You are on page 1of 29

dosije karl mit

Trei program Broj 149, ZIMA 2011 AUTOR: , , 1964UDK: 141.7:929 .(093.3) (Originalni nauni rad)

193

PETAR BOJANI

SKRIBOMANIJE: O ENI, O ARHIVU


Karl mit i tajne njegovog rukopisa1
U ovom tekstu pokuavam da ispitam mogunost pisanja o arhivu. Namera mi je da na primeru Karla mita [Carl Schmitt], moda poslednjeg velikog dokumentariste XX veka, pokuam da skiciram uslove jedne nemogue arhivske ekonomije. Inventarisanjem mitovih dokumenata (veoma esto se oni odnose na njegovu drugu venanu enu, Duanku Todorovi) i rekonstrukcijom njegove pripreme za pisanje, eleo bih da insistiram na neponovljivoj vanosti arhiva kao prostora sree i uvek nove inspiracije za novi put ili sasvim novi tekst. Drugim reima, figura arhiva otkriva imanentnu nemogunost klasifikovanja odreenih elemenata, te je stoga svaka naknadna (re)konstrukcija ovih elemenata strukturirana kao autobiografija ili kao biografija (na primer mitova biografija) ili zapravo kao arhiv sm puka fikcija. Kljune rei: arhiv, rukopis, ena, tajna, klasifikacija.

Oklevanje je re koja nedostaje u ovom naslovu i podnaslovu. Pretpostavljam da je svaki dokument, koji je mit pripremao da odloi ili priloi u svoj arhiv, koji je pokuavao unapred da klasifikuje u posebne dosijee i fas1 lanak je raen u okviru projekata 43007 i 41004, koje finansira Ministarstvo prosvete i nauke Republike Srbije. U nastajanju ovoga teksta pomogla mi je takoe DAAD fondacija, kao i nekoliko prijatelja i saradnika Karla mita koji su mi omoguili da tokom leta 2009. godine radim u mitovom arhivu u Diseldorfu. Zahvaljujem gospoi I. Villinger kao i gospodi J. Beckeru i G. Giesleru. Posebno zahvaljujem gospodinu doktoru Matthiasu Meuschu, koji je neposredno odgovoran za mitovu zaostavtinu, na njegovom gostoprimstvu i dobroj volji, kao i na doputenju da neki dokumenti iz arhiva budu objavljeni i prevedeni.

trei program ZIMA 2011.

194

cikle (ili koji je predao svojim prijateljima da to, pre ili posle njegove smrti, uine umesto njega)2, obeleen istim oklevanjem koje oseam dok pristupam pisanju o njegovom arhivu i propitujem, uopte, mogunost pisanja ili svedoenja o arhivu kao prostoru ili radionici odakle su, za mitovog ivota ili kasnije, proizala njegova razliita dela i tekstovi. Odmah bih preliminarno izdvojio dva kljuna oblika ustezanja ili nelagode (oklevanja) koje arhiv pretpostavlja (arhiv kao uvanje ili deponovanje, ali i kao obelodanjivanje, iznoenje izvan arhiva), a zatim bih nabrojao nekoliko eventualnih pristupa arhivskom zdanju ili arhivskom materijalu. Namera mi je da na primeru mita, moda poslednjeg velikog dokumentariste XX veka, pokuam da skiciram uslove jedne nemogue arhivske ekonomije. Naime, veoma nasuminim i saetim inventarisanjem mitovih dokumenata (veoma esto se oni odnose na njegovu drugu venanu enu, Duanku Todorovi) i rekonstrukcijom njegove pripreme za pisanje i ina njegovog pisanja, eleo bih jedino da insistiram na neponovljivoj vanosti arhiva kao prostora sree i uvek nove inspiracije za novi put ili sasvim novi tekst. Drugim reima, figura arhiva otkriva imanentnu nemogunost klasifikovanja odreenih elemenata (izostaje dovoljna preglednost, odnosno, uvid u elemente i razlike meu njima), te je zato svaka naknadna (re)konstrukcija i usklaivanje ovih elemenata, strukturisana kao autobiografija ili kao biografija (na primer mitova biografija), ili, zapravo, kao sm arhiv puka fikcija. Dve nelagode: mitovom oklevanju ili nelagodi da sve napie i da obelei sve to mu se deava i to se deava u njegovoj okolini, suprotstavio bih svoju nelagodu da jesam i da postojim i da nadzirem i objektivizujem i povezujem njegove pisane i materijalizovane belege. mitovo oklevanje je dvostruko i proizvod je njegovog dugog ivota. mit proizvodi jedan beskonani tekst (pored toga, on uva sve to proita i, s vremena na vreme, mu se vraa, precizno obeleavajui datume svojih naknadnih itanja i intervencija), ali mit u svom viedecenijskom azilu takoe ima vremena da pokua da konstruie svoju vlastitu biografiju povezujui i klasifikujui tragove svoga ivota. Ako bismo danas precizno pokuali da definiemo razloge velikog interesovanja za mita i renesansu njegovih ideja, tj. inflaciju tumaenja i knjiga o mitu, morali bismo da insistiramo na ovoj dvostrukosti pisanja i uvanja (odlaganja, slaganja) napisanog. Pisanje: mit pie i broji sve. Broji i redovno belei svoje ejakulacije, svoje trokove i dugove, citate, susrete, pijanstva, restorane, putovanja, mr2 mitovom arhivu u Diseldorfu prikljueni su arhivi J. Beckera, P. Tommissena, G. Gieslera i E. Hsmerta. U njima se nalaze iskljuivo dokumenti koji su pripadali mitu. Na primer, u Tommissenovom odeljku arhiva nalazi se veliki deo prepiske Duke Todorovi iz njenih poslednjih godina ivota (RW 579934). Hsmert je, sa svoje strane, oigledno bio dobio zadatak da posle njene smrti sredi sve telegrame sauea.

DOSIJE KARL MIT

nje, strahove, reju sve.3 Pretpostavka je da je mitova nelagoda obeleena njegovim tajnim rukopisom. Naime, njegov pr vi sistematini biograf Paul Noak (Paul Noack) objavljuje faksimil beleke iz arhiva od 17. februara 1974, u kojoj mit na nemakom, latinskom, grkom i skraenim pismom (stenografijom, Kurzschrift) varira i ispisuje reenicu: Mein Geheimnis ist die Schrift4 (Moja tajna je rukopis (ili pismo). U svojim dnevnicima, agendama, komentarima, od poetka do kraja ivota, mit upotrebljava takozvanu Gabelsberger stenografiju koju je sredinom XIX veka stvorio Franc Ksafer Gabelsberger (Franz Xaver Gabelsberger)5. Vie od polovine mitovih zapisa danas je praktino neitljivo za sve osim za izvesnog osamdesetogodinjeg Hansa Gebharta ([Hans Gebhardt)6. mitova nelagoda da zapie i ostavi traga o svojim neprestanim seksualnim avanturama7, o neverstvima prema Duki Todorovi i strahovima da ga ona u tome ne otkrije (12. februara 1926. mit zapisuje: Strah od njene srpske prozorljivoUvidom u dnevnike koji su do sada objavljeni, ovo je lako ustanoviti. Cf. C. Schmitt, Tagebcher Oktober 1912 bis Februar 1915, ur. E. Hsmert, Berlin, Akademie Verlag, 2003; C. Schmitt, Die Militrzeit 19151919. Tagebuch Februar bis Dezember 1915. Aufstze und Materialien, ur. E. Hsmert i G. Giesler, Berlin, Akademie Verlag, 2005. 4 P. Noack, Carl Schmitt: eine Biographie, Berlin, Frankfurt am Main, Propylen, 1993. 5 Ovim, danas, sasvim retkim sistemom stenografije sluili su se, takoe, Hajdeger i Huserl. 6 Duina mitovog ivota oigledno je spreila da rad na deifrovanju njegovih spisa pone znatno ranije, kao to je to bio sluaj sa tekstovima Huserla ili Hajdegera. Komplikovanost ovoga stenografskog sistema, posebno mitove dopune i idiomatske izmene, ozbiljno dovode u pitanje autentinost i prozirnost njegovih zapisa i nakon ovih Gebhartovih tumaenja. Drugi sistematini mitov biograf, u knjizi koja je objavljena poetkom oktobra 2009. godine, posebno zahvaljuje Gebhartu bez koga bi njegova rekonstrukcija mitovog ivota apsolutno bila nemogua. Cf. R. Mehring, Carl Schmitt: Aufstieg und Fall, Mnchen, Verlag C. H. Beck, 2009, str. 16, 582. Meutim, ne samo to Mering raspolae sa jo uvek malim brojem deifrovanih dokumenata mitovog arhiva (u tom smislu je njegova biografija potpuno preuranjena i upadljivo manjkava) nego to je verovatno najvaniji deo mitovih zapisa i dalje nedostupan (dnevnici i agende posle 1933. godine). 7 Mering se slui mitovim dnevnicima do 1933. koji su sporadino transkribovani na nemaki jezik i koji se nalaze u arhivu. Posle razvoda (februara 1922. godine) od prve mitove ene srpskog porekla, igraice Pavle Doroti, do 1932. godine podseam da je mit pr vi put sreo dobru devojku Duku [guten Mdchen Duka] 22. januara 1923 (da pr vi put spava sa njom na kraju jula iste godine), da su se venali 8. februara 1926. u dnevnicima se pominju razne prostitutke, kune pomonice, igraice, daktilografkinje, Kathleen Murray, Lolo, Lizzi, Magda, studentkinja Ruth Bttner, Hella (aferu sa njom je izgleda raskrinkala Duka 29. aprila 1932) itd.
3

195

trei program ZIMA 2011.

