TRAGEDIJE

tekst NINA OEGQVI foto KNJIGA 'LEA DEUTSCH -ZAGREBAKAANNE'F~ANK'

j~t

PAVLA CINDRI

alaidovka Lea Deutsch bila je velika glumaka i plesna zvijezda meuratnog Zagreba, a njena popularnost je bila toliko velika da je njena slava prela granice tadanje Jugoslavije. Zvali su je "hrvatska Shirley Ternple", no njena karijera je naprasno prekinuta rasnim zakonima NDH i zadesila ju je sudbina Anne Frank. O Lei Deutsch godinama se utjelo, a onda je Pavao Cindri objavio o njoj biografiju, a Branko Ivanda snimio dokumentarac i igrani film "Lea i Darija" te ona sve vie postaje simbol stravine tragedije idovskog naroda u Hrvatskoj. Uskoro iz tiska izlazi i knjiga Snjeane Banovi "Drava i njezino kazalite", zapravo, njen doktorat, u kojoj autorica, izmeu ostaloga, opisuje kako je ustaka vlast NDH progonila idove, Srbe i masone u Hrvatskom narodnom kazalitu to e zasigurno razrijeiti brojne nedoumice o kazalinoj upravi u tom sramotnom razdo- . bIju hrvatske povijesti. LEA (DRAGICA) DEUTSCH roena je 1927.godine u dobrostojeoj graanskoj obitelji Stjepana Deutscha, uglednog zagrebakog odvjetnika, kojije kupio katnicu u Gundulievoj 29 i zajedno s obitelji uselio se u etverosobni stan na prvom katu. Kakoje zapisao Pavao Cindri, kojije godinama bio zaposlen kao lektor te kasnije u arhivu HNK-a,u biografskoj knjizi "Lea Deutsch zagrebaka Anne Frank" (objavljenoj nakon duge potrage za izdavaima u izdanju Profila), stan je bio podijeljen na odvjetniki ured i stambeni prostor, a prizeIIilje je iznajmljeno raznim obrtnicima. Cindri je najvie podataka dobio od Leine sestrine Vande Ausch, kojaje pohranila vane materijale u idovskoj opini u Zagrebu. Ti podaci pomogli su mu da rekonstruira njenu sudbinu gotovo do kraja. No knjigu nije uspio objaviti za vrijeme ivotajer po tvrdnjama njegova sina nije bilo zanimanja za tu temu. PO Cindrievim navodima, Deutsch je bio drutven ovjek i zanimljiv sugovornik, Stjepan koji se zanimao za kazalite i fotografiju. Majka Ivka roena Singer aktivno se bavila ahorn, a kako je bila pasionirana ljubiteljica kazalita, njihov dom redovno su posjeivali najpoznatiji kazalini umjetnici tog vremena, od Nine Vavre i Vike Podgorske do Boene Kraljeve, Marije Ruike-Strozzi, Josipa Bacha i Tita Strozzija. Lea Deutsch je bila vrlo posebno i napredno dijete. Njenu je nadarenost prva primijetila njena teta Vera Singer, nastavnica klavira, koja je savjetovala svojoj sestri Ivki da keri prui odgoj koji e omoguiti razvoj njenog talenta. S etiri i pol godine nauila je itati, a s pet i pisati, a okolinu je fasciniralo to je, iako malo dijete, imala otro zapaanje, te je po Cindrievim navodima, kritiki' popratila sve to je proitala. Od malih nogu pohaala je satove glume, plesa i klavira. Zato je uveni redatelj, dramski pisac i glumac Tito Strozzi predloio Leinim roditeljima da ju upiu u tada vrlo popularno kazalite Djeje carstvo, u kojem su izmeu dva rata glumi\i mnogi kasnije poznati glumci i plesai. Kazalite je vodio veliki entuzijast Miroslav irola, brat poznatog skladatelja Boidara irole, Strozzije bio glavni reda-

LEA DEUTSCH s dramskim tekstom koji je lako uila; istodobno naslovnica knjige Pavla Cindria 'Lea Deutsch - zagrebaka Anne Frank'

