Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Pitanjaizposlovnihfinansija1

Pitanjaizposlovnihfinansija1

Ratings: (0)|Views: 37|Likes:
Published by Amer

More info:

Published by: Amer on Sep 13, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/11/2013

pdf

text

original

 
1.Nabrojati instrumente tržišta novca i objasniti bar dva!
Bankarski akcepti, Blagajnicki zapisi, Komercijalni zapisi, Federalni fonodovi, Ugovor oreotkupu, Depozitni certifikat
Bankarski akcepti
– predstavljaju najstarije vrijednosne papire na trzistu novca. Bankarskiakcept je mjenica trasirana na poslvnu banku koja je akceptirana i koja time preuzimaneopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom donosiocu na dandospjeca.
Blagajnicki zapis
- je pisana izjava kojom se njen izdavalac obavezuje da ce kupcu u rokudospjeca platiti odredjeni iznos primljenog novca sa pripadajucom kamatom. Izdavaoci blagajnickih zapisa su vlade, odnosno ministarstva finansija. Emisiju blagajnickih zapisavrse s ciljem prikupljanja novcanih sredstava za finansiranje tekucih rashoda.
2. Euroobveznice, inostrane obveznice i konvertibilne obvezniceEuroobveznice
(trziste medjunarodnih obveznica) obveznice se emituju istovremeno natrzistima odredjenog broja zemalja i na taj nacin dolazi do velikog broja medjunarodnihinvestitora.
Inostrane obveznice
- emituju se na finansijskim trzistima neke druge zemlje i znacemogucnost prikupljanja sredstava u drugim zemljama, van sjedista emitenta. Emitent oveobveznice mora da emituje u valuti te zemlje i uz postivanje lokalnih zakonskih propisa.
Konvertibilne obveznice
 – daju vlasnicima pravo zamjene (konverzije) obveznica uobicne dionice preduzeca-emitenta.
3.Osnovni zadaci finansijskog sistema!
(jedan piše ti dodaj dva) a) pruzanje usluga placanja, b) osiguranje likvidnosti, c) trgovina rizicima
4.Istitucije tržišta kapitala u FBiH su......
a)komisija za vrijednosne papire; b) registar vrijendosnih papira, c) depozitar, d) berza i druga uredjena javna trzista, e) profesionalni posrednici, f) institucionalni investitori
5.Platni sistem? Platini promet?Platni sistem
možemo definisati kao skup instrumenata, bankarskih postupaka imedjubankarskih sistema za prijenos novca koji omogucavaju kruzenje novca izmedjuzainteresiranih strana.Platni sistem predstavlja «finansiski krvotok» privrednog sistema. Promjene u platnomsistemu izazivaju promjene u drugim djelovima finansijskog sistema i obrnuto. U platnomsistemu transfer se javlja kroz placanje u nekoliko oblika: gotovina, cekovi, bankarskemjenice, novcane doznake, kartice, elektronski transferi i sl.Placanja ostvarena izmedju pravnih i fizickih lica sa svrhom namirenja njihovih novcanihdugova , odnosno naplate novcanih potrazivanja nazivamo
platni promet
. Plaćanje podrazumjeva prenos dijela imovine duznika u korist imovine povjerioca izrazeno u novcu.Platni promet se dijeli na : domaci i medjunarodni platni promet.
6.RTG S i žiro kliring!!! (ovo uvijek bude)RTGS
- placanje velikih iznosa koja direktno idu preko Centralne banke
Ziro kliring
-placanje manjih iznosa putem zbirnih naloga.
RTGS
- predstavlja sistem za obracun i poravnanje i proizvod je firme Logica UK limited.To je sistem u kojem se poravnanje javlja pojedinacno, na osnovu jednog po jednog naloga. Npr. banka izvrdi placanje za svog klijenta prema klijentu druge banke, nalog za placanjeode u RTGS i tamo nakon provjere automatski se zaduzi racun banke koja je incirala nalog(placanje)
 
