Veleufilite u Slavonskom Brodu Strufni studij <Menadment>

Seminarski rad iz kolegija:

Trgovafko pravo

Ugovor o prodaji

Student: Tanja Matijevid, 824M Draen Matijaevid, 666M

Mentor: Verica Tolid, dipl.iur.

Slavonski Brod, travanj, 2012. godine

SADRAJ:
SADRAJ: ................................................................................................................. 2 1. SAETAK.............................................................................................................. 4 2. UGOVOR O PRODAJI............................................................................................ 5 2.1.Pojam ugovora o prodaji ........................................................................................ 5 2.2.Zakljufivanje ugovora o prodaji ............................................................................. 5
2.2.1.Zakljuenje ugovora izmeu prisutnih stranaka ......................................................... 5 2.2.2.Zakljuenje ugovora izmeu odsutnih stranaka ......................................................... 6 2.2.3.Zakljuenje ugovora preko telefona............................................................................ 6 2.2.4.Zakljuenje ugovora putem brzojava .......................................................................... 6 2.2.5.Zakljuenje ugovora preko teleprintera ...................................................................... 7 2.2.6.Zakljuenje ugovora preko punomodnika ................................................................... 7 2.2.7.Zakljuivanje ugovora od strane neovlatene osobe .................................................. 7

2.3.Nafin izraavanja volje stranaka ............................................................................ 8 2.4.Oblik ugovora ......................................................................................................... 8 3. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI ................................................................. 9 3.1. Oznake ugovorenih strana .................................................................................... 9 3.2. Predmet ugovora o prodaiji .................................................................................. 9
3.2.1. Vrsta robe................................................................................................................... 9 3.2.2. Koliina robe............................................................................................................. 10

3.3. Cijena robe........................................................................................................... 10 4. OSTALI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI............................................................. 12 4.1. Kvaliteta robe ...................................................................................................... 12
4.1.1.Kvaliteta prema uzorku ili modelu ............................................................................ 12 4.1.2.Kakvoda prema specifikaciji ...................................................................................... 12 4.1.3.Kakvoda prema standardu ........................................................................................ 13 4.1.4.Kakvoda prema oznaci .............................................................................................. 13

4.2.Rok, mjesto i nafin isporuke ................................................................................ 14

4.2.1.Rok isporuke .............................................................................................................. 14 4.2.2.Mjesto i nain isporuke ............................................................................................. 15

4.3.Rok, mjesto i nafin pladanja ................................................................................. 15

4.3.1.Rok pladanja .............................................................................................................. 15

-2-

4.3.2.Mjesto pladanja......................................................................................................... 16 4.3.3.Nain pladanja .......................................................................................................... 16 4.3.4. Instrumenti osiguranja pladanja .............................................................................. 17

5. SREDSTVA POJAANJA UGOVORA ..................................................................... 18 5.1. Kapara .................................................................................................................. 18 5.2. Ugovorna kazna ................................................................................................... 18 5.3.Zatezne kamate .................................................................................................... 19 5.4.Jamstvo ................................................................................................................. 19 5.5. Odustatnina ......................................................................................................... 19 6. ISPUNJENJE UGOVORA ...................................................................................... 20 7. RASKIDANJE I MIJENJANJE UGOVORA................................................................ 21 9. LITERATURA .................................................................................................... 233 Prilog br.1 (primjer ugovora o kupoprodaji robe) ........................................................ 244

-3-

1. SAETAK

Ugovor o prodaji u gospodarskom smislu je pravni posao kojim se prodavatelj obvezuje da de predati kupcu odreene stvari koje se prodaju, tako da kupac stekne pravo vlasnitva ili pravo raspolaganja njima, a kupac se obavezuje da za to isplati odreenu cijenu. Predmet ugovora o prodaji ne mora uvijek biti stvar. To moe biti i neko pravo, npr. predmet prodaje moe biti trabina, a pritom se prodavatelj nekog prava obvezuje kupcu pribaviti prodano pravo. Ono to vrijedi za prodaju stvari, vrijedi i za prodaju prava tako da ulogu predaje stvari ima ustupanje prava. Modus stjecanja stvari je predaja stvari, a nafin stjecanja trabine je ustupanje (cessio). Kada prodaja prava zahtjeva posjed stvari, prodavatelj je duan kupcu predati i stvar, dakle, prodavatelj nekoga prava obvezuje se da kupcu pribavi prodano pravo, a kad vrenje tog prava zahtijeva posjed stvari, da mu i preda stvar. Subjekti ovog ugovora su prodavatelj i kupac. Bitni elementi ovog ugovora su predmet i cijena. Nebitni elementi ovog ugovora su: rok pladanja, nafin pladanja, vrijeme i mijesto isporuke, nafin prijevoza, osiguranje ambalae... Predmet prodavateljeve obaveze je prodaja stvari i prijenos vlasnitva. Predmet kupfeve obaveze je pladanje cijene. Ugovor o prodaji predstavlja saglsnost stranaka kojom se daje odreena roba (upotrebna vrijednost ) za odreenu sumu novca, i obratno daje se novac za robu. Ugovor o prodaji odreuje se i time, to se tu radi o kretanju robe i novcu izmeu pri gospodarskih organizacija tj.ekonomskih i pravnih subjekata robne privrede.

-4-

2. UGOVOR O PRODAJI
2.1.Pojam ugovora o prodaji Ugovorom o prodaji obvezuje se prodavalac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo vlasnitva, a kupac se obvezuje da prodavaocu plati cijenu. 1 Prodaja je regulirana Zakonom o obveznim odnosima .Prodaja je konsenzualni ugovor jer se smatra sklopljenim samim sporazumom (konsenzusom) stranaka, a ne tek predajom stvari. Ona je dvostrano obvezni i reciprofni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlaten traiti cijenu, a kupac je ovlaten traiti predaju stvari, odnosno, svaka ugovorna stranka ujedno je vjerovnik i dunik. Prodaja je kauzalni ugovor jer se njome ostvaruje odreena svrha (causa), gospodarska ili neka druga. Prodaja je samo sredstvo da se ta svrha postigne, a postie se stjecanjem prava vlasnitva na stvari. Prodaja je i imenovani, neformalni i glavni ugovor. 2.2.Zakljuivanje ugovora o prodaji Ugovor je zakljufen kada su se stranke suglasne o bitnim sastojcima ugovora. Po prirodi posla bitni sastojci prodajnog ugovora su predmet i cijena. Oni moraju biti ugovorom odreeni, jer inafe ne postoji ugovor o prodaji. Bitni sastojci ugovora su oni elementi ugovora bez kojih odreeni ugovor nije valjan. Svaki ugovor ima svoje bitne sastojke specififne za taj ugovor, ali se svi oni u krajnjoj liniji svode na predmet i cijenu. Uz bitne sastojke postoje i manje bitni sastojci (ostali, nebitni, prirodni), kao i tzv. slufajni sastojci ugovora koje stranke izrifito moraju ugovoriti, jer se inafe ne pretpostavljaju kao volja stranaka. Razlikuju se dvije vrste bitnih sastojaka ugovora o prodaji: bitni sastojci po prirodi posla ( predmet i cijena ) i bitni sastojci po sporazumu stranaka ( uvjet, rok...).

