Reklame I Mediji

1.
UVOD
1.1. OSNOVE GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA 1.1.1. O graanskom procesnom pravu

Graansko procesno pravo je sistem pravnih pravila kojima se regulira sudsko ostvarivanje zatite prava koja proistjeu iz odreenih graanskopravnih odnosa. Njima se regulira: struktura graanskog sudskog postupka te poloaj, aktivnosti i uzajamni odnosi procesnih subjekata. Graansko procesno pravo se dijeli na: parnino i izvanparnino. Graanski parnini postupak je opa, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih ili povrijeenih subjektivnih graanskih prava, koju prua dravno pravosue. Ako zakon koji regulira graanskopravnu materiju nita ne propisuje, primjenjuje se parnina metoda, a neka od izvanparninih metoda primjenjivat e se samo ako je tako izriito propisano. Ovdje treba spomenuti i odredbu lanka 1. Zakona o parninom postupku1 (dalje: ZPP) prema kojoj se tim zakonom ureuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graana te u radnim, trgovakim, imovinskim i drugim graanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova odreeno da u njima sud rjeava po pravilima kojega drugog postupka. Cilj. Priznavanje prava implicira i priznavanje prava na njihovu zatitu. Prava iju zatitu ne bismo mogli ostvariti ne bismo uope mogli nazvati pravima. Zatita graanskih prava ostvaruje se u parninom postupku.
1.1.2. Samopomo
Pravosudni aparat mora raspraviti svaiji zahtjev za pruanje pravne zatite, kako bi se sprijeila samopomo. Sudu se ne moe dopustiti da, kada neka stvar nije injenino ili pravno jasna, od sebe otkloni dunost pruanja pravne zatite. To nalazi izriit izraz i u ZPP-u: Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevu za koji je nadlean (2/2).2 Samopomo je u pravilu zabranjena. Tko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada kaznit e se za kazneno djelo samovlasti (329 KZ3).
1
Zakon o parninom postupku objavljen je u Sl. l. SFRJ br. 4/77, izmjene i dopune: Sl. l. SFRJ br. 36/77, 4/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 27/90, 35/91, preuzimanje za Republiku Hrvatsku: Narodne novine br. 53/91, izmjene i dopune: Narodne novine br. 91/92, 112/99 88/01 i 117/03.
2
Kada se nastavku teksta navode u zagradama brojevi lanaka / stavaka bez naznake koji je zakon u pitanju, radi se o odredbama Zakona o parninom postupku.
3
Kazneni zakon (KZ) objavljen je u Narodnim novinama br. 110/97, 27/98,
Graansko procesno pravo
Samopomo je ipak izuzetno doputena u granicama zakona i to u sljedeim sluajevima: - Djelo uinjeno u nunoj obrani nije kazneno djelo (29 KZ). Tko u nunoj obrani uzrokuje tetu napadau nije duan naknaditi je, osim u sluaju prekoraenja (161/1 ZOO4). - Djelo uinjeno u krajnjoj nudi nije kazneno djelo (30 KZ). Ako netko uzrokuje tetu u stanju nude, oteenik moe zahtijevati naknadu od osobe koja je kriva za nastanak opasnosti ili od osoba od kojih je opasnost otklonjena, ali od ovih posljednjih, ne vie od koristi to su je od toga imale (161/2 ZOO). - Pravo subjekta da sam primjerenom silom brani svoj posjed (27 ZV5).
1.1.3. Izvori graanskog procesnog prava

Ustav RH. Kao akt najvie pravne snage, on je temeljni izvor graanskog procesnog prava. On se ne bavi graanskoprocesnom problematikom, ali sadri neka temeljna naela koja slue zakonodavcu kada donosi zakon i onome tko primjenjuje taj zakon (napr. naelo javnosti, jednakosti, ravnoprvnosti stranaka, itd.). Zakon. Najvaniji meu zakonima je Zakon o parninom postupku od 24. prosinca 1976., stupio na snagu 1. srpnja 1977.6 Treba naglasiti da je Hrvatski sabor 14. srpnja 2003. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (dalje: ZIDZPP/03), objavljen u Narodnim novinama br. 117/03, a stupio je na snagu 1. prosinca 2003. Taj propis unosi mnoge bitne novote i promjene u parnini postupak, a promjene su obuhvatile vie od polovine odredaba aktualnog propisa. Ove izmjene tee k tome da svi sudionici u postupku (stranke, njihovi zastupnici, ali i sud) svojim aktivnim djelovanjem doprinesu da se sporne injenice to prije rasprave, te da se jednako tako efikasno donese odluka u sporu. Zakoni koji reguliraju pojedina procesna pitanja su: Zakon o radu, Zakon o sudovima, Zakon o dravnom odvjetnitvu, Obiteljski zakon. U izvanparninim stvarima: Zakon o nasljeivanju, Zakon o proglaenju nestalih osoba umrlim i dokazivanju smrti, u ovrnim stvarima: Ovrni zakon, za pitanja steaja: Steajni zakon. Obiaj. Obiaji nisu izvor, ako zakon na njih ne upuuje, to nije sluaj sa Zakonom o parninom postupku. Izvjestan izuzetak je pravilo da u pogledu nadlenosti sudova za suenje strancima koji uivaju imunitet vae pravila meunarodnog prava (26/1), koje je nekad obiajno. Sudska praksa. Nije izvor, osim za stranke na koje se presude odnose. Znaajnu ulogu ona ima pri interpretaciji pravnih pravila. Pravna znanost. Nije izvor ali moe utjecati na rjeenja zakonodavca snagom svoje uvjerljivosti.
4 5 6
Zakon o obveznim odnosima Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Brojne izmjene i dopune koje je pretrpio ovaj zakon navedene su u fusnoti 1.
1.1.4. Procesne pretpostavke

Definicija. To su okolnosti od ijeg postojanja zavisi dopustivost pokretanja parninog postupka, raspravljanje u parnici i donoenje meritorne odluke o osnovanosti tubenog zahtjeva. Kada se ispituje njihovo postojanje? Do zasnivanja procesnopravnog odnosa dolazi uspostavljanjem kontakta izmeu suda i stranaka, neovisno o tome da li su procesne pretpostavke ispunjene. Dakle, o procesnim pretpostavkama ne ovisi nastajanje samog procesnopravnog odnosa, nego doputenost odnosa koji je ve nastao. Budui da pokretanju parnice ne prethodi nekakav poseban postupak za utvrivanje postojanja procesnih pretpostavki, niti izvan parnice ima organa koji bi o tome odluivao, moemo zakljuiti da se postojanje procesnih pretpostavaka moe ispitivati jedino u parnici. Klasifikacija: Pretpostavke koje se tiu suda
Sudska nadlenost Stvarna i mjesna nadlenost Pravilan sastav suda Objektivnost sudaca -
Pretpostavke koje se tiu stranaka

Postojanje stranaka i njihova stranaka sposobnost Parnina sposobnost stranaka Uredno zastupanje stranaka Procesno ovlatenje za voenje parnice Pravni interes (za traenje odreene pravne zatite) -
Pretpostavke koje se tiu predmeta spora

