Analiza percepcije korupcije u visokom obrazovanju u BiH - Saetak

Prof. dr Najil Kurti

April, 2012.

Dok veina studenata korupciju vidi kao veoma rairenu pojavu, pa ak i kao dominantno obiljeje bosansko-hercegovakih fakulteta i univerziteta, osoblje porie ili relativizira prave razmjere korupcije Svaki etvrti student je imao susret sa korupcijom platio je pozitivnu ocjenu ili je traeno od njega da je na neki nain plati Studenti preferiraju restriktivne strategije suprostavljanja korupciji na fakultetima strogo kanjavanje, javnu stigmatizaciju i ekskomunikaciju iz profesije Izostaje povjerenje u iskrenu opredijeljenost pozvanih organa da se suprotstave korupciji Lina spremnost na ukljuivanje u antikoruptivno djelovanje jo uvijek je na nivou pisanja anonimnih prijava

U okviru projekta Transparency International BiH Prevencija korupcije u visokom obrazovanju kroz unapre enje transparentnosti na univerzitetima u Bosni i Hercegovini realizirano je istraivanje percepcije korupcije na javnim i privatnim visokokolskim ustanovama u BiH. Anketirano je 2000 studenata i 500 uposlenika svih javnih i jednog dijela privatnih univerziteta u Bosni i Hercegovini. U okviru kvalitativnog istraivanja odrano je 10 fokusnih grupa sa 135 uesnika. Istraivanje je realizovala agencija Colosseum iz Tuzle. Ovo je do sada najsveobuhvatnije istraivanje percepcije korumpiranosti visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini.

1. Kvalitativno istraivanje

Razliita shvatanja pojma korupcije

Fokusne grupe su pokazale da je slika korupcije u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, kompleksna, neujednaena, u pojedinim aspektima protivrjena i jo uvijek nedovoljno izotrena. Pokazalo se da percepcija korupcije na visokokolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini ima etiri glavne dimenzije: prva se odnosi na sadrinu pojma korupcija u visokom obrazovanju, druga na percepciju rasprostranjenosti i posljedica, trea se tie percepcije korijena i krivaca, a etvrta percepcije antikoruptivnih strategija i taktika. U okviru fokusnih grupa iskristalizirala su se dva koncepta definicije korupcije u visokom obrazovanju; redukcionistiko (ue) i kompleksno (ire). Redukcionistiko shvatnje, prevladava me u studentima koji su skloni veoma kompleksan pojam korupcije na naim univerzitetima raducirati na kupovinu, odnosno prodaju ispita. Prema zapaanjima uesnika fokusnih grupa kupovina, odnosno prodaja ispita javlja se u etiri oblika: 1) kao klasina direktna kupovina/prodaja ispita pri emu kao medij razmjene
2

cirkulie novac; i do 2000 KM za pojedine ispite, 2) suptilna, indirektna kupovina/prodaja ispita zasnovana na nenovanim kompenzacijama, kao to su pruanje seksualnih usluga, radno angairanje studenata ili njihovih roditelja na razliitim kunim poslovima kod nastavnika, uzimanje dodatnih asova kod drugih nastavnika ili asistenata s kojima je predmetni nastavnik u sprezi, organiziranje pijanki za profesore ili plaanje rauna u restoranima, 3) uslovljena kupovina knjiga iji su autori uglavnom predmetni nastavnici, ali ne i nuno i 4) poklanjanje (prodaja) ispita u zamjenu za pristup resursima socijalnog kapitala, drugaije kazano poklanjanje ocjene radi sticanja, odnosno osnaivanja relacija sa utjecajnim, uglednim, poznatim osobama iz profesionalnog kruga, odnosno politikog i drutvenog ivota. Kompleksno shvatanje prevladava kod osoblja, a uzima u obzir sve aspekte upravljanja univerzitetima kao kompleksnim javnim ustanovama. Definiciju korupcije u visokom obrazovanju proiruje sa podruja kupo-prodajnog odnosa nastavnik-student na iroki spektar upravljakih odluka kao to su: sumnjive javne nabavke, netranasprentan utroak namjenskih sredstava, nelegalnosti pri zapoljavanju, neutemeljeno kadrovsko promicanje i napredovanju u via zvanja nastavnika i saradnika i konformistiko podlijeganje neprincipijelnim politikim pritiscima.

(Ne)spremnost da se prizna korupcija na naim univerzitetima?

