Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Đivo Bašić-CRNA GOSPA-The Black Madonna

Đivo Bašić-CRNA GOSPA-The Black Madonna

Ratings: (0)|Views: 10 |Likes:
Published by draga_chi

More info:

Categories:Types, Research, History
Published by: draga_chi on Aug 05, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/16/2014

pdf

text

original

 
Broj 1, Godište VIII/2008.
 
ISSN 1330-2493
 Đivo Bašić
 
Crna Gospa ili Crna Djevica (The Black Madonna) 
Nepoznanica Crne Gospe pitanje je koje postavljaju i svećenici modernog doba. Izgleda daodviše »preplanula« crna boja ne potječe od plamena uporne svijeće, nego ponire u dubinuvremena i srţ religijskoga »dugog trajanja«, prefiguraciju (pra)starih boţica. O svetištima CrneGospe i njezinu štovanju, mitološkim korijenima i religioznoj simbolici za Hrvatsku reviju piše ĐivoBašić iz Dubrovnika.
 
S
vetišta u Sinju i Mariji Bistrici poznata su po štovanju Crne Gospe. Moţda bismo mogli reći datakvi kipovi imaju uobičajene crte lica razvidno karakteristične za pripadnike bijele rase, tako da
negroidne osobine izostaju, ali su materijal i boja kipa crne boje.
Latentnost simbolike crne boje moţda je razlog manifestacije crnine/crnosti u tom smislu koja se očituje u boji »koţe«.
 
Manifestum non eget probatione 
 
 –
 
»Očevidna stvar ne treba dokaza«, kao što je slučaj i s očevidnošću u postojanosti vjere.Moţda će netko (u šali) reći da je kip potamnio zbog sjaja i vrućine svijeća, postao njihova suprotnost –
zagasit i hladan. »U tome vremenu davnoga znanja kad je plamen uspijevao zamisliti mudre,
metafore su pripadale mišljenju. ...U samome plamenu vrijeme počinje bdjeti. ...Mitolozi su nas naučilida čitamo drame svjetlosti u dogaĎajima neba. Ali, u ćeliji sanjača, bliski su predmeti postali mitoviuniverzalnog. ...Stjenj se kvrči, stjenj crni. Plamen je obuhvaćen sjenom koja skriva svoj opijum. I
plamen umire uspravl
 jajući se.«1
 
Na oltaru Gospe od anĎela ponad Orebića (Franjevačkogsamostana Vele Gospe u Podgorju) »jedino je ‘Crna Gospa’ od plamena voštanica i ţiška kandilapostala još crnjom«.2
 
U crkvi sv. Klare u Kotoru (mramorni oltar podignut je početkom 18. stoljeća) u
centralnom dijelu oltara nalazi se prikaz zatamnjene (zapravo izgledno crne) Gospe s djetetom iz 15.
stoljeća (uokolo je noviji srebrni oklop iz 19. stoljeća) koja sliči Gospi u crkvi sv. Marije od Šunja na
Lopudu.3 Za sliku »Gospe od Porata« (
»Madonna de’ Porti«, »de Porta«, »della Porta«, »delle
Porte«,
»de Portu«) iz Dubrovnika odredilo se je 1692. da se »ukloni nečistoća« na »srebrnoj kruni iostalim uresima Gospine slike«, a 1693. isti nadbiskup Ivan Luchesini odreĎuje da se Gospina slikačešće čisti od prašine. U poţaru 24–
25. svibnja 1706. u crkvi sv. Vlaha nastradali su svi zlatni i srebrni
predmeti, jedino je ostao neoštećen srebrni kip sv. Vlaha, koji nije bio pocrnio ni od dima.4
 
Indij(an)ska boţica Devaki i staroegipatska Izida zapravo su izgledom crnokoţne ili tamne djevice
-
majke koje su se štovale. Poznati su prikazi crnih Gospa u Lorettu te kipovi i slike u crkvama u Genovi,Pisi, Padovi, Münchenu i dr. To su vrlo stari poganski i prakršćanski relikti koji su se zadrţali ukršćanstvu i koji su iznova pokršteni, kao što se to, na neki način, činilo s mnogim reliktima i prikazimau sluţbi crkve. »Velika je Dijana Efeţana«, a po mišljenju Edwarda Carpentera razvidno je više od jedne postojeće crne figure te Dijane za koju se smatralo da
je djevica i prikazivana je s nebrojenimdojkama
 –
 
ništa različito od nekih arhaičnih statua Artemide i Izide. U Parizu je daleko u kršćanskodoba na mjestu današnje katedrale Notre
-
Dame, »kako se smatra«, postojao hram posvećen »(našoj)
Gospi« Izidi, te
bi prikazi koji su pripadali ranijim svetištima (spremnicama za moći) po svoj prilici biliočuvani poslije drugim preinačenim imenom.5
 
