Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
4Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
T. Marasovic-V. Gvozdenovic-A. Mohorovcic, Prilozi Istrazivanju Starohrvatske Arhitekture

T. Marasovic-V. Gvozdenovic-A. Mohorovcic, Prilozi Istrazivanju Starohrvatske Arhitekture

Ratings: (0)|Views: 41 |Likes:
Published by Milos Bjelogrlic

More info:

Published by: Milos Bjelogrlic on Aug 12, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/21/2013

pdf

text

original

 
x±&c
vanja
i
obace
I
padaju u drugu
Cu
X s::
Godine 1861. obja. c
E
C S
a'ri
Dalmaci1e
.
a
g.
je
-njiga 0
ac j
.
Kvarner'..
U
se
radovirna za
-az!ku od
starijih
esôara
putopisaca, koji su, poput Roberta
:mp-esonirani samo
sk'enula
javnosti
I
na srednjovjekovne spomenike
-i
juãujuái
i
one iz ranosrednjovjekovnog razdoblja, vezane uz starohrvatski
nase
ranosrednjovjekovnog graditeljstva
I
umjetnosti u Dalmaciji, koji se
koncem
stoljeáa grupirali su se uglavnom oko dvaju
jezgri:
starinarskog
osnovanog u
Kninu
i
,,Bihaé" za
doma5e povijesti, osnovanog u Splitu 1894.
Oc
a:a do danas, zaslugom brojnih domih I nekih stranih
je
a
nogo na
starohrvatskog graditeljstva kako u detaljnoj obradi pojedinih
na tako
I
u studijama o umjetnosti tog razdoblja u cjelini. Unatoë tome, do sada
graditeljsko
nasijede ranog srednjeg vijeka
nije
u dovoljnoj mjeri obradeno.
u prvom redu temeijite analize pojedinih objekata (u stvari vrlo su rijetki oni
koji su na zadovoljavajuói naãin monografski obradeni),
a nemamo
ni pravih
oje bi cjelovito zahvatile sve aspekte graditeljskog nasijeda
ranosrednjevjekovnog
?3Z:::.a.
sinteze uglavnom su uzimale u obzir samo neke aspekte
I dekorativne, dok je
ostajala zapostavijena komponenta gradenja
cz-:"..<c
Pa
interpretacije predromaniãke arhitekture u
1, njena tipologija I geneza, zahtijevaju ozbiljniju reviziju, naroãito zbog okolnosti
: a
dala povoda i novim kiasifikacijama.
od osnovnih zadataka pri izradi nove
kiasifikacije jest
ara-ja od
crkvene arhitekture na neke druge kategorije bez kojih
je
poznavanje graditeljstva
bib
kojeg razdoblja. Neosporna je áinjenica da je
arhtekturanajbolje saàuvani dio graditeljstva
rariog srednjeg vijeka.
Novijim
a-a2 anjima
u trag
I
drugim vidovima graditeljstva, u prvom redu
a-b tekturi, koja, osim
je znatno manje saãuvana, flue od ranijih
a
-
Ijnije razmatrana pa je u novoj tipobogiji predromaniëke arhitekture potrebno
to
spra.
Osim toga potrebno je obratiti paju makar i
skromnijim ostacima obrambene
a--
ranog srednjeg vijeka, kako bi
pregled obuhvatio arhitekturu triju
:s—o.nh vidova I potreba izgradnje tog vremena: stanovanja, kulta I obrane.
interesa na druge arhitektonske kategorije potrebno je upozoriti
I
na
ecan naôn izgradnje kome se u historiografiji ne
dovoljno
a karakteristi-
za sva razdoblja
ukljuãujuái
i
pa
I
za rani srednji vijek. Arhitektonsku
naime, uz novogradrije uvijek su karakterizirale
I
adaptacije
prostora,
se ni u -az-natranju morfobogije ne smije zanemariti. Zato je potrebno i
U ovom pregledu
predromaniëke gradevine, nastale adaptacijom ranijih objekata.
7
 