196

sti, od njenog slovenskog lukavstva [Angst vor ihrem serbischen Gesicht, vor ihrer slawischen Schlauheit])8, o svom maizmu i o avanturama sa svojim daktilografkinjama i studentkinjama, o svojim dugovima i molbama da mu se finansijski pomogne, o svom ludakom anti-jevrejstvu9, ali i fatalnoj opsednutosti jevrejstvom do totalnog poistoveenja s jevrejskim duhom, o svom poverenju u silu, u nasilje i rat za reavanje problema u odnosu s drugim (s drugim u njegovim najrazliitijim oblicima), o ambicijama i o svojoj mrnji i preziru prema izdajicama, uenicima, kolegama itd. ublaena je njegovom upotrebom stenografije. mit uporno koristi stenografski sistem koji je ve potpuno zastareo jo ranih tridesetih godina i koji ga, naravno, ne titi samo od vlastite supruge, ljubavnica, prijatelja ili neprijatelja nego i od razliitih tajnih slubi koje su ga nadzirale od poetka njegove javne delatnosti.10 Tajna rukopisa o kojoj mit govori odnosi se svakako na preklapanje nemakog i ovog gabelsberger brzopisa. Privlanost izrazito jasnog i do savrenstva odmerenog mitovog nemakog izraza u njegovim teorijskim radovima, verovatno je proizvod i ove strane strasti za brzim ispisivanjem svega to mu se deava. Savreno koncizni izraz uenjaka i, na izvestan nain, veoma vetog politiara (njegova funkcija za vreme Rajha ipak prevazilazi esnaf), u senci je ne samo tajnog ifriranog pisma nego i brzopisa kojim mit uspeva da zabelei misli i tok svesti koji inae konstantno izmiu i ostaju nevidljivi. Insistiram na tome da ova neprestana mitova tajna veba i dvostrukost u izrazu, njegov oprez i genijalna sposobnost da jedno8 Nekoliko dana posle venanja sa Dukom mit zapisuje san o Duki koja je zapravo Kari (P. Doroti), koja plee kao ona i izgleda kao ona. Duka je od 1924. godine teko bolesna od tuberkuloze i neprestano boravi po sanatorijumima. mit se boji da ne dobije tuberkulozu. Njena putovanja mit esto definie kao svoj spas (avgusta 1929. Duka je peti put operisana na pluima, a tu godinu Mering definie kao kulminaciju mitovih kombinovanja i kao erotsko vanredno stanje [erotischer Ausnahmezustand]. Cf. R. Mehring, Carl Schmitt: Aufstieg und Fall, Mnchen, Verlag C. H. Beck, 2009, str. 163171; 195, 235. 9 Razliku anti-jevrejstvo [anti-judaism] i anti-semitizam preuzimam samo za ovu priliku od Andreasa Kenena [Andreas Knen] i Dozefa Benderskog [Joseph Bendersky]. Cf. J. W. Bendersky, Love, Law, and War: Carl Schmitts Angst, Telos, br. 147, leto, 2009, str. 180181. Dobar primer za ovo razlikovanje je na primer jedno potpuno nepoznato mitovo predavanje koje dri u Flensburgu 29.4.1938. o manjinama, Die neueste Entwicklung des Volksgruppen und Minderheitenrechts (RW 26520105). 10 Kompletan dosije nadziranja Karla mita na 292 stranice, koje izvodi Gestapo (Sicherheitsdienst des RFSS SD-Hauptamt: Schmitt, Karl Dr. Prof. P. A. 651 c; ovaj dosije se uva u Londonu), od 2008. godine je dostupan u elektronskoj verziji na sajtu Carl Schmitt Studien. Jedan od dokumenata govori o mitovoj vezi, zahvaljujui eni Srpkinji, s kominternom i komunistikim pokretom Jugoslavije.

DOSIJE KARL MIT

stavno formulie komplikovane sklopove, ine njegov nemaki jezik dodatno zavodljivim. mitov pokuaj da u poslednjim decenijama sauva, sloi i povee svoja pisanija i da tako utemelji (tajno utemelji ili utemelji na osnovu tajne ili po tajni) svoj budui arhiv svoj veoma sloeni i komplikovani ivot, svoj pisanjem, u isti mah, i otkriven i sakriven ivot dodatno predodreuje popularnost njegovih tekstova, uvek neverovatnu i uvek na ivici izvesnosti, koja je i dalje na delu. Danas bismo bez ikakve sumnje mogli da se saglasimo da upravo devetogodinji projekat kojim je rukovodio Rajnhart Kozelek (Reinhart Koselleck) na institutu u Esenu, iji je glavni zadatak bio da klasifikuje i institucionalizuje mitovu zaostavtinu, definitivno uvodi nemakog pravnika na evropsku i svetsku scenu.11 mitove nelagode i oklevanja (moda su one viestruke i mnogo ozbiljnije od ovog mog preliminarnog nastojanja da pokaem mitovu dvostrukost), uvode, pre svega, moju primoranost i, istovremeno, moje ustezanje da uopte zauzmem lini ton koji vlada u ovom tekstu-inventaru ili tekstu-ispovesti. Rad u arhivu (namera mi je bila viestruka: da proverim da li je mit mogao da poznaje nekoliko geopolitikih tekstova Franca Rozncvajga [Franz Rosenzweig] koji su objavljeni pod pseudonimom i u kojima je mnogo pre mita oznaen znaaj mora i razlike izmeu zemlje i mora mit pominje Rozncvajga u svom dnevniku posle rata; takoe, da obradim ratne i posleratne mitove rukopise koji se odnose na gusare; konano, da konsultujem line primerke pojedinih knjiga iz njegove biblioteke i dosijee koji se odnose na Benjamina, Bloha, Markuzea i Lukaa) podrazumeva, zapravo, pokuaj da se pronau odreene neobjavljene injenice (sasvim materijalne), koje bi pomogle razreenju nekih dilema u vezi sa objavljenim mitovim tekstovima, dok, paradoksalno, ovaj arhivski rad neumitno rezultira zadobijanjem vika vlastite subjektivnosti. Moja nemo da budem objektivan i suzdran i da zaista neprestano oklevam i zapostavljam svoje namere i svoje inter vencije kad povezujem (ili fabuliram) neke injenice iz arhiva, nisu posledica iskljuivo susreta sa mitovim likom ili mitovim linim, nego, sasvim suprotno, posledica izostanka ovoga susreta. Mogao bih tu imaginarnu re oklevanje (pre svega, moje oklevanje), koja nedostaje u naslovu i podnaslovu ovoga teksta, rasklopiti u nekoliko sasvim razliitih stanja onoga koji okleva u susretu sa svim onim to se pronalazi i zatie u jednom arhivu. Zapoeo bih odmah sa sluajem i sa osetljivou na sluaj. Arhiv podrazumeva, pre svega, sluajno otkrie, impli11 Kozelek je na KWI institutu u Esenu vodio projekat o mitu od 1991. do 1999. godine. Na njegovom projektu bili su ukljueni I. Villinger i Dirk van Laak, koji 1993. godine objavljuju kompletni inventar arhiva. Danas arhiv uglavnom sledi ovu klasifikaciju.

197

trei program ZIMA 2011.

198

citno permanentnu rezer vu prema datom stanju arhiva i zateenoj klasifikaciji dokumenata. Moda je zaista mogue konstituisati jedan tekst o mitovom arhivu posmatrajui nain na koji i zato se dokumenti klasifikuju i oblikuju12 naravno, odmah bi trebalo zapoeti sa optom podelom mitove zaostavtine na tri velike celine: pisma, radni dosijei i biblioteka meutim, ini mi se da bi jedno bitno mitovsko itanje vlastitog arhiva moralo da pone od sluaja ili od negativnog (mitovog neprijateljskog elementa), koji nema prednost u odnosu na svoju suprotnost, nego, zapravo, inicira dramu razlike i asimetrije izmeu dva ili izmeu dvoje. Dakle, ta je to to razara arhiv i to onda, u isti mah, daje smisao i znaaj arhivu? Ili, kako konstantno oklevanje onoga koji zalazi u prostor arhiva moe da pokrene sluaj? Poslednja re, sluaj, ne odnosi se samo na pronalazak novoga, zabaenoga, tajnoga i neobjavljenoga teksta, niti na pronalazak neega to iz mraka arhiva osvetljava ono to je ve objavljeno pod imenom Carl Schmitt nego doslovno na sasvim novi tekst. Ovaj eventualni novi tekst, meutim, nikako ne moe da pledira na pravilno konstruisanje prostora rada i injenica vezanih za mita zbog nekoliko razloga, koji se, ponavljam, poklapaju sa otporom i ustezanjima onoga ko okleva pred ili u arhivu. Pre nego to pokuam da ovo arhivsko oklevanje preciznije lociram sluei se jednim veoma ranim svedoenjem o ivotu i radu Karla mita, napravio bih sada jedan minimalni paualni inventar svojih vlastitih ustezanja. Zapoeo bih sa otporom da svedoim, da jesam i da svedoim, zato to je arhiv upravo nameten da oekuje i da saekuje drugog (mene samoga). Odavde sledi nekoliko posledica: arhiv izgleda kao da je pripremljen i potpuno natelovan za posetu drugoga (nema iznenaenja u arhivu; arhiv je arhiv ukoliko eliminie iznenaenje ili bilo kakav sluaj); neprestano oklevam da prihvatim da ne postoje dokumenti koji su sklonjeni (da li ipak postoji arhiv unutar samoga arhiva?); mit lae i ak teluje i nameta, i to pre svega svoje kompromitujue izvetaje; dokumenti za ije je konsultovanje potrebno posebno odobrenje sakrivaju postojanje dokumenata koji uopte nisu arhivirani; injenica da u arhivu neto uvek nedostaje oznaava mesto vika subjektivnog; histerino traganje za neim ega nema u arhivu pretpostavlja proizvodnju mog vlastitog teksta; oklevanje da se bude leinar, parazit, jeste oklevanje da se uopte bude u arhivu; oklevanje pred linim, pred trivijalnim, banalnim, sporednim, sekundarnim, jeste
12 Dva takva teksta o mitovom arhivu ve postoje: D. Van Laak, Der Nachlass Carl Schmitts, Deutsche Zeitschrift fr Philosophie, god. 42, br. 1, 1994, str. 141154 i P. Becchi, El Nachlass schmittian. El legado de Carl Schmitt en el Archivo estatal de Dsseldorf , Revista de Estudios Politicos, br. 100, apriljuni 1998, str. 179191. O nekim dilemama u vezi sa arhivom piem na poetku teksta koji je objavljen pre etiri godine u ovom asopisu. P. Bojani, Mad dog poslednji neprijatelj, Nova srpska politika misao, god. 12, br. 14, 2005, str. 3951.