RTGS je namijenjen za transfer različitog tipa i svrhe, a odnosi se uglavnom na velikeiznose ili transiranje manjih iznosa koje treba realizovati hitno.
Žiro kliring
- procesiranje zbirnih transakcija manjih vrijednosti. Zbirne transakcije manjihvrijednosti podrazumjevaju slijedece: klijenti dolaze u banku i iniciraju razna placanja,koja se verifikuju i kumuliraju u banci u odredjenom vremenu kada banka salje te neloge uZiro kliring. Ona ih salje u vidu samo jednog naloga (zbirno) sa detaljima i potrebniminformacijama o svakom pojedinacnom placanju.Da li ce transakcije biti realizovane preko RTGS-a ili ziro kliringa zavisi od iznosatransakcije. Transakcije u iznosu od 10.000KM i vise , realizuju se preko RTGS-a, dok transakcije ispod 10.000 KM realizuju se preko ziro kliringa.
7.Čemu je jednak iznos ukupne kamate?
I=FV-PVIznos ukupne kamate za n perioda, uz stopu ukamaćenja – i, predstavlja razliku buducevrijednosti na kraju n perioda – FVn i pocetne vrijednosti – PV.
8.Pitanje a,b,c šta je ispodgodišnje ukamaćivanje/diskontovanje
Kamatna stopa podijeljena sa brojem perioda za koji se vrsi ukamacivanje –m, a dobiveniizraz dignuti na potenciju m puta n :Ukamaćivanje FVn= PV* (1+i/m)
m*n
m- broj obračuna godišnjeDiskontovanje PV = FV/ (1+i/m)
m*n
9.Razlika između efektivne i nominalne kamatne stopeEfektivna kamatna stopa
 je kamatna stopa s godisnjim ukamacivanjem jednaka kamatnojstopi s ispodgodisnjim ukamacivanjem. Drugim rijecima efektivna kamatna stopa je onakamatna stopa koja uz godisnje ukamacivanje osigurava iste godisnje kamate kao inominalna kamatna stopa uz obracun kamata za m perioda godisnje.
(1+ke)= (1+i/m)
m
odnosno:
ke=(1+i/m)
m
-1 i = nominalna kamatna stopake=efektivna kamatna stopaRazlika efektivne i nominalne kamatne stope ce biti veca sto je ucestalijeukamacivanje, odnsosno sto je m vece.
10. Sistemski, nesistemski rizik   Sistemski rizik 
 je nedjeljiv i ne moze se izbjeci, jer je posljedica kretanja u ekonomiji ucjelini. U faktore koji odredjuju sistemski rizik spadaju: a) privredno sistemski, b)ekonomsko politicke, c) cisto politicke, d)i cisto socioloske promjene u okruzenju.Sistemski rizik znaci da se cjena roba i usluga krecu sistemski u skladu sa glavnimuticajnim faktorima. Upravo zbogg karaktera faktora koji ga odredjuju sistemsi rizik jenedjeljiv, neprenosiv, neizbjezan rizik.
Nesistemski rizik 
je onaj dio ukupnog rizika koji je karakteristican za odredjeniekonomski subjekt, granu ili grupaciju. Nesistemski rizik se stoga cesto naziva specificnirizik. Kao faktori koji odredjuju velicinu nesistematskog rizika su: a) specificne promjenena trzistu, kao sto su pojava supstituta i konkurencije, b) brze tehnicko tehnoloskeinovacije, c) pogorsane polsovne i razvojne odluke, d) specificna zakonska regulativa i sl.
 
11.Pravila računanja vjerovatnoće
1.
prema prvom aksiomu
- svakom od mogucih ishoda moze se dodjeliti broj jednak ili veci od 0.2.
drugi aksiom
postulira da se vjerovatnoca ostvarenja bilo kog od dva medjusobnoiskljuciva ishoda moze izraziti kao jedan- vjerovatnoca ostvarivanja drugog ishoda.3.
prema trecem aksiomu-
zbir vjerovatnoca svih medjusobno iskljucivih ishodamora da bude jednaka jedinici.
12.KARAKTERISTIKE RASPOREDA VJEROVATNOCE
:
1.Šta je srednja vrijedsnost?
Ocekivana vrijednost predstavlja mjeru centralne tendencije rasporeda i povezana je sakonceptom prosjecne vrijednosti slucajne promjenjive.
2.Varijansa i standardna devijacija
Centralni momenti su mjere disperzije, odnosno centralni momenti izrazavajuodstupanje pojedinacnih vrijednosti od ocekivane srednje vrijednosti.Drugi centralni momenat, j=2, zove se varijansaPozitivan kvadratni korijen iz varijanse naziva se strandardna devijacija.
2.b) Obajasni treći centralni momenat!
Treci centralni momenat, j=3,Predstavlja mjeru simetrije rasporeda i ukazuje na pravac asimetrije ukoliko ona postoji.Ako je pozitivan veca je vjerovatnoca da promjenjiva ima vecu vrijendost od srednjevrijednosti i obrnuto, ukoliko treci centralni momenat ima negativnu vrijednost, veca jevjerovatnoca da promjenjiva ima manju vrijendost od srednje vrijednosti. Kada je trecicentralni momenat jednak nuli, podjednaka je vjerovatnoca ostvarenja vecih i manjihvrijednosti promjenjive u odnosu na njenu srednju vrijednost i tada se radi o simetricnomrasporedu vjerovatnoce.
4.Šta je kovarijansa?
Kovarijnasa (cov) njom se mjeri stepen slaganja varijacija promjenjive. Može biti pozitivnai negativna. To znači da se dvije promjenljive kreću u istom smjeru, dok kod negativne promjenljive se kreću u suprotnom smjeru.
5.Koeficijent korelacije?
Koristi se kao alternativna mjera odnosa izmedju dvije slucajno promjenjive. Kreće se uintervalu od -1 do +1. Kada je jednaka +1 tada se radi o perfektnoj korelaciji. Veća od nule;dvije promjenjive se kreću u istom smjeru. Kada je jednaka nuli dvije promjenljive sunezavisne. Manja od nule; promjena vrijednosti promjenjivih u suprotnim smjerovima.Jednaka -1 tada je perfektno negativna.
13.Beta koeficijent :
Beta koeficijent opisuje funkcisku vezu izmedju natprosjecnog prinosa pojedinacnogvrijednosnog papira i prinosa trzisnog portfolija.
Ako je :
Β=1 znaci da se netprosjecni prinos od pojedinacnog vrijednosnog papira krece proporcionalno s natprosjecnim prinosom od trzisnog portfolija.Ta hartija od vrijednosti ima jednak sistematski rizik kao itrziste u cjelini.Β vece od 1, je natprosjecni prinos pojedinacnog vrijednosnog papira rastenatproporcionalno s rastom prinosa trzisnog portfolija.Β manje od 1, ukazuje da hartija od vrijednosti ima manji sistematski rizik u odnosu natrziste u cjelini.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->