Istraivanje pokazuje da je predstava o postojanju korupcije u visokom obrazovanju veoma segmentirana, pa ak i kontraditkorna. U tom smislu u okviru fokusnih sesija izdiferencirale su se etiri grupe: Prvu grupu ine uglavnom nastavnici i asistenti koji ne negiraju da u javnosti prevladava negativna percepcija o korumpiranosti univerziteta, ali negiraju samo prisustvo korupcije, bar u onoj mjeri u kojoj to mediji ele prikazati. Tu iskrivljenu sliku tumae kao povrni senzacionalizam masovnih medija i svjesno skretanje panje organa vlasti sa vlastite neefikasnoti da realiziraju svoje obaveze prema konceptu bolonjskog univerziteta. Drugu grupu karakterizira svjesnost o pojavama korupcije u visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini pa i naelna spremnost da se ona prizna, ali nespremnost da se prizna njeno prisustvo na svom fakultetu, odnosno univerzitetu. Treu grupu ine ispitanici koji su svjesni korupcije u instituciji visokog obrazovanja u kojoj rade, ali nisu spremni priznati bilo kakvo linu umijeanost pa ak ni uvid. etvrtu grupu ine ispitanici koji utisak o postojanju korupcije temelje izme u ostalog i na linom iskustvu; neko ih je pokuavao podmititi ili su na neki nain bili podvrgnuti pritisku da podmite. Ovu grupu u najveoj mjeri ine studenti.

Razilaenja oko predstave o razmjerama korupcije

Fokusne grupe su pokazale da unutar sistema visokog obrazovanja nema saglasnosti ni oko procjene pravih razmjera pa ni posljedica korupcije. Oko ovog pitanja iskristalisale su se etiri skupine istomiljenika. Najveu grupu, grupu ine oni koji priznaju ozbiljne razmjere pa i problematinost korupcije ali je ne vide kao najvaniji problem univerziteta niti kao glavni faktor koji negativno utie na kvalitet visokog obrazovanja, te insistiraju na sticanju uslova za dosljedno realiziranje bolonjskog koncepta univerziteta. Drugu grupu po brojnosti, ine ispitanici koji priznaju problem ali ga relativiziraju smjetajui ga u kontekst opte korumpiranost bosansko-hercegovakog drutva, gdje prepoznaju mnogo korumpiranije institucije.

Trea grupa smatra da je korupcija najvei problem na domaim fakultetima, da je ima mnogo vie nego to se o njoj javno pria i nego to su na univerzitetima zvanino i javno spremni da priznaju te da nanose nesagledivu tetu cijelom sistemu visokog obrazovanja pa i drutvu. Ovu grupu ine uglavnom studenti, ali ima i jedan broj nastavnika i asistenata. etvrtu grupu ine ispitanici koji misle da je rije o sporadinim pojavama na pojedinim fakultetima, odnosno pojedinim predmetima, te da kao takve ne mogu uticati na stvarni kvalitet visokog obrazovanja ali mogu, zbog naina na koji se o njima govori u javnom diskursu, ugroziti reputaciju sistema visokog obrazovanja.

Gdje su korijeni?
Kompleksna je i raznolika i percepcija korijena korupcije u bosansko-hercegovakom visokom obrazovanju. Ovisno od preferirajue sheme normalnog (oekivanog) stanja iskristalizirana su tri dominantna stajalita; moralno, kontekstualno i funkcionalno. Moralno stajalite istie u prvi plan posljedice raspada prethodnog vrijednosnog sistema i nekritiki odnos prema novom sistemu koji se uspostavlja a koji kao poeljne, promovie hedonistike drutvene vrijednosti, koje se zahvaljujui tome uspijevaju penetrirati kako u etike norme i praksu studenata tako i u etike norme i praksu nastavnike profesije. Kontekstualno stajalite korijene korupcije vidi u nedovrenosti pravnog i politikog sistema i nemogunosti, odnosno nezainteresiranosti drutva da se suprostavi korupciji . Ovdje se prvenstveno misli na institucionalne nedosljednosti i nedostatke koji pogoduju korupciji. Prema ovim stajalitima korupcija na univerzitetima je posljedica nedora enosti normativno-pravnog sistema; normativna akta, kojim se definiu osjetljivi procesi esto su nejasna, nedovoljno precizno definisana i ostavljaju mnogo prostora za subjektivna odluivanja. Na drugoj strani verbalna izjanjavanja i opredjeljivanja uglavnom nisu praena efikasnim
4

