Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

Re n Ku k a n e s e n

P r i z n a nj e
Ovaj izvjetaj ne bi mogao biti napisan bez informacija i resursa koje su obezbijedili radna grupa UN-a za razvoj, uz pomo njihovih korisnih komentara na nacrt teksta. Autori se posebno ele zahvaliti eljki Mudrovi i Nadi Ler-Sofroni to su ponudile svoje podrobno znanje o opem stanju ena u BiH, te Barbari McCallin i Raphaelu Fissera i Joku Mandiu koji su nam pomogli da bolje shvatimo pitanje penzija i trita rada.

Stavovi iskazani u ovom izvjetaju su autorovi i ne odraavaju uvijek zvanine stavove Ujedinjenih nacija

 Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

Maj 2003.

I n d ex
Radni saetak ...7 I Uvod ...8 Porodice u kojima je nosilac domainstva ena i siromatvo ...8 II Uzroci zbog kojih su domainstva ostala bez muke glave ...8 Izbor glave domainstva: tradicionalni izbor ...8 ene u ulozi glave domainstva i demografski podaci rata ...9 Evropsko poreenje ...10 Neudate ene ...10 Predratna istorija emigracije ...10 Starenje i otuenje ...11 III Stanje siromatva domainstava koje vode ene u BiH ...12 Smjetaj ...12 Prihodi ...12 Penzije i nadnice ...12 Domainstva sa jednim lanom ...13 Alternativni prihodi ...14 Granica siromatva ...14 Zapoljavanje ...14 Nadnice za rad ...15 Zakonska prava ...15 Obrazovanje ...15 Zdravstvo ...16 IV Preporuke ...17 Podrati kapacitete mlaih ena i djevojaka ...17 Podstai da se dravna politika razvoja osvrne i na pitanje starijih graana ...17 Dodatak I (Indeks tabela i grafikona) Bibliografija ...19

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

Skraenice
BiH ECOSOC FBiH ILO KM LSMS OSI OSCE RS UNDWG UNFPA WHO Bosna i Hercegovina Ekonomsko i drutveno vijee Ujedinjenih nacija Federacija Bosne i Hercegovine Meunarodna organizacija rada Konvertibilna marka Anketa mjerenja ivotnog standarda Institut otvorenog drutva Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi Republika Srpska Radna grupa UN-a za razvoj Populacioni fond Ujedinjenih nacija Svjetska zdravstvena organizacija

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

Radni saetak
U ovom izvjetaju se ispituje stanje siromatva u porodicama u kojima je nosilac domainstva ena, na osnovu podataka iz ankete mjerenja ivotnog standarda (LSMS-Living Standards Measurement Survey). Rezultati pokazuju da u generalno siromanim uvjetima u kojima ive graani BiH, porodice u kojima je nosilac domainstva ena se obino nalaze u teoj situaciji, posebno u sluaju : da je glava domainstva dostigla starosnu granicu za odlazak u penziju ili je starija, to ukazuje narelativno nie prihode, da domainstva vode udovice koje ive same, to ukazuje na odsustvo porodine skrbi, da domainstvo ine izbjeglice ili raseljena lica, to ukazuje da na vee potekoe u osiguranju smjetaja ili ostvarenju zdravstvenog osiguranja , da imaju boravite u RS-u, ime se udvostruuje vjerovatnoa da ive u loe smjetaju. S obzirom da je veina ena koje su glava domainstva starije udovice, od kojih veina ivi sama, zakljuak ovog izvjetaja je da su porodice u kojima je nosilac domainstva ena osjetljivije na siromatvo nego to su to prosjena domainstva. Nadalje, stanje siromatva u porodicama u kojima je nosilac domainstva ena ne moe se mjeriti samo njihovom ekonomskom situacijom, nego kroz stepen ovlatenja ena da samostalno donose odluke i prava na izbor. Uprkos ve dugo ustanovljenom trendu poreenja duine ivota ena, prema kojem ene postaju glava domainstva u starijoj dobi, starije ene se priklanjaju kulturi ovisnosti, umjesto samostalnosti. Njihovo oslanjanje na druge u toj ivotnoj dobi je u najveem broju sluajeva prouzrokovana nezaposlenou u mlaoj dobi, kao i niskom stopom nastavka kolovanja (iako je dolo do odreenog poboljanja situacije u ovom pogledu). tavie, u drutvu postoji tendencija potcjenjivanja njihovog mogueg doprinosa drutvu i preduzimanja incijativa, i to u svim starosnim dobima, ukljuujui i starije ene. Shodno tome, potrebno je puno toga uraditi da bi se popravila percepcija uloge ena u drutvu, da bi se izbjegla situacija u kojoj su starije ene nepripremljene za izazove samakog ivota u toj dobi. ene bi trebale biti svjesne da se u svojoj starijoj dobi ne mogu osloniti na ivot sa irom porodicom, nakon to izgube svoje suprunike, i kada postaju isuvie slabe za bilo kakav posao od kojeg bi mogle ivjeti. Mlae ene se trebaju podstai da pronau odriv, finansijski odgovarajui posao ili da zaponu privatni biznis, kako bi im uestvovanje u radnoj snazi bila zatita od siromatva u kasnijoj ivotnoj dobi: zatitu mogu ostvariti kroz bolje starosne penzije, tednju i ulaganja u mlaoj dobi. Klju dugoronog rjeenja siromatva ena koje su nosilac domainstva je su vee anse za zaposlenjem i bolji uvjeti rada koji bi se trebali obezbijediti u mlaoj dobi ena iz BiH. To se moe ostvariti putem boljeg pristupa obrazovanju i profesionalnom obuavanju, kao i putem programa koji su usmjereni na njihovo zapoljavanje ili ukljuenje u poduzetnitvo. Ipak, sve aktivnosti poduzete u namjeri da se situacija pobolja bi se trebale preduzimati uz shvatanje da je drutvo koje stari problem sa kojim se suoavaju mnoge bogate zemlje i da za njega jo uvijek nema rjeenja.

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

I Uvod
Porodice u kojima je nosilac domainstva ena i siromatvo Iako su dokazi o irenju siromatva prvenstveno meu enama uveliko zasnovani na injenici da su porodice u kojima je nosilac domainstva ena siromanije nego porodice o kojima se staraju mukarci1, studija o porodicama u kojima je nosilac domainstva ena jeste ponekad kritizirana kao samo prigodan pokuaj. 2Domainstvo je tradicionalna jedinica studije siromatva, a domainstva koja vode ene su glavni faktor gender transparentnosti u okviru takve jedinice. Ona su stoga pogodni, ali ne i reprezentativni ili instrumenti koji e pruiti uvid i omoguiti razumijevanje siromatva ena. Jasno je da je u BiH manjinu domainstava vode ene (25 odsto), te da fokus na uzroke siromatva i kvalitet ivota u ovim domainstvima moe pomraiti razumijevanje stvarnih uzroka siromatva i kvaliteta ivota ena uope u BiH3. Na primjer, studija o porodicama u kojima je nosilac domainstva ena ne bi ponukala diskusiju o nasilju u porodici koje je dominantno u domainstvima koja vode mukarci4, ili o kontroli sredstava od strane mukaraca koji zarauju. Ipak, i ovi faktori mogu biti vani pokazatelji kulturoloke percepcije ena kao podreenih i zavisnih lanova porodica, te bi mogli donekle objasniti osnovne uzroke siromatva ena u BiH. Da bi nadoknadili ogranienja svojstvena pristupu prema porodicama u kojima je nosilac domainstva ena , teoretiari pitanj gendera stoga zagovaraju ire shvatanje siromatva. Potrebno je razumijevanje "odnosa moi na osnovu spola i starosne dobi u domainstavu, te mehanizme saradnje i sukoba, kao i dinamiku dogovaranja koji oblikuju raspodjelu prihoda i sredstava"5. S tim u vezi, ak 78 posto svih porodica u kojima je nosilac domainstva ena ene su udovice. Domainsto koje vodi ena moe obino biti instrument pogodnosti, ali tamo gdje su one prisutne u tako velikom procentu, moda bi bilo kratkovidno posmatrati "ene kao nosioce domainstva" samo kao filter putem kojeg se moe doi do razumijevanja "odnosa moi u domainstvima, zasnovanih na spolu i starosnoj dobi". Ovo posebno vai u kontekstu BiH, koja je iskusila izuetno brutalan rat, uz masivna pomjeranja stanovnitva, te ubistvo oko 250.000
1Politiko uestvovane i dobro upravljanje ena u 21. vijeku, 4.

mukaraca iz BiH. Ukoliko su u veini porodice u kojima je nosilac domainstva ena koja je u ratu ostala udovica, onda bi bilo naroito vano tretirati njihove potrebe kao posebnu kategoriju. Shodno tome, ovim izvjetajem se pokuava postii balans izmeu dva pristupa. On poinje sa objanjavanjem osnovnih uzroka pojave domainstava u kojima su ene ostale udovice. Kada je obrazloeno stanje i siromatvo ove kategorije, u izvjetaju se zatim nairoko posmatraju posljedice siromatva ena u BiH. U tom cilju, u izvjetaju je usvajeno prilino koristno "hibridno" poimanje siromatva koje je uveo ECOSOC, a koja atomizira odsustvo moi tako da formira jedan elemenat unutar cjeline. Siromatvo je stoga ovjde definirano kao "ljudsko stanje koje karakterizira konstantno ili hronino oduzimanje sredstava, mogunosti, izbora, sigurnosti i moi potrebne za uivanje adekvatnog ivotnog standarda i drugih graanskih, kulturolokih, ekonomskih, politikih i drutvenih prava6".

