Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Pitanjaizposlovnihfinansija1 (2)

Pitanjaizposlovnihfinansija1 (2)

Ratings: (0)|Views: 13 |Likes:
Published by Amer

More info:

Published by: Amer on Sep 13, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/13/2012

pdf

text

original

 
1.Nabrojati instrumente tržišta novca i objasniti bar dva!-Bankarski akcepti-Blagajnicki zapisi-Komercijalni zapisi-Federalni fonodovi-Ugovor o reotkupu-Depozitni certifikat
Bankarski akcepti
– predstavljaju najstarije vrijednosne papire na trzistu novca. Bankarskiakcept je mjenica trasirana na poslvnu banku koja je akceptirana i koja time preuzimaneopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom donosiocu na dandospjeca.
Blagajnicki zapis
- je pisana izjava kojom se njen izdavalac obavezuje da ce kupcu u rokudospjeca platiti odredjeni iznos primljenog novca sa pripadajucom kamatom. Izdavaoci blagajnickih zapisa su vlade, odnosno ministarstva finansija. Emisiju blagajnickih zapisavrse s ciljem prikupljanja novcanih sredstava za finansiranje tekucih rashoda.2.Euroobveznice, inostrane obveznice i konvertibilne obveznice
Euroobveznice
(trziste medjunarodnih obveznica) – obveznice se emituju istovremenona trzistima odredjenog broja zemalja i na taj nacin dolazi do velikog brojamedjunarodnih investitora.
Inostrane obveznice
- emituju se na finansijskim trzistima neke druge zemlje i znacemogucnost prikupljanja sredstava u drugim zemljama, van sjedista emitenta. Emitentove obveznice mora da emituje u valuti te zemlje i uz postivanje lokalnih zakonskih propisa.
Konvertibilne obveznice
 – daju vlasnicima pravo zamjene (konverzije) obveznica uobicne dionice preduzeca-emitenta.3.Osnovni zadaci finansijskog sistema! (jedan piše ti dodaj dva)-pruzanje usluga placanja-osiguranje likvidnosti-trgovina rizicima4.Istitucije tržišta kapitala u FBiH su......-komisija za vrijednosne papire-registar vrijendosnih papira-depozita-berza i druga uredjena javna trzista-profesionalni posrednici-institucionalni investitori
5.Platni sistem? Platini promet?Platni sistem
možemo definisati kao skup instrumenata, bankarskih postupaka imedjubankarskih sistema za prijenos novca koji omogucavaju kruzenje novca izmedjuzainteresiranih strana.Platni sistem predstavlja «finansiski krvotok» privrednog sistema. Promjene u platnomsistemu izazivaju promjene u drugim djelovima finansijskog sistema i obrnuto. U
 
