Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Razvoj kondicijske pripreme sportaša

Razvoj kondicijske pripreme sportaša

Ratings: (0)|Views: 144 |Likes:
Published by Zrinko Čustonja

More info:

Categories:Types, Research
Published by: Zrinko Čustonja on Aug 24, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/24/2012

pdf

text

original

 
33
Meðunarodni znanstveno-struèni skup
KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljaèe 2003.
  O  P  Æ  E  T  E  M  E
1. UVOD
Rijeè trening latinskog je podrijetla i potjeèe od glagola «trehere» to znaèi vuæi, izvlaèiti. Kao pojam pojavljujese u starofrancuskom, a èini se da je zajedno s Normanima prela iz Francuske u Englesku. U Engleskoj seupotrebljava u konjièkom sportu gdje se oblikuje novo znaèenje  izvoðenje konja iz tale s ciljem obuæavanja, poveæavanja sposobnosti, treniranja. Najvjerojatnije je iz konjièkog sporta pojam «trening» prenesen i u sportu cijelosti. Za sada nije moguæe ustanoviti kada je rijeè «trening» poprimila svoje dananje znaèenje u sportu(Reindell, Roskamm, Gerschler, 1964.). Rijeè «kondicija» vuèe etimoloke korijene takoðer iz latinskog jezikaod rijeèi «conditio» to znaèi uvjet, uvjetovano stanje (Kureliæ 1967.).Osobine kondicijskog treninga, kao jednog od vidova ili dijelova sportskog treninga, i njegov razvoj u prolosti bili su relativno rijetko u sreditu pozornosti povjesnièara sporta. Vjerojatno je vie razloga zato je to tako.Pokuavajuæi uæi u povijesna razmatranja raznih znaèajki kondicijskog treninga i kondicijske pripreme suoèilismo se s vjerojatno jednim od glavnih razloga, s problemom s kojim su se susretali i brojni drugi istraivaèi kojisu pokuali dokuèiti i ponuditi odgovore na pitanja o povijesnom razvoju kondicijske pripreme. Povijest je znanostkoja se temelji na izvorima i nedostatak pravih povijesnih vrela problem je koji povijesnu znanost gura u podruèjespekulacija i nagaðanja. Upravo mali broj izvora o kondicijskom treningu u prolosti pokazao se kao ozbiljan problem. Problem je bio zapravo u jednoj od glavnih osobina treninga, a to je da se trening dogaða u interakcijisportaa i trenera i kao takav ostaje zatvoren u tom uskom krugu. Rijetko nailazimo na zapise ili ostale tragoveu vremenu koje su treneri, a jo rjeðe sami sportai ostavili o metodama, vjebama i naèinima rada sa svojimsportaima. Zbog toga je teko pratiti razvoj i osobitosti kondicijskog treninga tijekom povijesti. Tek u 19. stoljeæu pojavljuju se prvi ozbiljniji pokuaji biljeenja i prve preporuke o kondicijskom treningu
1
. Meðutim, uvijek namostaje utjena èinjenica da zavrni proizvod treninga, a to je natjecanje, odnosno, rezultat  sportsko postignuæe,kroz povijest relativno dobro moemo pratiti.S obzirom na to da ljudi koji su nastanjivali podruèja prvih civilizacija prije vie od 5000 godina nisu bili nimalointelektualno inferiorniji no to smo mi danas, a tjelesno je vjebanje jedna od biotièkih potreba èovjeka, sasvim je izvjesno da su vrlo rano uoèili svu korist i dobre strane tjelesnog vjebanja i sporta, ali i potrebu za sustavnim bavljenjem sportom tj. redovitim vjebanjem - provoðenjem «treninga».
2. KONDICIJSKA PRIPREMA DO 19. STOLJEÆA
Postoje dokazi o primjeni kondicijskog treninga (toènije treninga snage s optereæenjima) u mnogim ranimcivilizacijama. Takav trening je bio vrlo raznolik i primjenjivao se kako za razvoj sposobnosti sportaa, takoi u vojne svrhe. (T.Todd, 1985.) U Egipatskim grobnicama (oko 2500 g. pr. Kr) otkriveni su umjetnièki radovina zidovima koji su prikazivali razne manifestacije snage i natjecanja u snazi. Tako postoje prikazi starihEgipæana kako podiu vreæe s pijeskom jednom rukom iznad glave. Stanovnici antièke Irske su se natjecaliu bacanju kamena jo prije 3800. godina. Na drugoj strani svijeta u Kini upotrebljavali su se testovi snage za
PREGLED RAZVOJA KONDICIJSKE PRIPREME
Zrinko Èustonja
1
, Zdenko Jajèeviæ
2
1
student poslijediplomskog studija na Kineziolokom fakultetu Sveuèilita u Zagrebu
2
Kinezioloki fakultet Sveuèilita u Zagrebu
1
Sasvim je razumljivo da se tada jo ne pojavljuje «kondicijski trening» kao skupni pojam koji obuhvaæa «proces unapreðenjamotorièkih i funkcionalnih sposobnosti, morfolokih karakteristika, za tu svrhu potrebnih motorièkih znanja te zdravstvenog stanjasportaa», veæ se govori o treningu odreðenih motorièkih i funkcionalnih sposobnosti koje prema dananjim podjelama sportskogtreninga pripadaju podruèju kondicijskog treninga. Najèeæe su to snaga i izdrljivost.
 
