PRIJEVOD! BIBLIJE HRVATSKA PROTESTANTSKA BIBLIJSKO-PREVODILACKA radicija hevatskoga biblijskog prevodi dugo je bila gotovo zanemarenim podrugjem iserazivanja u hevatsko} biblicistiei, knjizevnosti 1 kulturi. Tek je u godinama izlaska Zagrebacke Biblije i potom katolickoy liturgijskog lekcionara (1968.~1973.) poristao interes za proucavanjem i vrednovanjem ove bastine koji, uw manje oscilaeije, ne zamire ni do danas. Ipak, mnogi djelomicni i potpuni hrvatski bibliski prijevodt Sto se u vecem broju pojavljuju od ‘osamdesetih godina prosloga stolieca, stall su samo rubno dotaknuti hhevatskoj knjizevnoj { biblijsko- prevodilackoj kritici, Povijest prevodenja Biblije na ‘ivi hevatski jezik zasvjedocena je od 14, stoljeca, najprije u lekcionarima Giturgijskim knjigama koje sadr2e svetopisamska citanja po odredenom redu)', a potom u djelomicnim 1 potpunim prijevodima. Vecinu tih biblijskih prijevoda priredii su katoli¢ki biblicari, no dijelom su ove bastine i relativno brojna protestantska biblijska izdanja, od koji su ncka Siro} vjernickoj javnosti ‘gotovo i nepoznata Uraska izdanja u 16. stoljecu Protestantsko nacelo Sola Scriptura razbudilo je i interes za prevodenjem svetopisamskih tekstova nna narodne jezike, sto je bilo gotovo programatsko djelovanje ranog 6 - apvenrisriéki PREGLED BASTINA protestantizma. U tome su dubu, “okupljeni oko svoga biblisko- prevodilackog zavoda u Urachu/ ‘Tibingenu (Njemacka), djelovali i hevatski protestanti, nastoject svetopisamske tekstove prereci takvim narodnim jezikom koji bi bio sto razumjiviji u svim hevatskim ‘emljama, a istodobno prihvathiv i pravoslavnome i mustimanskome balkanskom 2iviju, Premda je ovo nastojanje bilo ponajprije -vjerovjesnicko-propagandisticke boje i pomalo utopiiski utemeljeno, ono je yak osvijetlilo put daljnjim jezienim i kulturnopoliti¢kim stremljenjima ‘medu mnogim hrvatskim dijalektima hrvatski protestanti preferiralt su primorskoistarski govor Cakavskoga nharjegja) trebalo se odrediti u smjeru standardiziranja jednoy opceprihvacenoga knjizevnog jezika No ova konstatacija, premda danas jznimno vazna, ipak je samo usputno naslijede rane hrvatske biblisko- prevodilacke protestantike; njezino shvacanje jezicne uloge ipak je bilo primarno orijentirino na komunikacijski i transmisijski aspekt’ bila toliko bitna knjizevna pojavnost jezika, vee vise njegov ‘znacaj kao seedstva prenosenja biblijskospasenjske poruke. (Od 1561. do 1565. realiziran je uu Urachu projekt prevodenja Biblije nna zivi hrvatski jezik. 1562/63. tiskano je prvo hrvatsko izdanje Novoga zavjeta glagoljicom', a 1563, nna cirilici, Ola izdanja tiskana su dvodijelno, u nakladi od 1.000 primjeraka, osim prvoga dijela sglagoljskoga Novog zavjeta koji je tiskan u 2.000 primjeraka.® Prevoditelji su bili Stipan Konzul i Antun Dalmatin, a prijevod je pripremljen “po najboljem latinskom, injemackom i kranjskom prijevodu’.® Kao prediosci koristena su bibliska izdanja Erezmova, Lutherova i ‘Trubarova, no takoder i tekstovi hrvatskih lekcionara, te razni prijevodi Vulgate. Sacuvan je i tskani primjerak Proroka iz 1564., koje st. vjerojatno preveli Leonard Mercerie, Juraj Cvecie i Juraj Juricié, Kako sua ‘duh katolicke obnove (ili, po protestantskoj terminologiji: katolicke protureformacije) protestantske knjige rnakon zatvaranja uraske tiskare uuglavnom unistene, nije poznato je li bilo prevedeno i tiskano jos starozavjetnih knjiga — premda se ‘opravdano pretpostavija da je vee ‘ijeli Stari