Formalna pravilnost zahtjeva kojim se trai pravna zatita Nedostatak dvostruke litispendencije Nedostatak postojanja sudske nagodbe Nedostatak pravomono presuene stvari
Ope: one od ijeg postojanja zavisi dopustivost svake parnice. Posebne: one od ijeg postojanja zavisi dopustivost odreenih vrsta parnica ili rjeavanje nekih incidentalnih pitanja u toku parnice (npr. polaganje aktorske kaucije, vjerodostojnost isprave za izdavanje platnog naloga). Apsolutne: o kojima sud vodi rauna po slubenoj dunosti (to je u pravilu tako). Relativne: o kojima sud vodi rauna samo na prigovor stranke (npr. aktorska kaucija). Pozitivne: one bez ijeg postojanja, voenje parnice i donoenje meritorne odluke nije doputeno. Negativne: one ije postojanje sprjeava voenje parnice i donoenje meritorne odluke. ZPP ih naziva smetnje za voenje postupka, a to su: a) litispendencija, b) sudska nagodba (res iudicaliter transacta), c) pravomono presuena stvar (res iuducata), d) ugovor o prorogaciji nadlenosti, e) arbitrani ugovor.
Odluivanje. O postojanju procesnih pretpostavki sud, u pravilu, mora voditi rauna po slubenoj dunosti. Prije povlaenja krajnjih konzekvenci koje proizlaze iz nedostatka procesnih pretpostavki, sud je duan poduzeti mjere za njihovo otklanjanje. Zbog nedostatka pozitivnih procesnih pretpostavki, odnosno zbog postojanja negativnih procesnih pretpostavki, tuba se mora kao nedoputena odbaciti.
1.2. GRAANSKO PARNINO PRAVOSUE U HRVATSKOJ 1.2.1. Parnini, izvanparnini i ovrni postupak
Razgranienje parninog i izvanparninog postupka. Izvanparnini postupak se negativno definira - kao postupak koji nije parnini. U nedostatku sutinskog kriterija za razgranienje parninog od izvanparninog postupka, primjenjuje se legalni kriterij. Prema tome, da li e neka stvar spadati u jedan ili drugi postupak, ovisi o tome na koju e se od te dvije varijante odluiti zakonodavac. Osnovne razlike su sljedee: Parnini postupak
Jednoobrazan - pravila postupanja su jednaka za sve vrste sporova Uvijek imamo spor Rigorozan, uniforman - ima jae procesne garancije za pravilno utvrivanje injenica Nikad se ne pokree po slubenoj dunosti Glavna rasprava je centralni stadij Pravni ljekovi su u pravilu devolutivni Dominantno je raspravno naelo Inkvizitorna ovlatenja suda su ograniena Mogu sudjelovati samo dvije stranke -
Izvanparnini postupak
Heterogen - odluuje se o raznovrsnim materijama Moemo imati sporne injenice, ali ne spor Elastinost procesnih instituta - radi boljeg prilagoavanja specifinim materijama o kojima se odluuje Mnogi se pokreu po slubenoj dunosti Rasprava je samo izuzetno propisana Pravni ljekovi mogu biti devolutivnoremonstrativne prirode Dispozitivna ovlatenja stranaka su ograniena Inkvizitorna ovlatenja suda su ojaana Postupanje je mogue i samo s jednom strankom, ali isto tako i s veim brojem njih
Pravila o paninoj sposobnosti stranaka su u parninom postupku ua nego li u izvanparninom, to znai da se u posljednjem moe kao stranka pojaviti neka osoba koja to ne moe u parninom postupku. Ipak, pravila parninog procesnog prava slue kao supsidijarni pravni izvor u svim izvanpraninim stvarima.
Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e se nakon pravnomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka pred nadlenim sudom (19/1). Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku (19/2). Parnini postupak i ovrni postupak. Nakon to sud donese kondemnatornu presudu, tueniku se ostavlja paricijski rok (rok za dobrovoljno ispunjenje). Ako on dobrovoljno ne postupi po presudi u tome roku, slijedi ovrha. Dakle, u ovrnom postupku se prisilno ostvaruju naredbe suda samo iz kondemnatornih presuda, samo kad nema dobrovoljnog ispunjenja i samo kad vjerovnik to zahtijeva. Neke mjere ovrnog postupka mogu se provesti i u toku parnice, pa ak i prije nje (privremene mjere). Treba rei da ni svakom ovrnom postupku ne prethodi parnini postupak, jer ovrne isprave ne moraju potjecati od parninog suda.
Sve ovo govori u prilog samostalnosti ovrnog prava, jer se, dakle, na svaki parnini postupak ne nadovezuje ovrni. Parnini postupak i steajni postupak. Ni ovrno pravo nije homogeno. Naime, u ovrnom postupku se provodi individualno izvrenje odreenog potraivanja na odreenoj imovini dunika. U steajnom postupku se provodi generalna egzekucija na cjelokupnoj imovini steajnog dunika, u korist svih steajnih vjerovnika. U tome se postupku primjenjuju bitno drukiji principi namirenja vjerovnika od onih koji vae u ovrnom postupku.
1.2.2. Parnini postupak i postupak pred Ustavnim sudom

Postupak. Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat e s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom (37/1 UZUSRH7). Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski akt) koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan sluaj e neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu e podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom (37/2 UZUSRH). O podnijetim zahtjevima u prethodna dva sluaja Ustavni sud e izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske (37/3 UZUSRH). Posljedice. Svaka fizika i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomone odluke kojom joj je povrijeeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa (58/2 UZUSRH). Svaka fizika i pravna osoba kojoj je povrijeeno pravo pravomonom odlukom donesenom na temelju ponitene odredbe drugog propisa (ne i zakona), neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke8 (58/3 UZUSRH). Kad sud pravomonom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeeno neko pravo moe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke9 (60 UZUSRH).
7 8
Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
U prethodna dva sluaja prijedlog se moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama (58/4 UZUSRH).
9
U roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda (60 UZUSRH).
1.2.3. Parnini postupak i kazneni postupak

Podjela funkcija ovih dvaju vrsta postupaka zasniva se na razliitosti predmeta zadataka i metoda u suenju. U graanskim stvarima sudovi odluuju u graanskopravnim sporovima, a u kaznenim stvarima ispituje se je li poinjeno kazneno djelo, tko ga je poinio i da li poinitelju treba izrei sankciju. Dakle granice su odreene relativno jasno. Dodirne toke su sljedee: 1. Isti injenini supstrat moe biti predmet razmatranja u oba postupka 2. Rjeavanje prejudicijelnih pitanja (odluivanje u parnici moe zavisiti od rjeenja nekog prejudicijelnog pitanja kaznenopravne naravi o kojem, kao o glavnom, odluuju kazneni sudovi, i obrnuto). 3. Kazneni sud je ovlaten provoditi adhezijski postupak (u kaznenom postupku odluiti o imovinskopravnom zahtjevu oteenog kaznenim djelom). a) ADHEZIJSKI POSTUPAK Sudovi koji sude u kaznenom postupku ovlateni su, prilikom voenja kaznenog postupka, da u adhezijskom (pridruenom) postupku odluuju i o graanskopravnim sporovima koji su nastali zbog izvrenja kaznenog djela. Adhezijski postupak u sutini predstavlja parnicu u okviru kaznenog postupka. Osoba koja postavlja takav imovinskopravni zahtjev je oteenik. Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na (1) naknadu tete, (2) povrat stvari ili (3) ponitaj odreenoga pravnog posla10. Oteenik nije duan postaviti imovniskopravni zahtjev u kaznenom postupku. Ako ga postavi, kazneni sud nije duan rijeiti to pitanje ako smatra da bi se time znatno odugovlaio postupak11. Ako odlui da ne raspravlja o imovinskopravnom zahtjevu, uputit e oteenika na parnicu. Ukoliko kazneni sud ipak rijei o imovinskopravnom zahtjevu, on moe: zahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuujuoj presudi) zahtjev usvojiti djelomino, a za ostatak ga uputiti na parnicu (takoer samo u osuujuoj presudi) uputiti oteenika da zahtjev u cijelosti moe ostvariti u parnici (u oslobaajuoj presudi ili ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu za presuivanje)12 Dok tee parnica o imovinskopravnokm zahtjevu, nije doputeno pokretanje adhezijskog postupka, i obrnuto. b) PREJUDICIJELNA PITANJA Prejudicijelno pitanje ima sljedee osobine: a) To je pitanje koje nije neposredan predmet spora, ali se bez prethodnog rjeenja tog pitanja ne moe odluivati o osnovanosti tubenog zahtjeva. b) To je pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rjeavati kao o glavnom pitanju pred nadlenim sudom ili drugim organom. c) To je pitanje pravne prirode (a ne injenine).13
10 11 12 13
l. 127. Zakona o kaznenom postupku l. 127. st. 1. Zakona o kaznenom postupku l. 132. Zakona o kaznenom postupku.
Primjeri: u parnici za naknadu tete prejudicijelno je pitanje da li je poinjeno kazneno djelo iz kojeg je proizala teta. U brakorazvodnoj parnici prejudicijelno je pitanje dravljanstvo branih drugova.
Sluaj kad parnini sud sam rjeava prethodno pitanje. Parnini sud samostalno rjeava sva pitanja o kojima zavisi njegova odluka o glavnoj stvari, pa i kaznenopravna, ali pod uvjetom da kazneni sud jo nije rijeio o takvom kaznenopravnom pitanju (12/1). Parnini sud tada ne mora ekati da kazneni sud rijei kaznenopravno pitanje koje je od prejudicijelnog znaenja u parnici. Kad parnini sud sam zauzme stav o prejudicijelnom pitanju, taj stav ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno (12/2).14 Odluka o prejudicijelnom pitanju je deklaratorne naravi. Ona nije sastavni dio dispozitiva, ve ulazi u obrazloenje, kao jedan od razloga na kojima sud temelji svoju odluku o glavnom pitanju. Stoga nema zapreke da nadleni organ o ovom pitanju samostalno rjeava kao o glavnom, jer niti jedan drugi organ nije vezan za prejudicijelne stavove parninog suda (12/2). Sluaj kad parnini sud ne rjeava sam prethodno pitanje. No pravo organa, pred kojim se pojavilo prejudicijelno pitanje, da o njemu odluuje, ne predstavlja i njegovu dunost. On uvijek moe prekinuti postupak (213/1) i saekati da nadleni organ o tome meritorno odlui. Kad kazneni sud donese svoju odluku, parnini sud e za nju biti vezan u granicama njene pravomonosti. Parnini sud je vezan i za oslobaajuu i osuujuu presudu kaznenog suda, kad se tom presudom odluuje o nekom kaznenopravnom pitanju kao prejudicijelnom pitanju. Meutim, parnini sud ne moe biti vezan za shvaanja oslobaajue kaznene presude, kada je opseg kaznene odgovornosti ui od graanske.15 Parnini sud je vezan samo za osuujuu presudu kaznenog suda i kad ta odluka nije od prejudicijelnog znaenja za parnicu, ali se odnosi na injenini kompleks koji je predmet obaju postupaka (arg. iz 12/3). Ako se odluka u parnici zasniva na kaznenoj presudi, pa ta presuda bude kasnije ukinuta, to predstavlja osnovu za ponavljanje pravomono zavrenog postupka (421/8).
1.2.4. Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka

Ova pitanja regulira ZRSZ16. Postupak u kojem se odluka stranog suda ispituje da bi se utvrdilo ispunjava li pretpostavke da joj se prizna uinak domae sudske odluke i da se dozvoli njeno prisilno izvrenje naziva se delibacijski postupak. Kod nas je prihvaena liberalna varijanta ovog sustava u kojoj se ispituje a) da li se strani sud pridravao osnovnih procesnih odredbi i b) da li ta odluka vrijea domai javni poredak. O priznanju strane sudske odluke moe se odluiti ili u posebnom delibacijskom postupku ili kao o prejudic. pitanju, ali samo s uinkom u parnici u kojoj je rjeavano. Za odluivanje o priznanju i ovrsi primarno se primjenjuju meunarodni ugovori, a tek supsidijarno domae procesno pravo (3 ZRSZ).
14
Odluujui se da zauzme ovakav stav, ne ekajui rjeenje nadlenog organa, parnini sud se izlae riziku, jer ako naknadna odluka nadlenog organa bude drukija od incidentalne odluke parninog suda, to moe predstavljati osnovu za traenje ponavljavnja postupka (421/8).
15
Napr. oslobaajua presuda u kojoj se konstatira da se okrivljeniku ne moe pripisati nehaj, ne vee parnini sud ako graansko pravo propisuje objektivnu odgovornost
16
Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima
a) PRIZNANJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA Priznata strana sudska odluka izjednauje se s domaom pravomonom sudskom odlukom. Objekt ovog postupka mogu biti i presude i rjeenja (deklaratorne, kondemnatorne i konstitutivne) i sudske nagodbe. Pozitvna pretpostavka: podnositelj zahtjeva za priznanje mora podnijeti potvrdu stranog suda da je odluka pravomona (87 ZRSZ). Negativne pretpostavke: 1. Da osoba protiv koje je donesena odluka nije mogla sudjelovati u postupku17 2. Da je u postupku postojala iskljuiva nadlenost suda RH18 3. Da je u istoj stvari sud RH donio pravomonu odluku. Sud e zastati s priznanjem, ako je pred sudom RH u toku ranije pokrenuta parnica u istoj stvari meu istim strankama, do njene pravomonosti (90 ZRSZ). 4. Da ne postoji uzajamnost.19 5. Da je strana odluka u suprotnosti s javnim poretkom (91 ZRSZ) Ako se odluka tie osobnog statusa dravljanina RH, priznat e se strana odluka, ako strano pravo na temelju kojeg je donesena, ne odstupa bitno od prava RH (93 ZRSZ). b) POSTUPAK RADI OVRHE STRANE ODLUKE Ispitivanje pretpostavaka za ovrhu strane odluke vri se u posebnom postupku egzekvature. Da bi se dobila dozvola za ovrhu, nuno je da je strana odluka (na koju se ovrha odnosi) ve priznata. Da bi se dobilo rjenje o ovrsi, nuno je da se ispune uvjeti iz l. 87. 92. ZRSZ, s tim to podnositelj zahtjeva treba podnijeti i potvrdu stranog suda o ovrnosti odluke20.
1.2.5. Pravna pomo

Odreeni parnini sud moe poduzimati parnine radnje samo na svome podruju. Ali u ivotu su este situacije kada je nuno poduzeti neke parnine radnje na podruju drugog suda (jer se dokazi nalaze na tom podruju). Ako postoji opasnost od odgode, sud ima ovlast iz l. 25. ZPP-a da sam poduzme pojedine parnine radnje na podruju susjednog suda (uz obvezu da o tome obavijesti sud na ijem podruju je radnja poduzeta). Meutim, ako ne postoji opasnost od odgode, sud nee moi sam poduzeti takve radnje na podruju drugog suda, ve e zatraiti pruanje pravne pomoi. Pruanje pravne pomoi ujedno i predstavlja iznimku od naela neposrednosti. a) UNUTRANJA PRAVNA POMO
17 18
Jer joj napr. nije bio uredno dostavljen poziv ili dostava nije ni bila pokuana.
Izuzetak: ako u branom sporu priznanje sudske odluke trai tuenik, ili tuitelj (a tuenik se ne protivi) onda iskljuiva nadlenost nije smetnja.
19
Izuzetak: ako u branom ili paternitetskom sporu priznanje trai dravljanin RH, onda ovo nije smetnja (92 ZRSZ).
20
l. 96. ZRSZ
Pravnu pomo treba razlikovati od delegacije nadlenosti.21 Zamolnica. Sud kome je potrebna pravna pomo drugog suda, obraa se ovome pismom zamolnicom. Zamoljeni sud nije ovlaten ocjenjivati svrsishodnost zamolnice, ve je duan provesti zamoljenu radnju.22 Zamoljeni sud je ovlaten izvesti i druge dokaze ako to smatra svrsishodnim (kod zamolnice za izvoenje dokaza - 225). Nadlenost. Za poslove pravne pomoi stvarno su nadleni opinski sudovi (34/4), a nekad i vii sud, ako se od njega trai spis ili obavijetenje iz spisa koji se kod njega nalaze. U sluaju da sud koji je zamoljen nije nadlean za zamoljenu radnju, ustupit e molbu nadlenom i o tome obavijestiti sud od kojega je primio molbu. Ako mu nadleni sud nije poznat, vratit e molbu. b) MEUNARODNA PRAVNA POMO Sudovi su duni pruiti pravnu pomo i stranim sudovima u sluajevima predvienim meunarodnim ugovorom i kada postoji uzajamnost, te ako se trai izvrenje radnje koja nije protivna javnom poretku (181). Zamolnica. Sudovi e uzimati u postupak molbe stranih sudova ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su sastavljane na hrvatskom jeziku ili je priloen ovjeren prijevod (183). Isto vrijedi i u sluaju kada se domai sudovi obraaju za pomo stranim sudovima (184). Nadlenost. Ako zamoljeni sud nije nadlean, shodno se primjenjuju pravila o nenadlenosti kod unutarnje pravne pomoi. Zamolnica se moe uputiti i diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu RH u stranoj zemlji, ako se opravdano smatra da e se pozvana osoba dobrovoljno odazvati. Lex fori. Sudovi pruaju pravnu pomo stranim sudovima na nain predvien domaim zakonom (lex fori, locus regit actum). Iznimno, radnja se moe izvriti i na nain koji trai inozemni sud, ako to nije protivno javnom poretku (182).
1.2.6. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na prostor

Naelo teritorijalnosti. Nae graansko procesno pravo vai samo unutar granica Republike Hrvatske i ne protee se na nae dravljane u inozemstvu. Ako se pokae potreba za poduzimanjem nekih nekih radnji u inozemstvu sud mora zatraiti meunarodnu pravnu pomo od stranog suda. Isto tako se ni strano graansko procesno pravo ne protee na strance na naem teritoriju, jer za njih vai nae graansko procesno pravo. Lex fori. Nae graansko procesno pravo se uvijek primjenjuje u parninom postupku pred domaim sudovima (lex fori, locus regit actum), pa ak i kad su stranke inozemci, kao i kad o osnovanosti tubenog zahtjeva treba odluiti na temelju stranog materijalnog prava.23
21
Kod delegacije odreeni se predmet oduzima od nadlenog suda i u cijelosti povjerava na odluivanje nekom drugom sudu. Kod pravne pomoi nadleni sud zadrava predmet, a od zamoljenog suda trai poduzimanje samo odreenih parninih radnji.
22
Sudovi su duni jedan drugome pruati pravnu pomo (179/1), a i ostali dravni organi su duni pruati pravnu pomo sudovima (11ZS)
23
Izuzetak: domai sudovi mogu postupati po pravilima stranog graanskog procesnog prava kad udovoljavaju zamolnicama inozemnih sudova.
10
Meunarodna sudska nadlenost. Razgranienje nadlenosti izmeu stranih i domaih sudova, vri se po pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti unutranjeg prava drave pred ijim se sudom pojavi ovakav problem razgranienja. Zakon propisuje da je sud RH nadlean suditi u sporu s meunarodnim elementom, kad je njegova nadlenost u takvom sporu (a) izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom, ili (b) kad ona proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti hrvatskih sudova (27).
1.2.7. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na osobe

