih poloaja zgodnih za obranu i osmatranje potvruju i naselja u Pekljuku i na Skopskom Kalu -oblici kua su jo nepoznati- nalazi sa Pekljuka ukazuju a manje etvrtaste zgrade sa zidovima od kamena i podom od premaza -pokopi- nema dosada nikakvih podataka -pokretni inventar- bolje poznat -orue i oruje- bueni kameni ekii i brojne motike od jelenskog roga, bikonini prljeni za vreteno -keramika- fina na Bubnju brojno zaostaje za grubom -fina keramika- od sivocrne i sive do smee- najtipiniji je pehar blago zaobljene profilacije sa 2 trakaste drke- drke nikad ne prelaze preko oboda- tipine su i zdjele i to: blago zaobljenog profila, sa irim koso zasjeenim obodom ili sa zaravnjenim obodom- esta je i pojava posuda sa cilindrinim siskom, a poseban je pehar na niskoj, upljoj, koninoj nozi -ornamentika ove keramike je oskudna, a pehari i zdjele i nisu ukraeni- ima neto fragmenata i spomenuti pehar koji je ukraen urezanim i bockanim mahom igosanim ornamentimamotivi su uglaste trake i kombinacije trouglova, koje u jednom sluaju daju oblik maltekog kria -gruba keramika- loije peena, debelih zidova- boje od sive do smee- teko odrediti oblike zbog loe ouvanosti- este su jeziaste drke ili du ruba niz horizontalno buenih rupica -ornament- nizovi krunih udubljenja uz rub oboda ili plastine trake sa otiscima, a postoje i kombinacije po 2 paralelne trake ili horizontalnih i vertikalnih povezanih traka -ekonomija- brojne motike od jelenjeg roga ukazuju na postojanje zemljoradnje, a ivotinjske kosti ija je koliina porasla naspram eneolita ukazuju na porast stoarstva i lova

85

GRUPA BELOTI BELA CRKVA

-Izdvajanje ove grupe omogueno je sistematskim iskopavanjima M. i D. Garaanina u Belotiu i Beloj Crkvi -obuhvaa Z Srbiju, gje je obuhvaena u nekoliko izdvojenih mikroregija -naselja- nema zasada nikakvih podataka -pokopi- dobro poznati- iskljuivo su pod humcima-tumulima, rasporeenim pojedinano ili u malim grupama (do 4 tumula) po breuljkastim vijencim (Beloti- umar i Bela CrkvaCerik) -usamljeni humak na vijencu je ustanovljen na Banjevcima u Tolisavcu -ponekad su humci na kupama bruljaka (humak I na lok. Bandera u Beloj Crkvi) -na ovom mjestu namjerno je upotrbljen termin grupa tumula umjesto nekropola- sigurno je da se radi samo o pojedinim humcima ili vrlo malom broju ovakvih grupiranih objekata- esto humci ove grupe se nalaze na istom prostoru zajedno sa tumulima kasnijih etapa bronanog doba- tako da svaki perid sahranjivanja ima svojih nekoliko humaka -tumuli ove grupe su humci srednje veliine, sa izuzetkom humka I na Banderi u kompleksu Bandera-Cerik u Beloj Crkvi koji je vei -visina humaka ne prelazi 1,5 m -oblici sahranjivanja ove grupe su: spaljivanje- u Beloti-umaru u humcima XII i XV, a i u neto kasnije vrijeme u humku XI- neto iznad nivoa baze bilo je nepravilno spalite od zapeene zemlje sa ostacima gara, pepela i karboniziranog drveta, esto sa dijelvima manjih ili veih oblica, a na tom spalitu su se nalazili i sitni ostaci potpuno karboniziranih kostiju- na lomai nije postavljena urna ve samo grobni darovi -osnovni pogrebni ritual bio je sljedei: humak se obiljeavao postavljanjem kamenog vijenca, te je poeto njeno nasipanje, a u njenom okviru na sredini je postavljena lomaa na kojoj je izvreno spaljivanje pokojnika, meutim sagorjeli ostaci nisu sakupljeni u urnu, ve ostavljeni na spalitu- darovi u grob su stavljani nekad jo prije spaljivanja (humak XII), a nekad po zavrenoj kremaciji, kada se spalite ohladilonakon toga je nastavljeno dalje nasipanje humka- u humku I u Luanima su pak dijelom spaljeni ostaci stavljeni u urnu, a dio je ostavljen na lomai skeletno sahranjivanje- vreno je: a) gupno, sa vie pokopa u jednom tumulu -Bandera, humak I- konstatirana 2 zgrena skeleta, na desnom boku i sa jako zgrenim nogama, te rukama postavljenim ispred lica- u oba groba je kod nogu postavljena zemljana posuda- istoj grupi pripada i grob djeteta (br. X), JI od centra humka, koji je bio postavljen na lijevi bok, sa prilogom 1 jako oteene karike za kosu -Cerik, humak II- pri dnu humka se nalazila platforma od kamena, koja je meutim, kasnije jako dislocirana djelovanjem vegetacije- pri postavljanju ove platforme nasut je dio humka, te je potom izvreno sahranjivanje- humka je sadravala 3 skeleta, zgrena na isti nain kao u humku I i postavljena na desni bok- grob 3 je centralni, a grobovi 1 i 2 su postavljeni tako da su im glave tjemenom orijentirane prema skeletu 3- sva tri skeleta su bila pokrivena kamenjem, koje je kod oteenog groba najveim dijelom bilo dislociranodarova u grobu nije bilo b) pojedinano

