Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
5Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Terry Eagleton - Uspon i Pad Teorije (28-42)

Terry Eagleton - Uspon i Pad Teorije (28-42)

Ratings: (0)|Views: 93 |Likes:
Published by Marta Glazar

More info:

Published by: Marta Glazar on Sep 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/04/2013

pdf

text

original

 
Umijeće tumačenja rođena je iz susreta naše kulture s ljudima iz raznih kolonija.Kulturalne ideje mijenjaju se zajedno sa svijetom koji odražavaju. Kulturalna teorijamora objasniti vlastiti povijesni nastanak, procvat i uvenuće. Ova teorija nastala jeu razdoblju između 1965. i 1980. godine – to razdoblje je poznato po mnogimvažnim teoretičarima koji su stvorili određena utemeljiteljska djela. Kulturalnateorija se pojavila u jedinim godinama nakon Drugog svjetskog rata u kojima je navlast došla krajnja politička ljevica, da bi ubrzo zatim nestala.Razdoblje kulturalne teorije ima duboko korijenje u: borbama za građanska prava,studentskim pobunama, nacionalnim oslobodilačkim frontama, proturatnim iprotunuklearnim kampanjama, nastanku ženskog pokreta i vrhunca kulturnogpokreta.-razdoblje medija, popularne kulture, subkulture i kulta mladosti – o njima segovori kao o velikim kulturnim silama-razdoblje potrkog drtva
-
razdoblje u kojem su hijerarhija i tradicija bile predmet satiričnih napadaNove kulturne ideje uvjeravale su nas u savršenost sadašnjosti i budućnost punubezgraničnih mogućnosti. One su i nastale u doba kapitalizma – kada je pitanjekulture bilo uzdignuto na višu razinu, iako je zapravo kultura tradicionalno bilapotpuno suprotna kapitalizmu. Kultura se bavila vrijednostima, a ne cijenama; onimmoralnim, a ne materijalnim; pametnim, a ne filistarskim. Ona je označavalakultiviranje ljudskih sposobnosti.Šezdesetih i sedamdesetih godina, kultura je počela podrazumijevati film, izgled,modu, životni stil, marketing, reklame i komunikacijske medije. Kultura postaježivotno sredstvo, dio novoartikuliranih umjetnika i kritičara iz radničke klase.Koji je pravi način korištenja znanja?
-
Oni koji su znanje htjeli pretvoriti u vojni i tehnološki hardver te tehnikeadministrativne kontrole.-Oni koji su u znanju vidjeli mogućnost promjene i političke emancipacije.Neke političke borbe tog razdoblja bile su manje uspješnije od drugih. Studentskipokret kasnih šezdesetih godina nije spriječio visoko školstvo da se još više zatvoriu strukture vojne moći i industrijske eksploatacije. Ali on je postavio izazov i pitanjeo važnosti humanističkih znanosti u svemu tome. Plod tog izazova bila je kulturalnateorija. U teoriji uvijek postoji nešto narcisoidno.Na mjestima gdje su kolonijalne vlasti svrgnute, postavljene su nekolonijalne. UEuropi su i dalje postojale komunistke stranke koje su na pobude novihdruštvenih snaga reagirale represivno. S pojavom eurokomunizma, one izabiru putreformizma. Primjerice, ženski je pokret izmijenio velik dio kulturne zapadne klime.Elitizam-nešto lai zlin od antisemitizma-junak rada, radnik, postao je pobjedonosni predmet marketinga
-
takav politički pobunjenički populizam ucrtao je put potrošačkoj kulturiosamdesetih i devedesetih
TERRY EAGELTON
Uspon i pad teorije
 