Naelo univerzalnosti. Ovo naelo znai da se pred naim sudom mogu pojaviti sve osobe bez obzira na dravljanstvo, ako je na sud u tom sporu nalean prema pravilima o meunarodnoj sudskoj nadlenosti. Od ovoga pravila izuzete su osobe koje uivaju imunitet po meunaronom pravu (efovi stranih drava koji se nalaze kod nas, diplomati, konzuli, njihove obitelji, itd.).
1.2.8. Poloaj stranaca u parninom postupku

Stranci koji ne uivaju imunitet imaju, pod uvjetom uzajamnosti, u pravilu jednak pravni tretman pred naim sudovima kao i dravljani RH. Uzajamna nadlenost. Ako je za naeg dravljanina u stranoj dravi nadlean sud koji ne ne bi bio nadlean po naem pravu, tada e i za stranog dravljanina biti u Hrvatskoj nadlean taj sud (48 ZRSZ). Stranaka sposobnost. Mjerodavno je pravo one drave iji je dravljanin (79/1 ZRSZ). Parnina sposobnost. Mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin, ali ako je po tom pravu nema, moe izabrati da se na njega primjenjuje nae pravo, jer bi po njemu imao praninu sposobnost (79/1,2 ZRSZ). Jezik. Pri usmenom poduzimanju parninih radnji pred domaim sudom stranci se mogu sluiti svojim jezikom (102/1). Pri pismenim radnjama duni su se sluiti hrvatskim jezikom. Aktorska kaucija. Stranac kao tuitelj duan je tueniku, na njegov zahtjev, osigurati parnine trokove (82/1 ZRSZ). Trokovi. Pod uvjetom uzajamnosti, stranci se mogu osloboditi od dunosti prethodnog snoenja parninih trokova, po pravilima koja vae za domae dravljane (85/1 ZRSZ). Inozemne javne isprave. One pod uvjetom uzajamnosti imaju istu dokaznu snagu kao i domae (231).
1.2.9. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na vrijeme

Ope pravilo graanskog procesnog prava jest da se pretpostavke za poduzimanje odreene procesne radnje prosuuju po zakonu koji vai u vrijeme njenoga poduzimanja (tempus regit actum). Dakle, novi procesni zakon ne vai za procesne radnje pduzete prije njegovog stupanja na snagu, ali se u naelu primjenjuje na sve radnje poduzete nakon stupanja na snagu.
11
U sluaju kad novi procesni zakon stupi na snagu dok parnica tee, rigorozna primjena ovih pravila dovodi do tekoa. Dvije neprihvatljive solucije: (1) ve zapoete postupke treba dovriti po bivem zakonu neprihvatljivo kad novi zakon dovodi do bitnih strukturalnih promjena u pravosuu (napr. smanjen broj pravnih ljekova), (2) na sve radnje poduzete u ve zapoetom postupku treba primijeniti novi zakon neprihvatljivo jer bi morali negirati pravni znaaj radnjama koje su po prijanjem zakonu bile dozvoljene ali ih novi zakon zabranjuje. Kompromisna rjeenja pokuavaju se nai tako da se postupak podijeli na vie stadija, pa se novi zakon primjenjuje na onaj stadij koji e zapoeti nakon njegovog stupanja na sangu no i ovdje dolazi do potekoa jer se nekad podjela na stadije nee sadrajno podudarati u tim dvama zakonima. Zakonodavac, nemoan da naelno rijei ovo pitanje, obino pribjegava donoenju posebnih pravila (u prijelaznim odredbama ili uvodnom zakonu).
1.3. TEMELJNA NAELA

Naela su znaajna zbog tumaenja pravnih normi i zbog postojanja zakonskih praznina. U naem graanskom procesnom pravu postoji 13 naela, meu kojima je ponekad i nesklad. No sva naela zajedno postoje i na sudu je da odri ravnoteu i postigne kompromis.
1.3.1. Naelo ustavnosti i zakonitosti

Prema l. 115. st. 2. i 3. Ustava RH sudbena je vlast samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Ustavnost. Sud se, prilikom voenja parninog postupka, duan rukovoditi pravilima Ustava i ostalih propisa koji svoju snagu izvode iz Ustava. Ako sud smatra da neki propis nije u skladu s Ustavom, postupit e prema l. 37. UZUSRH.24 Zakonitost. Sud se prilikom voenja parninog postupka mora strogo pridravati normi o parninom postupku, one su za njega ius cogens. On je ovlaten poduzimati samo one radnje koje su zakonom predviene, a ako neto u zakonu nije predvieno treba uzeti da to onda ni u parninom postupku nije doputeno (u pravilu). Sud nije ovlaten postupak voditi po naelima pravinosti ex aequo et bono.25 Osim suda i stranke se moraju strogo pridravati normi o parninom postupku, jer ove i za njih predstavljaju ius cogens. Ovako postavljen princip strogog legaliteta nije konzekventno proveden, jer bi se time sputavala primjena apstraktnog pravila na konkretan sluaj. Zato, da bi se omoguila prilagodba
24 25
V. poglavlje 1.2.2.
Iznimno e sud mou primjeniti to naelo napr. temeljem ovlasti iz l. 169. ZOO odgovornost po osnovi pravinosti). Dakle u sferi procesnog prava Zakon o parninom postupku je jedini izvor i nema mogunosti suenja po pravinosti, dok takva mogunost iznimno postoji u sferi primjene materijalnog prava.
12
opih pravila prilikama odreene parnice, uvode se neka pravila kojima se daje ovlatenje sudu da u konkretnoj stvari primjeni metodu za koju nae da je in concreto najsvsishodnija sudsko upravljanje postupkom. Tako naprimjer na glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom u nekim situacijama zakon preputa sudu slobodan izbor radnih metoda, te se uvode pravni standardi koji procesnim pravilima daju elasticitet. Jednistvena primjena pravnih pravila. Ostvarenje nael promatrano ire, izvan granica konkretnog spora, trai da se pravno pravilo primjenjuje na isti nain u istim sluajevima prema svim subjektima. Zato pravila graanskog procesnog prava moraju osigurati jednistvenu primjenu pravnih pravila na itavom podruju njihovog vaenja. Jedinstvena primjena zakona se osigurava: - Sjednicama sudskih odjela 26 - Opim sjednicama Vrhovnog suda27 - Objavljivanjem odluka Vrhovnog suda - Evidencijom sudske prakse.
1.3.2. Naelo dispozicije i oficioznosti

Definicija: ovo naelo daje odgovor na pitanje o kome ovisi pokretanje, odravanje i prestanak parnice. Ako to ovisi o inicijativi stranaka radit e se o naelu dispozitivnosti, a ako ovisi o incijativni suda radit e se o naelu oficijelnosti. U parninom postupku dominantno je naelo dispozitivnosti, korigirano nekim mjerama koje su izraz naela oficijelnosti (koje je inae karakteristino za kazneni postupak). Naelo dispozitivnosti je prihvaeno u parninom postupku jer taj postupak slui zatiti graanskopravnoh donosa, koji su regulirani pravilima dispozitvne prirode. Stranke imaju materijalne i procesne dispozicije. iste procesne dispozicije su takve parnine radnje stranaka kojima se ostvaruje neko pravo procesne naravi. Pravno su relevantne dok parnica traje (napr. prijedlog stranaka za izuzee suca). Materijalne procesne dispozicije su takve parnine radnje stranaka kojima se utjee na sudbinu tubenog zahtjeva. Pravno relevantne su i izvan parnice. To su: (1) odricanje od tubenog zahtjeva, (2) priznanje tubenog zahtjeva i (3) sudska nagodba. Pokretanje, odravanje i obustava postupka. Parnica se pokree tubom tuitelja (185). Sud nije ovlaten pokrenuti parnicu po slubenoj dunosti (nemo iudex sine actore; ne procedat iudex ex officio). Jednom pokrenut postupak vodi se po sluebnoj dunosti do donoenja konane odluke u pravostupanjskom postupku. Tuitelj, koji je ovlaten pokrenuti postupak, ovlaten je i jednostranom parninom radnjom dovesti do njegove obustave. Ukoliko parnica nije ovako obustavljena, dalji procesni stadiji (alba, izvanredni pravni lijekovi) opet zavise od inicijative stranaka. Granice odluivanja. Sud odluuje samo u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (2/1) - ne eat iudex ultra et extra petitia partium. Sud nije ovlaten tuitelju dosuditi ni
26
Veliki sudovi se dijele na odjele, a odjele sainjavaju vijea odnosno suci. Ta vijea ili sucu mogu na razliit nain primjenjivati pravila. Zbog toga se sazivaju sjednice odjela. O obvezatnosti pravnih shvaanja prihavenih na sjednicama odjela vidjeti l. 30 ZS.
27
Njih sainjavaju svi suci Vrhovnog suda. Na njima Vrh. sud utvruje pravna shvaanja radi osiguranja jedinstvne primjene zakona. O obvezatnosti pravnih shvaanja prihavenih na tim sjednicama vidjeti l. 36 ZS.
13
vie od onoga to je traio, ni neto drugo od onoga to je traio. Prekoraenje tubenog zahtjeva razlog je apsolutne nitavosti No o ovoj povredi sud je ovlaten voditi rauna samo na zahtjev stranke, pa ako stranke propuste pobijati presudu, time saniraju ovaj nedostatak i takva e odluka postati pravomona. Dispozicije koje sud nee uvaiti. Zakon nalae sudu da ne uvai raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima morala (3/3). Ova kontrola mora biti preventivna, jer ove dispozicije mogu biti opasnije od izvansudskih, budui da se one sankcioniraju pravomonou.
1.3.3. Naelo pravnog interesa