86

-Cerik, humak IV- samo jedan, centralni grob- na dnu humka bilo je spalite od zapeene zemlje, na koje je neposredno postavljen skelet na desnom boku, orijentacije SZ-JI, blago zgren, te je bio pokriven kamenjem -nato drugaiji je bio pogrebni ritual u humku X u Belotiu-umaru i u humcima Dragaeva: umar- u humku ograenom vijencem od kamenja je centralni grob bez ikakve konstrukcije i nekoliko grobova nepravilno ograenih kamenjem u obliku vrlo primitivnog kovega Dragaevo- skeletni pokop je bio zavren tek nakon nasipanja jednim dijelom humka, i to u samoj jezgri, koja je prekrivena kamenim omotaem, te je tada nastavljeno nasipanje humka- iznad jezgre je postavljena keramika posuda, a sama sahrana je izvrena u kovegu, u zgrenom stavu i na desnom boku -materijalna kultura grupe je u cjelini vrlo oskudna -orue i oruje- izdvaja se zdepasti, trouglasti bode sa 2 zakovice, a tu si i bueni kameni ekii, fragment velikog kremenog noa -keramika- u oblicima vrlo raznvrsna- zanimljivi su niski otvoreni pehar sa 2 male drke, alice sa 1 drkom, urna zaobljenog profila sa 2 male horizontalne drke na obodu, pehar sa 2 drke otre profilacije, krukasta posuda dobro peena i glaana,sivocrne boje ukraena urezanim, rafiranim trouglovima- takoer je zanimljiv krag sa 1 drkom, pa iroka zdjela blago zaobljnog profila, te posude sa 2 drke -injenicu da ova grupa nema naenih naselja se moe objasniti sezonskim kretanjima tzv. transhumancom -religija i magijske koncepcija-podizanje kamenih vjenaca oko tumula se moe povezati sa maginim odvajanjem svijeta ivih od svijeta mrtvih te zatitom od njih, a i nabacivanje kamenja na pokojnike te 1 primjer daske stavljene na pokojnika daje naslutiti strah populacije od mrtvog i nepoznatog -u 1 grobu je bilo mogue i postojanje ljudske rtve -postojanje jezgra crvene zemlje u nasipu humaka, kao i nalazi grumenja crvene zemlje upuuju na znaaj crvene boje, kao boje ivota (kao kod stepskih naroda posipanje okerom) -slomljen no u Belotiu upuuje na ritual namjernog lomljenja i oteivanja predmeta datih u grob kao darova namijenjenih in usum mortuorum -znaaj orua od kremena stoji u vezi sa magijskom snagom koja je u mnogim narodnim vjerovanjima pripisivana ovim predmetima kao strelicama groma -ova grupa pokazuje srodnost sa nizom drugih grupa, kao to su: Vinkovaka, Nagyrev, Bubanj-Hum III, varijantom Pitvaro i sa razvijenim fazama morike grupe