-kapitalizam traži čovjeka koji će na radnome mjestu biti razumno obuzdan, au golemim marketima anarhično razuzdanStrukturalizam, nova intelektualna moda, bio je na određeni način radikalan, aliistodobno i tehnokratski. Dok je preispitivao postojeći društveni poredak ujedno ga je i održavao. Poststrukturalizam i postmodernnizam pokazali su se na sličan načindvosmislenima; svrgavali su metafizičke temelje društva srednje klase, ali su ihmijenjali vlastitim relativizmom.Postmodernisti i neoliberali-skeptičnost prema javnim normama, zadanim hijerarhijama i vrijednostima,autoritativnim standardima, konsenzualnim kodovima i tradicionalnimpraksama-neoliberali odbacuju sve ovo gore navedeno zbog tržišta
-
oprezni su kada je u pitanju komercijalizam i dosljedni suKraj kulturne teorije-rane sedamdesete, vrhunac radikalnih pobuna, javljaju se prvi znakovipostmoderne kulture
-
trajala je do osamdesetih, nekoliko godina nakon naftne krize koja jenajavaljivala globalnu recesiju, pobjedu radikalne desnice i osekurevolucionarnih nadanja-kulturna teorija podsjetila je ljevicu na sve ono čemu se rugala: umjetnost,itak, moć, seksualnost, hegemoniju, obiteljski život, jezik, ludilo,duhovnost... – veliki dio ljudske egzistencijeMarkizam ili ljevičari – njihova razmišljala
-
čudi nas činjenica da je tradicionalna ljevarska politika (odnosnomarksizam) itekako bila utemeljena na umjetnosti i kulturi WalterBenjamin, Gramci, Horkheimer, Adorno, Sartre, premda se rugala kulturnojteoriji-marksizam je zanemario teme roda i seksualnosti, ali ih nije ostavio postrani, isto tako nije mnogo pričao o okolišu, ali to nisu činili ni drugi(premda su rani Marx i kasniji socijalistički mislioci donijeli vrlo plodnerefleksije o prirodi)-progovaraju o pitanjima nacionalizma i kolonijalizma
-
„komunizam je prvi i jedini politički program koji je priznao sve oblikeeksploatacije (klasa, rod, kolonijalizam) i nužnost ukinuća svih tih oblika kaofundamentalni temelj uspješne realizacije oslobođenja svakoga od njih-Marquis de Condorcet – vjerovao u nepristrano znanje, čarobnost znanosti,vječni napredak, beskonačno usavršavanje čovječanstva, ali je bio protivnikopćeg prava glasa, prava žena, nenasilne političke revolucije, slobodugovora, svrgavanje despotizma…-Marksizam je, ugrubo rečeno, objašnjenje kako se jedan povijesni načinproizvodnje pretvara u drugiVeliki dio kulturalne teorije koja se pojavila između šezdesetih i sedamdesetihgodina može se smatrati kritikom klasičnog marksizma. No, to je bila prijateljskakritika.
Louis Althusser - razgraditi mnoge prihvaćene marksističke ideje
 
Claude Levi-Strauss - marksist koji je shvaćao da marksizam malo pridonosinjegovu podrju istrivanja (antropologiji) jer slabo osvjetljavapretpovijesne kulture i mitologije
Roland Barthes – ljevičar koji je smatrao da marksizam nije dovoljan zarazumijevanje semiotike (znanosti o znacima)
 Jean Francois Lyotard smatrao marksizam irelevantnim za teorijuinformacija i umjetničku avangardu
 Jacques Derrida svoju teoriju dekonstrukcije smatrao je vrstomradikaliziranijeg marksizma
Henri Lefebvre – smatrao da marksizmu nedostaje svakodnevnog životaSvi su oni bili marksisti, ljevičari. Imali su svoje kritike prema marksizmu, ali su bilidio njega. Katkada je bilo teško reći, jesu li teoretičari odbacivali marksizam ili suga obnavljali.Kriza marksizma nije počela padom Berlinskog zida. Ona se osjećala u srcupolitičkog radikalizma kasnih šezdesetih i početkom sedamdesetih. Marksizam jena Zapadu bio osaken staljinistkim monstruoznću. Ugoda, požuda,umjetnost, jezik, mediji, tijelo, rod, etnicitet; sve se to skupilo u jednoj riječi –kultura. Činilo se da marksizmu nedostaje kultura. Kultura je tako bila sredstvo dase civilizirana, humanistička ljevica odmakne od grubog filistarstava realnopostojećeg socijalizma.Umjetnost i literatura podrazumijevaju mnoge ideje i iskustva koja je teškouskladiti sa sadašnjim političkim postavom. Prolaz prema depolitiziranimosamdesetima i devedesetima bio je otvoren.Kada govorimo o ideologiji, možemo reći da još ne postoji definicija za taj pojam, aline zato jer znanstvenici nisu dovoljno inteligentni već zato što pojam „ideologije“ima veliki raspon značenja koja se često ne poklapaju međusobno. Evo primjerasamo nekih od mnoštva definicija ideologije:
Proces proizvodnje značenja, znakova i vrijednosti u društvenom životu
Što je ideologija?

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->