2.2.1.Zakljuenje ugovora izmeu prisutnih stranaka Ugovor izmeu prisutnih stranaka je zakljufen u trenutku kada je jedna stranka prihvatila ponudu za zakljufenje ugovora koju joj je stavila druga stranka. Ponuda za zakljufenje ugovora mora sadravati sastojke koji su bitni po prirodi tog ugovora. Izjava o prihvatu ponude mora u svemu biti suglasna sa ponudom.

Draki, dr Mladen: Meunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i usporednom pravu, Exportpress i Institut drutvenih nauka, Zagreb, 1999, str. 5.

-5-

Kada izjava oprihvatu ponude nije u svemu suglasna s ponudom, smatra se da je ponuda odbijena i da je ujedno ufinjena nova ponuda od strane ponuenoga. Kada je u ponudi odreen rok za prihvat, ponuditelj je vezan ponudom do isteka toga roka. Ponuda u kojoj nije odreen rok za prihvat ne obvezuje ponuditelja ako je ponueni odmah ne prihvati. Svaka stranka moe od druge stranke zahtijevati pismenu potvrdu usmeno zakljufenog ugovora. Pismena se potvrda moe zahtijevati sve dok druga strana ne ispuni ugovor. Usmeno zakljufeni ugovor je valjan, iako pismena potvrda nije dana. Stranka koja trai pismenu potvrdu dostaviti de drugoj strani dva ista primjerka potvrde u obliku ugovora ili zakljufnice, koje je sama potpisala i pozvati de drugu stranku da joj vrati jedan primjerak nakon to ga potpie. Pismena potvrda mora po svemu odgovarati zakljufenom ugovoru. Stranka koja je pozvana da izda pismenu potvrdu treba u roku 3 dana od prijema poziva predati pismenu potvrdu neposredno drugoj stranci ili poti preporufenim pismom. Ako pozvana stranka ne potpie i ne vrati pismenu potvrdu u odreenom roku, druga strana moe traiti da se utvrdi postojanje ugovora i da joj pozvana stranka nadoknadi tetu koju je pretrpjela uslijed toga to nije izdana pismena potvrda.

2.2.2.Zakljuenje ugovora izmeu odsutnih stranaka Ugovor se moe zakljufiti i izmeu odsutnih stranaka, a zakljufen je u trenutku kada ponuaf primi izjavu ponuenog da prihvada ponudu za zakljufenje ugovora. Slanje cjenovnika, tarifa, prospekata, oglaavanje u novinama i sl.ne smatra se ponudom, ako suprotno ne proizlazi iz njihovog sadraja (reklama nije ponuda, ved poziv na ponudu).

2.2.3.Zakljuenje ugovora preko telefona Ugovor se moe zakljufiti i preko telefona. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvadanju ponude preko telefona ufinjene izmeu prisutnih lica, ako su stranke ili od njih ovlatena lica , bili u osobnoj i telefonskoj vezi. Kod ovakvog oblika sklapanja ugovora postoji velika mogudnost nesporazuma, prekida veze i sl.

2.2.4.Zakljuenje ugovora putem brzojava Takoer se ugovor moe zakljufiti i putem tbrzojava. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvatu ponude putem brzojava ufinjene izmeu odstunih stranaka. Ponuditelj treba svoju ponudu, a ponueni svoju izjavu o prihvatu ponude ufinjenu putem telefona ili brzojava, potvrditi drugoj stranci preporuenim pismom, po

-6-

mogudnosti istog, a najkasnije slijededeg radnog dana, nakon to je ufinjena. Na pravovaljanost ugovora zakljufenog preko telefona ili putem brzojava ne utjefe to to ponuda ili izjava o prihvatu ponude nije pismeno potvrena, no stranka koja nije dala pismenu potvrdu odgovara drugoj stranci za tetu koju je ova uslijed toga pretrpjela.

2.2.5.Zakljuenje ugovora preko teleprintera Ugovor se moe zakljufiti preko teleprintera. Smatra se da su ponuda i izjava o prihvatu ponude preko teleprintera ufinjene izmeu prisutnih osoba, ako su stranke ili od njih ovlatene osobe bile osobno u teleprinterskoj vezi. Poiljatelj ne moe osporavati pravovaljanost ponude ili izjave o prihvatu ponude otpremljene u njegovo ime preko njegova teleprintera.

2.2.6.Zakljuenje ugovora preko punomodnika Ugovor se moe zakljufiti preko opunomodnika. Stranka moe ovlastiti punomodnika da u njeno ime zakljufi 1 ili vie odreenih ugovora (specijalna punomod) ili da zakljufuje sve ugovore jedne ili vie odreenih vrsti (generalna punomod). Ovlatenje za zakljufenje ugovora moe biti ogranifeno na odreeno vrijeme ili dano pod odreenim uvjetima. Punomodnik moe raditi samo u granicama ovlatenja. Ugovor to ga je opunomodnik sklopio u ime nalogodavca obvezuje nalogodavca, kao i ugovor koji je sklopio u granicama svoga ovlatenja, ako je druga strana znala ili morala znati da on postupa po punomodi.

2.2.7.Zakljuivanje ugovora od strane neovlatene osobe Ugovor koji neka osoba zakljufi kao punomodnik u ime drugog bez odobrenja ovlatenja, obvezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. Stranka sa kojom je ugovor zakljufen moe zahtijevati od neovlateno zastupanoga da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. Ako neovlateno zastupani ni u ostavljenom roku ne odobri ugovor, stranka sa kojom je ugovor zakljufen nije vie vezana ugovorom. U tom slufaju stranka s kojom je ugovor zakljufen moe od osobe koja je kao punomodnik bez ovlatenja zakljufio ugovor, traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljufenja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlatenje za zakljufenje ugovora.