DOSIJE KARL MIT

oklevanje pred osnovnim elementom svakoga arhiva oklevanje pred sluajnim. Verovatno iz 1913. ili iz 1914. godine (mit tada ima 25 godina) potie jedna kvalifikacija mita iz pera poznatog pravnika i politiara Huga fon Cenhofa (Hugo von Zehnhoff), koja bi mogla da se odnosi kako na mladog, tako i na mita u poznim godinama. Jedan od moda presudnih principala Karla mita, i ovek kod koga mit obavlja svoj pripravniki sta, tada pedesetosmogodinjak, fon Cenhof pie mitu:
U mom dugom ivotu pravnika, nikada nisam upoznao oveka koji ima takvu sistematinost (takav poredak [Ordnung]) u svojim mislima i u pojmovima kao Vi, ali takoe, i nikoga s vie nereda i zbrke [Unordnung und Durcheinander] u vlastitom privatnom ivotu.13

199

Kako je to mogue? Da li je ovim iskazom zaista obeleena neka bitna mitova pocepanost? Da li arhiv zaista iskljuivo zaokuplja upravo ovaj prostor nereda i zbrke? ini mi se da naruavanje precizne linije izmeu tih dvaju registra ili, u najmanju ruku, oklevanje pred njom, treba da opravda postojanje arhiva. Izmeu ivota (vlastitog, privatnog ove oznake podrazumevaju prisnost tela, drugog, bliskog i, svakako, kada je re o mitu, blizinu ena) i poretka pojmova (pravnih akademskih tekstova), mit umee svoj brzopis ija je funkcija da umiri i stabilizuje razliite oblike mitovog mahnitanja. Funkcija arhiva onda postaje sasvim prepoznatljiva. Usuujem se da naglasim da je arhiv prostor ili manifest prelaza jednog ivota ili jedne smrti u tekst; da dnevnici, beskonani komentari i dodaci, te mitove temeljne pripreme za izvoenje akademskog teksta, pulsiraju u taktu prelaska ivota u jasni izraz nemakog jezika (brzopis stenografije posreduje i slui da premetne ili moda iscrpi polnost i silu glavnog aktera); da su seksualnost i mitovi politiki i javni angamani (ovde mislim pre svega na njegovu grandioznu prepisku, ali i na stotine predavanja koja dri irom Nemake i Evrope)14 uloeni, i putem brzopisa, nevidljivo preneseni u mitove tekstove i knjige. Sada bih pokuao da brzopisno uvedem tri karakteristike koje ovaj arhiv moda ine sasvim posebnim i retkim. Trea odlika, na kojoj u se naroito zadrati i koju u ilustrovati nekim dokumentima iz arhiva, uvek e, zapravo, biti nedovoljno obrazloena i uvek na ivici banalnosti. mitov dokumentaristiki rad (pripremna itanja i prepisivanje citata; upotreba
Cf. C. Schmitt, Tagebcher Oktober 1912 bis Februar 1915, ur. E. Hsmert, Berlin, Akademie Verlag, 2003, str. 1. 14 Dva velika dosijea prepuna iseaka iz novina sa predavanja koja mit dri u Nemakoj obeleena su brojevima (RW 26518895) i (RW 26520105). Aprila 1930. mit govori pred sedamsto ljudi.
13

trei program ZIMA 2011.

200

grkog, francuskog, engleskog, latinskog i panskog jezika; rad na etimologijama i upotrebe svih glavnih renika i leksikona; konsultovanje poslednjih, tek objavljenih, tekstova na razliitim jezicima; detaljno itanje nemake i engleske tampe itd.) osigurava posebnu inspirativnost i mogunost da se, zahvaljujui ovoj grai, piu sasvim novi i drugaiji tekstovi. Svaki dosije koji mit konstituie uvek je, potencijalno, jedan novi budui tekst. Druga odlika je, ponavljam, posledica mitovog dugog ivota posveenog pisanju. Ovaj arhiv preokree osnovne poluge tzv. genetike teksta ili pokuaja da se rekonstrukcijama rukopisa pronau novi elementi za interpretaciju objavljenih tekstova. Arhiv sadri minimalan broj mitovih knjiga u rukopisu, ali zato poseduje njegove intervencije i popravke nad svojim ve objavljenim knjigama sa tano obeleenim datumima promena i komentara. Objavljene knjige, esto u nekoliko primeraka, ponovo se vraaju mitu da bi ih on iznova razlagao i dekonstruisao svojim brzopisom. Trea presudna odlika, ili trea tajna mitovog arhiva, jeste ena. Ne u mnoini, ene ili ensko, ne zvanina pr va (Pavla Doroti) ili trea mitova ena (Ani tand [Anni Stand], viedecenijska sluavka mitovih), nego druga venana ena. Izgleda da bi ovakvu moju konstrukciju mogla eventualno da diktira funkcija Duke Todorovi i jo uvek neotkrivena tajna njenih uticaja i njenih prevoenja mita (nered) u mita (red). ena bi zaista mogla da bude savreni inilac mitovog tajnog rukopisa. Nekoliko razloga: ena govori i pie jezikom koji je za mita tajna15; sva glavna mitova dela napisana su za vreme njenog ivota i braka sa mitom (knjiga o Nomosu pojavljuje se nekoliko dana pre njene smrti i mit je njoj posveuje)16; mitov politiki angaman bi eventualno mogao da bude proitan kao mitova zamena za seksualne afere, a moda ovo itanje mora da uzme
mitovi nekoliko puta zajedno putuju u Jugoslaviju: 1923. za vreme raspusta, odmah posle pr ve ljubavne noi; 1925. putuju u Dalmaciju gde mit pie svoj poznati tekst o Ilirima; aprila 1935, putovanje o kome se za sada nita ne zna osim da su bili (i) u Zagrebu. 16 Posveta je zalepljena na mitovom vlastitom primerku Nomosa (RW 26520805), ali ona nikada nije figurirala u narednim izdanjima Nomosa kada je izdavaku kuu Greven nasledio Duncker & Humblot. Evo je u prevodu g. Bore uputa: Posveta Nomosa zemlje Duki mit 16. novembra 1950. u Hajdelbergu: Uprkos bombama i Morgentauu Uprkos teroru i krai junaka Uprkos automatici i izdaji Uprkos Nirnbergu i uprkos bodljikavoj ici Uprkos svemu tome nastade ova knjiga I izraste blagoslov iz kletve. 16. novembra 1950. u Hajdelbergu (urueno Duki)
15

DOSIJE KARL MIT

u obzir postojanje i znaaj ove ene.17 Duka Todorovi se pojavljuje kao jo jedna eventualna mitova studentkinja (ona u Bonu studira filozofiju, ima dvadeset godina kada ga upoznaje), ali se neverovatnom brzinom ispostavlja kao mitov prekid. Ona pre svega funkcionie kao prevoditeljka i odmah je inicirana u glavnu tajnu i mitov tabu sa srpskog ili hr vatskog ona treba da mitu prevede neke dokumente, verovatno krtenice, koji se tiu mitovog razvoda od Pavle Doroti.18 Seljakog je porekla (za razliku od lane grofice Kari), seksualno ne privlai mita, neprestano je bolesna te je kao takva mitu stalna pretnja.19 Evo na kraju skice za tri tajne ili tri nedoumice koje tek treba da budu ili koje moda nikada nee biti rasvetljene. Pr va tajna je i dalje prisutna i veoma popularna nebuloza (naroito meu mitovim najbliim saradnicima) da tobonji antisemitizam Frau Todorovi posebno utie i rukovodi i opredeljuje mitove fobije i anti-jevrejske histerije. Mogue je da je ovo svedoanstvo pokrenuto od Ani Stand, a da zahvaljujui Ernstu Hismertu dobija sasvim razliite oblike. Posle Noakove i Tomisenove verzije, istu hipotezu dobijamo i od poslednjeg biografa Meringa.20 Napominjem da u arhivu do sada nema nikakvog dokaza niti naznake o ovome, i da je ovakva insinuacija zapravo uvod u pretpostavku o posebnoj ulozi koju Duka Todorovi ima u politikom aktiviranju svog mua 1933. godine.
17 Potpuno je neizvesno, zbog mitovih dnevnika koji nisu deifrovani, da li njegove avanture prestaju za vreme Rajha. itajui biografiju Meringa izgleda kao da mitova politika funkcija dolazi na mesto njegovih afera s razliitim enama. 18 Feuchtwanger u jednom pismu mitu iz 1924. godine izvetava da su obezbeena prava za Dukin prevod na srpski Rankeove knjige Die serbische Revolution. Aus serbischen Papieren und Mittheilungen, Hamburg, 1829. 19 Duka umire od raka na dojci, u univerzitetskoj bolnici u Hajdelbergu, posle nekoliko bezuspenih operacija. Godine 1949. i 1950. ona i mit su praktino sve vreme zajedno u Hajdelbergu, dok je erka Anima, koja e umreti od iste bolesti i u istoj starosnoj dobi kao i majka (mit e je isto tako nadiveti), u Klopenburgu. Anima joj svakodnevno alje razglednice sa religijskim motivima koje zapoinju reima Liebste Mamica. Neposredno pred smrt sestra Angelina joj pie: Draga Duka, zar tebi zaista nema leka (12. 9. 1950). Za vreme rata puno si napravila za svoju zemlju i volila bi da ju jo jednom vidi (28.11.1950). Otac Vaso Todorovi diktira ove rei: Tjei se u tvojoj bolesti; to je sudbina sviju nas koji ivimo da moramo i zavriti sa ivotom, ta sudbina te nije snala nego toliki narodi podnose tu sudbinu. (Tommissen Anex RW 579934). 20 Mering dva puta pominje antisemitizam Duke Todorovi. Pr vi put na sasvim retoriki nain (radi se o njegovoj rekonstrukciji mitovog prolea 1933. godine: Auch Duka usserst sich antisemitisch, str. 308) i drugi put kada je predstavlja i kada govori o razvedenim roditeljima Duke, o majci koja je ivela u Agramu, te tvrdi da je tobonja velika jevrejska zajednica u gradu Agramu (Zagrebu) uslovila da Duka iz mladosti ponese nekakav otpor i nepodnoenje. Cf. R. Mehring, Carl Schmitt: Aufstieg und Fall, Mnchen, str. 620621.