Definicija: pravni interes je korist koju tuitelj oekuje od angairanja suda njegovoj pravnoj stvari. Pravni interes mora biti: - pravni i konkretan (treba se ogledati u odreenoj sferi tuiteljevih prava) - socijalno jai od javnog interesa pravosua da se bez potrebe ne angaira - takav da se moe ostvariti jedino sudskim putem (nema pravnog interesa ako je oekivanu korist mogue ostvariti na neki drugi svrsishodniji nain bez intervencije suda) Tuitelj ne mora dokazivati da mu odreeno pravo pripada, ve da (pod pretpostavkom da mu to pravo pripada) ima razloga da se za ostvarenje toga prava obrati sudu. On mora uiniti vjerojatnim da e, ako njegov tubeni zahtjev bude usvojen, to za njega predstavljati neku pravnu korist. Pravni interes je opa pravna pretpostavka. O njegovom postojanju sud vodi rauna po slubenoj dunosti. On uvijek mora postojati, razlika je u tome to se nekad presumira, a nekad se mora dokazivati. Pravni interes mora dokazivati: 1. umjea (206/1) 2. stranka koja podnosi pravni lijek (358/3) 3. stranka koja posnosi deklaratornu tubu (187/2), jer kod pravnih odnosa kod kojih prijeti opasnost od povrede, postoji mogunost da tuitelj precijeni opasnost od povrede, makar se iz objektivnih okolnosti ne moe rei da prijeti takva opasnost. Zato tuitelj mora sud uvjreriti u ozbiljnost svog zahtjeva. Pravni interes se presumira kod: 1. osobe koju zakon ovlauje da trai odreenu deklaratornu zatitu28 2. podnositelja kondemnatorne tube, jer on, zbog zabrane samopomoi, nema drugog naina da zatiti svoja povrijeena prava. 3. podnostielja konstitutivne tube, jer strankama nije doputeno da svojim dispozicijama preinauju sadraj pravnih donosa29 4. tuenika, jer poduzimanje defenzivnih parninih radnji predstavlja jedini doputeni nain obrane od tuitelja.
28
Npr. ne mora dokazivati pravni interes onaj kojega zakon ovlauje na isticanje deklaratornih zahtjeva za utvrivanje ili osporavanje oinstva
29
Npr. da razvedu ili ponite brak
14
Posljedice nepostojanja pravnog interesa. Kad sud konstatira nedostatak pravnog interesa, duan je odbaciti tubu (288/2).
1.3.4. Naelo ekonominosti

Definicija: sud je duan nastojati da se postupak provede bez odugovlaenja, u razumnom roku, i sa to manje trokova (10/1). To je naelo bis dat, qui cito dat. Parnica bi se trebala voditi tako da njeni trokovi ne nadmae vrijednost predmeta spora. Iako se ovaj postulat ne moe primijeniti u smislu da bi u tom sluaju sud mogao otkloniti pruanje pravne zatite, ipak taj postulat treba biti glavna rukovodna misao pri izboru raspravnih metoda u sporu. ZIDZPP/03 po prvi puta izriito propisuje obvezu suda da parnini postupak provede u razumnom roku.30 Odluivanje u razumnom roku u interesu je ponajprije onoga tko zahtjeva pravnu zatitu, ali je isto tako i u interesu drave, jer bi krae trajanje postupaka znailo za nju i manje financijske obveze (budui da ona financira rad sudstva). Metode za ostvarenje ovog naela. Radi se o sljedeim zakonskim odredbama: - ograniavanje razloga zbog kojih se mogu podnositi pravni lijekovi - pri mogunosti izbora izmeu vie metoda, prednost treba dati broj i jeftinijoj metodi - reim rokova i roita treba biti strog - raspravu treba, po mogunosti, dovriti na jednom roitu (koncentracija postupka) - kod sporova male vrijednosti vodi se bagatelni postupak u kojem sudi sudac pojedinac (ovim se donekle daje izraz naelu de minimis non curat praetor) - nepriznavanje nesvrsishodnih trokova - svrsishodna delegacija, atrakcija nadlenosti
1.3.5. Naelo sasluanja stranaka

Definicija: sud je duan svakoj stranci pruiti mogunost da se izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke (5/1). To je klasini procesni princip audiatur et altera pars. Danas je stranci dovoljno omoguiti sudjelovanje u postupku, jer je sasluanje stranaka njihovo ovlatenje, pravo, a ne vie obveza kao u prolosti. Postavlja se pitanje kako reagirati na pasivnost stranaka? Postoje 3 rjeenja ovog problema.
Sisetem afirmativne litiskontestacije (Qui tacet consentire videtur). Stranka koja uti
smatra se da priznaje istinitost protivnikovih navoda. Ovaj sistem je dobar za motiviranje stranaka na procesnu aktivnost, jer postoji strah od pogrenog zakljuka suda.
30
Je li u konkretnom sluaju povrijeen pravni standard razumni rok trebalo bi zasnivati na utvrenju: (1) ukupnog trajanja postupka, (2) sloenosti predmeta, (3) naina postupanja sudova, (4) ponaanja podnositelja zahtjeva koje je moglo pridonijeti produivanju postupka, (5) vanosti predmeta za posnositelja zahtjeva, te (6) posebnih okolnosti koje mogu opravdati produenje postupka.
15
Sisetem negativne litiskontestacije (Qui tacet consentire non videtur). Stranka koja uti
smatra se da porie protivnikove zahtjeve. Ovaj sistem je najloiji za motiviranje jer potie pasivnost parnine stranke. izvesti nikakv zakljuak o njenoj volji, ona ne znai ni priznanje ni poricanje.
Sistem neopredjeljenog stava. (Qui tacet nihil dicet). Iz utnje stranke se ne moe
Nae procesno pravo prihvaa neopredijeljen stav. Izuzetno, u sluaju potpune pasivnosti tuenika, sud je ovlaten donijeti presudu zbog izostanka i presudu zbog ogluhe, kojima usvaja tubeni zahtjev. Ovdje je prihvaen sistem afirmativne litiskontestacije. U ostalim sluajevima sud je duan rapravljati i bez sudjelovanja jedne od stranaka, cijenei stav aktivne strane i procjenjujui to znai pasivnost druge strane. Propisi ZPP-a kojima se osigurava ostvarenje ovog naela: - pravila o dostavljanju - roita se odreuju tako da stranakama ostane dovoljno vremena da se priprememe za raspravljanje - pripremno roite i glavna rasprava poinju izlaganjem tube, a zatim tuenik odgovara na tubu - stranka moe sudjelovati u izvoenju dokaza - osvrati se na rezultate dokazivanja Propisi ZPP-a kojima se odstupa od ovog naela: - Samo kad je to ZPP-om odreeno, sud je ovlaten odliivati o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila dana mogunost da se izjasni (5/2). - Sud moe odrediti osiguranje dokaza bez omoguavanja protivniku da se izjasni o prijedlogu (ali sud mu treba imenovati privremenog zastupnika). - Platni nalog se izdaje ne temelju samih navoda i dokaza tuitelja (ali tuenik moe dati prigovor - 450) - U postupku zbog smetanja posjeda privremene mjere se odreuju bez sasluanja protivnika (442) - o trokovima sud odluuje bez prethodnog raspravljanja (164/1) Kontradiktorno raspravljanje je aktivna realizacija ovog naela. Stranke iznose svoje stavove protiv stavova protivnika i suda (contra dicere). Kontradiktornost je najizaenija za glavne rasprave, zahvaljujui primjeni naela usmenosti i neposrednosti.
a) NAELO OTVORENOG PRAVOSUENJA Meutim, nije dovoljno jednu stranku tititi samo s obzirom na procesna djelovanja druge, jer je u parnici aktivan i sud. Stoga se, u skladu s naelom otvorenog pravosuenja, trai da stranke budu upoznate i sa stavovima suda o njima, te da sud zajedno sa strankama otvoreno razmotri sporna pitanja u parnici. Prema noveliranim odredbama ZPP-a, sud moe tijekom postupka, kad ocijeni da je to svrsishodno za pravilno rjeenje spora, upozoriti stranke na njihovu dunost iznoenja injenica i predlaganja dokaza te iznijeti razloge zbog kojih smatra da je to potrebno (219/2).
16
Dakle, sud, imajui na umu prihvaeno raspravno naelo, vie nije u mogunosti neovisno o strankama prikupljati dokaze i tako osigurati siguran temelj za utvrenje materijalne istine. No ipak je uloga suda u funciji pravilnog presuenja i nadalje ostala aktivna, ali sada na nain da tijekom postupka potie stranke na iznoenje injenica i predlaganje dokaza. Bitna novina je izriito propisana obveza suda da u takvim situacijama strankama iznese razloge zbog kojih smatra da je to potrebno. Nadalje, sudac postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan nain nastojat e da se tijekom rasprave iznesu sve odlune injenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vanim injenicama, da se oznae ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uope, da se dadu sva razjanjenja potrebna da bi se utvrdilo injenino stanje vano za odluku. U mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja, sud e sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora (298). Ovom je odredbom i izriito uvedeno naelo otvorenog pravosuenja. Time je istaknuta dunost suca da, ne samo potie stranke na iznoenje svih odlunih injenica, nego i da sa strankama razmotri i pravna pitanja konkretnog spora. Posljedice povrede ovih pravila: ako je kojoj stranci nezakonitim postupkom (a naroito proputanjem dostave) uskraena mogunost raspravljanja pred sudom, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/6). Na to sud ne pazi ex offo.
1.3.6. Naelo traenja istine