  O  P  Æ  E  T  E  M  E
34
Zrinko Èustonja, Zdenko Jajèeviæ
PREGLED RAZVOJA KONDICIJSKE PRIPREME
vrijeme dinastije Chou (1122.-255. g. pr. Kr.). Sasvim je izvjesno da su mnoge civilizacije prije samih Grka iliRimljana trenirali i koristili snagu u svrhu zabave ili vojnih potreba. Ono to nam danas nije poznato jesu metodetreninga i programi koji su se koristili za poveæanje snage (W. Kraemer, 2002.).Prema W. Kraemeru u antièkoj Grèkoj zabiljeena su podizanja velikih tereta Bibona i Emastusa jo tijekom6. st. pr. Kr. Takvi zadaci ukljuèivali su podizanja velikih kamenja razlièitih teina i velièina. Nisu koristili jednoobrazne naèine podizanja tereta. Moda je najèuveniji Grk poznat po svojoj snazi bio Milon iz Krotonaiz 6. st. pr. K. Pripisuju mu zasluge za prvu upotrebu progresivnog treninga s optereæenjem. Tijekom 4 godinesvaki dan je nosio najprije mlado tele na leðima sve dok bik nije dosegao svoju punu velièinu. Stari Grci su koristilivjebe za razvoj snage i u vojne svrhe. Jedan od najranijih oblika natjecanja u bodybuildingu pronalazimo u podacima o grèkom polisu Sparti koja je bila poznata po svojem ustroju u kojem je sve, a najvie tjelesnovjebanje
2
, bilo podreðeno izrazito vojnoj orijentaciji. Spartanci su paradirali goli i ocjenjivani su na temeljurazvijenosti miiæne mase. Oni koji ne bi zadovoljili kriterije okrutno su kanjavani. Poznati grèki lijeènik Galen(129.-199.) vjerojatno je prvi lijeènik koji je govorio o uèincima treninga snage, promovira koritenje tereta iopisuje vjebe jaèanja (W. Kraemer, 2002.). Galen takoðer opisuje i ruène utege  haltere, koje su grèkiatletièari isprva koristili prilikom skoka u dalj, a kasnije su imali otprilike sliènu svrhu koju danas imaju jednoruèniutezi tj. buèice (T.Todd, 1985.). Galen je mnogo radio s gladijatorima kojima je ivot ovisio o njihovoj snazi.Grci prvi organiziraju trening prema odreðenim razdobljima. Tako na olimpijskim igrama nisu mogli sudjelovationi koji nisu mogli potvrditi da su se barem 10 mjeseci spremali za sudjelovanje na olimpijskim igrama. Takoðer su morali mjesec dana prije samog poèetka natjecanja na olimpijskim igrama boraviti u Olimpiji gdje tijekomtog razdoblja treniraju sa svojim trenerima, ali pod nadzorom sudaca. Bila je to prva primjena periodizacije usportu, to nam svjedoèi o svjesnosti znaèaja duge pripreme koji je poprimio i odreðeni organizacijski oblik.(J. Pedemonte
3
, 1986., Matveev, 1964.). Lucije Flavije Filostrat (170.  244/249.) napisao je djelo o grèkomsportu i antièkim olimpijskim igrama u kojem govori o svojevrsnim sportskim zvijezdama onog doba, prikazujenaèin ivota i rada trenera i sportaa, kao i njihove meðusobne odnose. To djelo pod nazivom Gymnasticus(u grèkom originalu - Peri gynaeikhe) danas predstavlja vrlo vaan izvor za prouèavanje antièkog sporta.Filostrat, nam izmeðu ostalog, govori o tome kako trener koji prenosi svoja bogata iskustva na svoje uèeniketreba posjedovati i veliko znanje o trenerskoj znanosti «koja nije ni u èemu nieg reda od ostalih znanosti»(Filostrat, I)