II Uzroci pojave porodica u kojima je nosilac domainstva ena u BiH

Izbor glave domainstva: tradicionalni izbor Ukoliko jedno prosjeno bosansko domainstvo treba odabrati glavu domainstva, gotovo je sigurno da e odabrati mukarca. U 98 posto sluajeva do kojih se dolo putem LSMS-a, oenjenom mukarcu je data prednost nad njegovom suprugom u preuzimanju uloge glave domainstva. LSMS ne trai razloge takvog odabira. Ipak, ukoliko tragamo za ekonomskim razlozima takvog izbora, 2 posto sluajeva gdje je ena glava domainstva pokazuju raspodjelu ekonomskih kriterija koja je drugaija od uobiajene norme. Udate ene glave domainstva veinom rade (i primaju platu) nego supruge mukaraca - glava domainstava, i manja je vjerovatnoa da njihovi suprunici rade u odnosu na mukarce koji su glava domainstva. Ipak, polovina udatih ena koje su glava domainstva ne radi, u veini sluajeva su njihovi muevi zaposleni, dok porodice u kojima je glava domainstva u braku ine veinu svih domainstava u BiH, uzorak koji vode ene je izuzetno mali. Ne moe se na njega osloniti da bi se utvrdilo
podrujima: Sluaj Bosne i Hercegovine, eljka Mudrovi, 2001. 5Shvatanje odnosa moi u domainstvima zasnovanih na spolu i dobi je od posebnog interesa kada se istrauju mogunosti ena da iskoriste pravo izbora, ibid note 2. 6Siromatvo i Meunarodna konvencija o ekonomskim, drutvenim i kulturnim pravima, 10/05/2001. E/C. 12/2001/10 ECOSOC, pp. 8

poglavlje, pitanje spolova, Upravljanje i feminizacija siromatva, Sally Baden, UNDP, 2000. 2Spolovi i siromatvo, Niz radnih dokumenata, Nilufer Cagatay, Odjel za drutveni razvoj i ukidanje siromatva, UNDP 1998. 3Istraeni pojmovi u konsultaciji sa Nadom Ler-Sofroni, OSI i S eljka Mudrovi, UNFPA decembar 2002. 4Seksualno i spolno zasnovano nasilje u post-konfliktnim k

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

pravilo. Isto tako, polovina mukaraca koji su glava domainstva ne radi, te da stoga sami ekonomski kriteriji nisu dovoljni da bi se objasnila preferiranost mukaraca u ulozi glave domainstva. Kvalitativne studije istiu iznenaujuu odrivost tradicionalnih gender modela u poslijeratnoj BiH7. Ratne posljedice po ene je osnaio njihovu tradicionalnu ulogu, uprkos pokazateljima da su stekle vea prava u nekim oblastima. U urbanim sredinama, u ratu su mlae ene ostale bez posla, i fokusirale se vie na ulogu u domainstvu. Ipak, dok su mukarci bili na frontu, ene su preuzimale veu odgovornost za obezbjeenje prihoda, te odluivanje u okviru domainstva, to je je tumaeno kao dopuna njihovim tradiocionalnim obavezama u kui, umjesto kao prelaz ena u domen kojim tradicionalno upravljaju mukarci. Izjave ispitanika o ulozi mukarca i ene su se uglavnom odnosile na prolost, izbjegavajui najnovije promjene koje su desile tokom rata i odrazile se na ene. Nastavak tradicionalnih odnosa meu spolovima potvruju komentare kao na primjer, "tako je uvijek bilo i tako treba biti ". ene u ulozi glave domainstva i demografski podaci za ratni period Ukoliko je mukarac najee biran za ulogu glave domainstva u BiH, logino slijedi da bi bosanske ene tek sluajno preuzimale tu ulogu, ili u situaciji kada nema izbora. Ova pretpostavka odgovara situaciji u kojoj udovice ine veliku veinu meu enama u ulozi glave domainstva, jer su to ene koje su doivjele neeljeni gubitak supruga, koji je vjerovatno bio glava porodice. Sluajnosti ide u prilog i hipoteza da su postale udovice u toku nedavnog rata. Iako statistika o ratnim rtvama u BiH nije podijeljena po starosnoj dobi i spolu, openito se misli da su od dvije stotine (i pedeset hiljada) ubijenih ljudi veina bili mukarci. U izvjetaju o ljudskom razvoju za 2002. navodi da su u FBiH u 2000. godini "26.122 djece bili bez jednog roditelja, te da je u 22.,774 (84 posto) sluajeva to bio otac". Sadanji demografski podaci izvedeni iz LSMS-a su konzistentni sa podacima o smrtnosti mukaraca: postoji primjetna stopa smrtnosti mukaraca u ivotnoj dobi izmeu 30 i 60 godina. Iako ima 5 posto vie mukaraca nego ena u populaciji starosne dobi izmeu 10 i 30 godina, 7 posto je manje mukaraca u dobi od 30 do 50 godina, to je smanjenje od 12 posto. Ima etrnaest
7Vidjeti: Konsultacije sa siromanima, Dravni okvirni izvjetaj -

odsto manje mukaraca nego ena u grupi od 50 do 60 godina, ali poslije 60 godina starosti razlika je jo vea, sa 20 posto manje mukaraca starosne dobi izmeu 60 i 70 godina, te oko 30 posto manje mukaraca starosne dobi izmeu 70 i 90 godina. Meutim, gledajui demografske podatke za osobe starije od 60 godina, nije odmah oigledno da postoji vei broj starijih ena u ovoj starosnoj grupi, to je rezultat rata. Dokazi ukazuju da ene u Bosni i Hercegovini tradiocionalno ive due od mukaraca u starijoj dobi8. Statistiki podaci prikupljeni u ranim 1990-im pokazuju da su ak dvije treine starije populacije prije rata na sjeveru zemlje bile ene (Bosanka Dubica i Odak). Zapadni lokaliteti sa visokim procentom starijih ena ukljuivali su Biha, Bosanski Brod, Bosanski Novi, Bosanski amac, Derventu, Oraje i Prijedor). U ovim podrujima, 59 do 65 posto ukupne starije populacije su bile ene. U nekim dijelovima Hercegovine, starije ene su inile i 71 posto od ukupnog broja starije populacije (apljina, itluk i Ljubuki). U gradovima poput Litice (. Brijeg), Mostara, Neuma, Stoca i Trebinja, bilo ih je izmeu 59 i 65 posto9. Ono to pokazuju demografski podaci odnosi se na injenicu da je razlika u spolovima 1990-ih godina konzistentna sa razlikom u spolovima prikazanom u LSMS-u. Rat je vjerovatno samo pogorao disparitet u starosnim dobima, ali se ipak, bez obzira na dokaze, ne moe tvrditi da je to bio primarni uzrok. Stoga je jasno da je gubitak mua u ratu razlog zato su udovice u ulozi glave porodice u 78 posto domainstava u kojima je ena glava porodice. Uzevi u obzir dominantnu tendenciju prema kojoj se mukarci ene mlaim enama, pogotovo u tradicionalnim drutvima, oekivali bi da bi ratne udovice bile u istoj dobnoj grupi ili mlae od mukaraca koji su ubijeni. Ipak, raspodjela dobi u domainstvima koja vode udovice pokazuje da je veina njih stara izmeu 30 i 60 godina: veinom su u srednjim ezdesetim. Istina je da je prosjena dob ene udovice koja vodi domainstvo sa djecom 50 godina, to ih stavlja u starosnu grupu mukaraca koji su najvjerovatnije ubijeni u ratu, umjesto da su umrli prirodnim smru u starijoj dobi. Meutim, udio ena - glava domainstva sa djecom je veoma mali. Samo u 5.5 odsto domainstava koje vode ene u BiH porodica ima dijete ili
8prosjena oekivana ivotna dob kod roenja je trenutno 73.3

Bosna i Hercegovina , Svjetski razvojni izvjetaj o siromatvu i razvoju, Svjetska banka, 2000/1; Bosna i Hercegovina poslije sukoba: Integrisanje specijalne situacije ena i gender perspektive u obuavanje i programe promovisanja zapoljavanja, Martha Walsh, ILO, 1997.