zavjet bio pripremljen za tisak,” Uz prijevode biblijskih kajiga, hhrvatski protestanti izdavali sui ‘stale bogosluzne i vjerske poucne knjige (wjerovania, katekizme, postile dr). Kroatizirana Vuk-Danigiéeva Biblija Obnova protestantskog pokreta nna hrvatskom prostoru u drugoj polovini 19. stoljeca pospjesena je i dielovanjem protestantskih bibliskih ddrustava, napose aktivnostima British ‘and Foreign Bible Society (FBS). Iniijska drustva su udruzenjaPRIJEVOD! BIBLE ens KonzulDalmatinov glagoljski Novi zavjet t= 1562, pojedinaca iz razlictih krscanskih denominacija, okupljenihy na dragovoljno] osnovi, koja se formiraju s ciljem da sire Bibliju u prijevodima nna narodnim jezicima, Staraju se 7 kvalitetu prijevoda (prevodenje i revizja biblijskih tekstova), ali takoder i za smanjivanje troskova tiskanja i distribucije, kako bi se Biblija ili njezini dijelovi mogli raspacavati u Sto vecoj kolidin i biti dostupni najsirim slojevima stanovnistva po najpovoljnijim mogueim cijenama. Suvremena biblijska, 4 8 njima manje-vise poverana misijska drustva, osnivaju se tijekom 18. i prve polovine 19. stoljeca, uglavnom u protestantskim scedinama njemackih i anglosaksonskihy zemalja 1851. British and Foreign Bible Soctety otkupliuje Karadzicev srpski prijevod Novoga zayjeta" te potom dogovara s Burom Daniéi¢em izradu starozavjetnoga prijevoda. Premda je potpuno srpsko izdanje Danicic- Karadziceve Biblije objavljeno 1868. ‘vee od 1863. BFBS razmatea ideju perpen TERY ae posebnoga prijevoda za hrvatsko podrueje. Projekt je djelomicno ostvaren 1877. kada uw redakeijt ogoslava Suleka izlazi pohrvacena veraija Novoga zayjeta i Psalama, a u cijelosti je realiziran 1895. kada Milan ReSetar kroatizira cjelokupnu Danici: Karadzicevu Bibliju (tzv. "Pregledano iadanje") Kako je na juznoslavenskom prostoru upravo ova Biblija najyise Sirena od strane BFBSa, naisla je ma iznimnu prijemljivost w ovdasnjim protestantskim krugovima, Premda nije priredena izravno iz izvornika (Karadzic je, uz staroslavenski cerkveni tekst, Koristio i paraleini rrusko-staroskavenski tekst te njemacki Lutherov prijevod, a imao je uvida i u mnoge druge europske prijevode; Danicic je Psalme preveo iz ruskog. prijevoda sto ga je priredio hebraist Pavski, dok je potom cijeli Stari zayjet prireden na temeli ‘Tremelliusova latinskoga prijevoda) ‘ova je Biblija u ovdasnjim protestantskim crkvama usvojena cak i do razine bogostuznog textusa NOVI ZAVJI GOSPODINA NASEGA ISUKRSTA PREVEO. Karadzicev Novt zavjet, kroatizirano tzdanje receptusa. Jako nikad odobren od strane Katolicke i Pravoslavne erkve, prijevod je prihwacan i medu sirim ‘pukom, a kasniji bibljski prijevodi vvecinskih crkava dugo se nist oslobodili njegova utjecaja Protestantska recepcija Zagrebacke Biblije ‘Monumentalni projekt izdavanja Zagrebacke Biblie podrzala je i domaéa protestantska javnost, Ova Biblija pocinje potiskivati Danicic- Karadaicev prijevod u protestantskim sredinama, postajuci novim standardnim bibliskim tekstom u cerkvenoj i uopée vjerskoj uporabi Prvotnoj popularizaciji Zagrebacke Bibkje dijelom pridonost i zagrebacki ‘aptisticki nakladnik Duhoona Stuarnost koji 1970., wz dopustenje ‘Stuarnostt, iadaje 100,000 primjeraka Wwanova Evandelja? ‘Medu brojaim osvrtima sckulamih i vjerskih autora na jexieno-knjizevne znacajke Zagrebacke Biblije primijeceno je i nekoliko ADVENTISTICKI PREGLED + 7PRIJEVODI BIBLIJE Biblijska tzdanja Duhovne Stearnosti radova s protestantske strane. Jedan je od