djelovanjem. Tema korupcije teko ulazi u dnevni red zvaninih fakultetskih i univerzitetskih organa, a nedovoljno je prisutna i u masovnim medijima. Funkcionalno stajalite korupciju vidi kao posljedicu nedovoljnih institucionalnih kapaciteta sistema visokog obrazovanja za efikasno funkcioniranje i legitimno ostvarivanje obrazovnih funkcija ime se osloba a prostor za improvizacije i nelegalne koruptivne koalicije. Pristalice ovog stajalita generatore korupcije vide u: netransparetnom odluivanju po bilo kom pitanju na fakultetu/univerzitetu, informativnoj zatvorenost upravljakih struktura, nepotizmu, manjkavosti legislative u podruju izbora nastavnika i saradnika, nepostojanju adekvatnih instrumenata i metoda ocjene kvalitete nastavnika, neadekvatnom socijalnom statusu nastavnika i asistenata, neadekvatnom sistemu kvalifikacija za upis na fakultete, odsustvu dravne kontrole nad privatnim fakultetima, manjku nastavnog kadra, nedovoljnom nivou kompetentnosti nastavnika, prevelikoj moi pojedinaca, prevelikom broju studenata u studijskim grupama, nedostatku prostora, oskudnim bibljiotekama, netransparentnosti ispitnog postupka.

Ko su krivci?
Percepcije krivaca (subjekata korupcije) kristalizira se oko 1) dominantne krivice nastavnika, 2) dominantne krivice studenata i 3) podijeljene krivice nastavnika i studenata. U prvom sluaju istiu se: vrijednosna dezorjentacija nastavnika i moralna nespremnost na ulogu koju imaju u drutvu. U drugom sluaju istiu se: pad moralnih vrijednosti kod studenata i njihovih roditelja, sklonost studenata da idu linijom manjeg otpora te konformizam i obeshrabrenost studenata da se suprostave. U treem sluaju za korupciju u visokom obrazovanju podjednako se okrivljuju nemoralni nastavnici, studenti i njihovi roditelji.

Vizija efikasnog antikoruptivnog djelovanja

Percepcija mogunosti obuzdavanja i kontrole korupcije u domaem visokom obrazovanju kree se u rasponu izme u umjerenog (uslovnog) optimizma i umjerenog pesimizma. Prevladavaju uvjerenja o opravdanosti tri koncepta djelovanja: Preventivno djelovanje strateki je usmjereno na stvaranje antikoruptivnog ambijenta, koji ili iskljuuje uopte mogunost korupcije ili je ini do te mjere neisplativom (kanjivom) da e se bilo ko teko opredijeliti za nju kao nain ostvarivanja nekih svojih ciljeva. Zasniva se na konceptu: 1) apsolutne
5

transparentnosti svih procesa na univerzitetima koji su potencijalno koruptivni, 2) osiguranju efikasne kontrole dosljednog pridravanja ve propisanih normi, pravila, kriterija i procedura, 3) eliminisanju svih nedoreenosti u normativnim aktima fakulteta i univerziteta koje otvaraju mogunost za subjektivnost i netransparentnost u odluivanju, 4) ohrabrivanju studenata, nastavnika i svih drugih uposlenika, i stvaranja kanala i prilika u kojima e to moi realizirati, da raskrinkavaju sve pojave korupcije u svojim sredinama i 5) edukacije za antikoruptivno djelovanje. Represivno djelovanje se zasniva na progonu, strogom kanjavanju i javnom stigmatiziranju svih formi i svih sluajeva korupcije. U okviru fokusnih grupa do izraaja je dolo stnovite da je sadanjem obimu korupcije na univerzitetima doprinijelo blago kanjavanje ve otkrivenih i dokazanih sluajeva, a naroito olako odustajanje od dokazivanja sluajeva na koje su ukazali studenti. Ideje o represivnoj strategiji borbe protiv korupcije zasnivaju se na uvjerenju (utisku) da strogim (drakonskim) kanjavanjem koristi od korupcije treba uiniti neisplativim. Kompleksno sinhronizirano djelovanje, kombinira preventivno otklanjanje korumpirajueg ambijenta i represivno sankcioniranje uesnika u dokazanim sluajevima.