godine, ali je 74.8 za ene i 70.8 za mukarce. Vidjeti: Izvjetaj o ljudskom razvoju, UNDP, 2002. 9Izvjetaj o humanom razvoju, Bosna i Hercegovina, UNDP, 2002

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

osobu ispod 18 godina. tavie, prosjena udovica sa djecom je primjetno starija ak i od drugih kategorija ena sa djecom (razvedene ili ene koje su neudate, udate ili ive zajedno), koje su obino u svojim tridesetim i etrdesetim. Ovo ne znai da rat nije ostavio iza sebe veliki broj udovica koje su stare izmeu 30 i 60 godina. Naprotiv, znaajan broj ena je izgubio mua u toku rata. Ipak, dostupni podaci pokazuju da udovice u ovoj dobnoj grupi nisu preuzele ulogu glave domainstva. Mogue je da su one apsorbirane u domainstvu roaka, ili da su se iselile10. Evropsko poreenje Poreenje sa situacijom u Njemakoj11 moe pomoi da se rasvijetli fenomen udovica koje vode domainstva u BiH. U Njemakoj 38 odsto ena u ulozi glave domainstva su udovice, u poreenju sa 78 odsto u BiH, to znai da se dvostruko poveava vjerovatnoa da domainstva u BiH vodi ena. Ipak, ovaj naoigled veliki disparitet se mora ispitati u kontekstu demografskih podataka obje zemlje: 83 odsto svih glava domainstava u Njemakoj koji su pretrpjeli smrt suprunika, su ene. Drugim rijeima, etiri puta je vea vjerovatnoa da u njemakom domainstvu ostaju ostaju udovice a ne udovci. I to je iznenaujue, gotovo je ista vjerovatnoa za udovice i udovce u BiH. Kao to je to sluaj i u BiH, preko tri etvrtine njemakih udovica su stare 65 i vie godina. Shodno tome, najvjerovatniji razlog zato udata ena postaje glava domainstva je injenica da ona nadivi supruga. Takoer treba imati u vidu da samo 50 odsto njemakih domainstava vode vjenane osobe, u poreenju sa 68 odsto u BiH. Stoga je za bosansko domainstvo jedan i po put vie vjerovatno da e ga voditi vjenana osoba, to je opet u 98 odsto sluajeva mukarac. Ukoliko je, kako smo to naveli, etiri puta vjerovatnije da e mukarca nadivjeti njegova supruga, onda je i nije toliko iznenaujue to su u 78 odsto domainstava koje vode ene u pitanju udovice.
10 Na primjer, u Velikoj Britaniji, udovici iz bosanskog rata bi

Neudate ene tavie, glavni razlog zbog kojeg ima manje vjenanih glava domainstva u Njemakoj jeste taj to veliki broj Njemaca naputa roditeljski dom kako bi sami zasnovali domainstvo prije braka. Omjeri Njemaca koji ive sami, te vode domainstvo su prilino jednaki, to sugerira da ovaj fenomen nije ogranien samo na mukarce. 30 odsto njemakih ena koje ive same i vode domainstvo se poredi sa samo 8 odsto u BiH. Ovo znai da je za Njemicu koja ivi sama etiri puta vie vjerovatno da e voditi domainstvo nego to je to za enu iz BiH. Ukoliko bi se bosanski mukarci ili ene osjeali sposobnim da uspostave svoja domainstva, tada bi bilo vie ena na elu domainstva u BiH. Drugim rijeima, veliki broj ena udovica koje vode domainstva se nalazi pod velikim uticajem injenice da su neudate ene nevoljke - ili nesposobne - da napuste roditeljski dom u BiH. Ukoliko bi mogle, broj udovica koje vode domainstva bi bio daleko manji. Predratna historija emigracije Potrebno je ovdje pomenuti i jo jedan faktor koji je doprinio neravnotei u odnosu spolova. Od Drugog svjetskog rata BiH drutvo karakterie veliki postotak migracije mladih12. Na primjer, bosanske zanatlije ili "gastarbajteri" su bili vana odlika u izgradnji industrije u Zapadnoj Njemakoj ezdestih godina13, dok je preostala rudnika industrija u Sloveniji privukla veliku bosansku populaciju koja je na kraju postala znaajna manjinska grupa14 u gradovima kao to su Velenje (bivi Titovo Velenje) i Maribor15. Iako je bilo uobiajenije da mukarci napuste BiH radi posla, esto su im se u tome pridruivale supruge, ukoliko je njihov boravak bio dui. Izvjetaj koji je prouavao popis stanovnitva u Njemakoj 1999. godine16 pokazuje da su bosanske ene inile izmeu 42 i 50 odsto bosanske populacije od 410.000 ljudi, koji se smatraju stalnim (neizbjeglikim) stanovnitvom Njemake. Ovo je slino odnosu spolova meu veinom ekonomskih migranata u Njemakoj, te je
Budesrepublik Deutschland, Bevolkerung, section 3.17 at p. 63.

spremije odobren azil zbog etniki osnovanog ubistva njenog mua jer bi to jasno osnailo njen zahtjev da "ima osnovan strah of progonjenja" u okviru UN konvencije o statusu izbjeglica, 1951. 11 Njemaka je zanimljiv sluaj poreenja zbog velike veliine uzorka (stanovnitvo do 88 miliona) i injenice da se prikupljaju injenice i za Istonu i Zapadnu Njemaku, to ih ini reprezantativnijim prosjene evropske situacije (radije nego same Zapadne Evrope). Vidjeti Das Statistische Jahrbuch, 2002 fur die

12 Ibid, biljeka 9. 13 Njemaki dravni izvjetaj o statistikim podacima o

aktivnostima mukaraca , EU FPV tematska mrea: Dutveni problem i drutvena problematizacija mukaraca i muevnosti, Ursula Mueller, 2001/2. 14 Slovenija je najvei pritok imigranata primila izmeu 1971. i 1981., to je znailo rast stanovnitva za 41 posto. Veina imigranata su doli iz Hrvatske i BiH. Vidjeti Izvjetaj o humanom razvoju, Slovenija, 1998, koji ne pominje nadmo bosanskih mukaraca.

10

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

bolje od odnosa imigranata iz afrikih zemalja. Drugi izvjetaj koji ispituje tranziciju od privremenog do stalnog boravka gastarbajtera primjeuje da " mnogi migranti obino ostaju, i porodica im se pridruuje i boravite im sve vie postaje zemlja domain Mnogo njemakih kompanija je podravalo ujedinjenje porodice, jer su ene "gostujuih radnika" takoer bile sposobne raditi. tavie, prisustvo ena je osiguralo iskusnim i obuenim migrantima da ostanu" (sic)17. Ipak, nisu svi gastarbajteri bili suprunici. Mnogi su bili neoenjeni mukarci i vjerovatno je da je ova ekonomska migracija ka inostranstvu doprinijela neravnotei spolova. Meutim, njen uinak bi bio manje vidljiv u okviru omjera spolova nego to je to desetkovanje muke populacije tokom rata. Starenje i otuenje Iako bosanske ene tradicionalno ive due od mukaraca, to ne objanjava u potpunosti zato one postaju glave domainstva u poodmakloj dobi. Starije godine se u BiH posmatraju kao stanje osjetljivosti i ovisnosti. Jedan primjer ovakve percepcije jeste i studija starijih osoba u BiH prije rata koja je pokazala miljenje koje stariji imaju o sebi i koje drugi imaju o njima kao dio domainstva i zajednice18. Nezaposlenost starijih se pretvara u pomaganje djeci da nau posao, ime se osigurava preivljavanje domainstva, a kroz to i vlastito preivljavanje. Drugi primjer ove ovisnosti proizilazi iz statistike LSMSa, koja ukazuje da osobe oba spola u na starosnoj granici odlaska u penziju ive u iroj porodici, te da ne zauzimaju automatski poloaj glave porodice. Ovdje se iznosi da su starije osobe percipirane kao da su u ovisnom poloaju u domainstvu, oslanjajui se na mlae (vjerovatno muke19) osobe koje zarauju platu. Ipak, 45 odsto ena u ulozi glave domainstva ive same, a 80 odsto ovih samih ena su udovice ija je prosjena dob 68 godina. U ovom kontekstu neki analitiari smatraju da je rat glavni uzrok to udovice vode domainstva. Istraivanja provedena u BiH drutvu pokazuju da se "tradicionalna porodina jedinica slomila preko noi" kao posljedica rata20. Vjerovatno je da su ogromna kretanja
15 Informacije o Titogradu i Mariboru prikupljene su od teren-

