Nedjeljko Fabrio: Vjebanje ivota 2011./20120.

Vremenski kontekst teksta

Nedjeljko Fabrio roen je 1936. godine u Splitu. Fabrio je hrvatski pisac i dramatiar. Osnovnu kolu je polazio u Splitu u Rijeci, gimnaziju u Rijeci, a diplomirao je na Filozofskom fakulteta u Zagreba. Njegovi romani, osim Vjebanja ivota, su Berenikina kosa i Smrt Vronskog. Pisao je jo pripovijetke, drame i eseje, te prijevode s talijanskog jezika. Roman Vjebanje ivota, Nedjeljka Fabria moe se svrstati u povijesne romane, iako ne u najklasinijem smislu. Fabrio ne prikazuje samo povijesne dogaaje, ve njihov esto ruilaki, odraz u ivotima obinih, malih ljudi ije ivote pria prati. Vjebanje ivota je prvi dio Jadranske trilogije1. Vjebanje ivota je novopovijesni roman objavljen 1985. godine. Roman je u podnaslovu nazvan kronisterijom, a to je preuzeto iz Danuncijade V. Cara Emina. Roman je napisan 1891. godine. Fabrio objavljuje roman 1985. godine, u doba dok diktatura komunizma jo dri po zatvorima hrvatske domoljube. U to vrijeme Srbi zauzimaju sve vane poloaje. Fabrio govori i o tim nevoljama dok prikazuje kako Fumulo razgovara s mladiem koji mu je suradnik na eljeznici: Najgore je kad ti okupator
1

Drugi dio je Berenikina kosa

dolazi kao osloboditelj i kada govori tvojim jezikom i kad ga ti u svojoj vlastitoj kui prima kao brata. Tada e ti se dogoditi da e te on poeti oslobaati od tebe samog. Dok te posve ne oslobodi, to jest dok te ne bude vie. To jest dok ti ne postane on. Fabrijev osobni ivot povezan je s njegovim romanom. Naime, za Nacional je izjavio kako je u Rijeku doao kao desetogodinjak i sljedeih deset godina gledao kako iz Jugoslavije bjee Hrvati, Talijani, Slovenci. Kae da je gledao mrani spektakl povijesti i logino je da je kasnije poeo o tome pisati. Izjavio je i kako se trilogija temelji na sudbini njegove obitelji. Naime, roditelji njegove majke su Talijano koji su u 19. stoljeu doli u Split. Naime, Fabrio nam pokazuje kako povijest vjeba ivote pojedinaca neovisno kada i gdje su roeni. U romanu vidimo odreeni raskid s tradicionalnim povijesnim romanom, ve na poetku, kod prikazivanja godina. Naime, kod tipinih povijesnih romana, npr. enoinih, roman gotovo uvijek zapoinje godinom, smjetanjem radnje u vrijeme, i te su godine oznaene brojkom. Meutim, godine su kod Fabrija napisane rijeima. Naime, godine su tako oznaene jer nisu bitne za sudbine njegovih junaka, ni godine ni prostori. Sam Fabrio to iskazuje u sljedeim rijeima: U ljeto te, ili svejedno koje od tih godina... Nebitnost godina i prostora vidimo i u sljedeem: etrdeset i osme, u ime jedinsta drave, Be je ucjenjivao Petu i zakinuo svoje saveznike Hrvate. Sada etrdeset i sedme, u ime jedinstva drave Peta ucjenjuje Be i zakida svoje saveznike Hrvate. Milo za drago. A raun e im platiti saveznici Hrvati, sad i vazda i u vik vika rekao je Joi.