-7-

2.3.Nain izraavanja volje stranaka Stranke mogu ugovor zakljufiti (posredno ili neposredno) preko drugih osoba, na bilo koji nafin iz kojeg proizlazi njihova suglasnost. Suglasnost moe biti izraena izriito ili preutno. Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti rijefima, uobifajenim znakovima ili drugim ponaanjem iz kojega se sa sigurnodu moe zakljufiti o njezinu postojanju, sadraju i identitetu davatelja izjave. Volja za sklapanje ugovora moe se izjaviti i pomodu razlifitih komunikacijskih sredstava. Izjava volje mora biti ufinjena slobodno i ozbiljno.

2.4.Oblik ugovora Kada su se stranke usuglasile da de ugovor imati odreeni oblik, smatrat de se zakljufenim tek kada bude sastavljen u tom obliku, osim ako iz okolnosti proizlazi da stranke nisu uvjetovale valjanost ugovora ispunjenjem tog oblika. Za promjene ugovora sastavljenog u obliku koji su stranke ugovorile de vrijediti isti taj oblik samo ako je tako izrifito ugovoreno. Ako je za valjanost ugovora propisan pismeni oblik, ili su se stranke tako sporazumjele, ugovor se smatra zakljufenim tek kada ga stranke potpiu. On se, u pravilu, sastavlja u onoliko primjeraka koliko ima stranaka. Ako je pismeni ugovor umnoen ili preveden na drugi jezik, mjerodavan je izvorni ugovor potpisan od stranaka. Ako su stranke potpisale vie primjeraka izvornog ugovora, mjerodavan je primjerak koji su one odredile kao takav, a ako to nisu odredile, onda se u vezi s ostalim dokazima i utvrenim okolnostima ocjenjuje koji je od izvornih primjeraka mjerodavan. Kada su se stranke usuglasile da de ugovor imati odreeni oblik, ne obvezuje ih nita to nije obuhvadeno ugovorom sklopljenim u tom obliku. U suprotnome, ako valjanost ugovora nisu uvjetovale ispunjenjem tog oblika, obvezuje ih ono to su ugovorile, a ono to nije unijeto u ugovor samo ukoliko nije u suprotnosti s njime.

-8-

3. BITNI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI

Bitni elementi ugovora su oni sastojci koji ugovoru daju bilo osobine jednog definiranog tipa pravnog posla, bilo specififan sadraj i karakteristike koje odgovaraju zajednifkoj namjeri stranaka. Bitni elementi ugovora o prodaji dijele se na: propisane, odreene sporazumom stranaka i one koje u ugovor ulaze na osnovu njegove ekonomske sutine - po prirodi posla. Prema prirodi posla bitni sastojci ugovora o prodaji jesu: 1. oznake ugovorenih strana 2. predmet 3. cijena 3.1. Oznake ugovorenih strana U ugovoru se moraju tofno navesti oznake ugovornih stranaka, tj. prodavatelja i kupca. Oznake sadre osnovne podatke o kupcu i prodavatelju, tvrtku, naziv trgovafkog drutva, djelatnost, ulicu, broj i mjesto i brojeve njihovih iro -rafuna)

3.2. Predmet ugovora o prodaiji U gospodarstvu je predmet ugovora najfede roba, odnosno stvar. U gospodarskim poslovima prihvatljiviji je termin roba od termina stvari. Pod pojmom stvari podrazumijevaju se tjelesne pokretne stvari koje su namjenjene prometu i fiji je promet mogud i dozvoljen. Pod pojmom predmeta ugovora o prodaji treba obuhvatiti izvijesne nepokretnosti koje ispunjavaju svojstva robe kao objekta prodaje. Roba treba biti u prometu da bi bila predmet ugovora o prodaji. Predmet ugovora o prodaji mogu biti stvari koje ne postoje ili prodatelj ne raspolae s njima u trenutku zakljufenja ugovora o prodaji. To mogu biti robe koje de tek biti proizvedene ili uvezene, koje se proizvode po narudbini, berba bududih poljoprivrednih plodova... Predmet ugovora o prodaji mogu biti i tue stvari. To su one stvari sa kojima prodavatelj ne raspole u trenutku zakljufenja ugovora. To je slufaj sa prodajom koju vri komisionar u svoje ime a za rafun komitenta. Predmet ugovora o prodaji mogu biti i odreena prava, kao to su prenosiva imovinska prava, licenca... Robe kao predmet ugovora o prodaji trebaju biti odreene po vrst, kolifini i po kvaliteti robe.

3.2.1. Vrsta robe Predmet ugovora o prodaji mogu biti stvari odreene po rodu (generifne) i individualno odreene stvari. Individualno odreene stvari su nezamjenjive stvari, tako da ako doe do otedenja ili propasti tih stvari prodavatelj ne moe izvriti njihovu isporuku jer tih stvari vie nema, a kupac moe traiti naknadu tete koju je -9-

zbog toga pretrpjeo. Generifne stvari su zamjenjive stvari i ako doe do njihove propasti ili otedenja prodavatelj je duan isporufiti robu iste vrste, kvalitete i kolifine.

3.2.2. Koliina robe Kolifinu robe fini masa koju je prodavatelj duan isporufiti kupcu. Ona se odreuje prema mernim jedinicama (kg, m, m), komadnim mjerama (komad, par, tucet, gros) i u posebnim nazivima u trgovinii (npr.vagon, bala, vreda, cisterna). Kolifina je odreena tofno ili priblino sa oznakom cca, ili, oko, najmanje, najvie. Kad je kolifina ugovorena takoer postoji odstupanje. Ako je kolifina tofno dogovorena, tolerirano odstupanje je +/- 2%, ako je ugovorena cca kolifina onda je tolerirano odstupanje +/- 5%. Ako se obje strane dogovore da nede biti odstupanja od ugovorene kolifine, onda de biti posebna klauzula bez tolerancije. Pri tome tofno treba ugovoriti isporuku bruto teine ili neto. Ako kolifina robe nije fiksno odreena ugovorom ona treba biti odrediva, a odrediva je ako je kolifina robe odreena okvirno (npr.od...do, najmanje...najvie).