201

trei program ZIMA 2011.

202

Druga tajna odnosi se na posebno opasne, i za mita veoma kompromitujue aktivnosti, koju Duka Todorovi obavlja za vreme rata. U pitanju su njeni odlasci u Zagreb i inter venisanja pred ondanjim vlastima u prilog oslobaanja nekih ljudi iz zatoenitva21 (imena logora se ne pominju). U arhivu postoje jedino njene dve male agende (Tashen kalendar ili Merkbuch), za 1942. i za 1945. godinu na osnovu kojih je mogue rekonstruisati njeno kretanje.22 Sledimo beleke i kretanje Duke Todorovi 1942. godine:
Sv. Jovan slava; 2. januar, slanina, gosti. 23. januar, petak, 19.30, partija. 27. januar, Sv. Sava. 20. februar, petak, 19.30, Parteiversammlung. 22. februar, Koncert Karajan. 24. februar, Partei. 27. februar, Frau Jinger. 12. mart, Cica. 17. april, Zagreb. 18. april, Bjelovar. 22. april, Slatina. 25. april, Vinji. 29. april, Daruvar. 4. maj, 12 sati, u Zagrebu. 5. maj, 11h general Komnot (neitko, P. B.). 6. maj, Ministar Lorkovi. 7. maj, put u Bjelovar. 9. maj, gospodin Petrovi. 10. maj Zagreb. 11. maj, Lorkovi, Anrufen Stipeti general. 13. maj, Lorkovi. 15. maj, Be. 16. maj, Berlin. 25. maj, Popitz. 4. juni, Cica, Sava. 14. januar 1943, kod Cice sa Animom; uvee prof. Smend. 15. januar, predavanje Gelen [Arnold Gehlen].

mit je ko-mentor ili ko-referent na Lorkovievoj odbrani doktorata 1930. godine u Berlinu (mentor je bio Viktor Bruns [Victor Brunhs], a tema je Postanak drave SHS). Ipak, mit je sasvim rezer visan u pogledu rasistikih Lorkovievih teza, koje budui ministar unutranjih poslova u Pavelievoj vladi, promovie kao hr vatski emigrant u Berlinu.23 Da li se onda ova pisma koja mitovi dobijaju posle nekoliko meseci, zaista odnose na posete Duke Todorovi Zagrebu? Izvesni Radovan Simunovi pie im 3. decembra 1943. godine24:
Potovana Gospoo i gospodine Profesore, Evo dolo je vreme da i ja udiem slobodan vazduh, da se slobodno kreem, da ponovo imam oseaj sigurnosti krae, ja sam se jo jednom rodio. Srea bi bila potpuna da sam kod kue to jest u mojoj otadbini, ali ja imam vrstu veru da u i to doiveti da vidim svoje roditelje, svoje roake, drugare i prijatelje. im sam izaao uo sam da ste vi kumovi Majstoru i Milki. Nadam se da smem i ja posle ovoga novoga roenja da vas nazivam svojim kumovima.
21 Mering prebrzo govori o oslobaanju njenog brata. Brat se nigde ne pominje. Cf. R. Mehring, Carl Schmitt: Aufstieg und Fall, Mnchen, str. 411412. 22 (RW 26520827); (RW 26519741). 23 (RW 26521436). 24 U tom trenutku ovaj ovek se nalazi u Beu (Praterstrasse 42) u stanu porodice Klikovi (RW 26515177).

DOSIJE KARL MIT

Dragi Kumovi, ne znam kako da vam se zahvalim na vaem zalaganju i uinjenim uslugama, osim da uzmem slobodu pa da vas nazivam kumovima i da se sam brojim kao Va roak i prijatelj. ivot u logoru bio je vrlo teak. Psihika preivljavanja i muke bile su mnogo tee, nego sam fiziki rad sa slabom hranom. U tom haosu patnje i bola esto sam preivljavao ceo svoj raniji ivot i seao se prijatnih i neprijatnih momenata. Svi teki asovi moga ivota prije logora tada su mi se inili kao malenkosti, sitnice; upravo srean ivot uporeujui ih sa sadanjicom. ivot je bio takav da logikim putem nije bilo izlaza. Jedino je postojala nada. U toj nadi vi ste bili Gospoo jedini na koju sam uvek raunao i verovao. Vi ste bili izvor svetlosti moga osloboenja i eto, to se i ispunilo. Vama Gospoo i gospodinu Profesoru imam da zahvalim da sam se ponovo rodio. Vama zahvaljujem da sam doao u Nemaku i da sada ivim s mojom Kiom, mojim Majstorom i mojom Milkom. Nali smo se u tuini, a opet kod kue. uo sam od mojih da dolazite kod nas na Boi to me jako veseli, jer u moi i usmeno da vam se zahvalim na trudu, brizi i radu oko moga osloboenja. Tom prilikom bie dosta vremena da Vam priam o svome ivotu koji sam provodio u logoru za vreme od 15 meseci. U ovom ratu mnogo sam propatio, a verovatno da u jo tekih asova imati pa mogu da pojmim Vaa stradanja i patnje koje Vam nanosi ovaj strani rat. Ali s verom u Boga nadajmo se da emo ova stradanja preiveti i doekati kraj rata kada e opet nastati dani normalnog ivota i rada. Brinemo se mnogo da Vam se nije opet ta dogodilo prilikom zadnjeg bombardovanja i molimo Vas da nam se javite. [...] Jo jednom Vam iz sveg srca zahvaljujem na svemu to ste za mene uinili, a isto tako izjavljujem zahvalnost i u ime mojih roditelja, Kie, Majstora i Milke. Primite mnogo pozdrava od svih nas, Va odani Vam Rada Simunovi.

203

Mesec i po dana kasnije (17. januar 1944) na adresu mitovih stie pismo iz Hr vatske, od bliskih roaka Duke Todorovi25:
Mila i draga naa Duka, Karl i Anima! Tvoje milo i eljno oekivano pismo od 2-I primili smo i odmah ti na njega odgovaramo. Jer mi imamo ljenost u pisanju, mnogo i mnogo mislimo na Vas sve, i molimo se Bogu samo da ostanete ivi i zdravi jer i Vi ste na ivot spasili. Hvala Bogu samo kada ste ivi i zdravi, a sve ete drugo opet nabaviti. Nismo znali da Vam je vila poruena i da niste vie u njoj, Bog Vas je dragi spasio, za sva ona dobra djela koja ti ini. Ba pred nekoliko dana je bila ona ena iz eovice kod nas, ne moe da te se nahvali, kako ste ih ljepo primili i ponudili, kae da ti je kao u raju, mnogo nam se napriala i naplakali smo se sa njom. Od nas ima mnogo radnica kod Vas, pa kada se ovamo povrate ne mogu dosta da se napripovedaju i nahvale, kako im je ljepo i dobro, a onaj red im se dopada, naue i njemaki pa vele svega dobijemo na karte i murmelade (marmelade) to najvie spominju, one nauile na
25

(RW 26516658)

trei program ZIMA 2011.