Tako su stanovnici Pariza crni Izidin kip štovali kaoDjevicu Mariju (do 1514) na mjestu gdje je prije bio izgraĎen Izidi
n hram (crkva St. Germain des Prés,
izgraĎena 542. godine). Kibelin se rimski hram nalazio na istom mjestu poslije izgraĎenog Vatikana, au 4. stoljeću preuzimaju ga kršćani. Kibela (poslije nazvana Magna Mater) je, po nekim predajama, na
Zemlju stigla u obliku crnog meteorita, pa je rimsko izaslanstvo donijelo taj kamen u Rim iz Frigije
(današnje Turske), a postavljen je u hram na Palatinu. Staroindijska boţica Kali bila je poznata kaoCrna, a Šivi je povratila ţivot (slično kao što je to učinila Izida Ozi
risu).6
U hetitskoj kao i u grčkojmitološkoj predaji Zemlja je uvijek »crna«.7 U velikom broju hetitskih tekstova (osobito u mitu o
nestalom bogu Oluje grada Nerika), podzemni svijet nazivao se »crnom zemljom«, pa se tako
boţanstvo iz podzemnog svijeta pr 
izivanjem molilo da (im) otvori vrata »crne zemlje«. Kao jedan dio
uspravne strukture svemira pojavljuje se donji svijet (Ocean, livada /pašnjak/, »crna zemlja«), a ostala
dva su nebo i zemlja.8
Plutarh kaţe: »Zahvaljujući Tifonovu (začetom s Kronosove strane) roĎenju kraljevima je od petdodatnih dana (kada se »slavi godišnjica roĎenja bogova«; dodanih postojućoj godini od 360 dana)
 
treći bio crni. ...Kako je egipatska zemlja intenzivne tamne boje poput zjenice oka, običavaju joj datiime Kemia a usporeĎuju je sa srcem jer je topla i vlaţna. Dio je juţnog područja nastanjene zemlje, aprema jugu je pomaknuta na isti način kao što je srce u ljudskom tijelu zaokrenuto ulijevo. ...Misle daOziris potječe od Nila te vjeruju da je zemlja Izidino tijelo. Ne radi se ovdje o cijeloj Zemlji, već samo odijelu koji Nil pokriva i oploĎuje miješajući se s njom. Iz tog sjedinjenja nastaje Horus. Kaţu da jeHorus razdoblje tijekom kojeg se atmosfera koja okruţuje zemlju priprema čuvati i hraniti sve stvari....PotvrĎuju i
 
to da nema nikakve razlike izmeĎu Izide i Mjeseca, da su kipovi koji ju prikazuju srogovima likovi mladog Mjeseca, a oni prekriveni crnim velom simboliziraju nestajanje i pomrčinu kojeproţivljava dok ţudi i traga za Suncem. ...Većina ju poznaje kao »bog
inju s nebrojenim imenima« jer je
boţansko načelo upućuje da stalno mijenja izgled. ...U tom slučaju samo je potrebno zamijeniti Izidinoime sa Zemljom... Izidina je odjeća obojena svim bojama budući da se njena moć prostire nad
materijom koja se mijenja,
koja se moţe pretvoriti u svjetlost ili maglu, dan ili noć, vatru ili vodu, ţivot ilismrt, počelo ili kraj...« (
Peri Isidos kai Osiridos 
ili
De Iside et Osiride 
, 12, 33, 38, 52-53, 57, 77).9
Perzijski (iranski) mislilac, pjesnik, astronom i matematičar Om
ar Hajjam (1040
 –
1123) zapisao je:
»Jučer vidjeh na trţnici jednog lončara, kako zemlju bez milosti gnječi i udara. Zemlja će mu: ‘Nemoj
tako udarati jako
 –
 
ono što si, ja sam bila –
 
u vremena stara!’«.10
 
Veza izmeĎu plodnog tla i Majke
Zemlje vidi se u kon
tinuiranom štovanju crnih Madona do današnjih dana. Crna boja, uobičajenopovezana sa smrću ili zlom u kršćanskoj ikonografiji, bila je u staroj Europi boja plodnosti i tla (zemlje).Činjenice da su crne Madone u cijelom svijetu ţarišne točke za hodočasnik
e, smatrane kao
čudotvoriteljice, te meĎu najviše štovanim od svih kršćanskih religioznih simbola, pokazuju da crninatih čudesnih Madona još uvijek na privrţenike izazivlje duboke i značajne dojmove i asocijacije.Svetište Czestochowa u juţnoj Poljskoj, z
nano kao poljski Lourdes, udomljuje crnu Madonu i jedno je
od najsvetijih i najposjećenijih svetišta u istočnoj Europi.11
 