3.3. Cijena robe Cijena inafe predstavlja bitni element prodajnog ugovora, a ukoliko nije ugovorena, ugovor o prodaji biti de valjan iako ne sadri cijenu. Cijena predstavlja vrijednost robe izraenu u novcu ( kunama). U tom slufaju kao ugovorna cijena uzima se cijena koju je prodavatelj redovno napladivao u vrijeme zakljufenja ugovora, a ako ni nje nema uzima se tzv. razumna cijena. U slufaju da ne postoji niti razumna cijena, cijenu de odrediti sud. Cijena mora biti ozbiljna i realna. Cijena vai za neto teinu robe bez skonta. Pladanje se vri polaganjem novfanog iznosa na tekudi rafun u banci. Ako potraitelj i dunik imaju tekude rafune kod iste poslovne banke smatra se da je pladanje izvreno kada toj banci stigne nalog dunika da sa njegovog rafuna izvri prijenos iznosa na tekudi rafun potraitelja. U praksi postoje razne mogudnosti za odreivanje cijene: 1. cijena konkurencije znafi da de vrijediti cijena po kojoj istovrsnu robu prodaje konkurencija 2. tvornika cijena znafi da vrijedi cijena koju tvronica daje veleprodaji, odnosno posredniku 3. trina cijena je razumna, srednja trina cijena, koja se utvruje uvidom u evidencije kod nadlenih organa ili potvrdom koju izdaje nadleni organ ili komora o potignutoj cijeni u odreeno vrijeme na odreenom mjestu 4. tekuda cijena srednja prosjefna cijena robe na odreenom mjestu u odreeno vrijeme.

- 10 -

imbenici koji utjefu na cijenu robe: 1. Cijena i ambalaa pri ugovaranju cijena valja obratiti pozornost na to da li je ambalaa urafunata u cijenu ili je kupac mora platiti ili pak vratiti 2. Cijena i popust prodavaf daje kupcu popust kada ga eli stimulirati na kupnju. Oblici rabata su: funkcionalni rabat-dobavljaf ga daje kupcima za trokove distribucije u slufaju kada je prodajnu cijenu odredio proizvoaf ili drava specijalni rabat kod uvoenja novih proizvoda na trite, smanjenja zaliha i sl. sezonski rabat popust kupcima kada kupuju sezonsku robu koliinski rabat na vede kolifine super rabat odobrava se kupcu na kraju obrafunskog razdoblja na ukupnu vrijednost kupljene robe, taj popust dobavljafi daju kako bi zadrali to vedi broj stalnih kupaca kasakonto- popust popust koji dobavljaf daje kupcu ako plati rafun unutar odreenog roka 3. Cijene i transportne klauzule su skradeni trgovafki izrazi kojima se regulira mjesto isporuke, tko snosi trokove prijevoza, utovar, istovara, osiguranja itd, prijelaz rizika na kupca.2 Incoterms- meunarodni trgovafki izrazi Najfede se koriste: a) franco skladite prodavatelja b) franco skladite kupca c) franco brod ili FOB d) franco dravna granica e) franco prijevoznik f) franco uz bok broda ili FAS Hausse klauzula znafi da prodavatelj zadrava pravo povienja cijene ako opdenito nastupi povienje cijene (npr. kada tvornifar poziva na skok cijena sirovina, proizvodnih trokova, radne snage). Baisse klauzula znafi da prodavatelj mora sniziti cijenu ako su cijene kod tvornifara pale; utanafena cijena bi se trebala primjereno sniziti.

U meunarodnom poslovanju poznate su klauzule revizije cijene koje sadre ope uvjete poslovanja Europske ekonomske komisije za dostavu postrojenja i opreme u izvozu (br. 188, 188 A, 574 i 574 A) Meunarodno trgovako pravo, uvod i redakcija Aleksandar Goldtajn, Informator, Zagreb, 1970, str. 187, 223 i druge).

- 11 -

4. OSTALI SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI

4.1. Kvaliteta robe Kakvodom nazivamo svojstva robe koja utjefu na njezinu vrsnodu i na stupanj korisnosti pri zadovoljavanju potreba. Pod kakvodom treba smatrati sva svojstva robe,a ne samo pojedinafna svojstva. Pod pojmom kvalieta robe podrazumjeva se skup svojstava robe. To su fizifka, kemijska, estetska, tehnifka i druga svojstva. Kvaliteta robe odreuje se ugovorom, a to se fini opisivanjem svojstava ugovora. Kvaliteat robe moe se odrediti uzorkom ili mustrom, modelom, standardima, kao i odreenim izrazima kojima se oznafava kvaliteta robe.

4.1.1.Kvaliteta prema uzorku ili modelu Uzorak je ogledni primjerak robe koji se izdvaja iz vede kolifine robe ili se specijalno izrauje. Moe biti konkretan tipski ili kolekcija uzoraka. Konkretan uzorak vadi se iz zaliha robe i poslije usporeuje s poiljkom. Tipski uzorak je primjerak budude robe prema kojemu se mora izraditi narufena kolifina. Uzorak se pefati, a fuvaju ga kupac i dobavljaf. Vano je safuvati ga kako bi se kod preuzimanja robe usporedio i eventualno sloio u slufaju spora. Ovo je lak i jednostavan nafin narufivanja u ugovaranja kakvode jer se izbjegava izrada i pisanje specifikacija. Nabavna sluba mora rafunati na sistematsku i detaljnu ulaznu kontrolu prispjele poiljke kako bi utvrdila da li stvarno odgovara uzorku. Zbog toga se primjenjuje u nabavci neketehnifke robe proizvoda koji se rjee prodaju ili ako su opseg i vrijednost tih proizvoda neznatni, te za neka mjerila kvalitete kao to su boja i dezen. Kolekcija je niz uzoraka iz jedne trgovinske struke. Svaki je uzorak oznafen brojem kojim kupac narufuje i kontrolira robu. Kolekcijama se slue trgovafku putnici i posrednici u prodaji. Ugovaranje kakvode prema uzorku podrazumijeva se i onda kada se kupac poziva na kakvodu ranije isporufenih kolifina robe.

4.1.2.Kakvoda prema specifikaciji "Specifikacija je popis svojstava robe koja je predmet ugovora. Slui za opis proizvoda, specijalne kakvode, specijalnih dimenzija, nafina izradbe, posebnog pakiranja, obiljeavanja i sl." 3 Tako ugovorena roba mora u svemu odgovarati svojstvima odreenima u specifikaciji. Specifikacija se rabi i kada se narufuju proizvodi specijalnih svojstava specijalnih dimenzija, nafina izrade, narofitog pakiranja i
3

Hrukar, N., Brajnovi, S., Petrovi, R., Bri-Stipevi, V: Trgovako poslovanje 3, Zagreb, 2009. Str. 91.

