Zato omladina ne ulazi u brak

Administrator 22.02.2008. 14:43

O vjernici nemojte sebi zabranjivati lijepe stvari, koje vam je Allah dozvolio. Nemojte pretjerivati i granice prelaziti, jer Allah ne voli one, koji granice prelaze." (El-Maide, 87) Sve je vie "mladih" u dobi izmeu trideset i etrdeset godina koji izbjegavaju brak. Mladi neenja i djevojaka usidjelica Bosna je svakim danom sve punija. Bez sumnje je mnogo razloga koji ih udaljavaju od elje za sklapanjem braka. Hoe li iko ovom problemu iskreno prii? ivimo u vremenu udnih drutvenih kretanja i odnosa. Poremeaj mjerila vrijednosti izmeu ostalog uticao je i na opi odnos prema braku. Primjetan je inferioran odnos omladine prema ovoj vanoj instituciji od koje ovisi kontinuitet ljudskog roda. Na ovakav stav prema braku, izmeu ostalog, utie i prodor zapadnih moralnih vrijednosti koje kod veeg dijela nae omladine dominiraju u odnosu na islamske, kao i indolentnost drutva u kome omladina ivi prema ovom, nadasve, vanom pitanju. Muslimanska mlade u Bosni i Hercegovini, izuzev jednog njenog dijela, je dezorjentisana. Oni su izgubljeni u vremenu i prostoru. Razapeti su izmeu svog praiskonskog porijekla i savremenih izazova koje u svom plasiranju na nae podruje zapad ne tedi. Nezaposlenost, droga, nemoral, siva perspektiva, dileme oko ostanka u Bosni i odlaska vani u neku "obeanu" zemlju, politiki terorizam nametnut kako od strane meunarodne tako i domae zajednice, sve su ovo stvari koje itekako utiu na psihu mladog ovjeka. U nemogunosti da se snau u opem vrtlogu stvarnosti mladi se preputaju stihiji i odluuju na pasivan odnos prema svemu to se dogaa oko njih. Oni su nezainteresirani, oni su razoarani, oni se preputaju trenutanom tjelesnom uivanju. Sve ih je vie koji enidbu i udaju smatraju prevazienim tradicionalnim obiajem.Razloga ovakvog stanja je veoma mnogo. Brak kao teret i obavezaJedan od glavnih razloga zato mladi danas odugovlae sa brakom i zato se ne ene je taj to mnogi od njih misle da im brak ne treba jer je on obaveza i teret. Zato bi se enili kada, po njima, to radi ega se ljudi ene mogu nai i bez braka i na taj nain izbjei odgovornost i obaveze koje su normalna posljedica braka. Seksualno zadovoljstvo je lahko pribavljivo i dostupno i ne kota mnogo. Dakle, nasilna erotika na TV, na ulici, na internetu, muzika koja rasplamsava strasti, veliki broj javnih i tajnih kua, sve su to razlozi koji mladog ovjeka odvlae od obaveza braka. Omladina

voli raskalaeni ivot, zato bi se ustezala od njega. A televizija kao i politika pomau moralno srozavanje nae omladine. Ove latinoamerike serije podstiu nemoral i pruaju omladini priliku da vide kako se praktino bez braka moe tjelesno zadovoljiti a da se nema obaveze prema eni s kojom se spava. Oni koji za nae pare kupuju takve nemoralne serije bi morali to prije ukloniti ih, ako ne radi svojih redovnih platia, a ono radi djece koju je nemogue odgojiti u takvim okolnostima. Otuda i dolazi plasiranje lane slike o branom ivotu u kojoj se mukarac prikazuje kao onaj koji treba sve da pripremi za brak. Djevojka ivi u iluziji glavne uloge jedne od sapunica. Mu treba da joj sve obezbijedi i da je vodi po branim putovanjima. Nametnuta moda i trend zapadnog stila ivljenja kod velikog dijela omladine izaziva divljenje iako znaju da savremeni trendovi zapadnog stila koji podrazumijeva i neograniene seksualne slobode vode u nemoral, u spolne bolesti, u sunovrat. U borbi protiv aids-a kao preventivno sredstvo zatite dijelit e se kondomi, a ne preporuka za ustezanjem od nekontrolisanog bludnienja to je stvarni razlog bolesti. Milijarde dolara e se potom troiti u lijeenje posljedica, a lijeenje uzroka, koji se inae smatra najpreom preventivnom mjerom, u sluaju side e se staviti po strani. Apsurd, da ne moe biti vei. Nerijeeno ekonomsko pitanjeMnogi mladii kao razloge neenidbe navode nerijeeno ekonomsko pitanje. Vjeruju da ovjek treba prvo nai siguran izvor prihoda pa se onda eniti. I donekle su u pravu jer je i Poslanik s.a.v.s. rekao: "Omladino, ko od vas ima uvjete, neka se eni" Meutim, vrijeme kao i okolnosti u kojima mi danas ivimo su vanredni. Ko danas od omladine ima stalni posao? Postotak stalno zaposlenih je veoma mali. Da li treba ekati poboljanje ekonomskih uvjeta u dravi pa se onda eniti? Ako i na brak bude na ekanju kao i mnogi nai radnici, tada mi rizikujemo da izgubimo generacije. Moda, ipak, nije toliki problem u nerijeenoj ekonomskoj situaciji koliki je problem u poimanju "uvjeta" za sklapanje braka. Odnosno da li se pod uvjetima za sklapanje braka podrazumijeva redovan posao u nekoj firmi koja dobro posluje, (nikako zenika eljezara), ili se pod uvjetima smatra sposobnost mua da zaradi za ivot sebi i svojoj porodici, svejedno gdje to bilo. Ako budemo ekali posao pa se onda oenili, mala je izvjesnost da e se to na vrijeme i dogoditi. Ali ako se upustimo u brane vode, pa makar i neimali siguran posao, imat emo razlog vie da se maksimalno angaujemo na traenju nafake koju nam je Allah propisao. Ne treba zaboraviti bitnu stvar u svemu ovome, a to je da svaka osoba ima svoju nafaku. Allah koji se brinuo o djevojci prije braka, brinut e se sutra i o eni u braku. Nismo mi ti koji opskrbljujemo ve Uzvieni Gospodar svjetova koji je rekao: " a ako su siromani (mladenci), Allah e im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna." (En-Nur, 32). Zbog toga, ne prilii muslimanu da se odrie enidbe zbog straha od neimatine ili zbog