Lea Deutsch
roena je

1927.godine u dobrostojeoJ graanskoj obitelji. Njezin otac Stjepan bio je ugledan zagrebaki odvjetnik, zanimalo ga je kazalite i fotografija, a majka Ivka, koja se aktivno bavila ahom, takoer je voljela kazalite, stoga su njihov dom esto posjeivali najpoznatiji kazalini umjetnici toga doba

55

Feljton

SCENOGRAFIJA OPERETE 'UDO OD DJETETA', kojuz?!~B!i!~'"

su specijalno za Leu Deutsch napisali Tito Strazzi iJosip Dei, a izvedena je 1935. kada je posti- . gJa veliki uspjeh

=_-:

~ telj, a uitelj stepa baletni majstor europske karijere Rod Riff1er,kojije imao svoju plesnu kolu na mjestu dananje ljekarne na Trgu bana Jelaia. Riff1er,osjeki idov pravim imenom Rudolf Unger, kasnije je stradao u Jasenovcu. Balerina i baletna pedagoginja Sonja KastI sauvala je tri stare i prilino oteene role filma, koje je davnih godina snimao njezin otac. Na tom filmu zabiljeeni su brojni nastupi lanova Djejeg carstva u tadanjem Narodnom kazalitu. Toje jedini sauvani filmski materijal na kojem se vidi Lea Deutsch. LEA DEUTSCH je u Djejem 'carstvu upoznala Dariju Gasteiger, malu talentiranu glumicu i step plesaicu, koja je potjecala iz folksdojerske obitelji. Obje su bile fenomenalne - sjajno su stepale, pjevale i glumile, te su privlaile brojnu publiku na svoje predstave. Izmeu nje i Lee razvilo se veliko prijateljstvo, ali i zdrava konkurencija. To se posebno odrazilo na odnosu njihovih majki, kojije esto zbog efemernih stvari bio na rubu ekscesa. Kada je glasovita parika filmska kompanija Pathe, uvi za "hrvatsku ShirIey Temple", dola ou Zagreb i snimila o njoj kratki dokumentarac s idejom da ju pokuaju plasirati na europsko trite, odmah je reagirala majka Darije Gasteiger, te organizirala za svoju kersnimanje za berlinski UFA.Kako se uoi rata s dolaskom ustaa na vlast sve vie osjeao nadolazei pogrom idova, izmeu dvije obitelji stvorilo se iskreno prijateljstvo. Kako pie Cindri, ubrzo je iz Pariza stiglo pismo u kojem su Lei Deutsch ponudili godinu dana boravka u Parizu, dok ne naui francuski jezik, iz ega se moe zakljuiti da su od nje odluili napraviti francusku glumicu. No Lea je to odbila jer nije eljela napustiti Zagreb i prijatelje, "pogotovo dok ne proe premijera operete 'udo od djeteta'." Godine 1943. godine Leu odvode u Auschwitz, aDaria Gasteiger, zajedno s roditeljima, 1945. bjei pred partizanima u Austriju, i djevojice se nikada vie nisu vidjele. Prvu ulogu odigrala je s pet godina u tadanjem Velikom kazalitu glumei Prisku u Freudenreichovim "Graniarima", nakon ega je velika tragetkinja Mari56

Glasovita parika filmska kompanija Pathesnimila je o Lei kratki dokumentarac s idejom da je pokua plasirati na europsko trite

LEA DEUTSCH KAO PRISKA u Freudenreichovim 'Graniarima' 1932., to je bila njena prva vanija uloga u kazalitu

LEA DEUTSCH KAO JULlKA u opereti Emmericha Kalmana 'Grofica Marica' 1932. godine

LEA DEUTSCH SA ZINKOM VILFANKUNC za vrijeme pripremanja opere 'Oganj' Blagoja Berse, koju je reirao Tito Strozzi, a dirigirao Lovro Matai

LEA DEUTSCH I BRACO REISS, njen mali partner u predstavi 'Tonek i Tokica. s redateijem Alfonsom Varlijem, njenim duhovnim ocem