- 12 -

obiljeavanja ili za specijalnu upotrebu. Proizvoafku specifikaciju donose proizvoafi i njome odreuju kakvodu proizvoda pa se kakvoda moe ugovoriti i po toj specifikaciji. Prednosti ovakvog ugovaranja kakvode su u njenom preciznom definiranju, ali je nedostatak u vedimtrokovima ulazne kvalitete u skladitu kupca.

4.1.3.Kakvoda prema standardu Standardima dravni organ odreuje svojstva i kvalitetu robe. Standardizacija proizvoda olakava i pojednostavljuje nabavu i iskljufuje nesporazume jer je kakvoda takve robe standardom dovoljno odreena i dovoljno poznata da se moe prodavati bez uzorka ili vienja. Zato se u ugovoru kakvode robe mora odrediti pozivom nastandard ako je on odreen. Pouzdani jamci osigurane stalne kakvode proizvoda u svijetu su standardi ISO 9001, 9002... prema kojim je osnovna odrednica kakvode i organizacija nekog poslovnog sustava pa tek onda kakvoda njegovih proizvoda iusluga. Osim propisa o standardima postoje i posebni propisi o kakvodi odreenih proizvoda (pravilnik o kakvodi mlijeka i mlijefnih proizvoda).

4.1.4.Kakvoda prema oznaci Proizvoafi su duni prema pravilniku stavljati oznaku o sastavu kakvode, podrijetlu robe i drugih svojstava robe fime se nastoji zatiti potroafe. Ako proizvoafi ili trgovafka poduzeda imaju svoju osobnu marku stavljaju je na robu kao vanjski znak i time oznafavaju svoju robu na tritu. Robna oznaka odreuje kakvodu i daje garanciju da de svi proizvodi s istim znakom biti uvijek iste kakvode. Na tritu se pojavljuju slovom R ili oznakom reg. Iako su proizvodi sa zatitnim znakom skuplji od istih ili slifnih bez zatitnog znaka nabavna sluba treba uzeti u obzir prednosti i utede u nabavi te robe zbog: -jednostavnog i kratkog nafina definiranja kvalitete -brzog procesa opskrbe jer su poznati dobavljafi tih proizvoda -eliminiranja ulazne kontrole kvalitete i nabavljanja Nedostatak nabave proizvoda sa zatitnim znakom je u tome to je izvor nabave ogranifen na jednog dobavljafa ili distributera i na taj nafin se eliminira konkurencija. U praksi se primjenjuju i razni drugi izrazi za oznafavanje kakvode,kao: - uobifajena kakvoda za kakvodu koja se najvie trai u prometu u mjestu prodavatelja. - kakvoda kakva-takva za robu bez prebiranja i izdvajanja, prodavatelj ne odgovara za kakvodu osim ako je obmanuo kupca. - kakvoda vieno-odobreno ako je kupac prije isporuke robe vidio i pristao na njezinu kakvodu; nisu dozvoljene nikakve naknadne reklamacije, uobifajena je na aukcijama rasprodajama i kod prodaje po sistemu u uture.

- 13 -

Ako kakvoda nije ugovorena prodavatelj je duan isporufiti robu takvih svojstava koja su potrebna za njezinu prodaju. Ako zna za koju se svrhu roba nabavlja mora izrufiti robu koja odgovara toj svrsi, a ako mu svrha nije poznata duan je isporufitirobu koja nije ispod srednje kakvode te robe na tritu. Ako kupoprodajnom ugovoru nisu predviene sankcije za naknadu ili zamjenu proizvoda primjenjuju se uzance i trgovafki obifaji kojima je ureen i odreuju kako postupiti u takvim situacijama.

4.2.Rok, mjesto i nain isporuke Prodavatelj mora izvriti isporuku robe kupcu. Kao isporuka smatraju se sve one radnje koje je prodavtelj duan obaviti, prema ugovoru i prirodi posla, da bi kupac mogao primiti isporuku. Kupac mora izvriti sve radnje koje je, prema ugovoru i prirodi posla, duan izvriti da bi prodavatelju omogudio izvrenje isporuke, kao i da primi isporuku. Isporuka robe treba biti izvrena u ispravnom stanju, zajedno sa njenim pripadnicima. Isporuka robe u ispravnom stanju znafi da ona nema materijalnih nedostataka ili mana. Isporuka robe teba biti izvrena u odreenom mjestu, u odreenom roku i na odreeni nafin.

4.2.1.Rok isporuke To je vrijeme koje obvezuje dobavljafa na isporuku robe kupcu, a ugovara se kao fiksna isporuka na tofno odreeni datum i terminska isporuka unutar ugovorenog roka. Rok pofinje tedi sljededeg dana od zakljufenja ugovora i mora se izvriti uvijek u ugovorenom roku. Ako je dan za isporuku nedjelja, blagdan ili praznik, roba se isporufuju sljededi radni dan. Promptna isporuka ili hitna isporuka mora se izvriti odmah. Isporuka u toku kalendarskog mjeseca, a rok se moe odrediti ovim izrazima: pofetkom mjeseca u prvoj polovini mjeseca u drugoj polovini mjeseca krajem mjeseca Sukcesivna isporuka kao postupna isporuka u odreenim ili obrofnim razmacima. Potrebno je navesti rokove i kolifine pojedinih obrofnih isporuka. Ako ugovorom nije odreen rok isporuke, smatra se da je ugovorena promptna isporuka koja se mora izvriti u roku od 8 dana. Nabavna sluba trgovafkog poduzeda treba to preciznije odrediti rokove isporuke jer time obvezuje dobavljafa na tofnost isporuke, a prodajnoj slubi osigurava kontinuitet opskrbe. Ako prodavatelj kasni s isporukom,kupac ima pravo od pofetka zakanjenje pa do isporuke najaviti raskid ugovora i svoje pravo na naknadu tete. Kupoprodajnim ugovorom predvieni su penali kao kazne zbog zakanjenja u isporuci robe i to obifno u odreenom postotku od vrijednosti robe. - 14 -