Kako je osnovna svrha ovog priloga zrada
novog prijedloga za
klasi-aciju
ranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmaciji, to flue bib
potrebe dati inventarski pregled
svih spomenika predromaniëke arhitekture tog podruôja. Razmotrit
se, naime, ukratkoone gradevine (a to je velika veáina do sada poznatih predromaniãkihobjekata), koje svojim
oblicima mogu pridonijeti
morfobogije, tako da bi se drugi ranosrednjovjekovni
arhitektonskj objekti, koji ovdje nisu spomenuti, mogli
ukbopiti u jednu od grupa
sheme.
se samo na problem morfologije, nisam u ovom pregledu obradlo druge
probleme, iako su oni jednako vai u prouàavanju
ranosrednjovjekovne arhitekture, kao
su konstrukcija
I
tehnika
funkcija
s
aspekta, koji je vrlo
znaàajan za crkveno graditeljstvo kao najbrojniju kategoriju),
kameni
I posebno
zanimljive njegove dekorativnekarakteristike, problem
geneze
I
mjesta
dalmatinske predromanike u razvitku
II
drugi
prilazi
Pri obradi morfobogije uzeo sam u obzir
samo gradevine, koje se opóenito
datiraju u rani srednji vijek (uglavnom od VIII do Xl
navodeái samo u rijetkim
sluãajevima neku blikarakteristiku, ukoliko je ona vezana I uz problem oblika.
Isto tako su pri kiasifikaciji pojedinog tipa
samo ponegdje spomenuti neki genetski pravci
porijekla, opet u cibju
svrstavanja gradevina.
klasifikaciju prate nacrti
i
fotografije velikog broja objekata koji se ovdje
spominju. Nacrti uglavnom potjeôu iz objavljenih radova
ili autora snimaka koji
su navedeni uz svaki
isto kao I autori fotografija. Znatan broj nacrta I fotografija
ovdje
se objavljuje P0 prvi put.
Radi
komparacije dimenzija gradevina, svi se nacrti ovdje objavijuju
u mjerilu 1200. Isto tako, radi jednostavnijeg sagledavanja orijentacije, tlocrti svih
objekata za koje sam
imao podatke postavljeni su, osim u iznimnim sluóajevima, toãnou
odnosu na sjever, koji je
uvijek u vertikali
tabli. Zbog razllélte obrade ranije objavljenih tlocrta,
u mnogim je
sluôajevima bib
potrebno nacrte grafiàki uskladiti, ne mijenjajuéi time
i
njihovu izvornu
autenti ônost.
STAMBENA ARHITEKTURA
predromaniãke stambene
arhitekture
u
Dalmaciji
izmedu antike
I
romanike dabeko zaostaje za prouëavanjem I obradom
crkvenog grad itebjstva tog vremena, a
izvjesni poàetni rezubtati na toj obradi postignuti
su tek u posbjednje vrijeme.
Premda su nastambe u ranom srednjem vijeku pod izane iii pregradivane kako
u urbanim
tako I u ruralnim podrjima, do sada su se gradovi pokazali pogodnijima
za
ove
kategorije zbog okobnosti
su u svom kontinuitetu ±ivota tu
I tamo uspjeli
poneki ostatak stambeneiz najstarije srednjovjekovne faze. U torn pogbedu naroô Ito
su
dragocjena tn
dabrnatinska grada, koja su nastaba u antici
I
saëuvala urbani kontinuitet do
danas. Zadru, Trogiru
i
Splitu izvorno antiôko razdobbje dabje osnovnu formu, a srednji
vijek, prvenstveno u doba autonomnih komuna, transformiranu strukturu. Izrnedu tih
dvaju
osnovnih sbojeva javbjaju se poneki rijetki ostaci predromaniàkog medusboja, koji
barem
se tiëe
stupnja istra±ivanja
dolazi do izra2aja u Splitu. Tamo nam
8
 