»Priznati škotski autor Ean Begg koji je prvi skrenuo paţnju svijeta engleskog govornog područja nataj kult, prisjeća se da se u lege
ndama i tradicijama koje se povezuje s Crnom Madonom neprestano
tvrdi da je njezin kip otkriven u šumi, ili slučajno otkriven kada su ţivotinje odbile proći nekim mjestom.Kada bi kip bio odnesen u crkvu, čudesno bi se vratio u svoje originalno skrovište,
gdje bi u njegovu
čast bila potom sagraĎena kapelica. Kult se takoĎer stalno povezivao s mjestima poznatima poiscjeliteljskim vodama, blizini vulkana ili po slivovima rijeka, a sve to manifestira teluričku snagu. Begg
tvrdi da je teorija kako su te slike Crne Madone s djetetom u stvari zasnovane na slikama egipatske
boginje Izide i djeteta Horusa, sada općenito prihvaćena kao točna. ...Izida je bila zaštitnica pomoracakoji su proširili njezin kult čitavim mediteranskim prstenom, tako da je već u 2. stoljeću prije Krista biodobro ukorijenjen na Siciliji i čitavoj Italiji. Galijom se proširio putem aleksandrijskih trgovaca i dobro seučvrstio u gradovima. Kako se kult razvijao postao je dobro poznat u Sjevernoj Africi, Španjolskoj iGaliji, mnogo prije početka kršćanske ere. Doista, francuski povjesničar kulta Charles
Bigarnespominje da su neke Izidine statue nosile isti natpis koji slavi Djevicu u Chartresu,
Djevica se sprema roditi 
. Štoviše, sve tri velike boginje istoka, Izida, Kibela, Dijana Efeška opis
uju se kao crnkinje, a
njihovi kultovi imaju dugačku povijest na zapadu, još od vremena prije Rimljana. Priča
 
Notre Dame de Puy 
 
pruţa jedan primjer prihvaćenih egipatskih korijena Crnih Madona, jer je tijekom Francuske
revolucije 1794. godine, ova veoma dr 
evna statua bačena u vatru i spaljena zajedno s nebrojenim
drugim predmetima i religijskim artefaktima. Kronike tog vremena govore da se, kada je narod statuu
predao plamenu, začuo vrisak
 
‘Smrt Egipćanima!’ 
 
...Ean Begg je grčkog pravoslavnog svećenika u
Pe
lionu pitao za boju ikone Crne Madone u njegovoj ţupi, a svećenik je odgovorio da ‘u Grčkoj tikipovi dolaze u svim duginim bojama te da to nema nikakva značaja.’ ...Ean Begg popisuje 50 mjestaoboţavanja Crne Djevice u crkvama posvećenim Mariji Magdaleni.
...u egipatskoj tradiciji, crna boja
simbolizira mudrost. Postoji još jedna tradicija koja Crnim Madonama pronaĎenim unutar kulta
Magdalena u Orleansu pripisuje egipatske korijene: tamo se o Crnoj Djevici govori kao o svetoj Mariji
Egipćanki. Francuski kralj Louis XI., poštovani član Rex Deusa, bio je jedan od najentuzijastičnijihpoznatih zagovornika kulta Crne Djevice i dobro je dokumentirano da je on više puta posjećivao višeod 20 njezinih hramova. ...U poganskim terminima Crna Djevica moţe simbolizira
ti Zemlju Majku iliegipatsku boginju Anu, koja je u egipatskoj tradiciji uvijek prikazana kao crnkinja. Je li to bio neki
poganski prethodnik kasnijim kršćanskim prikazima crne svete Ane na vitraţima Chartresa?
...Engleski mitolog Robert Graves opazio je da su i provansalska i sicilijanska Crna Djevica tako
nazvane u čast drevne tradicije u kojoj se Mudrost simbolizira Crninom. Veliki muslimanski mistik i
sufijski pjesnik Mohyiddin ibn Arabi u svojoj je
Raspravi o kategorijama inicijacije 
, napisao da ‘Ljud
ima
koji su vrijedni Boţjeg povjerenja... lice sufija je crno poput... Sulamite u Pjesmi nad Pjesmama.’ Ranijisufijski mistik, Mevlana Jalaluddin Rumi tvrdi da je u ‘islamskom misticizmu sjajna crna boja bojaboţanske svjetlosti bez premca, svjetlosti koja je mnogima nedostupna.’ ...Moţda je upravo zato Crna
Djevica
nagraĎena time što se na njezinu svetkovinu u odreĎenim svetištima pale zelene svijeće. Umnogim drugima ona je često odjevena u zelenu odjeću...«. MeĎutim, Tim Wallace
-Murphy nije u
 