NACIONAL

ja Ruika Strozzi oduevljeno zapisala "da se rijetko. susree tako malo stvorenje koje s tolikom uvjerenou i neposrednou glumi i govori svoje pozamane tekstove". Ubrzo je nastupila kao julika u opereti "Grofica Marica" kojom je dirigirao Jakov Gotovac, a zatim i kao Alette u drami "Sestra Beatrice" gdje je glurnila i tadanja velika zvijezda Nina Vavra, supruga tadanjeg intendanta Josipa Bacha. Zbog nevjerojatnog uspjeha svoje keri, njen se otac vratio svom hobiju - fotografiji, i poeo je dokumentirati sve njene predstave. Lea Deutsch je najvie voljela rolu Arganove mlae keri Lujze iz Moliereove komedije "Urniljeni bolesnik" jer je "to bila osjeajna uloga u kojoj se mogla s19bodno kretati". Glumei tu efektnu ulogu, Lea Deutsch je upoznala redatelja Alfonsa Verlija, "kojije postao njen pokrovitelj i iduih sedam godina vodio ju je iz uspjeha u uspjeh". Kritika je tada zapisala da je Lea Deutsch "bila nenadmana - novo otkrie-i za publiku i za kritiku", tako da je tom efektnom ulogom gotovo zasjenila sve svoje partnere, ak i Augusta Cilia i Belu Krleu. Od tada je igrala s najveim zagrebakim glumcima tog vremena, od Boene Kraljeve i Vjekoslava Afria do Hinka Nuia i Ervine Dragman. Najzapaenije uloge ostvarila je kao Tokica u "Toneku i Tokici" 1933.i kao Gita u "udnovatim zgodama egrta Hlapia" 1934. u kojima joj je partner bio devetogodinji Braco Reiss. U obje predstave je bila glavna atrakcija. _ akon praizvedbe "egrta Hlapia" Ivana Brli Maurani je zapisala: 'Ja sam Hlapieve doivljaje napisala, a Braco Reiss i Lea Deutsch udabnuli su im ivot". Iako je tada imala samo est godina, kritika je hvalila "nj~n fenomenaIni talent" i prozralajuje Wunderkindom. Zatim je Tito Strozzi za nju napisao, a Josip Dei uglazbio operetu "udo od c:ljeIeta",koja je na praizvedbi doivjela nezapamen ~. Strozzi je bio i redatelj, a scenograf umjetnik ~ Trepe. Svi su bili opinjeni njenom izvedbom De, govorili su o njenoj genijalnosti, a kritiari su je nazivali "velikom umjetnicom", "malom Ljerkom ram", traili od nje intervjue, fotografirali je i uzdizali u zrijezde. Govorili su da "spaava kazaline blagajne" i "da mora u svijet jer u naoj maloj sitniavoj sredini nema dovoljno mogunosti za napredak". Kako je u meuvremenu umro Josip Bach, ravnatelj Drame i kuni prijarelj obitelji Deutsch, a Lea postala iznimno slavna, njen otac je s novom upravom kazalita - Brankom Gavellom kao ravnateljem Drame i Brankom enoom kao intendantom kazalita, uredio drukije honorare. Takoje Lea od tada dobivala za male uloge 100 dinara, a za glavne koje donose veliki prihod ak 1000 dinara. Pred rat, kao gimnazijaIka Tree enske realne gimnazije u Klaievoj ulici, gIumila je u Shakespearovoj "Zimskoj prii", koju je reirao Gavella, dokazujui "da izrasta il ozbiljnu glumicu". Zatim je 1940. igrala u drami "Spis 516",svojoj zadnjoj pravoj predstavi, a posljednji put je nastupala u HNK-u u scenskoj igri "iva ahovska igra" 15. oujka 1941. godine gdje je ona kao Igra, odjevena poput paa, vodila i publici objanjavala poteze, a njene prijateljice iz razreda glumile uloge ahovskih figura. Na kraju je izgovorila 250 stihova, zavrivi igru rijeima, koje su se kasnije smatrale "zlogukim, oprotajnim rjei14/2/2012