Opis i interpretacija djela

Roman prati uglavnom utjecaj politikih dogaaja na dvije rijeke obitelji od 1820. do 1955. godine. Naime, radnja poinje oko 1808. godine u Italiji. Prvo se upoznajemo s likom Carla i saznajemo da ga je otac ve sa osam godina poslao na rad u brodogradilite. Carlo je na brodogradilitu stalno sluao prie o obeanom gradu, Rijeci. Nakon svakakvih poslova, Carlo dolazi u Rijeku da pone novi ivot. Carlo je bio izvrstan u uarskom zanatu i posao mu je krenuo vrlo dobro. Nakon stjecanja imanja, Carlo se eni Fanicom, siromanom i vrijednom Hrvaticom. Kod roenja prvoga sina, Fanica je umrla pri porodu, a Carlo je osta sam sa sinom Fumulom. U etvrtom poglavlju Fabrio uvodi jo jednu obitelj u iji e se ivot umijeati burni povijesni dogaaji. Rije je o hrvatskoj obitelji Despot: otac Joi, majka Tonka i tri sina Jakov, Jovanin i Josip. to se tie povijesnog dijela, saznajemo da je u Rijeku dola hrvatska vojska pod zapovjednitvom bana Josipa Jelaia, te da je car Franjo imenovao Jelaia gubernatorom Rijeke. Fabrio opisuje niz povijesnih dogaaja koji slijede tih revolucionarnih godina. Takoer biljei dolazak Frana Kurelca u Rijeku i njegovu borbu za hrvatski jezik. Fumulo odrasta i prvi put se zaljubljuje u Maaricu Andor Zsuzsu, koja radi u putujuem kazalitu. Nakon to Zsuzsa nesretnim sliajem pogine, Fumulo postaje posjetilac kue ljubavi mame Flore.

Fumulo se u tridesetima oenio Ludovikom, po ocu Maaricom. Ludovika mu je rodila dvoje djece: Mafaldu i Amadea. Ona umire od epidemije kuge, a nakon nekog vremena umire mu i otac Carlo. S druge strane, kod obitelji Despot vlada neimatina. Joi je ozlijeen, a sinovi moraju preuzeti brigu za obitelj. U obitelji Despot vlada gorljivo hrvatstvo, koje se prenosi s koljena na koljeno. Tome u prilog ide i to to je Jakov u Rijeci stragao maarske i austrijske zastave i zavrio u pritvoru. Radnja drugog dijela romana poinje 1947. godine, uglavnom sjeanjima Mafalde, Fumulove keri koja je tad ve starica. Prianje poinje opisom putovanja djeaka Lucijana s obitelji brodom u Rijeku iz Zadra. N brodu upoznaju Vjenceslava Despota, Jakovljeva unuka. Naime, saznajemo i to da Mafalda ima sina Oresta, snahu i dvoje unuadi: Emiliju i Parsifala. Mafalda uvijek s mrnjom gleda doljake koji se nsatanjuju u Rijeci. To je naslijeeno od oca Fumula. Ona iz mladosti nosi uspomenu na borbu svog brata Amadea za talijansku Rijeku, a u demonstracijama, u kojima je skoro stradala, upoznala je i svog supruga Brunu. Njezin brat, Amadeo pobjegao je u Italiju i javio se u vojsku. U Prvom svjetskom ratu zajedno su poginuli Amadeo i Bruno. Zatim dolaze nemirne godine pred Drugi svjetski rat, budi se faizam. Mafalda se takoer sjea tih dana, tada su poeli iseljavati Hrvate iz Rijeke, a u sukobima je stradao njen otac Fumulo. Sahranjen je u obiteljskoj grobnici, ne otkrivi tajnu o porijeklu svoje majke.

Povratak u stvarnost prikazuje se kroz ivot Mafaldine obitelji nakon Drugog svjetskog rata. Sin Oreste mora suraivati s novom vlau da bi obitelj preivjela. Meutim, svi se jo uvijek nadaju da e Rijeka pripasti Italiji. Mafalda se sjea dana kada je Italija kapitulirala, dana kada se lako moglo prebjei u Italiju i kada su oni tu priliku propustili. Partizani zauzimaju grad. Na rijekim ulicama odvijaju se manifestacije i slavlja u kojima sudjeluju i Mafaldini unuci. I ona sama je u publici. Dolazi do novih povijesnih zbivanja na tim prostorima, zbivanjima koja se osjeaju u ivotu Mafaldine obitelji. To je pitanje Trsta, tj. stvaranje Slobodnog teritorija Trsta, podijeljenog na zonu A i zonu B. Zona A je prikljuena Italiji, a zona B Jugoslaviji. Mafalda saznaje da se njena unuka Emilija zaljubila u djeaka iz hrvatske gimnazije. Taj djeaj je Lucijano, isti onaj djeak iz prie s poetka drugog dijela knjige, koji je s obitelji doplovio iz Zadra u Rijeku. Emilijin otac je uasnut time. Talijani bjee preko granice. Prsifal, Emilijin brat takoer pokuava. Meutim, i on kao i mnogi drugi mladii ostavlja ivot na granici. Politiko rjeenje problema oko Trsta omoguava da svi koji ele odsele u Italiju. Mafalda je presretna, oni su se odluili preseliti. Na stanici se odvija dirljiv rastanak Emilije i Lucijana. Mafalda primjeuje Vjenceslava Despota kako s obitelji ulazi u vlak i kree u Italiju.