teine odgovornosti koju e sebi staviti na plea. On se mora truditi i oekivati Allahovu pomo i opskrbu, koju je obeao mladencima koji ele ivjeti u ednosti i seksualnoj istoti. Poslanik s.a.v.s. je rekao da meu trojicom koji zasluuju Allahovu pomo je i onaj koji se oeni iz elje da ivi ednim ivotom" (Ahmed, En-Nesai, Et-Tirmizi, Ibn Made i ElHakim) . Nema monatva u Islamu. Jedan dio nae omladine, kada se radi o legalnom braku, praktino kao i neki crkveni krugovi proteira celibat monatvo tj. neenstvo. Iako i jedni i drugi ilegalno kre zakon koji su sami izmislili. Islam je kategoriki protiv celibata kao to je kategoriki i protiv seksualne anarhije. Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Nema rehbanijjeta u Islamu". Muhammed Tahir u svom djelu "Medmeu' biharil-envar" kae: "Obiaj je bio kod krana da se zakaluere tim, to napuste ovaj svijet i njegove uitke, odaju se osami i tekim patnjama. Bilo ih je koji bi sebe kastrirali i na vrat stavili lanac i sebe na razne druge naine muili, zbog ega Poslanik s.a.v.s. takav obiaj osuuje i nedozvoljava. ("Medmeu' biharil-envar" 2/49). Islam je prirodna, lahka, svakom dostupna vjera. U njoj nema povlaenja u planine i zatvaranja u samostane i elije. Islam trai konakt i komunikaciju sa svijetom i zbog toga prezire naprijed spomenuto. Takvi obiaji su usiljeni i daleko od ljudske prirode. Uzvieni Gospodar je rekao: "Upravi lice svoje prema pravoj i prirodnoj vjeri u kojoj je Allah ljude stvorio." A Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Poslan sam sa tolerantnom i lahkom vjerom". Zbog toga musliman ne smije sebe patiti, niti svoje tijelo i duu zlostavljati. Dozvoljeno mu je umjereno uivati i ukusna jela jesti. Duan se eniti radi kontinuiteta ljudskog roda i da bi zadovoljio svoje nagone i udovoljio svojoj strasti u onoj mjeri u kojoj mu to Islam dozvoljava. Ukratko, treba posvetiti panju i ovome i onome svijetu.Monatvo, celibat i neosnovano ustezanje od dunjalukih blagodati nije propisao Islam. Oni su kasnije uvedeni i od strane ljudi izmiljeni. I sami oni koji su ga izmislili nisu ga mogli snositi i odravati. Allah Uzvieni je rekao: "... a u srca sljedbenika njegovih (Isaovih) smo blagost i samilost ulili, dok su monatvo oni sami, kao novotariju, uveli - Mi im ga nismo propisali..." (El-Hadid, 27)Upravo zbog ovog neprirodnog odnosa prema braku mi danas mnogo sluamo o pedofiliji u Americi i Australiji, ali i u susjednoj Hrvatskoj!!!!!!!! Jednom je Poslanik s.a.v.s. sakupio svijet u damiji i odrao im slijedei govor: "ta misle ljudi koji sebi zabranjuju ene, jelo, lijepe i ugodne mirise, spavanje i dozvoljene strasti. Ja vam ne zapovijedam da budete kao sveenici i kalueri. U mojoj vjeri nema naputanja enidbe niti povlaenja u elije. Nita drugo ne uniti one, koji bijahu prije vas, nego to to su sebi oteavali, pa im je Allah oteao. Eto im ostataka po samostanima i