S BRAtOM REISSOM U 'TONEKU I TOKICl', kojaje 1933. na premijeri u Narodnom kazalitu doivjela ovacije, a Leu Deutsch kritiari su proglasili Wunderkindom udom od djeteta

i'

rna Lee Deutsch: "Evo vam vaih lovor vijenaca, i s time je naa igra svrena!" Nakon to je 1941. godine uspostavljena ustaka drava NDH odmah su doneseni rasni zakoni, kojima se idovima zabranjuje nastupanje u javnom ivotu, voenje privatnih poslova, a ubrzo se krenulo s konfiskacijom imovine. idovi su morali napustiti sjeverni dio Zagreba jer im je tamo bilo zabranjeno stanovati, a nisu smjeli posjeivati kavane, kazalita, kina, voziti se javnim prijevozom i odlaziti na kupalite. U nadi da e izbjei progon obitelj Deutsch je prela na katolianstvo, meutim, Lea je izbaena iz kazalita, kao i ostali idovi, a ubrzo i iz gimnazije. Naime, Zakonskom odredbom o zatiti narodne i arijevske kulture hrvatskog naroda, koju je NDH donijela 4. lipnja 1941.godine, idovima je bilo zabranjeno sudjelovanje u kreiranju kulturnog ivota zemlje. GLUMAC RELJA BAi, kao 6-godinji djeak zaljubljen u 9-godinju Leu Deutsch, viao ju je u to vrijeme "kako satima sjedi na klupi, odjevena u sivi kaputi sa utom zvijezdom preko ruke i tuno gleda u kazalinu

~adaje

Zidovima bilo zabranjeno sudjelovati u kreiranju kulturnog ivota, Lea je izbaena iz kazalita, i tada ju je 6-godinji Relja Bai znao vidati kako sjedi na klupi i satima tuno gleda u zgradu HNK

S IZVOAiMA DRAME 'SPIS BROJ S16' . Dubravkom Dujinom, Ninom Vavrom, Salkom Repakom, Matom Grkoviem idrugima

57

Feljton

1. Dr. Stjepan Deutsch, Lein

otac, jedini koji je preivio holokaust 2. Glumica Nina Vavra, velika Leina oboavateljica i prijateljica obitelji Deutsch 3. Saa, Lein mladi brat 4. Josip Bach, ravnatelj Drame HNK 1933. godine
l

Kako navodi Snjeana Banovi u svoioj knjizi, Zidovi su nazivani 'pogubnim nametnicima' koji su 'umjetnost yretvorili u obican razvrat'