takvih originalnih doprinosa i jarada komparativne stlisicke analize Danici¢Karadziceve, Sari¢eve i Zageebacke Biblije, koju je priredila Burdica Garvanovic."” Knjiga o Kristu Duhovna Stvarnost objavila je 1982. Novi zanjet #ivim rijecima — Knjiga 0 Kristu. Ovo je prvi hrvatski protestantski bibljski (novozavjetni) Prijevod objavijen u 20. stoljecu Prireden je 5 engleskog predloska, a tuvidom 4 u postojece hrvatske prijevode, Prevoditelji su bili Branko Lovrec, Mirjana Lovrec i Zeljko Grujic. Izdanje je majavijeno i “objavijeno kao parafrazirani prepricani prijevod, po nacelu “misao za misao”, koji koristi suvremene i lakorazumijive rijeci svakidasnjega govornog jezika. Nazivaju ga ponckad i slobodnim ili dinami¢kim prijevodom, Premda su prevoditeji koristili rezultate gotovo svih vaznijih raniih hrvatskih 4 ostalih kroatiziranih, biblijskih izdanja, pretezno se ipak naslanjaju na engleski, takoder vee parafrazisani predlozak, poznat pod naslovom The Living Bible, Priredio ga je u Sjedinjenim Americkim Draavama Kenneth Taylor, pocevsi ga objavhivati od 1962. godine. Danas je 8 - aovenristi6x! PREGLED Taylorova Biblija poznata u svome timski priredenom revidiranom i2danju, pod nazivom New Living Translation (1996). Hirvatskom izdanju Knjige 0 Kristu prethodio je prijevod Poslanice Rimljanima pod nazivom Pokrenite se Yjudi (1971.), prigodom ije je promocije odrzan u zagrebackoj Baptistickoj erkvi biblijsko-ekumenski skup na kojemu su sudjelovali renomirani katolicki i protestantski bogoslovi @B. Duda, J Fucak, J. Turcinovie, V. Deutsch, J Horak i de.). Knjiga’o Kristu objavijena je u tri izdanja, te w brojaim separatima. Nakladnicka prava prenijeta su potom na International Bible Society koji je ‘dao prirediti revidirano izdanie, dostupno zasad samo u ontine verziji" Nedovréeni prijevod Jamesa A. Williamsa ‘James Archie Williams (1947.— 1980.) bio je baptisticki teolog Koji je predavao na Teoloskom fakultet “Matija Viacie lirik" u Zagrebu i na Baptistickoj teoloskoj skoli u Novome Sadu., Sudjelovao je na seminarima 0 biblijskom prevodenju u onganizaciji Sedinjenih biblifskih drustava Wnited Bible Societies, UBS) 7a prevoditelje ¥ podrugja bivse Jugosiavije. Intenzivno je bio ukljucen 'u projekt pripreme Knjige 0 Kristu, ‘obavijajucl teolosku redakturu ovoga prijevoda. Istodobno je pripremao i svoj dinamicki peijevod Evandelja po Ivanu, a preveo je i dijelove Staroga zayjeta, Sacuvani su rukopisi veces Ja njegova prijevoda i komentara Ivanova Evandelja Koji jos Cekaju na ‘objavlivanje. Prijevodi Branka Dakoviéa (04 1989. pojavijuju se prijevodi Branka Pakoviéa, Nastali unutar biblicistike i teologije Kristove orkve brace (teolosko-crkvena tradicija pokreta tzv. Plymouthske brace), @ i objavijeni uw nakladi njihovih, 1. postali su svojedobno ‘medu ostalim domacim ‘uglavaom neoprotestantskim. ‘erkvama, Postoje ti izdanja Novoga zavjeta i jedno cijele Biblije”, kao t ‘vise prigodnih separata. Impresumi se pozivaju na hebrejski i gecki izvornik, no ovo je naslanjanje neizravno, jet se autor primamno sluzio engleskim Darbyjevim prijevodom, njemackom Fiberfelder Biblijom, te francuskim prijevodom Louisa Segonda, Segondov prijevod bio je donekle poznat medu hrvatskim protestantskim pastorima a i u Sirim kkulturnim keugovima,"* dok su, osim ‘medu biblicarima, Darbyjevi prijevodi Cajemacki, francuski i engleski) bili ‘uglavnom nepoznati izvan erkvenih stedina Kristove erkve brace. To su strogo doslovni, rijec-z1-rijee