204

ganjce a ne na marmeladu, tako se pametne prave koje se vrate, najvie se vraaju zbog bolesti, njima se dopada onaj red i disciplina. I mi smo u stanu imali jednoga mladoga jako simpatinoga porunika iz Halle am Salle je, jako smo ga volili uvijek je bio kod nas i preko svetaca ali je sada otiao dalje jako nam je ao za njim. Nikola je volio govoriti s njim a i ja, pa ak i baka progovorila Njemaki. On uio Hr vatski a mi njemaki, Vi ba moete biti ponosni na Vae vojnike, uvijek se moramo uditi tako fini, utivi, uredni a disciplina velika, a tako daleko od svoje domovine. Sad ih ima jo malo ovde, jedni odlaze a drugi dolaze. Sada imamo jednoga naega pukovnika, one dve dolje bakine sobe su zauzete, a ona je u onoj maloj. [...] Anima mora biti zlatna i lijepa curica, kako ona ve svata ui, mi je se uvijek rado sjeamo, osobito oncl Nikola zna pripovjedati kako ju je nosio za vratom, ne znam bili sada mogao sada je vea i tea, samo da Bog dragi da kada se rat svri opet emo se svi vidjeti. Jesi uvijek onako debela? [...] Mama mi je kazala da i njoj moram ostaviti mjesta, da ti napie i ona jako smo se razveselili Tvome pismu, svi ga po redu itali taj nam je dan bio svetac. Mi Vas vrlo esto spominjemo i mislimo uvijek kako Vi, mi tako, fala Bogu do sada smo zdravi Nikola uvjek u poslu tri ja uvjek sama, nema vie nikoga od staroga drutva Dinecovi u Zgb. Ja sam ti ima skoro godina dana jedno veliko i obirno pismo pisala pa ne znam jesili ga dobila, nita ne spominje. Uvijek se propitujemo da li e tko u Berlin, da moemo sitnih kolaia poslati. Drugi puta nam molimte poalji koju njenu sliicu, ove u rami svaki dan gledam a moj Nikola kada doe koji Njemac odmah ju pokaziva, pa veli ovo je jedna mala Njemica. I naa je djevojka bila u Njem. i ona se ne moe dosta da nahvali, i svi koji se povrate svakome se dopada onaj red. Jesuli svi tvoji ivi i zdravi od Karla i stari roditelji. Jeste li i ove ove godine imali gosti na Boi? Mila i draga naa Duanka, Anima i Karlo, aljemo Vam mnogo srdanih pozdrava i poljubaca Animi i Duki od Vae Olge. Draga moja Duanka, Karlo i Anima! Ve je prolo dosta vremena da o Vama nismo nita uli, tek pred osam dana doe nam Saveta iz eovice i pripovjeda, da je bila kod Tebe, i sve nam opirno ispripovjeda, moe misliti to iznenaenje za nas sve, samo se udim da nije pr vo dola a ve je od maja kod kue. Pria nam da je svoga deka nala u Zagrebu, pisao joj i sliku poslao, ide u kolu, da mu je dobro, da je kod uitelja Ribara, pa nemoe dosta da ti se zahvali za Tvoju dobrotu. Draga Duanka, i mi svi od srca se zahvaljujemo na Tvojoj velikoj dobroti to si nas sve izbavila iz velike propasti i smrti, neka Vas dobri Bog sve zatiti od svakoga zla, da ivi i zdravi svi ostanete. Angelina nam se nejavlja nikad, neznam jesuli jo u Belovaru, tata nam nije dugo ve bio, jako je teko putovati, jeli Ti se mama to javlja? Ove je strana skupoa, jedno jaje 50 din. Kila govedine 280 din. Ja uvjek po starom, to mi je najvea srea da sam uvjek zdrava, pa da nemaju samnom neprilike samo bi jo elila da dojde dok sam jo iva, pa da se moemo o svemu izpripovjedati. Puno mi pozdravi Tvoga dobroga mua, mnogo pusica Animi, a Tebe puno pozdravlja i voli. Tvoja strina

DOSIJE KARL MIT

Trea tajna je prepiska mitovih koja se odvija za vreme mitovog zatoenitva u Berlinu i u Nirnbergu. Njeno objavljivanje, koje je upravo najavljeno, svakako e pokrenuti novu dilemu o srodstvu arhiva i tamnice.
Kod kue je sve u redu (9. oktobar 1945). Dragi Karl, danas se navrava dve nedelje kako ste odvojeni od kue; nadam se da ete se brzo vratiti. Ve osam dana traim priliku da piem o naoj erki Animi i o starom ocu.26 O mojim srpskim roacima iz Jugoslavije nemam jo nikakve vesti. ula sam da je profesor Kvinsi Rajt [Quincy Wright] trenutno u Berlinu; teta to ne moete da ga sretnete. To je bila vaa stara elja. Uim sada engleski; utorkom i petkom imam as. Zatim Ani i Marliz takoe imaju asove; mi smo vrlo revnosne u uenju [...] Danas, u etvrtak, predau paket za Vas s prepeenim hlebom, s kobasicama i s neto margarina. Dva grozda, deset jabuka i 20 oraha iz bate... zagrljaj za nedelju (10. oktobar 1945). Dragi Karl, danas prepodne sam bila u Dalemu. Bio je arobni jesenji dan. Prolazila sam pored naeg sruenog doma27 i preplavljena ljubavlju poklonila se zgaritu. Dua mi je bila toliko radosna da sam, prolazei kroz park, pevala i recitovala prelepe Bojieve stihove iz pesme Bez uzvika; posebno poslednju strofu.28 Sa Hajdi sam bila na jednoj izlobi moderne umetnosti; bilo je veoma skromno. Najednom sam imala jaku elju da ponovo, kao prethodnih godina, u ateljeu vidim neprocenjiva platna ila [Werner Gilles], Noldea [Emil Nolde], i Neja [Ernst Wilhelm Nay] (24. oktobar 1945). Moj najdrai Karl, danas je stiglo pismo iz Pletnberga sa alosnom veu da je na dragi otac umro estog novembra u 1.30 ujutru (15. novembar 1945). Anima je u koli sada veoma dobro. Jedan gospodin iz Oldenburga i jedan engleski oficir posetili su kolu. Anima je trebalo da ispria jednu englesku priu. Potom se taj gospodin vrlo detaljno raspitivao o Vama. Anima je zbog toga bila srena. Na zapadu bi bili veoma zaueni to ste Vi uhapeni. Nadam se da ete brzo biti osloboeni i da emo zajedno slaviti Badnje vee (26. novembar 1945). Naa erka Anima je napisala jedno dugo, lepo pismo 13. decembra. Dete pie: veoma me boli da je na dragi tata uhapen. Molim se puno za njega i toplo se nadam da e dragi Bog obrnuti da sve bude dobro (28. decembar 1945). Srpski Boi je sada takoe proao; imala sam jedan veoma lep san sanjala sam moju sestru [...] Bilo je tako sveano i san me je usreio. Imala sam oseaj da je moja sestra jo uvek iva i nadam se da e ubrzo biti mogue dobiti vesti iz Jugoslavije (11. januar 1946).
Johann Schmitt, Karlov otac. Bomba je pala na kuu mitovih 23. Avgusta 1943. 28 Milutin Boji, Bez uzvika, esta strofa glasi: I kad razgrnemo pepelita snova, / Stari e se dani uz re da pomenu: / Sluaemo vatru i veselost njenu, / Ko domain to se vratio iz lova / S pesmom s kojom jutros u planinu krenu.
27 26

205

trei program ZIMA 2011.

206

Nedavno sam srela gospodina naelnika i on mi je rekao gde se sada nalazi naa biblioteka. [...] On je razgovarao s profesorom Levenstejnom o Vaoj biblioteci. Profesor Levenstejn ga je uveravao da nema nikakve sumnje da ete Vi dobiti nazad biblioteku (17. januar 1946). Danas sam imala as ruskog jezika s gospoom Fridensburg. Ona ui marljivo i nalazi da je ruski jezik lep. Srdano Vas pozdravlja. U nedelju je kod njih u kui koncert i ja u ii na njega. Poto oekuju posetu Rusa, potrebna sam im kao prevodilac (25. januar 1941). Ruski pukovnik sa svojom enom je takoe bio jedan od gostiju; on poznaje Jugoslaviju veoma dobro; takoe i generala Avia iz jugoslovenske delegacije u Berlinu. Potraiu tog generala im budem ustanovila kako da doem do njega. Moda neto mogu da doznam o Ivi Andriu (28. januar 1946). Rano ujutru ila sam sa Ani u Pankov. Srela sam se sa srpskim generalom. On je bio veoma predusretljiv i uputio me je na njihovog pravnog zastupnika dr. Mikaia. S njim sam imala veoma interesantan razgovor koji je trajao jedan i po sat. On lino poznaje njegovu ekselenciju Ivu Andria i priao mi je da je Andri u Beogradu, da ivi od pisanja i da je vrlo dobro. Objavio je nedavno novu zbirku pripovetki o Bosni koju bih rado itala. Bila sam veoma srena to mogu da mu poaljem pozdrave u Beograd, kao i mome ujaku, profesoru Bubiu (1. mart 1946). esto mislim na lepi Bojiev stih: Mit der Lieblichkeit der nchtlichen Trume erleichte ihnen den schweren Tag (13. april 1946). Popodne je dola gospoica Urlih i donela pismo od gospoice ami od 26. januara 1946. godine. [...] Moj otac je iv i dobro je. Moja sestra je bila tokom jeseni sa svojom porodicom u Kapeli i takoe je dobro. Klikovi, Cica, Rada i Ivanka su svi zajedno u Laaraku. Mala Jelena dobro napreduje. Sava29 menja velike i male poslove (5. april 1946). Mi moramo da imamo jo malo strpljenja i da se pridravamo poslovice: tout ce qui arrive est adorable30 (8. septembar 1946). Sutra e biti operacija i zato idem u Istoni sanatorijum na 23 dana (27. septembar 1946). Danas je bio veliki praznik, u crkvi su blagosiljali voe [...] Stoga, moje drago milje [Schatz], moram sada da stanem. Dobra no, do brzog radosnog vienja, srdano, tvoja Duka (13. avgust 1946)31.