Mogunost spoznaje istine u postupku je ograniena, jer su objekt istraivanja proli dogaaji. Pritom se sud esto oslanja na nepouzdane dokaze izjave stranaka, svjedoka i vjetaka itd. Dvije su metode utvrivanja istine. Dakle, postoje dva oprena sistema izbora, ispitivanja i ocjene dokazne vrijednosti dokaznih sredstava.
1. Sistem legalne ocjene dokaza (sistem traena tzv. formalne istine). Ovdje procesno pravo odreuje pretpostavke za izbor, ispitivanje i ocjenu dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Osobni stav suca je ovdje irelevantan. Njegov zadatak svodi se na utvrivanje postoje li zakonom propisane pretpostavke za primjenu zakonskih pravila o istinitosti odreenih injeninih navoda.
Oslanjajui se na tipina pravila iskustva steena kroz generacije, zakonodavac unaprijed sam cijeni umjesnost ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu snagu.
2. Sistem slobodne ocjene dokaza (sistem traenja materijalne istine). Ovdje je
karakteristian nedostatak zakonskih pravila o izboru, ispitivanju i ocjeni dokazne vrijednosti dokaznih sredstava. Sud odluuje tako da, ispitujui konkretan sluaj, formira zakljuke induktivnom metodom. Sud je duan uzeti da je odreena tvrdnja dokazana tek kad formira osobno uvjerenje o njenoj istinitosti.31 Ozbiljnost kritika dovodi do nekih korektura i ogranienja: suevo zakljuivanje mora odgovarati zakljuivanju razumnog i razboritog ovjeka; sudac je vezan opim zakonima logike, psihologije i iskustva uope; sudac svoje miljenje mora obrazloiti.
31
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (8).
17
Kod nas je, prije zadnje novele ZPP-a, kroz odredbu 7/1 bilo je izraeno naelo materijalne istine nalaui sudu dunost potpuno i istinito utvrditi injenice o kojima ovisi utemeljnenost zahtjeva stranaka. Stupanjem na snagu ZIDZPP/03 situacija se znaajno mijenja. Prema izmijenjenom lanku 7. ZPP-a, naputeno je naelo istraivanja materijalne istine po slubenoj dunosti, dakle apsolutna obveza suda utvrditi materijalnu istinu na nain da je upravo na sud bila prevaljena takva dunost kroz prikupljanje dokaznog materijala. Prednost je sada dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1). Zakon preputa inicijativu za prikupljanje procesnog materijala strankama, pa su odluke suda zapravo rezultat stranake istine. Svoje zakljuke sud moe u pravilu donositi samo na temelju procesne grae koju su mu predoile stranke. Pravila koja idu u prilog naela traenja istine: - pravila o sasluanju stranaka, o dunosti stranaka u postupku da govore istinu, o dunosti graana da svjedoe i vjetae pred sudom - o naelu neposrednosti, javnosti, usmenosti i pismenosti - o izuzeu sudaca u iju se objektivnost sumnja - o slobodnoj ocjeni dokaza, o obrazloenju sudske odluke - o naelu otvorenog pravosuenja Pravila koja ne idu u prilog naela traenja istine: - Zakon doputa samo odreeno dokazno sredstvo radi dokazivanja ugovora o prorogaciji, o punomoi o izbranom sudu - Sud ne smije ispitivati svjedoke i vjetake o onome to predstavlja slubenu ili vojnu tajnu - sud mora uzeti da postoje injenice na koje ukazuju zakonske presumpcije (napr. dokazna snaga javnih isprava) - pravilo o zabrani pobijanja presude zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja u sporovima male vrijednosti - zabrana reformatio in peius - raspravno naelo
1.3.7. Raspravno i istrano naelo

Ova naela daju nam odgovor na pitanje na kome je incijativa za prikupljanje procesnog materijala na temelju kojega sud donosi odluku o tubenom zahtjevu. Procesni materijal sainjavaju: 1) injenice, 2) dokazi, 3) pravila iskustva, 4) pravna pravila. Ad 1) - injenice su sve ono konkretno iz prolosti ili sadanjosti (zbivanja, aktivnosti, stanja, izjave volje) to ulazi u sastav praemisse minor logikog silogizma iz kojeg nastaje sudska odluka.32
32
Dakle, injenice su praemissa minor, pravne norme - praemissa maior, a sudska odluka - conclusio.
18
Ad 2) - Dokazi su sve ono temeljem ega se moe zakljuivati o postojanju pravnorelvantnih injenica. I dokazi su injenice, ali ne takve injenice na kojim se gradi sueva odluka, ve takve da se pomou njih izvodi zakljuak o postojanju onoga to treba biti podloga sueve odluke. Ad 3) - Pravila iskustva su apstraktni sudovi injnine (ne pravne) naravi, zasnovani na dugotrajnom promatranju pojava ili eksperimentu, za koje se osnovano moe pretpostaviti da vae i za budue sluajeve.33 Ona se u pravilu ne dokazuju (ona su za su praemisse maior kao i pravna pravila), ali ako neko pravilo iskustva nije poznato sudu, on ga moe dokazivati koritenjem vjetaka. Sud je ovlaten da o njima stjee znanja izvan postupka, privatno, za razliku od injenica kod kojih to nipoto nije dozvoljeno. Ad 4) - Pravna pravila sud mora poznavati (iura novit curia), pa ih zato ne treba dokazivati. Tuitelj nije duan u tubi navesti pravnu normu koju bi sud trebao primijeniti. No stranke su ovlatene da u parnici iznose svoja pravna shvaanja o predmetu spora. Meutim sud nije takvim shvaanjima vezan ni u kom pogledu (186/3).34 Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni raspravnog naela, inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju samo strankama (da mihi factum, dabo tibi ius). Sud je ovdje pasivni promatra. Procesni sistemi zasnovani na dosljednoj primjeni istranog naela, inicijativu za prikupljanje procesnog materijala priznaju naprotiv sudu. Stranke nisu ovlatene da svojim dispozcijama utjeu na prikupljanje procesnog materijala. Kod nas je, prije novele ZPP-a iz 2003., u odnosu na utvrivanje injenica prevladavalo kao dominanatno raspravno naelo, uz samo ua istrana ovlatenja. S druge strane, u odnosu na dokaze sudu su bila dana znaajna istrana ovlatenja tako da je u tom dijelu kao dominantno bilo prihvaeno istrano naelo. Meutim, novelirani ZPP prihvaa raspravno naelo kao dominantno i u odnosu na dokaze (na isti nain kako je to ve u ranijoj odredbi bilo predvieno u odnosu na injenice), pa slijedom toga on vie ne sadri odredbu o ovlatenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu predloile. Sada je izjednaeno inkvizitorno ovlatenje suda u donosu na injenice i dokaze, i to na nain da je sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (7/2). No ni u takvim sluajevima sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne (7/3). Istrano naelo u pogledu prikupljanja dokaza iznimno vrijedi u parnicama iz radnih odnosa, jer je u tim parnicama sud ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile, ako su ti dokazi znaajni za odluivanje (435/2). Dakle, prednost je dana izriito raspravnom naelu, jer su stranke dune iznijeti injenice na
33 34
Npr. pravilo da odreen postotak alkohola u krvi smanjuje sposobnost vonje.
Sud bi morao poznavati strano pravo jednako kao i domae (13/1 ZRSZ). Da bi se upoznao sa stranim pravom sudac moe: zatraiti od stranaka da mu podnesu javne isprave izdane od nadlenog inozemnog organa kojima se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi (13/3 ZRSZ) ako ne uspije sa prethodnim, moe se obratiti posebnoj slubi pri ministarstvu pravosua (13/2 ZRSZ) moe se obratiti institutu za meunarodno pravo ili institutu Max Planck u Hamburgu koji da je informacije o stranom pravu
19
kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1).35
1.3.8. Naelo neposrednosti