4.2.2.Mjesto i nain isporuke Mjesto isporuke je mjesto u kojem je dobavljaf duan isporufiti robu kupcu. Ako stranke nisu ugovorile mjesto isporuke ili ga odredile prema klauzulama vai mjesto dobavljafa u trenutku kada se sklapa ugovor. Nafin isporuke povezan je s mjestom isporuke. Trokove pripreme robe za isporuku snosi dobavljaf. Uvjeti dopreme do kupca mogu biti razlifiti, i to u rasponu od franko skladita prodavafa do franko skladita kupca uz mogude brojne meu - kombinacije. Najfedi su ovi nafiniisporuke: izdvajanjem robe u skladitu dobavljafa i odjeljivanjem kako bi je kupac mogao sam preuzeti, a ako je ovaj ne preuzme u ugovorenom roku snosi trokove i rizik fuvanja predajom robe vozaru ako se isporuka robe obavlja u utovarnoj stanici ili luci dostavom robe u kupfevo skladite vlastitim sredstvima ili predajom robe otpremniku. Dobavljaf snosi rizik za propast i otedenje robe do mjesta isporuke i zato nastoji izborom ambalae i nafinom pakiranja zatiti kolifinu i kakvodu robe. Ako su stranke ugovorom odredile ambalau ili je ona propisana zakonom ili trgovafkim obifajima, prilikom isporuke je treba pregledati jer gubitke zbog neispravne i nefiste ambalae snosi dobavljaf. Ako je ugovorena isporuka u ambalai koju de dostaviti kupac, dobavljaf isporufuje robu po primitku ambalae. Ako kupac ne dostavi ambalau u zakazanom roku ili je uopde ne dostavi dobavljaf moe robu otpremiti u vlastitoj ambalai tuoj ili iznajmljenoj ili robu predati u javno skladite o troku kupca.

4.3.Rok, mjesto i nain pladanja

4.3.1.Rok pladanja Rok pladanja je vrijeme u kojem je kupac duan platiti robu. Obveza pladanja moe se ugovoriti kao: - pladanje u odreenom roku - pladanje odmah; znafi pladanje prvog radnog dana po primitku fakture ili po primitku robe ako je ista primljena poslije primitka fakture - pladanje unaprijed pladanje; prije preuzimanja robe moe biti u cijelosti ili djelomifno davanjem akontacije ili predujma - pladanje pouzedem - pladanje uz predofenje robnih dokumenata kojima dobavljaf moe potvrditiisporuku robe (teretnica) - sukcesivno pladanje ili pladanje u ratama

- 15 -

Koji rokovi pladanja de se primjenjivati ovisi o: ponudi i potranji robe na tritu deficitarna roba uz pladanje odmah suficitarna roba uz pofek i kredit bonitetu kupca Uvjeti pladanja neizravno utjefu na cijenu robe (kasa skonto), a izravno na trokove poslovanja. Ako dobavljaf trai pladanje unaprijed djelomifno ili u cijelosti za trgovca moe predstavljati znatno opteredenje, a dobavljafu odreenu korist, te kupacima osnovu za traiti popust. Pladanje unaprijed primjenjuje se kod vedih nabavki, ali uvijek nakon sklopljenog posla. Predujam se nakon ispunjenja ugovora urafunava u ispunjenje obveze kupca. Kod manjih je nabavki uobifajeno pladanje nakon njenog preuzimanja. Koritenje novfanih ili robnih kredita dobavljafa za nabavu moe ovisno o financijskoj situaciji trgovca imati posebno znafenje.

4.3.2.Mjesto pladanja Ako stranke nisu ugovorile mjesto pladanja, pladanje se obavlja u mjestu u kojem dobavljaf ima otvoren irorafun. Dobavljaf takoer mora znati preko koje de banke dobiti novce.

4.3.3.Nain pladanja Pladanje se moe ugovoriti na vie naina: 1. pladanje gotovinom polaganjem gotovog novca na blagajni fekom polaganjem gotovine u korist dobavljafa potanskom doznakom 2. pladanje bez gotovine virmanom akreditivom obrafunskim fekom obrafunskim pladanjem, cesija, asignacija, kompenzacija (primijenjuje se u uvjetima ne mogudnosti pladanja fime se postie pribavljanje dugova s vjerovnicima i dunicima).

- 16 -

4.3.4. Instrumenti osiguranja pladanja Za kupca je najbolji nafin osiguranja unaprijed pladenog iznosa bankovna garancija koja vrijedi do kvantitativnog i kvalitativnog preuzimanja robe. U slufaju neispunjenja ugovorene kolifine kvalitete ili rokova isporuke, kupac moe odustati od ugovora i naplatiti od banke iznos naveden u garanciji ili dobavljafu. Zbog problema insolventnosti velika je dvojba u svakodnevnoj praksi dobavljafa koji instrument osiguranja pladanja zatraiti od kupca; mjenicu, fek, zadunicu. U naem financijskom sustavu svi poduzetnici moraju svoje rafune voditi kod poslovnih banaka to olakava primjenu instrumenata jer se izravno napladuju prijenosom s rafuna dunika na rafun vjerovnika, bez posredovanja dunika. Kada on trabinu ne namiri redovnim putem prednosti pojedinog instrumenta su razlifite: ako za isplatu mjenice nije bilo raspoloivih sredstva na rafunu dunika i avalista ili je mjenica napladena djelomice nede se zadrati u evidenciji redoslijeda pladanja i vrada se podnositelju. imatelj feka u slufaju nepostojanja pokrida na rafunima izdavatelja feka moe se naplatiti po propisanom redoslijedu pladanja kada na rafunima bude pokrida, ali najdalje do isteka roka u kojima zastarijeva te se primjenjuju ako se ofekuju blokade kratkotrajne rafuna dunika. zadunica vjerovniku osigurava visok stupanj osiguranja njegove trabine jer osim to je instrument osiguranja naplate,ona je i ovrna isplata a i za razliku od mjenice ostaje u redoslijedu pladanja sve dok to vjerovnik eli.

- 17 -

5. SREDSTVA POJAANJA UGOVORA

Iz ugovora o prodaji proistjefu sva prava i obveze ugovornih strana. Ugovor o prodaji je obvezujudi ugovor u kojem se stranke uzajamno neto obvezuju. Ako jedna od stranaka svoju obvezu iz ugovora ne ispuni ili je ne ispuni pravodobno ili u cijelosti, druga strana je prisiljena nagoditi se o eventualnoj teti ili sudskim putem ostvariti svoja prava. Podnoenje tube je dugotrajan i skup nafin osiguranja prava iz ugovora pa stranke predviaju odreena sredstva kojima pojafavaju sigurnost ispunjenja ugovora. Ta sredstva mogu biti kapara, ugovorna kazna, zatezne kamate, jamstvo i odustatnina.