rijevodi, koji u prevodnom jeziku nastoje poptuno odraziti i groke ‘geamaticke kategorije. Temelje se, primjerice za Novi zavjet, na krritickim tekstovima koji su u ono vrijeme prevoditeljima bili raspolozivi Griesbach, Lachmann, Scholz, Tischendorf i dr.), a ruzradena je poschna metodologija za utvrdivanje najyjerodostojniih varijanti, s koristenjem Textusa Receptusa sluéajevima kad se ostall kriticki tekstovi ne podudaraju ‘akovicey je prijevod takoder doslovan, gotovo ropski, s osloncem na slicno priredene predloske: ‘Tendencija je prijevoda takoder rijec- zasijec na svim mjestima gdje prema autorovo} prosudbi postoji prihvatjiva razumljivost, Ovakva je metoda nada posljedovala specificnim jezikom,PRWEVOD! BIBLIJE SVETO PISMO STAROGA I NOVOGA ZAVJETA Ne Zavjet i BOL Prijevodi Branka Dakovica stilom i gramatikom. Denominacijska boja zapaza se dijelom u izboru leksike, a ponajvise u biljeskama ispod teksta Izdanja Bure Martinjaka George Duro Martinjak, koji 2ivi u Kanadi gdje samostalno djeluje neovisno © bilo kojoj hrvatskoj protestantskoj erkvi, izdao je, uz nekoliko ranije objavljenih separata, Dvojezieni hrvatsko-engleski Novi zavjet 1995., a 1998. samozvano je obavio “reviziju" Sariceve Biblije i objavio je bez deuterokanonskih knjiga."* Ivdanja su tiskana uw skromnom tiraau i upitnoj kvalitet akon reakeije sarajevskoes Nadbiskupskog ordinarijata (1999.) glede krsenja autorskih prava, revidirano izdanje Sari¢eve Biblije uglavnom je povuceno iz distribucije."" Martinjakova izdanja jos uvijek su dostupna u online verzijama.” Novi zavjet po Prihvaéenom tekstu Ivan Vetané objavio je 1998 Novi zavjet po Prihwacenom tekst, 2eleei se vee (pod)naslovom jasno distancirati od kasniih krtikih iadanja novozayjetnoga grckog teksta (od novijih: Soden, Merk, Nestle, Alland i dr.) koja su danas preferirana kako od biblicara, tako i od bibljskih komisija samih Sjedinjenih bibliskih drustava. Takozvani grcki tradicionalni tekst, na temelju kojega je prireden poznati Authorised Version (King James Version, KJV) iz 1611. a koji je kao grcki tekst izdavan od Ertzma, R. Stephanus, T. Beze, pa sve do konaeno uobli¢enog teksta u leidenskim izdanjima brace Fleevier 1624. 1 1633., ogranicen je poznavanjem bibliskih eukopisa do pocetka 17. stoljeca, Naknadnim pronalaskom dotad nepoznatih Diblijskih rukopisa, osobito sredinom 19, stolje¢a, pristupljeno je revizijama i KJV Biblije koje se nastavljaju sve do nasih dana, ‘Vrrari¢ je, medutim, sljedbenik cerkvene tradicije koja prvotni predlozak KJV Biblije smatea tradicionalnim tekstom pravovjemog, krscanstva i drat ga autenticnijim ‘odnosu na kasnija kriti¢ka izdanja ‘grckoga novozayjetnog teksta, Potonja se dakle smateaju manje vierodostojnijim, a i kompromisnijim ut pogledu biblijsko-prevodilacke ‘ekumenske suradnje protestanata i kaolika Novi zavjet po Prihvacenom ekstu dobrodosao je kao nadopun: ostalim postojecim prijevodima, ali tada uz nugan kriti¢ki aparat koji Bi osvjetlio sve vaznije inatice. ijecko zajednitko protestantsko izdanje Novi zavjet u prijevodu Rubena Knezevica"” (2001.) prireden je $ kritickog teksta 27. izdanja grokoga Novog zavjeta Nestle-Alanda, uz konzultiranje i dosadasnjihy hevatskih standardnih prevodilackih sjesenja. Primijenjena je metoda formalne koresponclencije gdje god to vorbene mogucnosti hrvatskoga jezika dopustaju, a nastojalo se pritom uvaziti i zahtjeve 2a jasnocom 4 razumljivoscu prevodnog, jezika, U tom je smislu ovo standardni. prijevod