4
jer bez tih znanja i iskustava sigurno ne bi bilo napretka. Govori o naèinu treniranja koji se koristiu njegovo doba (prva polovica 3. stoljeæa) koje je prema njemu «nepravilan i bez snage» (Filostrat, II). Uzadaæe trenera (u originalnom tekstu Filostrat govori o gimnastu
5
, ali prevoditelj, èini se samoinicijativno,gimnasta prevodi kao trenera) prema Filostratu spadaju:«oslobaðanje od suvinih materija (op.a. redukcija tjelesne teine), omekavanje otvrdlih udova (op.a. razvojgibljivosti) ili pak debljanje (op.a. jaèanje) nekog od njih, odnosno njihovo preformiranje (op.a. razvoj pojedinihmiiænih skupina) kao i zagrijavanje spadaju u zvanje gimnasta. Pedotrib ili ne razumije ove stvari ili ih pogreno primjenjuje» (Filostrat, XIV)Iz navedenog citata sasvim je izvjesno da gimnasti predstavljaju antièke kondicijske trenere s gotovo istimzaduenjima i opisom djelatnosti kao i dananji kondicijski treneri. Pedotribi, kao treneri zadueni za tehnièku
2
Usp. Sinicin, S. D. (1947). Izvodi iz istorije fizièke kulture (Grèka i Rim). Beograd: Centralni odbor fiskulturnog saveza Jugoslavije.i Mudriniæ, M. (1932). Historija telesnog vebanja (I. dio). Zagreb: Tiskara C. Albrecht.
3
J. Pedemonte navodi prema Schurakowskij, E. N. (1940). Historical Summary of Pedagogy in the Ancient Time. Moscow.; Petrov,J. N. (1938). Historical Outline of Physical Culture. Moscow. i Lewden P. (1956). Lentraineur dathetisme. Paris.
4
Autori su prevod Bore Jovanoviæa prilagodili Hrvatskom jeziku
5
gimnasti su ljudi koji pripremaju natjecatelje u okviru atletike (agonistarh) ili hrvanja (ksistarh), no nisu bili usko specijalizirani jer se bave i teorijom gimnastike (tj. vjebanja; gimnastika na jeziku antièke Grèke znaèi vjebati gol, vjebati bez odjeæe) i povezuju jes drugim znanostima, a naroèito medicinom. Predstavljaju visokokvalificirani kadar u sportu antièke Grèke. Razlikuju se od pedotriba (pajdotriba) koji takoðer sudjeluju u treningu sportaa. Èini se da je pedotrib (grè. Tribo, trivo  pripremati, pais, paidos  djete) radio sa sportaima mlaðih uzrasnih kategorija i to prije svega na tehnièkoj i taktièkoj obuci. «Pedorib upoznaje s hrvaèkimzahvatima, uèi pogodnim prilikama napadu i raspodjeli snage i kako se moe braniti ili kako moe svladati onoga koji se brani. Sveovo moe uèiti i gimnast ukoliko atleta jo nezna.» (Filostrat, XIV). Aristotel takoðer dijeli pedotribe od gimnasta i kae da pedotrib brine za vjebanje mladih u odreðenoj disciplini, dok gimnast vodi brigu o generalnoj graði njihovih tijela.
 