~ zgradu u kojoj je nekada bila zvijezda, a sada nije smjereta 'Barun Trenk' idovskog skladatelja Sreka Albinila ni ui u zgradu". To svjedoanstvo toliko je potreslo ja. Konzulat je inzistirao da se navedeno djelo vie ne Ivandu da je odluio snimiti film o sudbini Lee Deutsizvodi na sceni, ali je ukazao i na hitnost 'udaljavanja' ch. Pripremajui se za snimanje, razgovarao je s desesvih umjetnika idovskog porijekla iz kazalita. Kako je cima ljudi, a zatim je na tavanu nekad lijepe katnice u toga dana na repertoaru bio Gotovev 'Ero s onoga sviGundulievoj 29 gdje je ivjela Lea Deutsch pronaao jeta' u kojem je ulogu Sime pjevao idov Leo Mirkovi, staru krinju njene obitelji. U njoj je bilo puno pranjauprava je uspjela za njega ishoditi dozvolu, ali samo za vih pravnikih knjiga njena oca odvjetnika, njene note i tu izvedbu", kae Snjeana Banovi dodavi daje nepotpisani intendant na kraju rezignirano ustvrdio da e se stare klizaljke, te kolski trokut na kojem je rukom napisala fonetski "Lea Daj". To razotkriva enigmu kako se opereta, inae omiljeni anr zagrebake publike, moi vrlo malo izvoditi, jer su libretisti u veini bili idovi. izgovaralo njezino prezime. IVANDA NAM JE ISPRiAO da se u to vrijeme irio Svi lanovi kazalita nehrvatskog porijekla, ali i oni u braku s osobama nehrvatskog porijekla, odmah su glas da je tadanji intendant Hrvatskog dravnog kazalita Duan anko, pisac i diplomat, bio glavni krivac morali ispuniti tzv. Izjave o rasnoj pripadnosti. To je rezultiralo time da su svi umjetnici, zainteresirani za to Lea nije bila spaena. "Meutim, glumac Josip Bobi posao u kazalitu, morali upisati i podatke o vjeri i poriMarotti mi je rekao da to nije istina: upravo se anjeklu poput "rimokatolike vjere kao to su i moji rodiko, koji je povremeno dolazio u ustakoj uniformi na telji bili iste vjere", "ispravan Hrvat", "nacionalno svjeposao, borio rukama i nogama da joj spasi ivot", rekao stan Hrvat" ili "istokrvni arijevac". Tako se dogodilo . je Ivanda. Meutim, Snjeana Banovi u svojoj knjizi da su ve u prvim mjesecima NDH otputeni iz kazali"Drava i njezino kazalite" otkriva da je anko odmah ta mnogi umjetnici idovi, primjerice, operetna subrena poetku svog mandata, a u dogovoru s Milom Budata Margita Dubaji, iako su i ona i njezin suprug, dramkom, ministrom bogotovlja i nastave, najavio ieski i operetni glumac pravoslavne vjere Dejan Duba} nje i repertoara i osoblja u Hrvatskom dravnom kazai, preli na grkokatoliku vjeru. Otputene su i dramlitu. Objavio je tekst "Etika osnova ustatva" u kojem ske glumice Paula Herzberger i Ivica Tanhofer, supruse otro obruio na "srbstvo, jugoslavenstvo, idovstvo, masoneriju, lenjinizam i stari bolesni liberalizam", , ga glumca i redatelja Tomislava Tanhofera. Najuren je zakljuivi da-jedino ustatvo moe "razjuriti to leglo i Gjuro Deutsch, prva violina orkestra, bez obzira na to to je u Izjavi o rasnoj pripadnosti napisao da je "pokrtrulea i uspostaviti jedan autoritet u slubi za ope dobro i moralnost", kojuje on poistovjetio s pojmom sloten" zajedno sa suprugom Marijom ro. Unger. Operni solist Leo Mirkovijo je ostao u angamanu, ali nije bode. Kako su vlasti NDH od osnutka drave pokrenubio na sceni, no ubrzo je uhapen i interniran u logor iz le bjesomunu harangu protiv komunista, Srba, idova kojeg je pobjegao u Italiju gdje se pridruio partizanii Roma, poloaj idova u kazalitu je postao vrlo teak. ma. Jedini idov kojije uspio ostati cijelo vrijeme trajaPO navodima Snjeane Banovi, idovi su nazivani nja NDH u kazalitu, napominje Snjeana Banovi, bio "pogubnim nametnicima" koji su "umjetnost pretvorili u-obian razvrat". I prije uvoenja rasnih zakona protiv .je Josip Thune, druga violina u orkestru, koji je preao na katoliku vjeru, no vjerojatno mu je ostanak u kazaidova u travnju 1941.godine, u kazalitu se protestiralo litu olakala injenica to mu je supruga bila katolkinja. protiv izvoenja djela idovskih autora, jer su se idovi "Neki autori su tvrdili da je anko u duhu kransmatrali prijetnjom na gospodarskom i kulturnom plaske ljubavi titio u kazalitu idove, Srbe ikomuniste, a nu kao "najorganiziranija sila na svijetu" koja je "glazbu posebno se istie sluaj dirigenta Milana Sachsa, koji je uinila divljatvom, slikarstvo ruglom pravoj umjetnood njega nastavio redovito primati plau i pomoi u hrasti, a kazalite izlobom gluposti i svinjarija". "Problem ni, lijekovima", nastavlja Snjeana Banovi. "No, istina sa idovima u kazalitu iskrsnuo je jer je njemaki konje da je Sachs pokrten zajedno sa suprugom u srpnju zulat upozorio kazalinu upravu i ministra Budaka da 1941.godine, te bio zatien od samog Eugena Dide Kvaje pred njemakim asnicima i vojnicima izvedena opeNACIONAL