stanovnitva, dokumentovana u gotovo svakom izvjetaju o BiH, dovela do veeg razilaenja starijih ljudi od mlaih lanova porodice. Posjete domovima za starije ljude u zemlji pokazuju da su ti ljudi smjeteni tamo jer su izgubili veze sa kerkama i sinovima nakon rata21. Ipak, dokazi iz nekolicine izvora pokazuju da je tradicionalna porodina struktura uvijek pratila22 migracijeiz BiH. Iako se stanovnitvo u BiH povealo za 71 odsto za 40 godina nakon Drugog svjetskog rata, BiH, kao to je to ranije pomenuto, je bilo jednako okarakterisana visokom stopom emigracije, posebno to se tie omladine. U doba Josipa Broza Tita, 37.4 odsto migracijskog stanovnitva je imalo 30 godina ili manje, dok je 38.1 odsto bilo izmeu 20 i 29 godina.
Sjajan primjer sposobnosti NVO-a da preokrenu trend ovisnosti meu starijim osobama jeste primjer organizacije Osmijeh iz Graanice. Udruenje za psihosocijalnu podrku i razvoj dobrovoljnog rada u zajednici, uspostavljeno je 1996. da bi pokrenulo inicijativu usmjerenu na starije osobe: razvoj lokalne zajednice kroz dobrovoljni rad starijih ljudi. Danas 52 grupe veinom starijih ljudi, sa timskim voama, rade u gradovima blizu Graanice. Vie od 600 ljudi je ukljueno u grupe samopomoi, radei sa djecom i omladinom, te pruajui njegu starijim osobama koje ne mogu napustiti kuu. (Pomenuto u "Generacija u tranziciji", Stanje starijih ljudi i reakcija drutva na to stanje u Istonoj i Sredinjoj Evropi, HelpAge International, 2002).

Ukupno 75.5. odsto migranata su imali 30 godina ili je bilo ak mlae23. Moe se rei da je rat uveliko poveao dominantne migracijske tokove omladine u regiji, ukljuujui i migraciju iz BiH u inostranstvo. Vano je fenomen domainstva koje vode starije ene u BiH postaviti u regionalni kontekst. U nedavnoj regionalnoj anketi provedenoj meu starijim osobama u Istonoj i Sredinjoj Evropi je zakljueno da se vlade zemalja Istone i Sredinje Evrope koje su ukljuene u publikaciju - Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Estonija, Savezna Republika Jugoslavija (Srbija), Makedonija, Rumunija i Ukrajina - suoavaju sa zajednikim zadatkom. Kao veina drugih drava , i one moraju
"Gostujuih radnika" ezdesetih godina do sadanje inicijative "Zeleni karton" za kompjuterske specijaliste, Heinz Werner, Budesanstalt fur Arbeit, Savezna sluba za zapoljavanje, No, 43, 2001. 18 J. Vincent i eljka Mudrovi , ivotni stilovi i percepcije starijih ljudi i starije dobi u Bosni i Hercegovini, u: S. Arkez, M. Evandron, Starenje, nezavisnost i tok ivota, JKP, London, 1993, kao to je to pomenuto u Izvjetaju o humanom razvoju 1998. 19 vidjeti raspravu o zapoljavanju, post. 20 Ibid, biljeka 18.

skih posjeta Rena Kukanesen Sloveniji,kao dio pomoi Magdalen College Bosni i Hercegovini, britanske NVO, 1995 godine. Bosanske etnike manjinske grupe mukaraca, ena i djece, postojale su u oba mjesta te su se tu nastabile mnogo prije nastajanja sukoba u Sloveniji 1991. 16 Njemaki dravni izvjetaj o statistikim podacima o aktivnostima mukaraca , EU FPV tematska mrea: Dutveni problem i drutvena problematizacija mukaraca i muevnosti, Ursula Mueller 17 Od gostiju do stalnih stanovnika? Od njemakih programa

11

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

sada sistematski planirati za povean broj starijih graana (na primjer, usvjajaui principe Ujedinjenih nacija za starije osobe24). 1990. godine, ljudi stariji od 60 godina inili su oko 20 odsto ukupnog stanovnitva ove regije. Do 2005., oko 40 odsto stanovnitva Estonije i Ukrajine e dostii ovu starosnu dob25. Puke indikacije koje proizilaze su da bez obzira na rat bosanske ene su trebale i trebaju i dalje biti svjesne stvarne mogunosti preuzimanja uloge glave domainstva u poznijim godinama. Ovo je posebno sluaj ukoliko mlai lanovi porodice emigriraju i ako, kao mlai suprunici, oekuju da e nadivjeti svoje mueve izvjesni broj godina. I dok je uinak rata tragian, tu je i neoekivan gubitak mladih i sredovjenih bosanskih mukaraca, to nije ostavilo neoekivani broj mlaih ena u potekoama sa nenadanim dunostima u ulozi glave domainstva. To je povealo i uvrijeeni rizik da starijim enama bude uskraeno pravo izbora da budu sa svojim porodicama koje mogu emigrirati i izgubiti kontakt, ostavljajue ene nepripremljene da se brinu za sebe u svojoj kasnijoj dobi. ukljuuje onih 18 odsto ena u ulozi glave domainstva koje su navele da su raseljena lica ili izbjeglice. Jednako je indikativna i injenica da je procenat ena u ulozi glave domainstva koje ive u dobrom smjetaju znatno nii u RS-u. 25 odsto ive u loim ili gorim uslovima u poreenju sa 15 odsto takvih sluajeva u FBiH. Ovo znai da su anse loeg smjetaja u RS-u gotovo dva puta vee za ene koje su glava domainstva. Jaz siromatva izmeu entiteta se proiruje u sluaju ena koje ive same. Smjetaj 31 odsto ena koje ive same u RS-u se smatra loim, dok se samo 15 odsto ena koje ive same u FBiH suoava sa loim uslovima. Vie osoba u RS-u nema pristupa telefonu, s tim to je nevjerovatno da e se situacija za starije osobe popraviti nakon privatizacije, pogotovo u smislu uvoenja telefonskih linija u osiromaena ruralna domainstva26. Prihodi Penzije i nadnice Poto su ena u ulozi glave domainstva uglavnom penzionerke, dok je samo 32 odsto preostalog broja ena u ulozi glave domainstva uposleno, penzija je potencijalno vrijedan izvor prihoda za te ene. Prema federalnom zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, SG 29/98, lan 607127, udovica ima pravo na porodinu penziju ukoliko ispunjava sljedee kriterije: da je imala 45 godina u vrijeme muevljeve smrti, ukoliko je nesposobna, ukoliko postane nesposobna za rad manje od jedne godine nakon muevljeve smrti, ukoliko ima djecu ispod 18 godina ili ako idu u kolu, ukoliko se porodi nakon manje od 300 dana nakon muevljeve smrti. U 2002. godini, prosjena penzija u FBiH je iznosila 190 KM mjeseno a u RS-u 120 KM. Prihodi od prosjenih penzija u oba entiteta BiH bi teoretski bili dovoljni da odre primaoca iznad ope granice siromatva koja iznosi 1843 KM po osobi
25 Neka se nai glasovi uju: stariji ljudi i odluivanje u Istonoj

II Stanje siromatva ena u ulozi glave domainstva

Smjetaj Iznenaujue je da podaci izvedeni iz LSMS-a ukazuju da 81 odsto ena u ulozi glave domainstva smatraju da ive u openito dobrim ili sasvim dobrim uslovima. Doima se da veina ovih domainstava ima pristup elektrinoj energiji i tekuoj vodi. Znaajan broj takoer uiva sigurnost vlasnitva. 65 odsto imovine o kojoj se staraju ene je u njihovom vlasnitvu, a za dodatnih 6 posto je sticanje vlasnitva u toku, u okviru privatizacije dravne imovine. Ova situacija se moe uporediti sa domainstvima koja vode mukarci. 68 odsto tih domainstava posjeduje imovinu u privatnom vlasnitvu. Nasuprot ovim domainstvima sa sopstvenom imovinom ili onima sa ugovorom o zakupu, samo 22 odsto domainstava koja vode ene je smjeteno u "privremenom", "alternativnom" ili "nunom" smjetaju. Pretpostavlja se da ova kategorija ljudi u nesigurnom smjetaju
21 Informacije pruila eljka Mudrovi, UNFPA, 2003. 22 Druge analize podravaju stav da je , prije rata, tradicional-

na porodina jedinka bila ojaana a ne u opasnosti kao rezultat predratne ekonomske migracije mlaih lanova porodice to je dovelo do poveanja porodinih prihoda. Ibid biljeka 18. 23 Ibid, biljeka 9. 24 Za dalju raspravu o ovim principima, vidjeti Izvjetaj o starijima i razvoju: Siromatvo, nezavisnost i stariji ljudi svijeta, HelpAge International, 1999.

i Sredinjoj Evropi, Paul Hinchliff i Bo Priestley, HelpAge International, 2001. 26 Informacije prikupljene iz razgovora sa Barbarom McCallin, Pravnim savjetnikom, drutvena i ekonomska prava, Odjel za ljudska prava, OSCE Misija u Bosni i Hercegovini , u novembru 2002. 27 Informacije pruio pomonik kantonalnog ministra za rad i socijalna pitanja, g. Topalovi i Raphael Fisera, Oficir za demokratizaciju, OSCE Misija u Bosni i Hercegovini.