Sava Klikovi, mitov doktorant iz njegovog berlinskog perioda i bliski prijatelj za vreme rata. 30 Ovo je reenica Leona Bloa [Lon Bloy] koju mitovi esto ponavljaju i koja je omiljeno geslo njihove kue: sve to se desi je boanstveno. 31 RW 265(1375513825)

29

DOSIJE KARL MIT

Petar Bojani Schreibmanien: ber die Frau, ber das Archiv Carl Schmitt und die Geheimnisse seiner Handschrift
Zusammenfassung
In diesem Text versuche ich die Mglichkeit zu erkunden, ber das Archiv zu schreiben. Meine Absicht ist, am Beispiel von Carl Schmitt, des vielleicht letzten groen dokumentaristen des 20. Jahrhunderts, die Bedingungen einer unmglichen konomie des Archivs zu skizzieren. Durch die Inventarisierung von Schmitts Dokumenten (die sich sehr oft auf seine zweite Frau, Duanka Todorovi, beziehen, und durch einer Rekonstruktion seiner Vorbereitung auf das Schreiben, mchte ich auf die unwiederholbaren Wichtigkeit des Archivs als Raum des Glcks und immer neuer Inspiration fr einen neuen Weg oder einen neuen Text insistieren. Mit anderen Worten, die Figur des Archivs erffnet eine immanente Unmglichkeit der Klassifizierung bestimmter Elemente, weshalb jede (Re)konstruierung dieser Elemente wie eine Biographie strukturiert ist (z. B. Schmitts Biographie) oder, wie das Archiv selbst, als Fiktion. Schlsselbegriffe: Archiv, Schrift, Frau, Geheimnis, Klassifizierung

207

Trei program Broj 149, ZIMA 2011

208

AUTOR: , , 1888-1985 UDK: 141.7:929 .(093.2) (Prevod arhivskog dokumenta)

ETVRTO (DRUGO) SASLUANJE KARLA MITA


Sasluanje # ............... Sasluanje profesora Karla [sic] mita Gdin R. M. V. Kempner [R. M. W. Kempner] Prisutna gica Renteln [Rentelen] 11. April 1947. popodne Stenografkinja: Irmtrud Mauerer-Lang [Irmtrud Mauerer-Lang]

KEMPNER: Bilo je veoma ljubazno od Vas to ste mi pisali, profesore mit. MIT: eleo sam da iskoristim priliku koju ste mi ukazali i pitam Vas ukoliko bih mogao da podnesem nekoliko priloaka u pisanoj formi. Tako bih imao vremena da ih tanije formuliem i odredim. Ovako, uvek nanovo i nanovo zavravam u digresijama i poduavanju. Trideset godina sam bio profesor. Stoga bih o pitanju koje ste mi postavili: U kojoj meri ste opskrbili teorijska utemeljenja za ratne zloine, zloine protiv ovenosti, proirenje i razvoj Grossraum-a putem sile, vie voleo da raspravljam u pisanoj formi. Mogao bi, dakle, da se stekne utisak o mojoj delatnosti kao sporednoj jer se ona ionako moe prosuivati samo na osnovu objavljenih tekstova. S druge strane, nita drugo me ne tereti izuzev onoga to sam napisao. Kempner: Zar niste na nekim konferencijama nastupali zajedno s kljunim linostima? mit: Ne seam se da sam to radio. Da li je to bilo za vreme rata? Kempner: Pre 1936. godine. mit: Da li se Vae pitanje odnosi na moje delovanje u Ligi nemakih pravnika? Kempner: Ono se odnosi na teorijsko utemeljenje napadakog ratovanja. Vi svakako znate da je u pitanju napadaki rat?

DOSIJE KARL MIT

mit: Napisao sam knjigu o diskriminiuem pojmu rata.1 Kempner: Pretpostavljate da je sve to ste napisali dobro poznato i da to pokazuje da ste Vi teorijski ustanovili temelje ratnih zloina, odnosno, napadakih ratova. mit: Ne, to nije tano. Kempner: Zar ne biste priznali da je Va uticaj, na osnovu Vaeg rada, u ovoj oblasti mnogo snaniji i mnogo opasniji nego i smi pripadnici SS-a koji su doslovno osvajali tue zemlje i masovno ubijali ljude? mit: Idete predaleko. Rado bih o tome progovorio. To je sloena tema. Kempner: Iz kriminoloke perspektive to je nesumnjivo. Zar se time ne biste upustili u metafizike obrte? mit: Ja nita ne poriem. Problem ideoloke odgovornosti ne zahteva metafizike obrte. Kempner: Zar niste trideset godina propovedali ideale demokratije? Trideset godina ste irili priu o Grossraum-u. mit: Ni to nuno ne proistie iz mojih spisa. Kempner: Naravno da proizlazi. Da nije bilo ljudi poput Vas, Nirnberg sad ne bi ni bio razruen. mit: To je sasvim druga tema. Kempner: U poreenju s Vama, zar trajher nije bezopasni propovednik?2 mit: Na sasvim drugaijoj ravni. Ja sam pristalica slobodnog poduavanja. Kempner: Jednom prilikom ste rekli da sebe poredite s nekim ko dijagnostifikuje kugu. Ali, zar niste upravo Vi neko ko iri kugu? mit: To nije bila moja namera. Kempner: Da li ste 1932. godine Vrhovnom sudu podneli svoju pravnu procenu?3
Carl Schmitt, Die Wendung zum diskriminierenden Kriegsbegriff, Mnchen, 1938. Julijus trajher [Julius Streicher] (18851946), Gaulajter od Frankonije [Gauleiter von Franconia], bio je jedan od najekstremnijih nacistikih i rasistikih ideologa. Kao osnivaa i izdavaa novina Der Strmer, najzlobnijeg i najotrovnijeg antisemitskog tiva u istoriji, trajhera je Nirnberki vojni sur osudio na smrtnu kaznu i pogubio ga. 3 Videti Preussen contra Reich vor dem Staatsgerichtshof: Stenogrammbericht der Verhandlungen vor dem Staatsgerichtshof in Leipzig vom 10. bis 14. und vom 17. Oktober
1 2

209

trei program ZIMA 2011.

210

mit: Da, kao predstavnik vlade Rajha. Smatram da je lajherova vlada jedina nudila mogunost da se zaustavi haos. Kempner: Vi ste svakako sa entuzijazmom doekali izglasavanje Ermchtigungsgesetz?4 mit: Radilo se o privremenom ustavu. Kempner: Velikog novog doba? mit: Taj odnos nije kauzalan. Kempner: Zar niste sa entuzijazmom doekali diktaturu kao ispunjenje svoojih naunih snova? mit: Ne, ja sam 1928. godine objavio rad Legalitet i legitimitet koji afirmie partije Vajmarske koalicije.5 Kempner: Tada ste bili upleteni u nacistike poslove da biste se potom od njih udaljili. Das Wandern ist des Mllers Lust.6 mit: Skitnja je mlinaru san. Tu je, u stvari, re o zadovoljstvu koje se javi kad neko iskusi neto novo. Kao to i etnolog oseti zadovoljstvo kada ugleda neko novo uroeniko pleme. U tom smislu, ja sam kriv. Intelektualna znatielja izraava moju sutinu. Sve i svugde posmatram; to je deo moje naunike prirode.

1932 (Berlin, 1932). Videti isto tako Hennig Grund, Preussenschlag und Staatsgerichtshof im Jahre 1932 (Baden-Baden, 1976); Jrgen Bay, Der Preussenkonflikt 1932/33: Ein Kapitel aus der Verfassungsgeschichte der Weimarer Republik (Erlangen, 1967); Earl R. Beck, The Death of the Prussian Republic: A Study of Reich-Prussian Relations, 19321934 (Tallahassee: Florida State Univ., 1959). 4 Re je o aktu izglasanom 24. marta 1933, kojim novi konzer vativno-nacistiki kabinet zadobija izvanredne moi i koji se smatra kljunim u Hitlerovoj eliminaciji opozicije, u konsolidovanju diktatorske moi a, sledstveno tome, i nacifikaciji Nemake. O mitovoj analizi videti, Das Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich, Deutsche Juristen-Zeitung, Jg. 38, Heft 7 (April 1, 1933), str. 455458. Videti isto tako, Carl Schmitt, Das Reichsstatthaltergesetz (Berlin, 1933), str. 9. 5 Iako je mitova knjiga Legalitet i legitimitet bio pokuaj da se sprei nacistiko preuzimanje moi uz pomo sile ili legalno demokratskim sredstvima, ona nije bila objavljena sve do leta 1932. Ova knjiga se nije neposredno odnosila na Veliku koaliciju katolika, socijal demokrata i umerenih demokrata koji su doli na vlast 1928, a propali 1930. godine pre nego to je mit postao ustavni savetnik predsednika Brininga [Brning] i generala Kurta fon lajhera [Kurt von Schleicher]. 6 Skitnja je mlinaru san.

DOSIJE KARL MIT

Kempner: Kao kriminolog, takoe sam zainteresovan da prepoznam nove oblike kriminala. mit: Da li se to odnosi na mene? Kempner: To tek treba da se utvrdi. Zar niste svojim studentima neprestano govorili u kolikoj meri je Drang nach Osten, odnosno ratovanje, uzbudljivo? mit: Takve banalnosti nikad nisam izgovorio. Kempner: Zar Va san nije bio da predajete pravnu teoriju kao profesor na Nemakom fakultetu u Londonu? mit: To nije bio moj san. Kempner: Ili na Nemakom fakultetu u Moskvi? mit: Naravno da ne, ja volim Ruse. Moja ena je Srpkinja, roena Srpkinja. Ja volim slovenske narode. Kempner: Postoji nekoliko stvari koje bih eleo da saznam o Vaem putovanju u Pariz. mit: Taj put je bio zanimljiv. Mogu da Vam o njemu kaem kljune stvari. Kempner: Kakve stvari? mit: Stvari koje su povezane s mojim putovanjem u Pariz. Kempner: Molim Vas da to napiete. mit: Jo uvek imam nekoliko pitanja i zahteva opte prirode. Izuzev neudobnog kreveta, nemam sto, a ni stolicu. Tako ne mogu da piem. Da li mogu da potraim papir i mastilo? Da li mogu da napiem svojoj eni da mi poalje moj rad o meunarodnom pravu i poretku Grossraum-a, kao i onaj o diskriminaciji ratova? Da li mogu da joj piem da sam sasluavan? Kempner: Moete da joj piete da ste sasluavani i da nas zanimaju odreena pitanja. mit: Moja biblioteka je zaplenjena i mogu da dobijam pakete samo dva puta meseno. Kempner: Vaa supruga moe da pie Amerikom istranom organu, odnosno, meni. Da li ste svesni u kojoj meri su naa miljenja oprena? mit: Da, stvari prihvatam kao mnogo sloenije i problematinije nego to to one zaista jesu. Pobornik sam prava na slobodnu uenost. Kempner: Mi smo poslednji koji bismo Vam uskratili to pravo. Ali neemo do-

211

trei program ZIMA 2011.