58

----------~--------~

------------------------------.---=------"--';-

ternika, koji je traio da se protiv branog para Sachs ne primjenjuju nikakve prisilne mjere. anko je u tom sluaju, kao vjerni lan 'pokreta' samo posluao tu visoku instancu. Da intendant Duan anko nije imao prema idovima posebnog sentimenta pokazuje i injenica da se ubrzo uselio u vilu idovskog industrijalca Dragana Klaia (Klajna) u Hercegovakoj ulici 76, ija je sudbina do danas ostala nepoznata." KAO I IDOVI, i masoni su udaljeni iz kazalita. Prvo su dirigent Kreimir Baranovi i ravnatelj Drame Josip Badali zavrili u zatvoru u Staroj Gradici, a zatim su maknuti dramaturg Slavko Batui, te operni solisti Josip Kriaj i Drago Hri. Zatim su na red doli Srbi. S repertoara je skinuta tragikomedija "Rastanak na mostu" srpskih dramatiara Rae Plaovia i Milana okovia, i to usprkos tome to je taj komad kod publike doivio velik uspjeh. Zatim je provedena racija i u kazalitu su uhapeni brojni pravoslavci, a meu njima su se nali, izmeu ostalih, i glumica Bela Krlea, te redatelji Branko Gavella i Tito Strozzi, Hrvat, koji je zbog druge enidbe s ruskom balerinom preao na pravoslavnu vjeru. Naime, Katolika crkva mu ne bi dopustila drugi brak. U zatvoru u Petrinjskoj ostali su osam dana i zatim su otili kuama. akon tog incidenta, svi Srbi koji su eljeli ostati raditi u kazalitu, preli su na katolianstvo ili grkokatoliku veru, kao to su uinili Gavella i Strozzi. "Za Belu Krleu se pak ustanovilo da je bila krtena kao katoliko dijete, no to nije bila istina jer je na popisu stanovnitva iz 1941.bila oznaena kao Srpkinja i Krleina ena", objasnila je Snjeana Banovi. U kazalitu je situacija postajala sve neizdrljivija. Kazalite je sve vie igralo ulogu propagandnog stroja ustakog reima izbog toga je jedna grupa umjetnika, okupljena oko velikog glumca Vjekoslava Afria, komunista i antifaista, poela ozbiljno razmiljati o bijegu u partizane. Trebali su pobjei iz kazalita ve u jesen 1941. godine, meutim, njihov odlazak je mjesecima bio odgaan zbog "tehnikih razloga". Glumci su nevoljko pripremali novu' predstavu "Razbojnik i Faust", a nakon etvrte izvedbe, bijeg je konano organiziran. Svi su bili pomno odjeveni, pie Snjeana Banovi, primjerice, Afri u "sveanom tamnom odelu s krombi zimskim kaputom, borsalino eirom na glavi i konim rukavicama te s kartom prvog razreda u depu". Putovali su eljeznicom, a u selu Donje Dubrave sili su s vlaka i nali vezu te produili do zaselka Mirii gdje su ve istoga dana odigrali prvu partizansku predstavu. Njihov odlazak iz kazalita izazvao je ogroman odjek i "odjeknuo je kao bomba" u intelektualnim krugovima Zagreba. Tek poslije njih u partizane su krenuli Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovai, te mlai glumci Mladen erment i Josip Marotti. Nakon tog slavnog bijega, anko je zatraio od Ustakog redarstva da mu dostavi popis politikih sumnjivaca u kazalitu, na kojem su se nali Branko Gavella, Dubravko Dujin, Boena Kraljeva, Tito Strozzi i drugi umjetnici. Oekivalo se da ustake vlati nee progoniti Leu Deutsch zbog njene velike popularnosti, no to se nije dogodilo. ak je napisala pismo Ministarstvu unutranjih poslova i zamolila ih da joj priznaju primjenu paragrafa 6 Zakona o rasama po kojem poglavar drave moe zaslunim osobama priznati sva prava kao ioso14/2/2012

Novi ivot

Innsbrucku

Kada je Branko Ivanda odLuio snimiti fiLm o Lei Deutsch, prvo dokumentarac, a zatim i igrani fiLm, uspio je uz . pomo svojih bosanskih veza pronai Dariju Gasteiger, Leinu koLegicu ali i konkurenticu iz kazalita Djeje carstvo. ivjeLa je u Innsbrucku s nekoliko pasa i na poetku se niega nije sjeaLa.BiLaje potresena, no kako su joj uspomene poeLe navirati, tako se poela prisjeati i hrvatskog jezika, koji je qotovo zaboravila, kao i nekih nemiLih dogaaja iz tog razdobLja. PrisjetiLa se i koLegica balerina, jedino se nije mogLa sjetiti Lee. Ivanda je tu amneziju protumaio time da su biLe toliko duboko povezane i da ju je njena smrt pogodila do te mjere da je sva sjeanja o Lei duboko potisnula: lako je Daria Gasteiger preivjela, a Lea Deutsch je posta La rtvom holokausta, rat im je objema prekinuo karijere.