koji uvazava tridicionalno usvojena rjeSenja u dosadasnjim nrvatskim prijevodima, posebice u onima koji slijede slicnu prevodilacku metodu, ali takoder nastoji i prereci ne! mjesta u svjetlu novijih biblisko teoloskih saznanja. Rad na prijevodu posebno je pomno pracen s jezicne strane: u {razenju optimatnih ckvivalenata za prijenos jezika i misli izvornika pribjegavalo se i blagom arhaiziranju, hastojeci, poradi vjemosti izsi¢aja, Sto vie sacuvati gréke gramati¢ke kategorije. Istodobno, pokusalo se stilom pribliziti danasnjem citatelju posebice laganom depatetizacijom u Vntariéev prijevod Novi zavjet ADVENTISTICKI PREGLED +9PRIJEVOD! BIBLE setvi poston cal rie istine-Evanelje sore mart ms errs sap Dal Leto ee aatelasin o P eeuurenae oie = me tsa ts vr Component idwems,"dayam Bog Gorposina ne : me mronalepuraey 2te Peestiesans sicher sole ‘Tekst Postanice Hfezanima tz prijevoda R. Knedevica i kritickog tsdanja grékog novozaujetnog teksta Nestle-Alanda Prijevod Rubena Knezevica, hrvatsko i bosansko izdanje 10 -aovenmistick PREGLED ‘odinosu. na postojece sliéno priredene (katolicke) prijevode.”” Projekt je obiljezen Sirim, cekumenskim sastavom urednickoga i suradni¢koga tima (adventisti, aptisti, bratske erkve, katolici, pentekostalci), premda je sam projekt zacet unutar domacih baptistickih kkrugova, Na temelju ovoga hrvatskog, prijevoda, bosanski lingvist Senahid Halilovie priredio je i izdanje na suvremenom bosanskom jezik Objavijeno dosad vee u Sest izdanja. Novi zavjet — Suvremeni prijevod Ogledno izdanje Novors zayjeta — suveement prievod® 2003.) ostvareno je a organizacji Krisfove rkve (denominacija masala okvint fiw. pokreta obnove:), Pajevod je paiveden timsk, pod vodstvomPRIJEVOD! BIBLE Mladena Jovanovica. U podiozi je americka Easy-to-Read Version koja pretezno naglasava komunikacijski aspekt poruke, izrazen u sto jednostaynijem obliku (leksi¢ki minimum), a zabacena je formalna strana izvornika. Glas koncila svojedobno se izricito negativno ‘odredio prema ovome prijevodu,* dovodeci u pitanje njegovu toenost i Gjelovitost. U odnosu na prevodilackojezicna rjesenja u standardnim hrvatskim prijevodima, kritika je na mjestu, no ona se nije ‘osvmnula na nakanu ovog ipak nestandardnog prijevoda 1 specificnost njegove prevodilacke metode. Jer, uz ncka prevodilacka i jeziena poboljsanja, ovaj prijevod moze ipak naci svoje mjesto kao eventuaina dopuna nekomu standardnome prijevodu, posebice u mladoj vjernickoj populaciji, kao i medu onima koji se prvi put susrecu s biblijskom i vjersko-erkvenom terminologijom. Projekt u tijeku Premda protestantski biblijski prijevodi ne nose odobrenja katoliekih erkvenih viasti, sto ograni¢uje njihovu uporabu kod katoliékih vjernika, oni su i za kKatolicku stranu vazni poradi ckumenskog upoznavanja i izgradnje biblijsko-teoloskog dialogs Protestantske cxkve (u zen i svijetu) Cesto su pak prakticirale iaradu svojih, pojedinaenih denominacijskih prijevoda ~ prema je danas sve vise prepoznathiviie nastojanje k zajednickim projektima bibliskog prevodenja, uz suradnju i s katolickom stranom gdjegod je to ‘moguce. Tako posljednjih godina hrvatski katolicki i protestantski biblieari suraduju pri Hreatsleome bibliskom drustew w peipremi novoga, zajednickog prijevoda Biblije koji Ce obje strane koristti za pastoralnokatchetske namjene. Ruben Knezevié * Ovaj rad kract je iavod iz studiie © Unevatskim protestantskim bibliskim Prijevodima, koja je u pripremi. Jos Stzetii prkaz vee je