pravu kada
kaţe na str. 182: »Nemoguće je pronaći vjerodostojne korijene kulta unutar normativnekršćanske povijesti i iako su mnogi istraţivači pokušali pronaći dokaz da je kult Crne Djevice započeonegdje u 5. ili 6. stoljeću, njihovi su rezultati bili oskudni i n
euvjerljivi«.12
Naime, u Nubijskoj pustinji, na nalazištu Stara Dongola, postoje ostaci kršćanskog samostana (Pre
-
svetog Trojstva) iz 7. stoljeća (dograĎen u 11. stoljeću). U jednoj grobnici 5 redovnika (uključujućiopata Georgiosa /umro 1113/, osnivača nadograĎenog dijela samostana) svi zidovi su ispisanitekstovima na grčkom i koptskom (počeci i krajevi evanĎelja, molitve, grafiti). Na str. 121 donesen jeprikaz biblijske priče o Isusovu iscjeljivanju slijepca, a iscijeljeni je crni Afrikanac. Katedrala
u Farasu
(8. stoljeće i poslije; 120 uščuvanih zidnih slika) otkrivena je prilikom UNESCO
-ove dislokacije velikih
kamenih hramova iz Abu Simbela 1960, kada je postojala nada da se ondje naĎu ostaci hramaTutmosisa III. Teodora, ţena bizantskog cara Justinijana, poslala je u 6. stoljeću monofizitskogsvećenika Julijana u Nubiju, te je tako u Farasu pretekao careve melkitske misionare. Na str. 112–
113
prikazani su apostoli očito dalekoistočnih crta lica (ţute rase), a na str. 127 jedna od najljepših inajčudn
ijih
 
»slika iz Stare Dongole prikazuje krštenje Krista. Dok iz
 
ruke Boţje odlijeće golub, IvanKrstitelj i anĎeli odvraćaju svoj pogled; anĎelova krila kao da vjetar pritišće ustranu. Preslik otkriva jošviše detalja –
na primjer crno dijete koje
personificira Jordan. ...iz oblaka viri Boţja ruka koja pušta
goluba, simbol Duha Svetoga. Na str. 126 slika iz katedrale u Farasu (Nubija), nastala krajem 11.
stoljeća, prikazuje crnoputu afričku kraljevsku majku Marthu u kontaktu s Majkom Boţjom, koja jo
 j
polaţe ruke na rame (znak? legitimnosti svjetovne moći)«.13
 
Majka Boţja Bistrička
 
Izidini hijeroglifski epiteti su »mnogoimena«, »tisuću
-
imena«, a grčki natpisi zovu je »onom koja nosi
bezbroj imena«. Rese ju i epiteti »stvoriteljica zelenih usjeva«,
»zelena, čija je zelenost poput zemljinazelenila« i »gospodarica kruha«. »Grčki mit o Demetri i Perzefoni (rim. Prozerpina, op. a.) u biti je
istovjetan sa sirijskim mitom o Afroditi (Astarti) i Adonisu, frigijskim mitom o Kibeli i Atisu, te segipatskim
o Izidi i Ozirisu. U grčkome mitu, kao i njegovim azijskim i egipatskim pandanima, boginja –
 Demetra
 –
 
oplakuje gubitak voljenog bića –
Perzefone
 –
 
koja oličava vegetaciju, točnije ţito što ugibaljeti da bi oţivjelo na proljeće. ...Tako Demetra i Perzefona, kao što su to uočili suvremeniproučavatelji, predstavljaju mitsko udvostručenje iste prirodne pojave. ...Oziris nije bio samo ţitni duh(i bog Sunca, op. a.), nego i duh drveća, što je vjerojatno bio njegov izvorni značaj. ...Na spomenicima

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->