212

pustiti da demokratija bude napadnuta prividnim sredstvima demokratije i da se ubijaju ljudi. mit: Najfinija artikulacija upravo tog koncepta potekla je od mene.7 Kempner: Da li ste posle Libmana8 preuzeli urednitvo Deutschen Juristenzeitung-a? mit: Posle Baumbaha.9 Kempner: Zar doktrina po kojoj bi trebalo ubijati saveznike pilote ne potie upravo od ljudi poput Vas? mit: Ali, molim Vas. U onome to sam napisao neete pronai ni jednu re o napadu na Poljsku i sline stvari. Kempner: Da li biste bili ljubazni da zapiete sve to bi moglo da bude zanimljivo sa stanovita kriminologije. Ne usredsreujte se na metafiziku. Nije re o odgovornosti za ideoloke iskaze i teze. Re je o ratnim zloinima. Kada o svemu zavrimo raspravu, odluiemo kako emo nastaviti. Prevela Sanja Bojani Milutinovi

BELEKA POVODOM OBJAVLJIVANJA ETVRTOG (DRUGOG) SASLUANJA KARLA MITA


Objavljivanje ovog nedavno pronaenog dokumenta dopunjuje objavljivanje tri ostala sasluanja koja su prevedena u Novoj srpskoj politikoj misli u broju 14, godina 12, 2005. godine ( 1947. , str. 719; prevod: Petar Bojani). Prevod na srpski etvrtog (drugog) sasluanja etvrtog, jer su do sada bila poznata tri; drugog, jer je ovo sasluanje bilo drugo po redu od etiri sledi englesku verziju koja je objavljena u asopisu Telos br. 139, leta 2007 (The Fourth (Second) Interrogation of Carl Schmitt at Nuremberg, str. 3943; prevod: Joseph W. Bendersky). Prevod sa engleskog jezika je potom blago koVideti Carl Schmitt, Legality and the Equal Chance for Achieving Political Power, u Legality and Legitimacy, prev. i ur. Jeffrey Seitzer, Durham, Duke University Press, 2004, str. 2736. 8 Oto Libman [Otto Liebmann], saosniva, zajedno sa uvenim pravnikom Polom Labandom [Paul Laband], Doje Juristencajtunga [Deutsche Juristenzeitung], odrie se njihovog ureivanja u decembru 1933. godine. 9 Adolf Baumbah [Adolf Baumbach], nemaki pravnik i urednik do juna 1934. godine, kada mit postaje urednik.
7

DOSIJE KARL MIT

rigovan naknadnim uvidom u nemaki original. Srpski prevod u potpunosti prenosi beleke i objanjenja koje je Benderski dodao prilikom prevoda ovoga sasluanja na engleski jezik. Prevodu mitovog sasluanja prethode dva veoma znaajna teksta Dozefa Benderskog. U obimnoj studiji Carl Schmitts Path to Nuremberg: A SixtyYear Reassessment (str. 634), Benderski na, do sada, najpotpuniji nain rekonstruie kontekst i glavne odgovorne osobe za dva hapenja mita i njegova dva boravka u zatvoru u Berlinu (od avgusta 1945. do 10. oktobra 1946) i Nirnbergu (od marta do 21. maja 1947). Autor pokuava da objasni razloge, upotrebljavajui razliitu arhivsku grau i oslanjajui se na knjigu Helmuta Kvaria [Helmut Quaritsch] posveenu mitovim sasluanjima iz 2000. godine (Carl Schmitt: Antworten in Nrnberg, Berlin, Duncker & Humblot), hapenja i amaterski pripremljenih ispitivanja Karla mita. Benderski rekonstruie sve linosti umeane u ovu pravnu akciju posebno se osvrui na uloge dva mitova uenika: Karla Levenstejna [Karl Lwenstein], koji praktino daje nalog za pr vo mitovo hapenje unutar sveopteg procesa denacifikacije i koji 4. oktobra konfiskuje njegovu biblioteku (Levenstejn je bio student Maksa Vebera, od 1931. je predavao u Minhenu na pravnoj katedri da bi potom emigrirao; Benderski pronalazi da jo 1925. Levenstejn jedan mitov tekst kvalifikuje kao genijalni) kao i Osipa Flethajma [Ossip Flechtheim], lana Kempnerovog tima, koji je zapravo mita poslao u Nirnberg i posebno je zasluan to je do sasluanja uopte dolo. Juna 1933. godine Benderski otkriva jedan podatak mit odbija da bude mentor Flethajmove doktorske disertacije na univerzitetu u Kelnu. Dok Flethajm smatra da je mitovo odbijanje posledica Flethajmovog porekla, mitovo pismo Flethajmu od 7. juna 1933, koje Benderski navodi na osnovu arhivske grae, svedoi o neutemeljnosti Flethajmovog obrazloenja teme doktorata o ozefu de Mestru [Josephe de Maistre]. U drugom prilogu koji neposredno prethodi prevodu etvrtog sasluanja Karla mita (str. 3538), Benderski detaljno objanjava genezu otkria poslednjeg sasluanja u arhivu Holokaust muzeja u Vaingtonu. On svedoi o svojim razgovorima s Kempnerom i njegovom neobjanjivom skrivanju postojanja ovoga sasluanja kao i o sadraju Kempnerovih pohranjenih spisa koji se odnose na mita i njegov boravak u Nirnbergu. PETAR BOJANI

213

Trei program Broj 149, ZIMA 2011

214

AUTOR: , , 1911-1995 UDK: 141.7:929 .(044) 821.135.1:929 .(044) (Prevod arhivskog dokumenta)

DVA PISMA EMILA SIORANA KARLU MITU


Br. Dokumenta: RW 2652545 (Landesarchiv Nordrhein-Westfalen) 20, rue Monsieur le Prince Paris VIe Pariz, 9. juli 1950.

Gospodine, Nesumnjivo biste bili iznenaeni kada biste saznali da Vas odavno poznajem. Kao stipendista Humboltove zadubine, 1934. i 1935. godine bio sam u Nemakoj. U Berlinu sam, s vremena na vreme, na univerzitetu imao sreu da sluam Vaa predavanja. Poto mi gotovo u celini nedostaje pravniko obrazovanje, Vae delo ne poznajem u potpunosti. Ali Vaa knjiga o romantizmu, kao i ona o pojmu politikog potpuno su me osvojile. Na iv i dubok nain obraujete probleme. Vai spisi odiu armom ideja koje pronalazim u fragmentima koje ste mi ljubazno poslali. U mnogim takama oseam da sam Vam blizak. Ono to kaete o neprijatelju deluje mi da je vrhunsko razmiljanje i divim Vam se kako ste uspeli da postignete toliki stepen ravnodunosti koji Vam je dozvolio da uklonite svoj opravdani gnev. Weisheit der Zelle je poglavlje koje je mogao da napie jedan stoik starog Rima. Pamtim, pre svega, dve primedbe: Svaka obmana jeste i ostaje samoobmana, Ali svako unitenje je tek samounitenje. Dodao bih jedino da nije re samo o naim zabludama i naim destrukcijama, koje se okreu protiv nas, nego da sva naa dela, dobra ili loa, moramo na ovaj ili onaj nain iskupiti: time nuno postajemo rtve sopstvenog dela. Zanimljivo je da Vas je moj naporan i dug rad podsetio na tirnera. Kao i Vi, poznajem ga jo od svoje male mature. ak sam svojevremeno o njemu i neku vrstu maturskog rada napisao. Od tada ga nisam ponovo itao, ali

DOSIJE KARL MIT

rado bih se prepoznao u portretu koji od njega pravite i ne plaim se, na nekim mestima, to liim na njega... Kada e se pojaviti Vaa knjiga? Nestrpljivo je oekujem i krivo mi je to nedovoljno poznajem misao jednog od najblistavijih umova naeg vremena. Primite, gospodine profesore, izraze mog najdubljeg potovanja, E. Sioran

215

RW 2652545 20, rue Monsieur le Prince Paris VIe Paris, le 9 Juillet 1950

Monsieur, Vous serez sans doute tonn dapprendre que je vous connais de longue date. Jai pass les annes 1934-35 en Allemagne, comme boursier de la Humboldt-Schiftung. A Berlin, jallais de temps en temps luniversit o jai eu la chance de vous entendre. Comme je manque peu prs compltement de formation juridique, je nai pas lavantage de connatre toute votre uvre. Mais votre livre sur le Romantisme et celui sur le concept du politique, mont passionn. Vous avez une manire vive et profonde daborder les problmes. Il se dgage de vos crits un charme, le charme des ides, et que je retrouve dans les fragments que vous avez eu lamabilit de menvoyer. Sur beaucoup de points, je me sens trs proche de vous. Ce que vous dites sur le Feind me semble dune importance capitale, et je vous admire davoir pu accder a ce degr de dtachement qui vous permet dliminer vos lgitimes rancurs. Weisheit der Zelle est un chapitre quaurait pu crire un stocien de lancienne Rome. Je retiens surtout vos deux remarques : Aller Betrug ist und bleibt Selbstbetrug Aber alle Vernichtung ist nur Selbstvernichtung. Jajouterai seulement que ce ne soit pas uniquement nos tromperies et nos destructions qui se retournent contre nous-mmes, mais que tous nos actes, bons ou mauvais, nous devons les expier dune manire ou dune autre: ainsi sommes-nous ncessairement victimes de notre uvre. Il est curieux que mes lucubrations vous aient fait penser Stirner. Comme vous, je le connais depuis mon Unterprima. Javais mme fait lpoque une sorte de dissertation sur lui. Depuis, je ne lai plus relu, et je souscrirais volontiers au portrait que vous en faites si, par certains endroits, je navais peur de lui ressembler.... Quand votre livre paratra-t-il ? Je suis impatient de le lire. Car je men voudrais de connatre insuffisamment la pense dun des esprits les plus lucides de notre temps. Veuillez recevoir, Monsieur le Professeur, lassurance de toute mon admiration E. Cioran

trei program ZIMA 2011.