Osvrt Kreimira Nemeca i Viktora megaa

5

Prema Kreimiru Nemecu roman Vjebanje ivota od prve reenice razvija antiiluzionistiku pripovjednu strategiju, uvelike svojstvenu postmodernistikoj historiografskoj metafikciji. Vjebanje ivota, ali i ostali Fabrijevi romani iz duologije razvijaju koncepciju povijesti koja brie granice izmeu historiografije i fikcionalizacije. Nemec istie vanost uporabe razliita zateenog materijala, tj. vanost citiranja i prerade brojnih intertekstova u svrhu neprekidnog potvrivanja tekstualiziranosti povijesti. Intertekstovi su razliitog karaktera, npr. lanci iz raznih novina2, pisma3, stenogrami, leksikografske natuknice, izvjea, parole, govori, radijske vijeti, razni dokumenti, kuharski recepti i sl. U romanu nalazimo i knjievne i paraknjievne citate4. Prema Nemecu, intertekstovi pokrivaju iroko referencijalno polje, od pozivanja na slubenu povijest i otiske slubene povijesti do ugraivanja razliite civilizacijske grae. Fabrio takoer precizno navodi i izvore iz kojih su intertekstovi preuzeti te datum njihova nastanka. Nemec takoer navodi kako bi tradicionalni povijesni roman nastojao intertekstove to vie asimilirati, a Fabrio ih namjerno ostavlja vidljivim, tonije naglaava njihovu prisutnost. Fabrijeva historiografska fikcija pokazuje da literarna fikcija nikada ne moe imitirati ili predstavljati svijet, nego uvijek imitira ili predstavlja diskurse koji konstruiraju taj svijet. Prema Nemecu Vjebanje ivota je samosvjesni roman u kojem se propituje odnos izmeu umjetnosti i ivota, literature i stvarnosti.
2 3

Obzor, Slavenski jug, Pozor, Novi list Pismo Kukuljevia Jelaiu 4 Molitve, zaklinjanja, odlomci iz psalama, Danteovi stihovi, varirani Nazorovi stohovi, talijanska vinska pjesma itd.

Nemec

izdvaja

sljedei

ulomak

kao

primjer

tipine

crte

postmodernistike fikcije: Lucijane, koraaj gradom dok ne statsa za rtvu: tada e, nezamjetan pod kapom nebeskom, svoju naivnost sagati na ranju povijesti. Mogao sam priati o tebi Lucijane, i o tvojoj njenoj, gotovo djeakoj ljubavi, zapoeti odmah, ali sam radije izabrao dui, mnogo dui put, smatrajui da sam kao prialo duan ispripovijediti sve to znam o biologiji obitelji u koju e se, Lucijane, igrom sluaja, uplesti. Zamjerit e mi to, znam: ljudi su navikli objedovati s nogu, istodobno obavljati sto poslova, razgovarati u nedoreenim reenicama. Jo e mi vie zamjeriti to posiem za povijeu. Ah, kako je pria bez nje zabavna a prianje lako i neobavezno! Ali nisam ja zvao povijest, nisam ja izmislio povijest! Pa ona se sama, kao suh iak, nametnula i do krvi ranjivo, lijepila o moje pripovijedanje. Kada god sam zapoinjao priu, a kroz nju je, kao onaj grah iz bajke, bre-bolje prorastao dra i korov povijesti: jalovost, ludost, smrt. Zar je povijest neto drugo? Zar sam sve ovo zaista ja izmislio? U ovom ulomku vidljiva je svijest o vlastitom tekstu, naruavanje logike narativnih shvaanju kompetencija povijesti, prisnom komunikacijom razotkrivanje i transcendentalnog pripovjedaa i podreenog lika, metakomentar o o autorovom uspostavljanje, dekonstrukcija fikcionalne iluzije, razbijanje okvira pojavljivanjem naratora kao karaktera na razini prie i na razini diskursa.