5.1. Kapara Kapara je novfani iznos ili neka druga imovinska korist koju u trenutku sklapanjaugovora jedna stranka daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao osigurane zaslufaj neizvrenja ugovorne obveze. Ako se ugovor ispuni kapara se vrada iliurafunava u ispunjenje obveze. Na primjer, kupac je dao kaparu ali pri pladanjufakture odbija se iznos kapare. U slufaju neispunjenja ugovora mogude su dvije situacije: ako ugovor nije ispunila stranka koja je dala kaparu druga stranka moe: primljenu kaparu zadrati i kada nije pretrpjela nikakvu tetu traiti ispunjenje ugovora i naknadu tete a kaparu urafunati ili vratiti ako je za neispunjenje ugovora odgovorna stranka koja je kaparu primiladruga stranka moe traiti: ispunjenje ugovora naknadu tete i vradanje dane kapare vradanje duple kapare

5.2. Ugovorna kazna Ugovorna kazna je novfani iznos utvren ugovorom koji je duna platit ona strana koja ne ispuni obveze na ugovoreni nafin. Nafin odreivanja ugovorne kazne stranke odreuju sporazumno. Mogu je odrediti u tofno odreenom iznosu, u postotku od vrijednosti ugovora, ili za svaki dan zakanjenja u isporuci. Ugovorna kazna se plada neovisno o tome je li zbog ne ispunjenja obveza druga strana pretrpjela tetu. Ako je strana koja je pretrpjela tetu primila ugovornu kaznu nema pravo i traiti naknadu tete. Ali ako je teta veda od iznosa ugovorne kazne, otedena strana moe zahtijevati razliku od potpuna nadoknade tete. Pladanjem ugovorne kazne ne prestaje obveza ispunjenja ugovora jedino ako je razlog neka via sila.

- 18 -

5.3.Zatezne kamate To su ugovoreni postotak od obveze pladanja koji vjerovnik obrafunava i napladuje duniku za vremenski period u kojem je zakasnio s pladanjem. Dunikov dug se povedava za iznos kamata, a i vie ako je vjerovnik zbog zakanjenja pladanja pretrpio vedu tetu od iznosa traenih kamata i trai razliku od potpune nadoknade.

5.4.Jamstvo Jamstvo je poseban pismeni ugovor kojim se neka treda strana obvezuje ispuniti dospjelu obvezu dunika ako to ovaj ne ispuni. Jamstvo je zavisno od obveze dunika i traje samo dok traje obveza dunika te ne moe biti veda od obveze dunika. Za obveze iz ugovora u privredi jamac odgovara solidarno kao jamac platac (solidarni jamac). Moe traiti ispunjenje cijele obveze od glavnog dunika, jamca ili obojice istovremeno.

5.5. Odustatnina To je ugovoreni iznos novaca ili neka druga imovinska korist koju je duna dati ona ugovorna strana koja odustaje od ugovora. Ako je uz kaparu ugovoreno pravo odustajanja od ugovora, tada se kapara smatra kao odustatnina i svaka ugovornastrana moe odustati od ugovora. Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi kaparu, a ako je odustala stranaka koja je kaparu prihvatila vrada ju u dvostrukom iznosu. Isplatom odustatnine prestaju sva prava i obveze temeljem ugovora tj. Stranke ne mogu vie traiti ispunjenje ugovora. Ugovaranjem odustatnine moe se smanjiti sigurnost izvrenja ugovora. Zbog toga stranke mogu odrediti visok iznos odustatnine ili kratki rok u kojem se moe odustati od ugovora.

- 19 -

6. ISPUNJENJE UGOVORA
Prodaja je dvostrano obvezni i reciprofni ugovor jer prodavatelj njegovim sklapanjem preuzima obvezu predaje stvari, a kupac obvezu isplate cijene, odnosno prodavatelj je ovlaten traiti cijenu, a kupac je ovlaten traiti predaju stvari, tj. svaka ugovorna stranka ujedno je vjerovnik i dunik. Imajudi u vidu navedene elemente ugovora te detaljno i jasno navedena prava i obveze stranaka, nabava eli osigurati pravodobno i pravovaljano izvrenje ugovora, a u slufaju neispunjenja dobavljafevih obveza ili otklona istih, ima pravo na ostvarivanje i zatitu svojih prava. Stranke moraju svoje obveze ispuniti s panjom dobrog gospodarstvenika.4 Obveze prodavatelja: duan je isporufiti robu koja ima ugovorenu ili uobifajenu kvalitetu robu treba pravilno pakirati, oznafiti i sa ambalaom isporufiti kupcu dostaviti robu na vrijeme i nafin kako je ugovoreno poslati kupcu rafun na temelju ugovora i otpremnice Obveze kupca: kupac je duan preuzeti robu ako je ona onakva kakva je ugovorena prema obifajima i propisu, prilikom preuzimanja utvruje se stvarno stanje kolifine i kakvode ako postoji neki nedostatak sastavlja se komisija koja sastavlja komisijski zapisnik na osnovi kojeg de kupac dati prigovor prodavatelju prigovori bi se morali sastaviti na osnovi opisa nedostataka s prijedlogom za rjeenje spora jer bi se tako bre rijeili nesporazumi. Prigovor valja poslati preporueenim pismom kupac mora platiti svotu rafuna na nafin, u roku i mjestu kako je ugovoreno duan je vratiti ili platiti ambalau ako nije urafunata u cijenu robe Ako se stranke ne dre tih obveza nastaju sporovi.