GLUMICA KLARA NAKA kao Lea Deutsch u jilmu 'Lea iDarija: odabrana na audiciji meu 200 djevojica

-- -.
_'lO

PLAKAT ZA FILM O LEI DEUTSCH kojije snimio Branko Ivanda, a trenutano se prikazuje u zagrebakim kinima

bama arijevskog podrijetla. Svoje preporuke su dostavi, li i neki od velikih kazalinih umjetnika, kao to su bili Nina Vavra-Bach i Jakov Gotovca. Meutim, odgovor nije stizao, a obitelj Deutsch, koja je oduvijek bila prohrvatski orijentirana i nikad se nije, kako navodi Cindri, bavila idovskom promidbom, pomalo naivno ke ekala pozitivno rjeenje. No sve je bilo uzaludno. Nacistika politika istrebljenja idova ila je nezaustavljivim tokom. Nakon uhienja i likvidacije idova, koji se nisu pokrstili, na red su doli pokrteni idovi i oni iz mjeovitih brakova. U svibnju 1942. ustake vlasti oduzimaju im stan i dodjeljuju ga 'mladom ustakom dunosniku, koji se divio Lei Deutsch od ranije. On ih ostavlja da ive u svom stanu, a sebi uzima samo manji dio tako da se obitelj Deutsch nije trebala seliti il predgrae. Poetkom 1943. idovskoj opini i rabinu Miroslavu alomu Freibergeru polazi za rukom da 11idovske djece prebaci u Palestinu. Uskoro je organizirao novi transport s popisom od 28 djece meu kojima je trebala biti i Lea Deutsch, zavedena s netonim datumom roenja, no taj transport je otkazan. Za obitelj Deutsch angairali su se mnogi poznati i nepoznati Zagrepani, glumci Tito Strozzi, te par Vika Podgorska i Hinko Nui, ali nisu je uspjeli spasiti. Pokuao ju je spasiti fiktivnim brakom i mladi ustaa, koji se uselio u dio njihova stana, ali njena majka nije na to htjela pristati, jer je Lea jo bila maloljetna. Obitelj Deutsch pokuali su spasiti i "obini" ljudi: organizirali su put do Karlovca gdje su se trebali spojiti s partizanima, ali na alost morali su se vratiti u Zagreb jer se nisu uspjeli spojiti s "vezom". GESTAPO I USTAKA vlast uhapsili su u noi s 2. na 3. svibnja 1913. godine sve preostale idove u Zagrebu - njih 1700, a meu njima i Leu Deutsch, zajedno s majkom 1 mlaim bratom Saom. Deportirali su ih u stonom vagonu gdje je bilo 75 ljudi u Auschwitz. Imala je 16godina. Postoji dokumentacija o pogibiji majke i mlaeg brata, no mala Lea je imala slabo srce zbog preboljene difterije i umrla je jo na putu. Kao i 25 drugih idova. Svjedoci dre da je njeno srce prepuklo od tuge, jer nije mogla izdrati bol i gorinu, koja ju je zgromiia. Njen se otac uspio spasiti jer se sakrio kao pacijent, obolio od zaraznog onog trahoma u Bolnici Sestara milosrdnica na odjelu dr. Vilka Panca, oftalmologa. Tada se jo naivno vjerovalo da ene i djecu ustae nee dirati. Kad bi policija dola u bolnicu, on bi im rekao: "Moete ui, ali na svoju odgovornost." I policija nikad nije ulazila. Stjepan Deutsch umro je 1959. u Zagrebu i pokopan je na idovskom dijelu groblja na Mirogoju, a na grobu je i Leina slika. cl
59