Za zakljuak Nemec navodi da Fabrijev roman predstavlja visoko osvijetenu historiografsku metafikaciju u kojoj nalazimo sve tipine karakteristike postmodernistike poetike. Zanimljivo je da je i Viktor mega u svom lanku Povijesni roman danas istaknuo taj isti ulomak koji je istaknuo i Nemec. mega u tom ulomku vidi opreku izmeu povijesne zbilje u uem smislu, dakle zbilje oznaene politikim zbivanjima, i transhistorijskih vrijednosti koje izviru iz dispozicije gotovo rousseauovski shvaene ljudske naravi. mega takoer navodi kako piev transcendentalni pripovjeda demostrira vjebanje dvojbe u susretu s (politikom) povijesti. mega izdvaja pitanje: Zar povijest moe biti neto drugo nego jalovost, ludost, smrt? Nvodi kako je u tom retorikom pitanju znakovito da je semantiki opseg pojma povijest sveden na iskustvena podruja u kojima pretee nasilje, sluajnost, razaranja, prolaznost. Zmega navodi i da je paradoks modernog povijesnog romana, ne samo u Fabria, nego openito, to da prisutnost povijesti nije izazvana zanimanjem za svijet povijesti, nego prije svega spoznajom da je biljeg povijesti neizbjeiva signatura ljudskog ivota. Dakle, povijesni roman postaje sudite povijesti u ime onih vrijednosti koje je hostorija sukoba i nasilja obino prezirala ili zloupotrebljavala.

Vlastita interpretacija
Roman Vjebanje ivota zaista me ugodno iznenadio. Roman je prepun povijesnih zbivanja, ekstremnih stavova, nesretnih sudbina i neostvarenih snova. Zanimljivo je da u romanu nema posebno
8

individualiziranih likova. Svi likovi su vie-manje ravnopravno predstavljeni. Osim to se pisac izravno obraa samo Jakovu i Lucijanu. Jakovu kae sljedee: Kako te dobro razumijem, Jakove, kako te dobro razumijem: bubnja ti srce u grlu, bubrezi govore to bi usne htjele rei, drhturi kao ptie iz domovinskog gnijezda izbaeno na zimu politikog nevremena. Pisac ovdje, obraajui se Jakovu, na neki nain se obraa sebi, tj. u ovim rijeima vidimo upravo pisca. Naime, kao i Jakov, i Fabrio je domoljub, koji je zbog hrvatstva bio prognan. Nadasve je zanimljivo i to da Fabario grau najee preuzima iz novinskih lanaka. Naime, novine i jesu najprecizniji uvar obavijesti. Fabrijev roman prikazuje odnos pojedinca i povijesti, nacionalne politike i osobne ljubavi. Opreka izmeu Carla i Fumula je u politici. Naime, Carlo je politiki nezainteresiran ovjek, dok se njegov sin Fumulo osjea Talijanom i mrsko mu je sve hrvatsko. Fabrijev roman kao cjelina nije kontinuiran, sastavljen je od razliitih dijelova koji razbijaju narativni slijed. Tragian rastanak Emilije i Lucijana je jedna od dirljivijih scena hrvatske knjievnosti. Naime, sve je vidljivo iz sljedeih rijei: Kod izlaza, na rastanku mladi Frankovich prui Lucijanu ruku. Lucijan ne zamijeti ni straevu desnicu ni primijeti jedino da je ve kasna jesen i da je lie na stablima ispred kolodvora bijelo bijelo. I takoer u ovim rijeima: Nisu uli Uga, nita nisu uli, vie nipta shvaali, samo je Lucijan trao usporedo s vagonom, drao Emilijinu ruku u svojoj, ona

je stajala na prvoj stepenici vagona, dok im se prsti ne ispletu iz grevitog stiska a vlak pojuri i projuri pored Lucijana. Njihovu ljubav razdvaja politika, povijest, to je upravo tragino. U romanu vidimo opreku Lucijan i Mafalada. Lucijan na jednoj strani predstavlja ljubav, a Mafalda na drugoj strani politiku.

Literatura:

Fabrio, N. (2005.) Vjebanje ivota Kronisterija, Zagreb: Profil. http://www.nacional.hr/clanak/34811/nedjeljko-fabrio-zivotnikrug-majstora-obiteljskog-romana, stranica posjeena: 26. lipnja 2012.

Nemec, K. (1996.) Historiografska fikcija Nedjeljka Fabrija, u: Republika, br. 1-2, str. 49-53. Novak Prosperov, S. (2003.) Povijest hrvatske knjievnosti Od Baanske ploe do danas, Zagreb: Golden marketing, str. 527531.

Slavi, D. (2010.) Struktura Fabrijeva romana Vjebanje ivota (1985), lipnja 2012. http://hrcak.srce.hr/index.php? show=clanak&id_clanak_jezik=89269, stranica posjeena: 20.

mega, V. (1991.) Povijesni roman danas, u: Republika, br. 56, str. 58-75.

10

11