Ponaanje s odgovarajuom panjom u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava

- 20 -

7. RASKIDANJE I MIJENJANJE UGOVORA

Stranke mogu raskinuti ili mijenjati ugovor: sporazumno storniranjem dijela ili cijelog obveznog odnosa i to u svako doba ili u ugovora za to predvieno roku, i zbog nemogudnosti ispunjenja obveza uslijed vie sile: o elementarne nepogode poplave poara o odredbe dravnih organa, zabrana uvoza o upravne mjere, likvidacija i prestanaka rada poduzeda o ekonomske pojave; znatno izmijenjena situacija na tritu. Stranke mogu ugovoriti i mogudnost automatskog raskida ugovora kako bi se sprijefilo preveliko zakanjenje u isporuci robe. Ako roba ne bude isporufena u roku od mjesec dana nakon ugovorenog roka isporuke, ugovor se automatski raskida. Ovaj se nafin raskida ugovora koda nabave robe vede vrijednosti specijalnih proizvoda te za sezonske artikle. Odredbe ugovornog prava koje vrijede za konvencionalno voenje trgovafke poslove trebale bi vaiti i u podrufju elektronifkog trgovanja. Zbog posebnosti elektronifkog poslovanja femu pridonose dvije finjenice: prostor u kojem se trgovanje obavlja je virtualan a ne realan kao to je to uobifajeno kod konvencionalnog trgovanja, vrijeme sklapanja posla u pravilu je vrlo kratko ali obavljanje ili izvrenje posla moe potrajati mnogo due. Rizici su izraeniji u zakonu o obveznim odnosima i u zakonu o trgovini ne postoji nikakav daljnji akt koji bi respektirao te posebnosti. Potreba za prilagodbom te regulative novim mogudnosti i pogodnostima vana je zbog suprotnosti u obvezama koje mogu izazvati potekode i sporove meu sudionicima u trgovafkom poslu: - Obveza pisanog oblika ugovaranja i potpisa ugovornih strana temeljna jezapreka ozbiljnijem irenju elektronifkog poslovanja, posebno ako je predmetugovora vede vrijednosti. Iako postoje razlifiti oblici digitalizacije ranije materijaliziranog potpisa kao i digitalnog potpisa rizici su vedi zbog razlifitih nafina njihovog krivotvorenja. - Obveza prodavatelja i predaja stvari na ugovoreno mjesto festo zbog nejasnih fizifkih dimenzija trgovafkog posla u uvjetima elektronifkog trgovanja nisu egzaktno ugovorene, to dovodi do nesporazuma ili zablude kupca. - Obveze prodavatelja i prava kupaca u slufaju kada isporufena roba ne odgovara virtualnom uzorku. Obveza prodavatelja vezana je za izdavanje garancije. Jamstva za ispravno funkcioniranje stvari tee je praktifno izvesti, te takoer zahtijeva jasnija zakonska - 21 -

rjeenja. Elektronifko poslovanje brie granice meu zemljama pa se mogudi sukobi interesa dodatno kompliciraju zbog razlifitih pravnih sustava. Pefatom i potpisom uznavedeni datum ugovora stranke potvruju svoju suglasnost sa istim. Ugovor se potpisuje u tri primjerka; jedan za kupca i dva za prodavatelja, bududi da je vladina komisija za nelikvidnost predloila ovjeru ugovora kod javnog biljenika. Godinji se ugovori arhiviraju u financijskoj slubi tvrtke zajedno sa instrumentima osiguranja pladanja.

- 22 -

8. LITERATURA

Knjige: 1. Drakid, dr Mladen: Meunarodna prodaja prema uniformnim pravilima i usporednom pravu, Exportpress i Institut drutvenih nauka, Zagreb, 1987. 2. Foley J. Bernard, Trita kapitala, Mate, Zagreb, 2000. 3. Hrukar, N., Brajnovid, S., Petrovid, R., Brfid-Stipfevid, V: Trgovafko poslovanje 3, Zagreb, 2009. 4. Radni materijal, Sveufilini studijski centar za strufne studije, "Unutarnje trgovinsko poslovanje", Sveufilite u Splitu, Split, 2007. Internet: 1. http://www.poslovniforum.hr/zakoni/ugovori-018.asp (27.03.2012.) 2. http://www.biroaura.co.rs/pdf/ugovor_prodajarobe.pdf (27.03.2012.) 3. www.limun.hr

- 23 -

Prilog br.1 (primjer ugovora o kupoprodaji robe) UGOVOR O KUPOPRODAJI ROBE br.____________

Zakljucen izmedu: Prodavafa GCE Croatia d.o.o. iz Zapreida, s jedne strane, i kupca _____________________________________ iz ____________________ , kojeg zastupa direktor ___________________________________________, s druge strane. Ugovorne strane su se sporazumjele o sljededem: lan 1. Prodavaf, GCE Croatia d.o.o. iz Zapreida se obavezuje da proda kupcu ___________________________________ iz _____________________ , a ovaj da kupi i primi sljededu robu u kolicini koja sljedi: ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ lan 2. Kupoprodajna cijena obostrano je ugovorena izmedu prodavafa i kupca i to: ______________________________________________________________________ ______________________________________________________________________ lan 3. Prodavaf se obavezuje, da ugovorenu i prodanu robu isporufi ___________________________ u _____________________ ulica _____________ broj ______ i to u strogom roku od ___ dana, od dana zakljufenja i ovjere ovog ugovora kod suda. lan 4. U slucaju da prodavaf ne isporufi u ugovorenom roku prodanu robu, ugovor se raskida, a prodavaf je duan platiti kupcu ugovorenu kaznu u iznosu od __________________ kuna. Ako prodavac zakasni sa isporukom, onda ima platiti ugovorenu kaznu za svaki dan zakanjenja po ______________ kn, a to zakanjenje

- 24 -

moe biti najdalje do ____ dana od dana ugovorene isporuke. lan 5. Prodavaf se obavezuje da prodanu robu isporufi u skladu sa ugovorenim kvalitetom i atributima, a takoer i u kolifini kako je u fl. 1. ovog ugovora dogovoreno. lan 6. Obostranim sporazumom ugovornih strana dogovoreno je da se kvalitativan i kvantitativan prijem robe ima izvriti na licu mjesta ________________________ u skladitu kupca, preko ovlatene osobe kupca. Po izvrenom prijemu i preuzimanju robe, otpada svaki prigovor na kvalitet i kvantitet robe od bilo koje ugovorne strane, izuzev ako se radi o nevidljivim manama.

lan 7. Kupac se obavezuje da za kupljenu robu prodavafu isplati ukupnu cijenu od _______________________ kn, u roku od ____ dana od prijema robe, a ako to ne ucini, obavezuje se da prodavcu plati kamatu po stopi od 7 % od vrijednosti robe do isplate. lan 8. Ugovorne strane su se saglasile i prihvatile da za sve ono to nije u ovom ugovoru predvieno, vae propisi iz Zakona o oveznim odnosima. lan 9. Za sporove koji eventualno nastanu izmedu ugovornih strana bice nadlean sud prema seditu prodavafa. lan 10. Ovaj ugovor je napravljen u 4 istovjetnih primjera od kojih svaka strana zadrava po 2 primjerka.

Dana _________________ u ___________________________

ZA KUPCA, direktor, ___________________________

ZA PRODAVA direktor, ___________________________

- 25 -