objavlien pod naslovom “Hrvatski protestants bibliski Prijevodi” w Bibi danas (Zagreb, Hevatsko katolicko biblisko djelo) be. 4~ 2008, st. 9-10. Rukopisni fragment najstarie dosid sacuvanoga, Korculanskoga lekcionara (14. st), cuva seu madarskome Nacionalnom muzej w Budimpest. Usp. FUCAK, Jerko. Sest stoljeca hrvatskoga leicionara uw sklopu jedanaest stljeca Inevatskogs glagojasva, Zagreb, Kescanska sadasnjost, 1975., str. 7, 199-200, st 1 * Usp, BARTOLIC, Zvonie Kojizevni rad Stipana Konzula i krug hurvatskih protestanskih pisaca, U: Sjevernohmvatske teme. Kaiji I, studi. Cakovec, Zins, 1980, se. 69-70, * Pret del Novoga testan vvatom jes vsi tin evangelist i Dijane Apustolsko, iz mnozih jazikov vopsceni sadasni ¥ azumni irvack jazik, po Antonu Dalmatia, + Stipa Istrianu sida prvo vemo simacen ., V Tubing, 1562 / Drugi del». ¥ kom se zadre apostolske Epistole V Tubing, 1563, + Podiei 0 nakladt prema: BUEAR, Franjo ~ FANCEV, Franjo, Fibliograija hrvatske protestanske knjizewnosti zt reformacie. U. Starine (Kajiga XXXIX), Zagreb, JAZ, 1938, ste 65-81 ® Span Konzul { Antun Dalmatia, w predgovorima glagoiskom i cinicnom 2 Novoga zavjeta, Usp. 'ARAPOVIC, Bors. Hrvatska Biblia slagolicom, cinlicom i latinicom. U Proroci MDLXI Prvotisak Proroka Staroga Zavjeta na hrvatskom jezik Studija& presik. Priredio Boris Arapovi. Mostar, Sveutliste u Mostar, si 15. * Karadzicev sepski prievod Novoga zayjeta prvotno je objaviien 1847, u Dect, tt vlastitoj naklad. Vise o Vuk:Danicicevoj bibl us KUZMIC, Peter. VukeDanicicevo Sveto Pismo i biliska desta. Zagreb, ‘Krscanslea suaSnjost, 1983. *Istnito syjedo. Evandelje po Ivan Zagreb, Duhiovna Stvarnost, 1970. ® GARVANOVIC, Durdica Komparativna stlisticka analiza ssuvremenih bibliskih prijevoda na havats it sspskt jeaik, Maggstarski cad na Fiozofskom fakultet u) Zagreb * ewwwarbibleserver.com ° Prigodom 25. godisnjice smrt J. A Williamsa objaljen je abornik “Posalt mene” (Novi Sad~Zagreb, TF “Novi Sa “TF "M. Viacie Mirik”, 2005,, Ur. R Knezevie 4 ¥. Zahore’) u koji je ubdjucen izhor tz Williamsovih radova, Kao 4 prilozi njegovih suradnika Novi Zavjet. Zagrebacko izdanje Zageed, Keistova Cekva Brave / “Bratski vjesmik”, (1989). 1993, | 1994. objavijeno 2.13. izdanje s Psalmima; Sveto Pismo taroga 1 Novoga Zavjetz. Rijeka, Udruga Novi zaujet — Suvrement prijevod krscana 22 promicanje duhovne kulture (2000 WU NSK Zagreb (signatura: GZGM 37 neyj 11) postoji graficka mapa Vinglija Nevjestica (Paris, Virll, 1976.) w koj} je Segondov prijevod Pjesme ad ‘Nakladom Croatian/ Bosnian Bible ‘Outreach Ministry Langley B.C. Canada), ZOVKIC, Mato, Nastanak | tr idanja Sariceva'prijevoda Svetoga Pisma, Predavanje odréano 19. 1. 2002. na sarajevskog Vrhbosanko) katolickoj teologi "Na web stranici Croatian Bosnian bible Outreach, http: ‘www bibletoyou.com/ “» Puscine, Rijee iskrene, 1998; Rijeka/Krasica, Udruga krscana/2iva ace 2005. © Rijeka, Bibijsko drusteo pri Medunarodnom centnt 2a 2ivot, 2001 Usp. GARVANOVICPOROBIA, urdica. Jos jedan prijevod Novog zavjeta 1: Znact vremena (Zagreb, CIB Znaci Vremena), God. 2002, 26), be. 4, st. 31 ® Zagreb, Sujetski bibljstt [prevodilackt centar / Institut za biblijshe ‘Stuaige w Zageebu, Kuslanova 21, 2003, ® Restoration Movement, 13sta0 tridesetth godina 19. stoljeca Sedinjenim Americkim Dreavama, 2 Nasi izgovort. Kakav je to prijevod Novoga zavjeta? U: Glas koncila (Zagreb, Nadbiskupski duhovni sob), Broj 4,26, 1. 2008., st 19. ADVENTISTICKI PREGLED « 11