12

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

godinje28. Meutim, oslanjanje na penziju kao izvor prihoda je problematino. Procenat penzije koju prima udovica ovisi o broju lanova porodice, uz smanjenje iznosa za 70 - 100 odsto , u ovisnosti o broju lanova porodice. Samo porodica od etiri ili vie lanova bi imala pravo na 100 odsto penzije. Osnovne eme izraunjavanja koje odreuju pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje su razliite u svakom entitetu, to u stvari predstavlja nie penzije u RS. tavie, u zakonu nema garancije protiv siromatva. Minimalno penzijsko primanje koje predvia zakon je 140 KM mjeseno u FBiH, a samo 80 KM mjeseno u RS (iako se openito priznaje da su trokovi ivota u RS-u nii), to ne bi bilo dovoljno da se primalac odri iznad granice siromatva. Izbjeglice i raseljena lica se mogu suoiti sa dodatnim potekoama. Studija HelpAge International29 primjeuje da je u post- konfliktnim drutvima mnogo ljudi raseljeno, te da se suoavaju sa potekoama u ustvarivanju prihoda kao to su penzije. Citirajui intervjue sa starijim izbjeglicama koje ive u BiH, studija pokazuje sljedee: "Ljudi koji su cijeli ivot radili u Hrvatskoj i Srbiji a sada ive u Bosni ne dobijaju nita", uprkos sporazumima o isplatama penzija koje su potpisale vlade tih drava. Nadalje, bilo je oigledno ak i prije rata da je penzijski sistem zasnovan na mehanizmu prema kojem 4.5 radnika uplauju za penziju jednog penzionera, bio u stvari bez novca. Prihodi u penzijskom fondu u BiH ovise od formalno registrovanih radnika, a nekolicina izvora potvruje da su ovi doprinosi nedovoljni da bi se obezbijedile normalne penzije. Stanovnitvo koje stari, u kombinaciji sa propau sektora formalnog upoljavanja, nee biti svjedokom brze promjene ovakvog trenda. Stoga je i mogue zakljuti da su penzije daleko od pouzdanog izvora prihoda. Svjetska banka vidi u kanjenju isplate penzija glavni uzrok nesigurnosti za penzionere, gdje mnogi ekaju dva ili vie mjeseci na penziju. Nije onda iznenaujue da su mnogi uesnici opisali ivot sa svojom odraslom djecom i prepisivanje svoje penzije njima. Penzioneri koji ovo nisu radili su bili upoznati sa ovom praksom meu svojim prijateljima, te su o njoj detaljno raspravljali."30 Istovremeno, takoer se treba imati na umu da je obezbjeenje penzija uope, a posebno za ene, veliki problem ak i u najrazvijenijim ekonomijama. Kao to je to sluaj u mnogim najbogatijim zemljama, drutvo u BiH stari. Ukoliko stanovnitvo stari, bilo da je to zbog niskog nataliteta, emigracije ili rata, odnos izmeu broja ljudi koji primaju penzije i broja ljudi koji ih plaaju se pogorava. Za razliku od mnogih siromanijih zemalja, BiH nema mladu populaciju koja moe preokrenuti ovakav trend. Za ene uope problem penzija je jo tei zbog njihovog dueg ivota i manje vidljive ekonomske aktivnosti (pogotovo u BiH, kako se to dolje spominje). Vrlo je teko obezbijediti bilo kakve penzije osim onih osnovnih, a da se to ne povee sa plaenim radom, a ene su iz nekoliko razloga u drugaijoj poziciji. ak je tee retrospektivno prikazati probleme koji se pojavljuju. Poto ene ive due od mukaraca, one su obino mlae od svojih suprunika, te imaju loija penzijska primanja - postoje strukturalni razlozi prema kojima je za oekivati visok nivo siromatva meu starijim enama. Smrt, te ekonomski poremeaji koje je prouzrokovao rat su nadalje pogorali problem, ali tu postoji i strukturalni problem koji ide dalje od toga, te svaki pokuaj da se rijei problem siromatva meu starijim udovicama u BiH mora uzeti ovo u obzir. Domainstva sa jednim lanom ak i kad se kombinuju prihodi i nadnice po glavi kod ena u ulozi glave domainstva koje ive same, ipak je zbir veoma nizak, negdje izmeu minimalne penzije i prosjene penzije za svaki entitet pojedinano. Ovo ukazuje da one ne primaju dovoljnu koliinu alernativnih prihoda (o tome je rije dalje u tekstu). Meutim, prosjean prihod po glavi za domainstva sa vie od dva lana je ipak manji od onog kojeg primaju osobe koje ive same, poto svaka prima kombinovani prihod prosjeka po glavi, to je jednako ili manje od prosjene penzije u RS-u (120 KM). Bez obzira, trebamo se prisjetiti da dvije osobe mogu dijeliti trokove, kao to su rauni i najamnina, to znai da mogu imati vei raspoloivi prihod, nego domainstva sa jednim lanom. Takoer, razvedene i neudate osobe koje ive same se puno bolje snalaze od udovica koje ive same. Ova razlika bi se mogla djelomino objasniti injenicom da su razvedene i neudate osobe vjerovatno imale ve ranije priliku da vode domainstvo, te su stoga bolje finansijski pripremljene na samaki ivot. Dob bi mogla biti znaajniji faktor: udovice su openito puno starije od razve-

28 LSMS granice siromatva su problematine, vidjeti

30 Konsultacije sa siromanima, Bosna i Hercegovina - Dravni

napomene, post. 29 Generacija u tranziciji: Reakcija u graanskom drutvu , Help Age International, 2002

okvirni izvjetaj, Svjetski razvojni izvjetaj o siromatvu i razvoju, Svjetska banka, 2000/1

13

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

denih ili neudatih osoba, jer su one obino i svojim kasnim ezdesetim ili sedamdesetim. to je ena starija, to je njen potencijal stvaranja prihoda manji. Ova poenta je sasvim jasna kada pogledamo podatke o prihodima za udovice koje ive same. ak i za one starije nego to su udovice, u prosjeku u dobi od 71 godinu, podaci o prihodima govore da nisu u boljoj situaciji nego to su udovice koje ive same, to ih opet stavlja u nepovoljan poloaj u poreenju sa mlaim neudatim i razvedenim enama. Alternativni prihodi Ve dugo uspostavljni obiaj migracije iz BiH, te okvir tradicionalne proirene porodine mree, govori da postoji drugi dostupni izvori prihoda za domainstva koja se nalaze u BiH. Istorija ekonomskih migracija koja karakterie BiH od Drugog svjetskog rata govori da je drutvo naklonjeno primanju dodatne pomoi od dijaspore BiH graana u inostranstvu, iako je neizbjeno da je rat poremetio ove mree podrke, te da u tome ispataju starije osobe. Takoer je vjerovatno da ene u selima imaju pristup domaim proizvodima, i iako ive same, suoavaju se sa sve veim potekoama prilikom obrade i odravanja ak i malih parcela, a teko je i zamisliti kako b se snalaze tokom zime. Jo jedna studija31 primjeuje da su domainstva ponekad nezvanino pomagana od strane drave u obliku nenaplaivanja rauna za komunalne usluge. Jo uvijek je nejasno kako e se ova situacija dalje odvijati u brzom procesu privatizacije dravnih kompanija. Granica siromatva Priznaje se da je potvrivanje granica siromatva u BiH problematino, zbog oigledne slinosti u deklarisanim brojkama o prihodima, to baca sjenku na neformalne, poljoprivredne ili vanjske dodatke prihodima. UNDWG za Bosnu i Hercegovinu je ve iznijela potekoe u povlaenju tih granica, jer se pojavljuje sljedee: "Veliki dio stanovnitva ivi tek iznad ili ispod granice siromatva. To znai da ako pomjerite granicu siromatva za nekoliko KM, velika grupa ljudi e potpasti ispod ili iznad granice. Isti je problem sa odravanjem statine granice siromatva, ak i manje varijacije u makroekonomskoj situaciji e dovesti do velike mobilnosti ljudi preko granice siromatva"32 . Ipak, kvalitativni dokazi ukazuju da prosjeni penzioner ne moe spojiti kraj s krajem. Studija Svjetske banke33 ukazuje na injenicu da je veina intervjuisanih penzionera "naglasila glad kao posljedicu siromatva". Posljedica gladi doima se prilino ravnomjerno rasporeenom meu gradovima i selima. Penzioneri u Zenici i Sarajevu su eksplicitno pomenuli glad. ak i oni na selima, za koje se openito smatra da imaju sigurnije izvore hrane, nego oni koji ive u gradu, posmatraju glad kao glavnu posljedicu. U drugom izvjetaju34, ispitanici smatraju da "mnogo javnih slubi na koje su se ene oslanjale prije rata vie nisu u funkciji ili se vie ne mogu priutiti; tu spada zdravstvena njega, razne beneficije koje daje drutvo, beneficije za djecu, porodiljsko bolovanje, te usluge savjetovanja i podrke ". Drugi dokazi35 prikupljeni od strane meunarodnih organizacija odgovornih za osiguranje povrata imovine govore da se povratnici koji su etnika manjina suoavaju sa posebnim problemima. Ponekad im se naplauju ogromne sume (u jednom sliaju do 900 KM) za obezbjeenje javnih usluga, kao to je ponovno prikljuenje telefona. Zapoljavanje Penzijska primanja u BiH su povezana sa brojem godina koje odreena osoba provede radei u formalnom sektoru. Stoga postoji stvarni problem u smislu niskih stopa zaposljenja ena u BiH. Uestvovanje u sveukupnoj radnoj snazi je za BiH na veoma niskom nivo - svega 48 odsto, ali je jaz meu spolovima ipak znaajan: stopa uestvovanja mukaraca je 62 odsto, dok je uestvovanje ena samo 28 odsto. Prema meunarodnim standardima, ovi brojevi su veoma niski, posebno u sluaju ena, ali ove brojke su isto tako niske u poreenju sa drugim balkanskim zemljama36. Za oekivati je da bi brojke o zaposlenosti bile bolje za ene u ulozi glave domainstva. Ipak, ako iskljuimo penzionere, samo 32 odsto preostalog broja ena -u ulozi glave domainstva je u nekoj vrsti radnog odnosa. Ovo je znaajno manje nego 71 odsto zaposlenih mukaraca u ulozi glave domainstva. Detaljni pregled statistikih podataka ipak pokazuje iznenaujue injenice. Uprkos niskoj stopi uestvovanja u svekupnom broju, udio ena u for-