2. Kvantitativno istraivanje

Kvantitativno istraivanje je uglavnom potvrdilo sve nalaze kvalitativnog istraivanja. Realizovano je metodom ankete. Ankertiranje je izvreno u Sarajevu, Banjaluci, Zapadnom i Istonom Mostaru, Bihau; Tuzli, Zenici i Istonom Sarajevu, Travniku, Brkom i Bijeljini

Istraivanje je pokazalo da je percepcija korumpiranosti visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini dio ire slike loeg stanja i korumpiranosti bosansko-hercegovakog drutva u cjelini. Studenti veoma visoko pozicioniraju problem korupcije na listi glavnih problema bosanskohercegovakog visokog obrazovanja. Ispred problema korupcije su problemi 1) nedostatka radnog prostora i 2) zapostavljenost praktinih znanja i vjetina u okviru nastavnih programa. Dok studenti problem korupcije pozicioniraju na tree mjesto duge liste aktuelnih problema visokog obrazovanja, iza 1) nedostatka radnog prostora i 2) prescijentistinih (suvie teorijskih) nastavnih sadraja osoblje problem korupcije pozicionira tek na osmo mjesto. Grafikon 1. Kljuni problemi na univerzitetu/fakultetu

Apsolutna veina anketiranih studenata (56%) korupciju vidi kao veoma rairenu pojavu pa ak i kao dominantno obiljeje bosansko-hercegovakog visokog obrazovanja. To je svaki drugi ispitanik. Osoblje to ocjenjuju drugaije. Najvei broj ispitanika u ovom uzorku (61,4%) je na stajalitu da je rije o izolovanim sluajevima u kojima uestvuje relativno mali broj ljudi.

Tabela1. Rasprostranjenost korupcije u visokom obrazovanju - Studenti

Koja je formulacija najblia vaem utisku o prisustvu korupcije na bosanskohercegovakim fakultetima ? To je veoma rairena pojava i dominantno je obiljeje naih fakulteta Rije je o izolovanim sluajevima u kojima uestvuje relativno mali broj ljudi Na naim univerzitetima uope nema korupcije Total Frequency 1119 684 197 2000 % 56,0 34,2 10,1 100

Tabela 2. Rasprostranjenost korupcije u visokom obrazovanju - Osoblje

Koja je formulacija najblia vaem utisku o prisustvu korupcije na bosanskohercegovakim fakultetima ? Rije je o izolovanim sluajevima u kojima uestvuje relativno mali broj ljudi To je veoma rairena pojava i dominantno je obiljeje naih fakulteta Na naim univerzitetima uope nema korupcije Total Frequency 307 148 45 500 % 61,4 29,6 9,0 100

Percepcija studenata o prisustvu pojave korupcije na fakultetima se preteno zasniva na informacijama iz druge ruke; dobijenih od poznanika, prijatelja i drugih osoba kojima ispitanici vjeruju. Me utim, skoro svaki etvrti student ima lino iskustvo korupcije. Ili je platio, na neki nain polaganje ispita, ili je to od njega traeno. (Grafikon 2.)

Grafikon 2. Na emu se zasniva percepcija korupcije?

Studenti kao najrasprostranjenije oblike korupcije na njihovim fakultetima vide: davanje/dobijanje pozitivne ocjene za novac ili neku drugu naknadu, dobijanje ocjene na osnovu rodbinskih i porodino-prijateljskih veza, uslovljavanja izlaska na ispit kupovinom knjiga, razliite oblike nezasluenog dobijanja ocjene iako bez jasne veze sa trgovinom ocjenama, kada nastavnici i ostalo osoblje guraju svoju djecu kroz studij (osiguravaju im vertikalnu prohodnost), naruavanje pravila o davanju potpisa i sticanju prava na izlazak na ispit i razliiti oblici sumnjivog upisa na fakultet.

Grafikon 3. Najrasprostranjeniji oblici korupcije - Studenti

S druge strane, osoblje iskazuje dodatnu osjetljivost prema nezasluenom napredovanju nastavnika u karijeri i naruavanju propisanih pravila u obrazovnom procesu. Grafikon 4. Najrasprostranjeniji oblici korupcije - Osoblje

Korupciji na fakultetima, po uvjerenju studenata, najvie pogoduju: odravanje ispita u etiri oka (bez svjedoka) a koji se najee odravaju u kabinetima, usmeno ispitivanje, nepridravanje zakazanih ispitnih termina i neformalna druenja studenata sa nastavnicima i asistentima na kojima se razvijaju neprincipijelne relacije. Grafikon 5. Okolnosti koje pogoduju korupciji Osoblje i studenti