87

ARMENOCHORI (PELAGONSKA) GRUPA

-Izdvajanje ove grupe omogueno je stratigrafskim iskapanjima koje je W. A. Heurtley vodio u Armenochori, na krajnjem J Pelagonije -rasprostranjena je iskljuivo u Pelagoniji, sa sljedeih nalazita: Armenochori Visok Rid-Bukri Kravari Bareani Crniani Herakleja Karamani Bakarno gumno Crnobuki -sva naselja se nalaze na desnoj oblai Crne, I i J od njenog velikog luka -sa izuzetkom Armenochori (koji je na visokom dominantnom breuljku na jednoj manjoj pritoci Crne), sva naselja su na tellovima.tumbama, naseljenim i u ranijim periodima -posebna je tumba u Karamanima ovdje se na velikom tellu nalazi manja naseobinska tumba bronanog doba- naselje pripada tipu Toumba sur table -naselja- malo podataka- u Armenochori su ustanovljeni erpii u donjem horizontu, a u srednjem dio temeljnog zida od kamena i nekoliko kolaca- u gornjem horizontu je otkriven pak velik depo keramike -nekropole i pojedinani pokopi- su jo uvijek nepoznati -orue i oruje- kameni ekii, motike od jelenskog roga, konini prljenovi za vreteno, 1 valjkasti amulet, 1 fragment idola i Armenochori- materijal je oskudan -keramika- osnovni oblik su pehari sa 2 nasuprotne drke, koje prelaze obod, esti su i nii pehari sa irim otvorom, te alice sa 1 drkom koja prelazi obod- zdjele su tipine one sa 2-4 jednostavne tunelaste drke ispod oboda, te sa blago razgrnutim i zasjeenim obodom -u gruboj keramici karakteristini su visoki pitosi, jae ili slabije naglaenog zaobljenog trbuha, sa jeziastim ili jednostavnim tunelastim drkama ispod oboda -ornamentika je jednostavna- pehari neukraeni- a ostalo veinom plastinim trakama sa otiscima, rasporeenim horizontalno ispod ruba oboda, a nekad u kombinacijama vertikalnih i horizontalnih traka

88

PRUSAC (BIOGRAD) PRAPOVIJESNO VIESLOJNO NALAZITE

-Kod Donjeg Vakufa kod Bugojna -bronca, eljezo; odgovaraju fazama Pod kod Bugojna (blizu) -naselje je gradinskog tipa -2 sloja enolitika: 1 1. faza- elementi butmirske, badenske i lasinjske -gruba keramika- bliskost sa grubom butmirskom (trbuasti lonci i posude s gornjim dijelom uvuenim unutra) -fina keramika- neolitska tehnologija- kaneliranje (okomito ili koso) -3 komponente: butmirska badenska- kaneliranje ire, kvalitetna, loptaste posude sa cilindrinim vratom lasinjska- plastine aplikazije na prelazu -sve istodobno- mjeavina kultura- osnovni fundus butmirski -ova kasna faza butmirske, kakva je ustanovljena u III. fazi Obre II, zato nema spiraloidne ni trakaste dekoracije- to je razgraivanje njenog ornamenta -kaneliranje- poticaj badenske- ovdje nema badenske populacije, ve je posljedica dodira sa badenskom kulturom -ornament lasinjske skroz nedostaje, zato je ova komponenta sekundarna -predstavnici ove faze su populacija kasne butmirske kulture 2 2. faza- vuedolska kultura -ova keramika se nikako ne moe usporediti sa ranijom (od faktura, oblika i ornamenata) -male razlike izmeu grube i fine keramike -ornament plastine trake s otiskom prsta, neorganizirani barbotin -fina keramika- igosanje + urezivanje (malo toga) -to je keramika vuedolska, junobosanski tip -to je nova populacija koja preslojava novo stanovnitvo

89

90