31 Drutvena procjena Bosne i Hercegovine, Evropa i region

Sredinje Azije, Odjel za okolino i drutveno odrivi razvoj, Svjetska banka, 1999. 32 Informacije prikupljene od UNDWG Sarajevo, februar 2003. 33 Ibid, napomena 30

34 Ratom pokidani ivoti, Glasovi siromanih iz mnogih zemal-

ja, Bosna i Hercegovina, Svjetska banka, 2000/1.

35 Ukljuujui razgovore sa Barbarom McCallin, ibid, napome-

na 25; i sa Charlesom Philpott te Sebastianom Gerlach, koji su bili nekad dio tima u OSCEu odgovornog za upravljanje planom za implementaciju imovinskih zakona u BiH

14

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

malnim radnim odnosima je ostao prilino stabilan: on je iznosio 34.6 odsto 1990., te se neznatno poveao u postratnom periodu i dostigao 36.3 odsto u 2000. godini. Stabilnost je tim vie iznenaujua u kontekstu prilino velikog odliva talentovanih i obrazovanih ena iz BiH tokom i nakon rata. U BiH postoji veliki neformalni sektor u kojim radi 362. 000 radnika ili 36 odsto od ukupne radne snage. Iako se moglo predvidjeti da ene veinom gravitiraju ka neformalnom uposlenju, koje karakterie niska nadnica i loa sigurnost posla, ini se da ene imaju ak manje pristupa ovom sektoru. U jednom pregledu u kojem se tumae rezulatati LSMS-a, smatra se da grupa koja je posebno mnogo zastupljena u neformalnom sektoru jesu mladi i nekvalifikovani mukarci, a ne ene, primjeujui da su barijere na ulasku u neformalni sektor vjerovatno doprinijele velikom udjelu mukaraca u neformalnom radnom sektoru37. Ovo ukazuje da su barijere za ulazak ena i u formalni i neformalni sektor vee nego za mlade i nekvalifikovane mukarce. Nadnice Osim prava na penziju, ene koje ne rade u formalnom sektoru su u nezavidnom poloaju na jo dva naina. Prvo, nadnice u formalnom sektoru u Federaciji pokazuju tijesnu povezanost sa godinama: stariji ljudi zarauju vie od mlaih. Istraivanja pokazuju da se ta prednost povezana sa godinama ne smanjuje u relativnim oblicima, ni u dobi od preko 50 godina, to jest, ini se da je odnos izmeu nadnica i godina linearan, a ne oblika slova U, kao to je to sluaj u mnogim trinim ekonomijama38. Zbog njihove niske stope uestvovanja, ene u ulozi glave domainstva su u nepogodnijem poloaju nego mukarci u istoj starosnoj grupi. Drugo, razlika u plaama meu spolovima, koja je bila mala 1990., postala je jo manja u toku dvije poslijeratne godine (1998., 1999.). 1999. godine, prosjena plaa ene je bila gotovo ista prosjenoj plai mukarca - razlika je bila samo 1.2 posto. Vano je napomenuti da je ovo poreenje zasnovano na neobraenim podacima o platama (neprilagoenim za zanatske i druge line karakteristike, te opise radnih mjesta) ali je vano iznijeti da je takva mala razlika prilino neuobiajena u zemljama u tranziciji i OECD zemljama. Mogui faktor objanjenja bi bila
36 Radno trite u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini: Kako pod-

niska stopa uestvovanja ena, uz samoodabir vie kvalifikovanih ena u radnu snagu39. Zakonska prava U BiH postoji sveobubvatan zakonodavni okvir koji spreava diskriminaciju na osnovu spola (i rasne pripadnosti)40, ali sposobnost sudova da primijene ovaj zakon je uveliko ograniena. Obini sudovi se suoavaju sa velikim problemima, jer nema odvojenih sudova za pitanja zaposlenja koji bi mogli prioritizirati zahtjeve ili tube koje se odnose na tu oblast. Postoji takoer i opa percepcija u vlasti i nevladinom sektoru u domenu zapoljavanja da bi u toku daljeg slabljenja ekonomske situacija u BiH bilo rizino podstai sudska parnienja i smatrati firme odgovornim za dikriminatorne aktivnosti, jer bi u takvim sluajevima pravna aktivnosti mogla u potpunosti otetiti firmu41. Svi dokazi upuuju na kompleksno djelovanje faktora koji obeshrabruju ene i koji se postavljaju kao barijera kada one trae posao. Potrebno je dalje istraivanje i trebaju se poduzeti koraci da se ene podstaknu na zapoljavanje . Iako je openito prihvaeno da je sadanja BiH ekonomska prognoza loa, treba biti oigledno da je poveanje uestvovanja ena u radnoj snazi potreba i prioritet za dravu BiH, u kontekstu situacije u kojoj e one u svojim kasnijim godinama vjerovatno voditi domainstva uz poveano stanje osjetljivosti. Loa ekonomska prognoza ne moe ukloniti pokuaje da se ogranie ili u potpunosti izbjegnu napori ka poveanju broja ena u ukupnoj radnoj snazi. Obrazovanje Postavlja se pitanje da li se niska stopa uea ena u radnoj snazi moe djelomino obrazloiti niskim nivoom obrazovanja kod ena. Loe obrazovana enska populacija je pogubna za stanje siromatva kod ena, na dva naina. Manje obrazovanja spreava ene da dou do visokokvalifikovanih i bolje plaenih radnih mjesta. Loe obrazovana enska populacija takoer podriva konzervativno razmiljanje u nastavljanju tradiocionalnih uloga ene i mukarca. LSMS ne nudi podatke o nivou obrazovanja ena u ulozi glave domainstva. Meutim, razmatrajui podatke iz ostalih izvora mogu se izvui odreeni zakljuci.
39 Ibid. 40 Dio II, Sprjeavanje i ukidanje diskriminacije pri upoljavan-

staknuti biznise da otvore radna mjesta i poveaju radniku mobilnost, Odjel za humani razvoj, Regija Jugoistone Evrope, Podruje Evrope i Sredinje Azije, Svjetska banka, 2002. 37 Ibid. 38 Ibid.

ju, Strategija pravedne prakse upoljavanja, Revidirani dokumenat o politici upoljavanja, oktobar 2001. 41 Informacije prikupljene od Ren Kukanesena, uestvovanje na okruglom stolu o diskriminaciji, u organizaciji Joko