elijama." (Abdur-Rezak, Ibn Derir, i Ibn Munzir). Na drugoj strani, Sigmund Frojd, poznati jevrejski filozof i sociolog je izrekao jednu pogubnu i iskljuivu teoriju koju dananji zapad praktikuje u svome drutvu. Po njemu neogranieni seks i nekontrolisano odavanje strastima je lijek za sve nae frustracije. Moda je upravo dominantnost ove teorije u praksi mladih uzrokovala zapostavljanje institucije braka. Ona je inicirala seksualnu revoluciju ezdesetih godina. Sigmundova teorija je krajnost koja je zapad odvela u nemoral bez granica iji su glavni rezultati moralna anarhija, nestanak porodinog ivota i pojava raznih spolnih bolesti. Ona je zapad odvela u potpuno zatiranje rodbinskih veza i gubljenja svih spona izmeu stvarnog oca i njegova djeteta. Naravno, naa vjera kao ni sve druge nebeske vjere se ne slau sa ovom, protiv ovjeka, uperenom teorijom. Roditelji est razlog nesretnog izbora branog drugaVelikim razlogom odugovlaenja sa enidbom i udajom bivaju i roditelji. Nedostatak komunikacije u porodici bitno se odraava na kompletan drutveni ivot u njoj, pa i na budunost djece glede braka. Roditelji su pitanje enidbe i udaje kao i izbor branog druga svoje djece potpuno prepustili njima to je svakako jedna krajnost koja nema osnove ni u vjeri ni u tradiciji. Tradicionalno je poznato da majka svoju kerku putem redovnog odgoja priprema na ivot u braku. Ona kod kerke budi, njeguje i ljubomorno uva enstvenost. Ne doputa joj izlaganje nemoralnim izazovima, jer oni osim to rue ugled familije, bitno utiu na budunost djevojke. Majka je ljubomorna na svoju ker i nije poput onih majki koje doputaju svojim kerkama da se provedu prije braka kada ve one nisu mogle. A one nisu mogle, ne zato to nisu htjele, ve zato to su babo i majka bili dobri roditelji i to su pazili na svoju djecu. Nekadanji roditelji nisu svoju djecu preputali ulici niti drutvu i zbog toga su im ouvali moral. Njima nije bilo svejedno s kim se kerka i sin drue. Dananjim roditeljima u veini sluajeva je svejedno ko su prijatelji njihove djece.Roditelji ine veliku nepravdu svojoj djeci jer ih na ovaj nain preputaju same sebi, ne brinu se o njima niti ih pripremaju za ivot a kamoli za brak. Roditelji i djeca u naim porodicama sve vie ive odvojenim ivotom. Otuuju se jedni od drugih. Zbog toga nije ni udo da kada se, kod ve ostarjelog oca, pojavi elja da pomiluje svog sina, jer je shvatio ta je sve propustio u mladosti, sin mu se izmie i nema vremena za svog babu. A nema vremena, jer babo nekada nije imao vremena za sina. On je za sve drugo imao vremena samo ne za svoje dijete.enidba i udaja odnosno pomo pri pravilnom izboru branog druga takoer spadaju u brigu roditelja. I zato su roditelji odgovorni. Roditeljima mora biti vano ko e biti mu njihovoj kerki i ko e biti supruga njihovom sinu. Jedino to oni ne smiju initi kada se radi o izboru branog druga djeteta jeste prisilna enidba ili udaja. Po priridi stvari svaki otac i mati ele vidjeti svoje dijete sretno. Svaki roditelj je

sretan kada mu je dijete sretno, a nesretan je kada mu sin ili kerka pate u braku. Zbog toga se oni trebaju pobrinuti i uloiti maksimum truda da im se djeca na vrijeme i sretno oene.Generacije ashaba i oni poslije njih su ve od ranih godina svoju djecu pripremali za brak i ravnopravno uestvovali u izboru branog druga svoga djeteta. Brinuli su se da za svoj evlad pronau najboljeg mladia i najbolju djevojku. Jedni druge su podsticali na brak i preporuivali im svoje najblie. Oni su vrlo dobro znali da je sklapanje braka na osnovu preporuke dobronamjernog poput hodanja u tamnoj noi sa svjetiljkom, a bez preporuke i napamet je tumaranje po tamnim liticama. Oni se nisu libili iz odreenog mjesta i od odreenog ovjeka preporuiti finu djevojku ili finog mladia. I sami su znali za takve udavati svoje keri, ili eniti svoje sinove. Do nedavno je takav obiaj ivio i meu nama Bonjacima. Tada je moral naih porodica bio na zavidnijem nivou. Rodbinske veze su bile mnogo vre zbog ega se bereket osjeao u svemu. A danas. Smatram da bi drutvo kao to je nae pod hitno moralo razmisliti o svim vidovima i nainima podsticaja na brak, kako sebe ne bi doveli u situaciju kada emo poput nekih drava morati uvoziti brane parove iz drugih zemalja radi poboljanja nataliteta. Zemlja staraca, to je epitet za mnoge zemlje Evrope. Na vrijeme poduzmimo odreene korake i preduhitrimo uruavanje porodice iznutra. Hfz.mr. Senaid Zajimovi bosnjakinja.net