 platnom sistemu transfer se javlja kroz placanje u nekoliko oblika: gotovina, cekovi, bankarske mjenice, novcane doznake, kartice, elektronski transferi i sl.Placanja ostvarena izmedju pravnih i fizickih lica sa svrhom namirenja njihovihnovcanih dugova , odnosno naplate novcanih potrazivanja nazivamo
platni promet
.Plaćanje podrazumjeva prenos dijela imovine duznika u korist imovine povjeriocaizrazeno u novcu. Platni promet se dijeli na : domaci i medjunarodni platni promet.6.RTGS i žiro kliring!!! (ovo uvijek bude)
RTGS
- placanje velikih iznosa koja direktno idu preko Centralne banke
Ziro kliring
-placanje manjih iznosa putem zbirnih naloga.
RTGS
- predstavlja sistem za obracun i poravnanje i proizvod je firme Logica UK limited. To je sistem u kojem se poravnanje javlja pojedinacno, na osnovu jednog po jednog naloga. Npr. banka izvrdi placanje za svog klijenta prema klijentu druge banke,nalog za placanje ode u RTGS i tamo nakon provjere automatski se zaduzi racun bankekoja je incirala nalog (placanje)RTGS je namjenjen za trasfer razlicitog tipa i svrhe, a odnosi se uglavnom na velikeiznose ili transiranje manjih iznosa koje treba realizovati hitno.
Žiro kliring
- procesiranje zbirnih transakcija manjih vrijednosti. Zbirne transakcijemanjih vrijednosti podrazumjevaju slijedece: klijenti dolaze u banku i iniciraju razna placanja, koja se verifikuju i kumuliraju u banci u odredjenom vremenu kada bankasalje te neloge u Ziro kliring. Ona ih salje u vidu samo jednog naloga (zbirno) sadetaljima i potrebnim informacijama o svakom pojedinacnom placanju.Da li ce transakcije biti realizovane preko RTGS-a ili ziro kliringa zavisi od iznosatransakcije. Transakcije u iznosu od 10.000KM i vise , realizuju se preko RTGS-a, dok transakcije ispod 10.000 KM realizuju se preko ziro kliringa.7.Čemu je jednak iznos ukupne kamate?I=FV-PVIznos ukupne kamate za n perioda, uz stopu ukamaćenja – i, predstavlja razliku buducevrijednosti na kraju n perioda – FVn i pocetne vrijednosti – PV.8.Pitanje a,b,c šta je ispodgodišnje ukamaćivanje/diskontovanjeKamatna stopa podjeljena sa brojem perioda za koji se vrsi ukamacivanje –m, adobiveni izraz dignuti na potenciju m puta n :Ukamačivanje FVn= PV* (1+i/m)
m*n
m- broj obracuna godisnjeDiskontovanje PV = FV/ (1+i/m)
m*n
9.Razlika između efektivne i nominalne kamatne stopeEfektivna kamatna stopa
 je kamatna stopa s godisnjim ukamacivanjem jednakakamatnoj stopi s ispodgodisnjim ukamacivanjem. Drugim rijecima efektivna kamatnastopa je ona kamatna stopa koja uz godisnje ukamacivanje osigurava iste godisnjekamate kao i nominalna kamatna stopa uz obracun kamata za m perioda godisnje.
(1+ke)= (1+i/m)
m
odnosno:
ke=(1+i/m)
m
-1 i = nominalna kamatna stopa
 
ke=efektivna kamatna stopaRazlika efektivne i nominalne kamatne stope ce biti veca sto je ucestalijeukamacivanje, odnsosno sto je m vece.
10.Sistemski, nesistemski rizik Sistemski rizik 
 je nedjeljiv i ne moze se izbjeci, jer je posljedica kretanja u ekonomiji ucjelini. U faktore koji odredjuju sistemski rizik spadaju:-privredno sistemski-ekonomsko politicke-cisto politicke-i cisto socioloske promjene u okruzenju.Sistemski rizik znaci da se cjena roba i usluga krecu sistemski u skladu sa glavnimuticajnim faktorima. Upravo zbogg karaktera faktora koji ga odredjuju sistemsi rizik jenedjeljiv, neprenosiv, neizbjezan rizik.
Nesistemski rizik 
je onaj dio ukupnog rizika koji je karakteristican za odredjeniekonomski subjekt, granu ili grupaciju. Nesistemski rizik se stoga cesto naziva specificnirizik. Kao faktori koji odredjuju velicinu nesistematskog rizika su:-specificne promjene na trzistu, kao sto su pojava supstituta i konkurencije,-brze tehnicko tehnoloske inovacije,-pogorsane polsovne i razvojne odluke-specificna zakonska regulativa i sl.11.Pravila računanja vjerovatnoće1.
prema prvom aksiomu
- svakom od mogucih ishoda moze se dodjeliti broj jednak ili veci od 0.2.
drugi aksiom
postulira da se vjerovatnoca ostvarenja bilo kog od dva medjusobnoiskljuciva ishoda moze izraziti kao jedan- vjerovatnoca ostvarivanja drugog ishoda.3.
prema trecem aksiomu-
zbir vjerovatnoca svih medjusobno iskljucivih ishodamora da bude jednaka jedinici.12.Šta je srednja vrijedsnost?Ocekivana vrijednost predstavlja mjeru centralne tendencije rasporeda i povezana je sakonceptom prosjecne vrijednosti slucajne promjenjive.13.Varijansa i standardna devijacijaCentralni momenti su mjere disperzije, odnosno centralni momenti izrazavajuodstupanje pojedinacnih vrijednosti od ocekivane vrijednosti.Drugi centralni momenat, j=2, zove se varijansaPozitivan kvadratni korijen iz varijanse naziva se strandardna devijacija.

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->