15

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

Jasno je da je nepismenost vea kod starije grupe ljudi: preko 40 odsto osoba preko 50 godinu su bile nepismene u 1991., a ova ista dobna grupa ukljuuje visok postotak ena u ulozi glave domainstva (koje su sada u ezdesetim i sedamdesetim). 1991. godine je procijenjeno da gotovo 70 odsto odraslih ena u BiH nema vie od osnovnog obrazovanja. Meu populacijom od 15 godina, vie od polovine bile su ene, od kojih je 22 odsto bilo bez ikakvog obrazovanja, 22 odsto sa nedovrenim osnovnim obrazovanjem, 24 odsto je dovrilo osnovno obrazovanje, a 25 srednje obrazovanje (srednju kolu), dok je 2 odsto zavrilo viu, a manje od 3 odsto visoku kolu. Razlike izmeu ruralne i urbane sredine su isto tako vane. Obrazovanje, posebno enske djece, nije bilo vieno kao potreba u vrijeme kada je veina starije ruralne populacije odrastala. ene, sa ili bez kolovanja, su usmjeravane na brak, odravanje domainstva i odgajanje djece, a "bilo je poznato da su u nekim ruralnim podrujima BiH ( istona Hercegovina, istona Bosna) djevojice naputale kolu da bi radile u ruralnim domainstvima42 " . Uprkos visokoj stopi nepismenosti meu starijim grupama sadanji pokazatelji govore da se nivo obrazovanja ena drastino poveava. U 1991. godini, od ukupno 532.468 uenika osnovnih kola, 49 odsto su bile djevojice. Podaci iz 1999. 2000. godine pokazuju da se trend uravnoteenog upisa djeaka i djevojica odrao. 49 odsto uenika srednjih kola u Federaciji su bile djevojice, a u RS 50 odsto. ene su inile 52 odsto upisanih u tehnike srednje kole ili na fakultete (iako struktura univerzitetskih studenata u 1991./1992. i 1997./1998. pokazuje da ene preferiraju takozvane enske profesije, kao to su drutvene nauke i medicina). Povean nivo obrazovanja ena je gotovo zatvorio jaz meu spolovima po ovom pitanju. Meutim, sveukupni podaci o pohaanju kole su jako obeshrabrujue. Prema statistikim podacima navedenim u Strategiji smanjenja siromatva (BiH 2002.), na primjer, srednju kolu pohaa 57 odsto djece u FBiH, dok je taj postotak znatno nii u RSu, za to nema preciznih podataka43. Stoga, dokazi i dalje navode na to da samo otprilike polovina stanovnitva, i mukaraca i ena, pohaa srednju kolu. Iz ovog se moe zakljuiti da se poboljava situacija u vezi sa enama, ali ipak veliki dio
Mandia, Menadera projekta, Projekat za pravedno upoljavanje, OSCE Misija u Bosni i Hercegovini, u novembru 2002. 42 Statistiki podaci i informacije iz Izvjetaja o humanom razvoju, 1998. 43 Informacije pruila Courtney Clark, UNESCO

stanovnitva BiH e ostati loe obrazovan, to vodi produbljivanju tradicionalnih koncepcija ena i starijih ljudi u drutvu, te nastavak niskog nivoa uea u radnoj snazi. Zdravstvo Prema WHO studiji o starijoj populaciji u Sarajevu44 stariji graani ne pate od hroninih bolesti vie nego to je to prisutno kod drugih dobnih grupa. Studija pokazuje da postoji ope zanemarivanje zdravlja (puenje, loa ili neuravnoteena ishrana), rezultirajui hroninim bolestima koje se obino povezuju sa starijom dobi, ukljuujui i oblike mentalnih poremeaja, Alzehajmerovom bolest i osteoporozu. Kvalitativna istraivanja45 ukazuju da se za loe zdravlje obino smatra da je posljedica siromatva. Meutim, meu starijim ispitanicima, obino se loe zdravlje povezuje sa kasnim godinama46. Mentalno loe zdravlje je pomenuto na svakom mjestu u studiji, a svi stariji ispitanici, i mukarci i ene, su povezali psiholoke efekte stresa sa specifinim fizikim manifestacijama kao to su visok krvni pritisak i srane smetnje47.
Prije rata, Koana i njen suprug su radili u tvornici metalne industrije u ekoviima, a odravali su imanje i stoku u selu eljeznik. Koanin suprug je postao invalid u toku rata, a Koana je sada u situaciji da mora izdravati supruga i dvoje djece. Ona kae "Poela sam duplo vie raditi na imanju da bih mogla proizvesti proizvoda za prodaju. Prodajem mlijeko, sir, kajmak, ali to je sve jako malo. Novac odlazi iz kue puno lake nego to ulazi. Djeci su uvijek potrebni udbenici ili tenisice.... Svakih sedam dana kupujem suprugu lijekove jer kod svake promjene vremena on ima bolove. Sretna sam to nije poeo piti kao to to ostali rade." Ratom prekinuti ivoti, Glasovi siromanih iz mnogih zemalja, Bosna i Hercegovina, Svjetska banka, 2000/1.

Uprkos teoretskom okviru sveukupnog pokrivanja sa aspekta zdravstva, veliki broj ljudi se nalazi izvan sistema u BiH, pogotovo ukoliko se radi o izbjeglicama ili raseljenim licima48. Lijekovi su dodatni, neoekivani troak koji se plaa na ad hoc nain, esto poveavajui broj radnih sati. Nekolicina kvalitativnih izvjetaja govore o mlaim enama u ulozi glave domainstva koje su udate a koje se suoavaju sa dvostrukim teretom jer moraju raditi da izdre nezaposlene suprunike te raditi dodatne sate da bi platili za lijekove ukoliko je neki
44 Zdravlje stanovnitva u sarajevskom kantonu, WHO,

Sarajevo 1996.
45 Ibid, note 30. 46 Ibid, note 9. 47 Ibid, note 30.

16

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

lan domainstva bolestan. Iako je njihova situacija veoma teka, mogue je da e situacija biti gora za starije ene koje ive same, pogotovo ako su isuvie bolesne da bi radile. Postoje dokazi koji ukazuju da sama domainstva podravaju poveanje sredstava za pruanje zdravstvene njege siromanima, posebno starima49. Iako se ovo moe initi kao neposredna i efikasna metoda olakavanja problema starije dobi, poveanje subvencija samo po sebi nije odriva osnova za pokretanje pitanja u regionalnom kontekstu starije populacije, posebno kada ne funkcionie postojei sistem zdravstvenog osiguranja koji bi garantovao pristupanu zdravstvenu njegu.
U Stuparima, juno od Tuzle, mlada majka dvoje djece kae da je njen suprug nezaposlen i da nemaju zdravstvenog osiguranja. Kada se jedan lan porodice razboli, nemaju izbora nego da plate za lijekove ili lijeenje, uprkos odredbi federalnog zakona o zdravstvenoj njezi koji im garantuje besplatnu osnovnu i hitnu zdravstvenu pomo. Bez novca i nade u budunost, platiti bilo koju potrebnu sumu za zdravstvenu njegu jeste ozbiljan izazov za izbjeglike porodice. "Ukoliko se neko razboli, jednostavno moramo nai naina da to platima, bilo da to znai da prodajemo neto nae imovine ili da posuujemo novac od drugih ". Dobroinitelji i korisnici, Zdravstvena njega u Bosni i Hercegovini: Siromani u prinevskoj odori, UNDP, WHO, 2002.

stari, te velike stope migracije mladih iz BiH. Nedostaci ovakvog modela su ve dokazani u nedavnom ratu. Ovakav se model postepeno treba zamijeniti modelom obrazovanih, finansijski samoodr ivih ena, koje su voljne i sposobne da vode domainstvo, ukoliko za to postoji potreba. Kljune aktivnosti: Promovisati praktinu primjenu novog Zakona o jednakosti spolova. Izraditi dr avnu, integrisanu stategiju za poveanje statusa ena kao nezavisnih, dinaminih osoba s pravom da vode zdrav i kompletan ivot ak i u starijoj dobi. Informirati o destruktivnim stereotipima
ena kao osoba vezanih za rad u kui,

pasivnih i ovisnih o mukarcima radi podrke, to je suprotno njihovoj aktivnoj i odgovornij ulozi u odr avanju domainstva (tokom rata, na primjer). Usvojiti obrazovanje djevojica kao prioritet UN agencija, s ciljem poveanja njihovog uea u obrazovanju do barem 70 odsto u narednih pet godina. Postaviti i izmjeriti ciljeve razvoja, mjerei napredak koji su postigle ene i djevojke u raznim kljunim oblastima. Usmjeravati uee ena svih dobnih grupa u relevantnu strunu obuku, tako da nisu u nepovoljnom polo aju paralelno sa ekonomskim razvojem Razviti ekonomski izvedivu, odr ivu kunu radinost, te vjetine poduzetnitva kod bosanskih ena, tako da mogu imati dodatne izvore prihoda pored penzije te razviti osjeanje finasijske samoodr ivosti. Potaknuti poslodavce da pomognu uee ena u radnoj snazi, davajui im subvencije i poreske olakice kako bi se poboljalo obuavanje ena te pristup djejoj njezi. Potaknuti osnivanje sudova rada koji e posebnu pa nju obratiti na tu be diskriminacije pri zapoljavanju.
49 Percepcije domainsatva o zdravstvenoj njezi u Republici

IV Preporuke
UN agencije mogu utjecati na razvoj politike u BiH, to mo e poboljati ivotne uvjete ena koje vode domainstva. U ovom izvjetaju se preporuuje dvostruki pristup koji e se pozabaviti problemima udovica starije dobi, ime bi s jedne strane mlae ene bile ohrabrene da razviju svoje kapacitete, u pravcu dugoronog poboljanja svoje osjetljive situacije u starijoj dobi, te s druge strane, uinjeno je vie da se pobolja sadanje stanje starijih ena. Shodno tome, preporuuje se sljedee: 1. Poveati sposobnosti mlaih ena i djevojaka Model starijih, loe obrazovanih, ovisnih
ena, koje izdr avaju mlai lanovi porodice,

postao je nestabilan zbog populacije koja

48 Zdravstvena njega u Bosni i Hercegovini: u kontekstu izb-

jeglica i raseljenih lica, UNHCR, Sarajevo 2001.