35
Meðunarodni znanstveno-struèni skup
KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA
Zagrebaèki velesajam, Zagreb, 21. i 22. veljaèe 2003.
  O  P  Æ  E  T  E  M  E
i taktièku pripremu, rade po uputama i pod nadzorom gimnasta koji su zadueni za kondicijsku pripremu, tj. brinu se o generalnoj graði tijela sportaa.Gimnasti su pratili i privatni ivot svojih sportaa, te su nerijetko i intervenirali. (usp. Filostrat, XXI-XXIV)Gimnasti moraju moæi prosuditi karakter svojih sportaa i detaljno ispitati graðu njihovog tijela, tj. «podvrgnutivjebaèa pregledu u cilju utvrðivanja kakva mu je priroda i za to je sposoban» (Filostrat, XXVI) prije poèetkazajednièkog treniranja. Filostrat navodi neke od metoda kondicijskog treninga koje su antièki sportai koristili:«trening se nekada sastojao u tome da su pojedinci vukli teke terete, drugi su se uputali u nadmetanje u brzini s konjima i zeèevima; drugi opet su ispravljali i krivili debele eljezne ploèe; drugi su uprezali pored snanogvola i vukli plug, neki su lomili biku vrat, pa ponekad èak i lavovima akaè Naksosa plivao je oko obale otokaiznoseæi ruke na puèinu (op.a. vjerojatno plivanje kraul tehnikom) èime je ujedno vjebao ruke i cijelo tijelo.»(Filostrat, XLIII)U antièkoj Grèkoj panja se posveæivala i prehrani sportaa, pa su postojali èak i struènjaci za prehranu  alpiti.(Jajèeviæ, 1997., str. 15)«hrana im je bila nepeèen i bez kvasca jeèmeni kruh, goveðe, bivolje, ovèje, kozje meso otuda su vjebali bez obolijevanja i kasno su starilineki su se natjecali na osam, a neki i na devet olimpija» (Filostrat, XLIII)Filostrat napominje da su u njegovo vrijeme sportai «netrenirani mekuci» (Filostrat, XLIV) i da je «maenje prodrlo u trenersku znanost. Medicina je bila prva koja je mazila». (Filostrat, XLIV) Filostrat govoti i o«trenerskom tetrasu» (Filostrat, XLVII):«Pod tetrasom podrazumijevamo niz vjebi koje se izvode tijekom èetiri uzastopna dana. Prvi dan pripremaatletu, drugog se podie napor, treæeg sputa rad i najzad èetvrti ga dri u osrednjoj kondiciji. (op.a. govori seo intenzitetu rada tijekom èetiri dana) Pripremna vjeba sastoji se iz pokreta koji su kratkotrajno naporni i brzi,a koji pripreme atletu i usmjere ga na predstojeæi rad; napornija vjebanja su neumoljivo ispoljavanja snagekoja se krije u samoj njegovoj (op.a. sportaevoj) prirodi; vjeba opadajuæe napornosti je takvo kretanje kojevraæa atletu u normalno stanje; onaj dan koji odrava atletu u srednjoj kondiciji, pouèava ga izbjegavanju protivnika, ali ne dozvoljava da on njemu (op.a. sportau) izbjegne.» (Filostrat, XLVII)Ovo su dokazi da se treningu u antièkoj Grèkoj pristupalo sistematski i da je postojao, barem jedan, razraðenisustav treninga koji je bio u irokoj upotrebi. Èetiri opisana dana predstavljaju, upotrebljavajuæi dananjuterminologiju, jedan trenani mikrociklus koji se uzastopno ponavljao vie puta i bio je osnova treninga u antièkojGrèkoj. Filostrat, protivnik takvog unaprijed planiranog treninga, mislio je da trener mora slobodno vjebatisvakog sportaa ovisno o njegovom psihièkom stanju i vremenskoj situaciji. Osim toga suci u Olimpiji tijekomkvalifikacijskog mjeseca nisu doputali primjenu tih metoda (usp. Filostrat, LIV), jer su drali da se na treningune smiju koristiti unaprijed planirane vjebe, veæ da treba uvijek raditi po programu koji se pripremi ovisno otrenutnom stanju sportaa. Razlikuje vrijeme natjecanja i vrijeme za pripremu za natjecanje (usp. Filostrat, XI).Znali su za moguænost i metode treninga za poveæanje miiæne mase. (usp. Filostrat, XIV, XLIII) Koristekontinuirani i diskontinuirani (intervalni) trening. (usp. Filostrat, XLII) Razlikuju, prilièno detaljno, nekeantropoloke osobine koje mora posjedovati sporta za pojedini sport (usp. Filostrat, XXIX-XLI) i koriste ih prilikom selekcije. Prate tijek treninga prema boji koe (usp. Filostrat, XXIX), a mogli su utvrditi i stanje pretreniranosti. (usp. Filostrat, LIII) Vrlo dobro su im poznate razne metode oporavka (masae, plivanje, saune, prehrana). Filostrat daje i niz preporuka za trening mladih sportaa (usp. Filostrat, XLVI) i kae: «èinei druge greke. Mladog atletu svlaèe i treniraju kao odraslog mukarca». (Filostrat, XLVI)Filostratovo djelo izvor je od neprocijenjive vrijednosti za prouèavanje i razumijevanje «trenerske znanosti» prije vie od 1800 godina. To su najstariji dokazi o postojanju promiljene i sustavne kondicijske pripremesportaa, ali i o promiljanju trenerskog poziva kao znanosti i svojevrsne umjetnosti (usp. Filostrat, XXVIII)koju Filostrat stavlja u rang medicine ili filozofije.Koritenje vjebi za razvoj snage u vojne svrhe koristi se i u rimskom carstvu. Vojnici treniraju pod punomratnom opremom. Rimski vojnici i gladijatori èesto su vjebali uvaavajuæi princip prema kojem optereæenjeu vjebanju treba biti veæe nego to je u stvarnim uvjetima borbe, te su tako u trenane svrhe koristili maèevetee od onih koje su koristili u borbi ne bi li ojaèali ruke i poboljali svoje vjetine baratanja maèevima. (T.Todd,1985., W. Kraemer, 2002.)Prema W. Kraemeru, slijedeæe razdoblje koje je znatno pridonijelo unapreðenju kondicijskog treninga (prijesvega treninga snage) jest razdoblje renesanse. Znanstvenici iz toga razdoblja, Camerarius i Montaigne,

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->