ostaci
ili
povijesni izvori daju odredene podatke o adaptacijama
iii
novim gradnjamastambenih kuéa.
Adaptacije u prvom redu dokumentiraju povijesni
izvori. Posebno je dragocjena
Kronika Tome Arhidakona, u kojoj se opisuje
naseijenja Diokiecijanove palaàe od
strane izbjeglog solinskog
koje je privremeno najprije naseljlosubstrukcije,dok
su
slojevi zaposjeli najprikladnije objektei prostore u okviru Diokiecijanova
stana u
dijelu
To se prvenstveno odnosi na kule, koje su pretvorene u
stambene prostorije nadbiskupije I plemiákih porodica' 1)
Adaptaciju antiökog prostora u ranom srednjem vijeku za jednu privrednu djelatnost,
all bez sumnje u okviru predromaniãke kuáe pokazuje
u jednoj podrumskoj
II, 1
dvorani DiokiecijanoveProstor prizemne antiãke dvorane adaptirao je U ranom
srednjem vijeku neki gradanin, koji je vjerojatno imao svoju kuóu iznad Dioklecijanovih
substrukcija
I
prostor koristio kao svoj podrum, prilazeãi mu kroz rimski prozorskiotvor. Priltkom adaptacije taj je korisnik izveo neke konsolidacijske radove kao pojaëanje
antiãkih svodova ranosrednjovjekovnrn lukovima, a vrata I prozor rimske dvorane spojio je U
jedinstveni otvor radi
same turnjaãnice, koju je postavio takoder koristeái neke
ranije arhitektonske dijelove (na pr.
arhitrav s
Stambene novogradnje iz ranog srednjeg vijeka
poznamo
ostacima gradskih kuáa,
vrlo rijetko
I
fragmentarno u ranosrednjovjekovnim samostanima, dok su izvangradske
nastambe tog razdoblja sasvim
Gradska
iz ranog srednjeg vijeka suvana je u
iii manjim tragovima na
petnaestak mjesta u Splitu. Ka istno od Vestibula (danas u skiopu
zavoda
I, 1
Dalmacije), koja se dvjema svojim stranama oslanja na ranije zidove Diokiecijanove palaãe,
I
3
dragocjeni je primjer tog tipa1Bila je to
zgrada
tlocrta, vjerojatno S
II, 2
utilitarnom namjenom prizemija (konoba
iii
neka obrtna radnja), sa stambenim prvim
katom, koji je imao I poseban ulaz vanjskim
(t.zv. balatura) I s kuhinjom u drugom
katu, od koje su pronadeni ostaci nape.Sjeverna fasada zgrade, jedina vidijiva zbog okolnosti
je ta kuáa danas prva u bloku
kuáa, koje se nastavijaju prema istoku,
dovoljno elemenata za datiranje U
predromaniëko razdoblje. To su: karakteristiãna tehnika priklesanih lomljenaca;zidanih u
nepravilnim redovima kakve redovito nalazimo u
crkvenom graditeljstvu,oblici
I
gradnje prizemnog luka
I naroëito karakteristiãni dvostruki lukovi prozorskih
otvora
prvog
kata,
za
koje analogije
nalazimo u
vremenskom rasponu od
Kasnoantiëke
I
ranobizantinske Ravenne do
arhitekture u raznim dijelovima
Evrope.
Drugi primjer je zgrada zapadno od Vestibula u
Arhidakonovoj ulici koja je na
I, 2
±alost
prije zadnjeg rata, all su sreáom dokumentirani neki njeni osnovni elementi
II, 3
prije
Bila je to uska trokatnica, ôetvrtasta tlocrta
i
male
sa stambenim
prostorima u prvom I drugom katu
I
s kuhinjom u potkrovlju1
Oblici otvora I ovdje jasno
odreduju predromarôko razdoblje. Medu njima je
I
bifora
iz drugog kata,
ornament
jedini ostatak te zgrade
se do danas(Muzej grada
:a
stor'
3adala je
I
kuóa u ulici Dosud, takoder
u razdoblju izmedu
starom

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->