10

I studenti i osoblje u u najveoj mjeri smatraju da je podjednaka krivica profesora i studenata za korupciju na fakultetima. Studenti su skloni odgovornost za neefikasnost u suzbijanju korupcije potraiti od nadlenih ministarstva za obrazovanje i pravosudne organe, to je u konzistenciji sa njihovom odabirom represivnih strategija u suprostavljanju korupciji iskazanim kroz fokus grupe. Upravljake strukture univerziteta, odnosno fakulteta su po njihovom shvatanju tek na treem, odnosno etvrtom mjestu hijerarjije odgovornosti. Tabela 3. Odgovornost za suportstavljanje korupciji - Studenti
Ko je, po vama, najodgovorniji za suprotstavljanje korupciji u visokom obrazovanju? Nadlena ministarstva za obrazovanje Pravosudni organi Upravljaka struktura univerziteta Upravljaka struktura fakulteta Studenti Nastavnici Nisam siguran Total Prvi izbor Frequency Percent Drugi izbor Frequency Percent ISO 582 444 279 257 236 196 6 2000 29,1 22,2 14 12,9 11,8 9,8 0,4 100 374 449 365 332 216 257 7 2000 18,7 22,5 18,3 16,6 10,8 12,9 0,4 100 769 669 462 423 344 325 10

Osoblje prvenstvenu odgovornost vidi kod upravljake strukture univerziteta a potom slijede: nadlena ministarstva za obrazovanje, pravosudni organi i nastavnici.

Tabela 4. Odgovornost za suportstavljanje korupciji - Osoblje

Prvi izbor Frequency Upravljaka struktura univerziteta Nadlena ministarstva za obrazovanje Pravosudni organi Nastavnici Upravljaka struktura fakulteta Studenti Total 96 114 87 126 37 40 500 Drugi izbor Frequency Percent 188 80 128 40 40 24 500 37,6 16 25,6 8 8 4,8 100

Percent 19,2 22,8 17,4 25,2 7,4 8 100

ISO 190 154 151 146 57 52

Kod studenata je prisutna svijest o tetnom uticaju korupcije, kako na kvalitet znanja koje se dobija na fakultetima tako i na reputaciju diploma i to kod njih izaziva snanu negativnu
11

afektivnu reakciju koja se kree od demotivisanosti i ciljne dezorjentisanosti, do straha za budunost. Grafikon 6. Uticaj korupcije na studente

Najvea je skupina studenata (36,6%) koji smatraju da aktuelni obim korupcije na njihovom fakultetu veoma mnogo ugroava kvalitet (nivo) znanja, odnosno da iza veine diploma ne stoji znanje. Istovremeno je najmanja skupina koja smatra da je utjecaj minimalan, odnosno da je veina diploma zara ena na osnovu znanja. Kod osoblja je miljenje obrnuto, veina osoblja (36,6%) smatra da korupcija nema veliki uticaj na kvalitet diploma. Grafikon 7. Uticaj korupcije na kvalitet znanja i diploma Osoblje i studenti

Kod osoblja je moralna orjentacija po pitanju prihvatljivosti koruptivnih strategija izraenija nego kod studenata. Vea je grupa ispitanika iz ove populacije koji odbijaju svaku mogunost da pribjegnu korupciji, a znatno je manje onih koji bi to ipak uinili u posebnim
12

situacijama. S druge strane, veliki broj studenata (46%) bi ipak pribjeglo korupciji ukoliko ne bi bilo drugog naina da poloe ispit, te smatraju da ovaj stavi dijeli veina njihovih kolega. Grafikon 8. Prihvatljivost korupcije Osoblje i studenti

Kod studenata i osoblja nema znaajnije razlike u percepciji (procjeni) posveenosti nadlenih drutvenih struktura antikoruptivnom djelovanju. Prevladava miljenje da, kod odgovornih i onih koji bi doprinijeti promjeni nema iskrene namjere da neto ozbiljno poduzmu. Zanimljivo je da ak i veina osoblja smatra da nema volje za brobom protiv korupcije. Grafikon 9. Posveenost borbi protiv korupcije Osoblje i studenti

13

Izme u studenata i osoblja nema znaajnije razlike ni u percepciji spremnost na vlastitom angairanju u antikoruptivnom djelovanju, kod obje grupe ispitanika zamislivi oblik suprostavljanja se uglavnom svodi na pisanje anonimnih prijava. Grafikon 10. Spremnost na vlastiti angaman - Osoblje i studenti

Kada su u pitanju mjere suzbijanja korupcije, generalno gledajui i studenti i osoblje preferiraju poduzimanje stroijih, represivnih mjera i raunaju na odvraajui efekat stroijih kazni. U tom smislu u obje populacije su najvee skupine ispitanika koje se izjanjavaju za donoenje stroijih zakona i za dosljedno i efikasno krivino gonjenje poinitelja. Na treem mjestu su skupine koje vjeruju da bi se promjene mogle izazvati ohrabrivanjem svih onih koji imaju saznanja o korupciji da o tome javno govore. Grafikon 11. Mjere suzbijanja korupcije Osoblje i studenti

14