216

Br. Dokumenta: RW 265-2546 (Landesarchiv Nordrhein-Westfalen) 20, rue Monsieur le Prince Pariz, 16. oktobar 1950.

Dragi gospodine, Upravo sam se vratio s jednog putovanja iz panije. Neposredno pre puta proitao sam Ex Captivitate Salus; vrativi se u Pariz, pronaao sam Vaeg Donoso Corts-a koji sam odmah proitao. Da li jo jednom da Vam kaem u kojoj meri sam zapanjen slinou naih ukusa? Poznat mi je znaaj Vae karijere, ozbiljnost Vaeg dela, i vie nego dobro mi je znano koliko sam ja obian diletant, svatar no itajui Vae stranice o Klajstu, ije je samoubistvo predstavljalo jednu od mojih najveih opsesija osetio sam se vezan najdubljim vezama za Vas. Pokuavam da zamislim Vau alobnu etnju du Wannsee-a, te jeseni 1944. godine, i misli koje su proganjale Vau tadanju teskobu. Lako mi je da naslutim u Vama lirsku dubinu kojoj se pravnik opire iako Vam taj isti otpor daje snagu da prevaziete svoje opasnosti i intelektualizujete svoje emocije (ova kontrola samoga sebe remeti me, snaga mi nalae da krenem u histeriju...). Ne znam da li u moi da nabavim dela Donosa Kortesa. Do tada u svakako itati Tokvija. Sve to o njima kaete privlai me i zanima me. Dodao bih da je ozef de Mestr jedan od autora kome sam se najee vraao. Jo kao mladi pasionirao me je njegov spis O papi a kasnije sam vie puta itao San-Peterburke veeri, kao i njegova Razmatranja o Revoluciji. Vae knjige u proslediti nekolicini upuenih prijatelja. Nee biti samo poeljno, ve nuno, njihovo objavljivanje na francuskom. Naalost, Francuska je zemlja romana. Znate li da jedan esej, ako se i prodaje, retko pree dve hiljade prodatih primeraka. Zahvaljujui Vam na Vaim lepim knjigama, molim Vas, dragi gospodine, da primite izraze mog iskrenog divljenja. E. Sioran P. S. U prethodnom pismu zaboravio sam da Vam kaem da sam Rumun (roen u Hermantatu [Hermannstadt] i da esto priam o Vama sa svojim prijateljem Eliadeom (koga ste upoznali, za vreme rata, u Lisabonu).

DOSIJE KARL MIT

RW 265-2546 20, rue Monsieur le Prince Paris, le 16 Oct. 1950

217

Cher Monsieur, Je viens de rentrer dun voyage en Espagne. Avant mon dpart javais lu Ex Captivitate Salus ; arriv Paris, je trouve votre Donoso Corts que jai fini de lire aujourdhui mme. Vous dirais-je encore une fois que je suis frapp de la similitude de nos gots ? Je connais limportance de votre carrire, le srieux de votre uvre, et je sais trop bien que je ne suis quun dilletante, un touche--tout ; nempche quen lisant vos pages sur Kleist dont le suicide fut une de mes grandes obsessions je me suis sentis li vous par un attachement des plus profonds. Jessaie de mimaginer votre promenade funbre Wannsee, dans cet automne de 1944 et toutes les penses qui durent traverser votre angoisse dalors. Il mest facile de percevoir en vous un fond lyrique auquel le juriste se refuse ; mais ce refus mme vous donne la force de surmonter vos dangers et dintellectualiser vos motions. (ce contrle sur moi-mme me faisant dfaut, force ma dit lu de me lancer dans lhystrie) ; Je ne sais sil me sera possible de me procurer luvre de Donoso Corts. En attendant, je lirai srement Tocqueville. Tout ce que vous en dites mattire et mintrigue. Jajouterai que Joseph de Maistre est un des auteurs que jai le plus frquents. Tout jeune encore, Du Pape me passionnait, et jai lu plus tard plusieurs fois les Soires de Saint-Ptersbourg, de mme que ses Considrations sur la Rvolution. Je passerai vos livres quelques amis comptents. Il ne serait pas seulement souhaitable, mais ncessaire, quils parussent en franais. Malheureusement la France est le pays du roman. Savez-vous quun essai qui sy vend un peu ne dpasse que rarement 2000 exemplaires ? En vous remerciant de vos beaux livres, je vous prie dagrer, cher Monsieur, lexpression de ma plus sincre admiration E. Cioran P.s. Javais oubli de vous dire dans ma lettre prcdente que je suis Roumain (n Hermannstadt), et que je parle trs souvent de vous avec mon ami Eliade (que vous avez connu Lisbonne pendant la guerre).

S francuskog jezika prevela Sanja Bojani Milutinovi

trei program ZIMA 2011.

218

BELEKA POVODOM OBJAVLJIVANJA SIORANOVIH PISAMA KARLU MITU


Dva pisma Emila Siorana (orana, kako se na rumunskom jeziku izgovara njegovo ime), nemakom pravniku Karlu mitu, oigledno su deo jedne vee prepiske i razmene. Za sada je potpuno nejasno da li su sauvana mitova pisma. U Cahiers de lHerne (broj 90, 2009), asopisu koji je posveen Sioranu i koji se pojavio ovoga prolea, nigde se ne pominje mitovo ime. Zanimljivo je da Sioran mita ne pominje ni u svojim politikim tekstovima koje je pisao na rumunskom od 1933. do 1937. godine i koje je sporadino objavljivao u asopisu Vremea. Ovi tekstovi, pisani u Berlinu i Bukuretu (Sioran je bio stipendista Humboltove fondacije od jeseni 1933. do kraja septembra 1935), pr vi put su prevedeni na francuski kao Articles politiques BerlinBucarest 19331937 u pomenutom broju Cahiers de lHerne. U obimnoj Sioranovoj korespondenciji koje Sveske objavljuju (izmeu ostalog i pisma sa mitovim prijateljem Jingerom [Ernst Jnger]), ne postoje mitova pisma. mitov arhiv koji se nalazi u Diseldorfu (Landesarchiv NRW, Abteilung Rheinland) poseduje dva Sioranova pisma iz 1950. godine, kao i dva pisma Mirea Eliadea mitu iz 1952. godine (od 19. septembra 1952. i 10. oktobra 1952; RW 2653175/3176). Florian Turkanu [Florian Turcanu] je 1997. godine u Bukuretu objavio Eliadeova pisma. U Eliadeovim pismima (u prvom se Eliade poziva na prekinuti dijalog sa mitom iz 1944, kada su se sreli u Lisabonu za vreme mitovog predavanja), takoe napisanim na francuskom jeziku, Sioran se ne pominje. Ne postoji tana naznaka ko je mogao da bude posrednik u kontaktu izmeu Siorana i mita. Njihova razmena sasvim sigurno pripada mnogobrojnim pokuajima Karla mita da odmah posle hapenja i sasluavanja u Berlinu i Nirnbergu, te povratka u rodni grad Pletnberg, stupi u prepisku i ostvari saradnju sa sasvim razliitim linostima ne bi li sm pospeio vlastitu rehabilitaciju i tako se vratio na evropsku intelektualnu scenu. Pozadinu ove jo uvek nerasvetljene razmene, pojaava injenica da mit Sioranu alje rukopis jo uvek neobjavljene knjige (Weisheit der Zelle je deo knjige Ex Captivitate Salus koju mu mit alje tokom leta 1950. godine; knjiga izlazi iz tampe avgusta) i da oni kontaktiraju 1950. tokom jedne viestruko komplikovane i neverovatno vane godine za mita. Naime, mit tih godina, ba kao i pomenuti Jinger, svoje rukopise potpisane pseudonimom alju na sasvim razliite adrese. Na primer, svoj rukopis knjige Nomos zemlje: u meunarodnom pravu Jus Publicum Europaeum-a [Der Nomos der Erde im Vlkerrecht des Jus Publicum Europaeum] mit alje na skoro dve stotine adresa. Godina 1950. obeleava konani prekid zabrane da mit objavljuje svoje radove. Te godine mit tampa svoje tri knjige kod katoliki orijentisanog kelnskog izdavaa Greven, koji i danas postoji. Znatno kasnije izdava Duncker & Humblot preuzima objavljivanje ovih kao i drugih mitovih knjiga. Osim knjige Ex Captivitate Salus, mit Sioranu alje na poklon svoje etiri rasprave o Donozu Kortezu [Donoso Corts in gesamteuropischer Interpretation. Vier Aufstze] koje su objavljene oktobra 1950. godine. Sioranovo ime se ne nalazi na spisku osoba kojima mit alje svoje glavno posleratno delo Nomos zemlje (spisak koji rekonstruie ova slanja nalazi se na pr voj stranici mitovog vlastitog primerka knjige; RW 265-28259), tampano na kraju novembra iste ove godine. ivot porodice mit je te godine obeleen

DOSIJE KARL MIT

boleu mitove supruge Duke Todorovi. Duka Todorovi, u pismu mitu, tada zatoenom u Berlinu, od 28. septembra 1946. godine, najavljuje svoju bolest i malu bezbolnu operativnu intervenciju (RW 26513763) koja e uslediti. Posle razdvojenog ivota u razliitim saveznikim zonama Berlina, zatim selidbe iz Berlina u Pletnberg, mitov rodni grad, njihova erka Anima seli se 1950. godine u Berlin dok mitovi ponovo prelaze Hajdelberg gde e, od marta, Duka Todorovi biti smetena u univerzitetskoj bolnici (ona umire od raka 16. novembra 1950). Tokom te godine, posle objavljivanja mitovih pr vih knjiga posle rata, poinju napadi i suprotstavljanja prema njemu koja i danas traju. PETAR BOJANI

219

You might also like