Definicija: ovo naelo je radni princip parninog postupka, direktiva o metodi ispitivanja procesnog materijala radi utvrivanja relevantnih injenica, posebno pravilo o nainu izvoenja dokaza. Ovo naelo se odnosi na metodu sueva rada pri ispitivanju dokaznih sredstava. Ovo naelo zahtjeva: (a) da sud svojim ulima zapaa sadraj dokaznih sredstava, izmeu suda i izvora informacija ne smije biti posrednika; (b) da sud koji tako neposredno zapaa procesni materijal bude onaj isti koji odluuje o dokaznoj vrijednosti dokaznih sredstava; (c) da taj sud donese odluku odmah nakon zakljuivanja raspravnog roita. Prednost je ovog naela u tome to sudac, prilikom ocjenjivanja dokazne vrijednosti tih informacija, pored logikih kriterija primjenjuje i psiholoke geste svjedoka, (ne)odlunost, (ne)sigurnost, itd. Ovime se omoguuje da se ostvare prednosti naela slobodne ocjene dokaza, te se takoer omoguuje ostvarivanje naela ekonominosti i usmenosti i sasluanja stranaka. Dakle, spoznaje postaju intentzivnije i tonije. Propisi kojima se osigurava ovo naelo - sud odluuje u pravilu na temelju neposrednog raspravljanja (4) - u sporovima koje sudi vijee, dokazi se prvenstveno izvode na glavnoj raspravi pred nadlenim vijeem (224/1) - sud moe traiti da se vane isprave podnesu i u izvorniku (108/1) - presudu mogu donijeti samo suci koji su sudjelovali na roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena (335/2) - ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, glavna rasprava mora poeti iznova (315/3) - presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja gl. rasprave (335/3) Propisi kojima se zaobilazi ovo naelo - u sporovima koje sudi vijee vijee moe iz vanih razloga odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijea ili sucem zamoljenog suda (224/1) - kad postoji opasnost od odgode dokaze izvodi sud na ijme se podruju dokaz nalazi, a to ne mora biti parnini sud (273/2) - sud se zadovoljava i prijepisima isprava (108/1) - ako se roite dri pred sudom u izmijenjenom sastavu, sudac pojedinac, odnosno vijee moe, nakon to se strankama omogui da se o tome izjasne, odluiti da se ponovno ne sasluavaju svjedoci i vjetaci i da se ne obavlja novi uviaj, ve da se proitaju zapisnici o izvoenju tih dokaza (315/3) - u sloenijim predmetima sud moe odgoditi donoenje presude za petnaest dana od dana zakljuenja glavne rasprave (335/4) - u odsutnosti stranke sud e raspravljati oslanjajui se na njezine pismeno poduzete radnje - u stadiju pripremnog roita predsjednik vijea ovlaten je da izvri uviaj izvan suda (290/3). Ako je odrano pripremno roite, na prvom roitu za glavnu raspravu predsjednik vijea samo upoznaje lanove vijea s rezultatima pripremnog roita (297/2)
35
S obzirom na prihvaeno raspravno naelo u l. 7. ZPP-a, bilo je potrebno s tim uskladiti i ostale odredbe toga zakona. To je i uinjeno izmjenom lanaka 220/2, 225, 286, 289 i 290. Svim ovim izmjenama te su odredbe usklaene s prihvaenim naelom da sud pribavlja i izvodi samo one dokaze koje su stranke predloile.
20
alba. Ako su dokazi izvedeni pred prvostupanjskim sudom na neposredan nain, albeni sud moe ne moe preinaiti utvreno injenino stanje, budui da je institut rasprave pred drugostupanjskim sudom ukinut. Ali ako je prvostupanjski sud zasnovao svoju odluku iskljuivo na posredno izvedenim dokazima ili na ispravama, albeni sud moe preinaiti utvreno injenino stanje. Posljedice. Povreda ovih pravila naelno moe biti samo uzrok relativne nitavosti.
1.3.9. Naelo usmenosti i pismenosti

U svome ekstrenmom obliku naelo usmenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju govorom. Pismena stranaka imaju samo znaaj prethodnog obavijetavanja o radnjama koje se namjeravaju usmeno poduzeti: quod est in actis non est in mundo.36 Ekstremno ostvareno naelo pismenosti trai da se sve parnine radnje poduzimaju u pismenom obliku, inae nemaju znaaja: quod non est in actis non est in mundo.37 ZPP naelno odreuje: ako za pojedine radnje nije predvieno u kojem se obliku poduzimaju, izvan roita parnine radnje se poduzimaju pismeno, a na roitu usmeno (14). Propisi koji odreuju usmenu formu: - sud donosi odluku u pravilu na temelju usmenog raspravljanja (4). Usmeno izlau: svjedok, vjetak, stranke, one jo usmeno izlau tubu i odgovor na tubu (287/1) - isprave i rezultati posredno izvedenih dokaza itaju se na raspravi - punomo se moe izdati i u usmeno (97/1) - sve izjave koje se daju podneskom mogu se dati i usmeno na zapisnik kod suda (106/5) - sud usmeno proglaava presudu i njene razloge Propisi koji odreuju pismenu formu: - svjedok: ako je gluh postavljaju mu se pitanja pismeno, ako je nijem pozvat e se da pismeno odogovara (245/2); - vjetaka sud moe pozvati da prije roita podnese svoj pismeni nalaz i miljenje (260/1) - punomo se u pravilu izdaje pismeno (97/1) - presuda i rjeenje moraju se pismeno izraditi (337/1) - sud moe donijeti presudu na osnovi pismenih podnesaka bez odravanja rasprave (332a) - platni nalozi izdaju se na temelju pismenih podnesaka tuitelja (446/1) Posljedice. Povreda pravila o formi postupanja je razlog relativne nitavosti.
1.3.10. Naelo koncentracije postupka

36
Prednosti naela usmenosti su demokratinost (jer je pristupana nepismenima), ekonominost (brza i jeftina), spontanost, omoguuje ostvarenje naela: javnosti, neposrednosti, kondradiktornosti. Sve ove kvalitete ne mogu se ostvariti kod naela pismenosti.
37
Prednosti naela pismenosti su sreenost, preciznost, iscrpnost, te nema optereenja teretom pamenja, dok kod usmenosti imamo kao nedostatke improvizaciju, nepreciznost, proputanje bitnog, mogunost, zaboravljanja, sugestivnost.
21
Prema ZPP-u (311/2) dunost je suca brinuti se da se o predmetu spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ipak ne odugovlai, te da se rasprava po mogunosti dovri na jednom roitu. Ovo je u praksi neostvarivo, i vie slui kao jedna smjernica, cilj kojemu sudac treba stremiti. Da bi se ostvarila maksimalna koncentracija postoje dva naina. Metoda strogog zakonskog reda. Postupak je bio podijeljen u niz meusobno strogo odijeljenih stadija a zakon propisuje koje se procesne radnje u odreenom stadiju mogu obavljati i kojim redom. Ni sud ni stranke nemaju mogunost utjecati na promjenu ovog rasporeda. Proputanje poduzimanja tih radnji dovodilo je do prekluzije ovlatenja. Metoda arbitrarnog, diskrecijskog ili svrsisihodnog reda. Takoer je postupak podijeljen na stadije, ali granice meu njima nisu vie tako otre. Zakonom je redosljed raspravaljanja odreen samo okvirno. Sudu se preputa da po svome nahoenju odredi onaj procesni red za koji smatra da je najprikladniji. Samo u nekim sluajevima proputanje nekih djelatnosti stranaka u odreenom roku ili stadiju dovodi do prekluzije ovlatenja. Kod nas zakon prihvaa svrsishodni zakonski red, ali ga korigira pravilima o stroem reimu dopustivosti i redosljeda odreenih radnji, to je sada nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03 jo izraenije. Primjeri za prekluziju procesnih ovlatenja: - Sud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasiti stvarno ili mjesno nenadlenim, ako je taj prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/2, 20/1) - stranke su dune ve u tubi i odgovoru na tubu, na pripremnom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu (ako pripremno roite nije odrano) iznijeti sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, i predloiti dokaze (299/1).38 - tuitelj je ogranien u svom pravu na jednostrano preinaenje tube (190/1) - stranke su ograniene u pravu na traenje izuzea suca (73/2)
1.3.11. Naelo javnosti