Srpskoj, Nalazi ankete o trokovima na zdravlje, 1999.

17

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

koje su glave domainstva vie voljele ivjeti u takvom smjetaju nego same voditi domainstvo. Time bi se vie sredstava moglo dodijeliti takvim smjetajima. Pratiti privatizaciju dr avnih telekomunikacijskih kompanija, te razvojne strategije privatnih mobilnih kompanija kako bi se osiguralo da je telefonska infrastruktura razvijena i u ruralnim podrujima. Podstai zalaganje za umre avanje aktivnosti na pru anju pomoi starijim osobama, poma ui i integriui rad nevladinih organizacija koji djeluju na ovom polju.

2. Podstai da se dravna politika razvoja osvrne i na pitanje starijih graana Rast starije populacije u Bosni i Hercegovini ne treba prerasti u kriznu situaciju u BiH. Sistematsko, strateko planiranje izrade nove politike koja e odgovoriti na promjenljivu demografsku ravnote u, mo e mnogo uiniti na olakanju tereta siromatva u starijoj dobi. UN agencije mogu pomoi u promociji promjene politike koja e se preusmjeriti sa strategije planiranja sa akcentom na omladinu, sa sveobuhvatnijim pristupom "od kolijekve pa do groba". Kljune aktivnosti: BiH Vlada bi trebala usvojiti UN principe za starije osobe, kao zakonski obavezujuu povelju prava Poveati podatke, istra ivanja i analize vezano za posebne potrebe i sposobnosti starijih ljudi. Ukljuiti starije osobe u ovu analizu, omoguiti im da artikuliu svoje potrebe i probleme. Postaviti i izmjeriti ciljeve razvoja, zajedno sa odgovarajuim pokazateljima, koji se odnose na starije ljude, posebno na podruju kao to je zdravstvo, status, prihodi i siromatvo. Poboljati penzije i beneficije kako bi se zadovoljile osnovne potrebe starijih ljudi za prihodima i zdravstvenom njegom, te poveati njihov osjeaj finansijske sigurnosti. Posebno se koncentrisati na potrebe starijih ena koje nisu nikada radile i nemaju prava na penziju, ili imaju pravo samo na ogranienu penziju. Povisiti svijest o sveukupnom pristupu zdravstvenoj njezi, promoviui zdrav nain ivota, kao to je nepuenje ili povean nivo fizikih aktivnosti. Praenje stambene situacije za starije
ene koje su izbjeglice i raseljena lica, te bri ljivije razmotriti stambenu situaciju ena

u ruralnim podrujima, pogotovo u RS-u. Poveati nivo istra ivanja mogunosti veeg pristupa zajednikom smjetaju za starije osobe u BiH. Bilo bi od posebne koristi saznati da li bi starije, neudate, ene
18

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

Bibliografija
Pristup penzijama: Pregled sadanjeg stanja u Bosni i Hercegovini , OHR, 2002. Zalaganje za u kampanji za starije osobe, izvjetaj o napretku, HelpAge International, mart 2002 (see http://www.helpage.org/advocacy/CampPrag/CampPrag.html. Starenje i izvjetaj o razvoju: Siromatvo, nezavisnost i stariji graani svijeta, HelpAge International, 1999. Starenje u 21. stoljeu: potreba za uravnoteen pristup zdravom starenju, Izvjetaj Generalnog sekretara, esta konferencija evropskih ministara zdravstva, Atina, 22.-23. april 1999. (vidjeti http://www.social.coe.int/en/QofLife/publi/athens/athennews.htm). Gradei bolju budunost: stariji ljudi u Srbiji, HelpAge International, autori Paul Hinchliff, Bo Priestley i Nadia Saim, 2001. Konsultacije sa siromanima, Bosna i Hercegovina Dravni zbirni izvjetaj, Svjetski izvjetaj o razvoju i siromatvu, Svjetska banka, 2000/1 Kulturoloki sposobna zdravstvena njega za Bosance, spisak lanaka pripremila Jacquelyn Coughlan, 2002 (see http://www.sunyit.edu/library/html/culturedmed/bib/bosnian/ ). Das Statistische Jahrbuch 2002 fur die Budesrepublik Deutschland, Bevolkerung, section 3.17 at p. 63. Od gostiju do stalnih stanara? Iz njemakih "Guestworker - Gostujui radnik" programa ezdesetih do sadanje inicijative "zeleni karton" za kompjuterske specijaliste, Heinz Werner, Budesanstalt fur Arbeit, Savezna sluba za zaposlenje, No, 43, 2001. Pitanje spola i siromatva, Radni dokumenti, Nilufer Cagatay, Odjel za drutveni razvoj i ukidanje siromatva, UNDP, 1998. Generacija u tranziciji: Reakcija u okviru graanskog drutva, HelpAge International, 2002. Njemaki nacionalni izvjetaj statistiih podataka o aktivnostima mukaraca, EU FPV tematska mrea: drutveni problem i drutvena problematizacija mukaraca i muevnosti, Ursula Mueller, 2001/2. Zdravstvena njega u Bosni i Hercegovini: Siromani u prinevskoj odori, Izvjetaj o nejednakosti zdravstvene njege za graane Bosne i Hercegovine, UNDP, WHO, 2002. Zdravstvena njega u Bosni i Hercegovini: u kontekstu izbjeglica i raseljenih lica, UNHCR, Sarajevo 2001. Stanovita domainstava o zdravstvenoj njezi u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovini): nalazi ankete o zdravstvenim trokovima i stanovitima o zdravstvenoj njezi, 1999. Anketa domainstava ena i djece u Federaciji Bosne i Hercegovine 2000, Konani izvjetaj ankete pokazatelje viestrukih grupa, UNICEF, 2000. Izvjetaj o humanom razvoju, Bosna i Hercegovina, UNDP, 1998. Izvjetaj o humanom razvoju, Bosna i Hercegovina, UNDP, 2002. Izvjetaj o humanom razvoju, Slovenija, UNDP, 1998. (Sluaj) Klikovi, Paali i Karanovi protiv Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovina i Republika Srpska, 2003. Radno trite u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini: Kako podstaknuti preduzea da otvore nova radna mjesta i poveaju mobilnost radnika, Odjel za ljudski razvoj, Region jugoistone Evrope i sredinje Azije, Svjetska
19

Porodice u kojima je nosilac domacinstva ena

banka, 2002. Anketa mjerenja ivotnog standarda , Bosna i Hercegovina, 2003. Neka se nai glasovi uju: stariji ljudi i odluivanje u Istonoj i Sredinjoj Evropi, Paul Hinchliff i Bo Priestley, HelpAge International, 2001. Izvjetaj domaih NVOa o stanju enskih prava, Meunarodna zakonska grupa za ljudska prava, projekat u BiH, 1999. Bosna i Hercegovina poslije sukoba: Integrisanje enske posebne situacije i perspektiva gendera u obuavanje te programe promovisanja zaposlenja, Martha Walsh, ILO, 1997. Siromatvo i Meunarodna konvencija o ekonomskim, drutvenim i kulturolokim pravima, 10/05/2001 E/C. 12/2001/10 ECOSOC. Dokumenat o strategiji smanjenja siromatva, Bosna i Hercegovina, 2003. Spreavanje i ukidanje diskriminacije pri zapoljavanju, Strategija pravednih strategija upoljavanja, Revidirani dokumenat o politici upoljavanja, oktobar 2001. Reproduktivno zdravlje u Federaciji Bosne i Hercegovine, Odjel javnog zdravstva, Federacija Bosne i Hercegovine, UNFPA, WHO, 1999. Seksualno i nasilje po spolu u postkonfliktnoj BiH: Sluaj Bosne i Hercegovine, eljka Mudrovi, 2001. Drutvena ocjena Bosne i Hercegovine, Evropa i region Sredinje Azije, Odjel za okolino i drutveno odrivi razvoj, Svjetska banka, 1999. ivoti koje je poremetio rat, Glasovi siromanih iz mnogih zemalja, Bosna i Hercegovina, Svjetska banka 2000/1. Principi Ujedinjenih nacija za starije osobe (usvojeno od strane Generalne skuptine UN-a, 16. decembra 1991.- rezolucija 46/91). Politiko uestvovanje ena i dobro upravljanje u 21. stoljeu, 4. poglavlje, Pitanje spolova, upravljanje u feminizacija siromatva, Sally Baden, UNDP, 2000.

20