Definicija: ovo naelo trai da se svakome (neogranienom broju osoba koje nisu unaprijed individualno odreene) osigura nesmetana mogunost prisustvovanja sudskoj raspravi. Ovo naelo se, osim u pravu graana da prisustvuju sudskoj raspravi, manifestira jo i u pravu graana da objavljuju svoja zapaanja s rasprave, te da razmatraju i prepisuju sudske spise (150/1). Zakonodavac je ovime htio postii dva cilja: (a) kontrola graana oni svojom prisutnou trebaju sprijeiti arbitrarnost suda, te utjecati na sud kako bi se ostvarila kontradiktornost i temeljito raspravilo o sporu; (b) generalna i specijalna prevencija. Naelo javnosti se odnosi samo na one procesne radnje koje sud poduzima uz sudjelovanje stranaka na slijedeim roitima: - glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom (306/1) - pripremno roite (310) - roite koje se odrava pred predsjednikom vijea ili zamoljenim sucem (310)
38
Postupanje stranaka sukladno ovako naloenoj obvezi omoguilo bi sudu maksimalnu koncentraciju raspravljanja. Meutim, stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, uz samo blagu sankciju - dunost naknaditi trokove koji time budu izazvani protivnoj stranci (299/2).
22
- kad se presuda objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea javno e proitati izreku i saopiti ukratko razloge presude (336/1). Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljuena izreka presude uvijek e se javno proitati, a sud e odluiti hoe li se i koliko iskljuiti javnost pri objavi razloga presude (336/3). Ogranienje naela javnosti. Raspravljanju mogu prisustvovati samo punoljetne osobe (306/2).39 One ne smiju nositi ni oruje ni opasno orue, osim uvara sudionika u postupku. (306/3,4) Prisutnost e biti dozvoljena samo onolikom broju osoba koliko to dozvoljavaju prostorne mogunosti sudnice, osiguravajui prednost onome tko prvi doe. Iskljuenje javnosti po zakonu. Po zakonu je javnost iskljuena u statusnim stvrima fizikih osoba (271 ObZ). Iskljuenje javnosti po odluci suda. Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne, odnosno radi zatite privatnog ivota stranaka, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde (307/1). Sud moe iskljuiti javnost i kada se mjerama za odravanje reda predvienim u ZPP-u ne bi moglo osigurati nesmetano odravanje rasprave (307/2). Na koga se iskljuenje ne odnosi. Iskljuenje se ne odnosi na na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike i umjeae (308/1). Na zahtjev stranke sud moe dopustiti da raspravi prisustvuju do dvije osobe koje ona odredi (308/3). Sud moe dopustiti da na raspravi s iskljuenom javnou prisustvuju slubene osobe, te znanstveni i javni radnici ako je to od interesa za njihovu slubu tj. djelatnost (308/2). Sve takve osobe upozorit e se da kao tajnu moraju sauvati sve to su na raspravi saznale (308/4). Posljedice. Povreda ovih pravila u naelu je razlog relativne nitavosti.40 No ako je javnost protivno zakonu bila iskljuena s glavne rasprave, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/10).
1.3.12. Naelo pruanja pomoi neukim strankama

Prema ZPP-u stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima to joj pripadaju prema ovom zakonu sud e upozoriti koje parnine radnje moe poduzeti (11). Ostvarenje ovog zadatka moglo bi ugroziti objektivnost suda, pa se problem svodi na pronalaenje prave mjere u pruanju pomoi neukima. Iz zakonskog teksta zakljuuje se da dunost pouavanja postoji samo u pogledu procesnih, a ne u pogledu materijalnih prava stranke.41 Meutim, vrlo je teko obavijestiti stranku o njezinim procesnim pravima i pritom izbjei davanje informacija o materijalnopravnim ovlatenjima. Moe se rei da je u ovakvim situacijama sud duan stranci dati obavjetenja o materijalnopravnim posljedicama procesnih prava. Ta obavjetenja moraju biti ope prirode bez ulaenja u detalje. Propisi kojima se osigurava ostvarenje ovog naela:
39 40
To se ne odnosi na stranke.
Primjer za relativnu nitavost: stranka nije htjela zbog nazonosti javnosti iznijeti neku bitnu injenicu koja bi za nju dovela do povoljnije presude.
41
Procesno pravo je npr. pravni lijek, potreba promjene odvjetnika, a materijalno npr. prigovor zastare.
23
- umjesto podneskom, stranke mogu davati izjave usmeno na zapisnik kod suda (106/4) - falsa nominatio non nocet: pogreno nazivanje procesnih radnji ne moe tetiti stranci - ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, sud e podnositelja pouiti i pomoi mu da podnesak ispravi ilii dopuni (109/1) - ako je podnesak pravodobno predan nenadlenom sudu, a stigne nadelenom nakon proteka roka,42 uzima se da je na vrijeme podnesen ako se pogreka moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnositelja (113/7). - pravila o minimalnim rekvizitima albe omoguuju da je koristi i nestrunjak - u prijepisu odluke kojeg dobiva stranka mora biti i pouka o pravnom lijeku (337/3) - kad zakonski zastupnik stranke ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju stranke, sud je duan o tome obavijestiti organ starteljstva (81/3) Posljedice. Povreda ovih pravila povlai relativnu nitavost.
1.3.13. Naelo savjesnog koritenja procesnih ovlatenja

Postavlja se pitanje mogu li stranke poduzimati takve procesne radnje koje su dodue u formalnom skladu sa zakonom, ali su usmjerene ka postuzanju ciljeva koji nisu u skladu s duhom procesnih institucija? Odgovor je negativan, jer bi se time vrila zloupotreba prava. Zloupotreba prava je koritenje ovlatenja s ciljem da se drugome nanese teta ili s ciljem koji je protivan savjesnosti i potenju. Ova zabrana je zasnovana na tezi: non omne quod licet honestum est. Primjeri ovakvih postupaka brojni su u praksi.43 Sankcije za zloupotrebu ovlatenja. Prema l. 10. st. 1. ZPP-a sud je duan onemouiti svaku zloupotrebu prava koja stranke imaju u parnici. Obvezu savjesnog koritenja procesnih ovlatenja sadri i odredba l. 9. ZPP-a prema kojoj su stranke i umjeai duni pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom. Do novele iz 2003. spomenuta odredba l. 10. st. 1. ZPP-a bila je uglavnom dekleratorne prirode. No sada sud ima mogunost kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.500,00 do 50.000,00 kuna pravnu osobu koja tee zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku (10/2). Ta novana kazna moe se izrei stranci i umjeau, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava (10/3).44 Novanu kaznu izrie prvostupanjski sud. Izvan roita za glavnu raspravu kaznu izrie sudac pojedinac, odnosno
42 43
Budui da se tuba upuena nenadlenom ne odbacuje nego prosljeuje nadlenom. Primjeri zloupotrebe prava:
kako je tuitelj ovlaten kod podizanja tube protiv dvojice iz razliitih mjesta odabrati mjesno nadlean sud, neki tuitelji izmiljaju tuenike (u dogovoru) kako bi im mjesto suenja bilo blie stranka je ovlatena da u albi iznosi novote, pa to radi i s onim injenicama i dokazima koji su joj bili poznati u poetku raspravljanja tuitelj iznevjerava izvanprocesni dogovor s tuenikom da e obostranim izostankom provocirati mirovanje postupka, te dolazi na roite i predlae donoenje presude zbog izostanka
44
Kad je rije o izricanju ovakve kazne zastupniku stranke koji je odvjetnik, onda valja imati na umu i odredbe Statuta Htvarske odvjetnike komore i Kodeksa odvjetnike etike.
24
predsjednik vijea (10/4).45 Izreena novana kazna prisilno se naplauje po slubenoj dunosti kao novana trabina prema pravilima ovrnoga postupka (10/7). Sudu stoje na raspolaganju i drugi instituti za suzbijanje zloupotrebe prava: - sud nije duan uvaiti raspolaganja stranaka suprotna moralu ili prislinim propisima (3/3); - ovlaten je odbaciti tubu kad stranka nema pravnog interesa (288/2); - sud raspolae efikasnim mjerama protiv stranke koja sprjeava da joj se obavi dostava (133-150). - odredbe o naknadi parninih tokova po naelu culpae (156/3) - odredbe o postupku izuzea (73, 75/2 i 5) Utjecaj zloupotrebe na pravomonu odluku. Postavlja se pitanje da li se sudska odluka koja je postala pravomona moe ospotavati u redovnoj graanskoj parnici (actio doli), zbog toga to je nastala kao posljedica zloupotrebe prava? Odgovor je negativan, jer bi tada dolo do velike pravne nesigurnosti, budui da bi se pravomone odluke mogle ruiti. Zakonodavac rae trpi da presuda zasnovana na zloupotrebi prava postane pravomona, nego da rtvuje pravnu sigurnost pa da se presude donesene prije mnogo godina ponu obarati. S obzirom da je zloupotreba prava protupravna, stranci koja je time pretprjela tetu treba priznati ovlatenje da u posebnoj parnici ostvaruje zahtjev za naknadu tete.
2. SUBJEKTI PARNINOG POSTUPKA

2.1. SUDOVI 2.1.1. Ustrojstvo naela i djelovanje sudova u Republici Hrvatskoj
Naela. Sudovi obavljaju sudbenu vlast koja je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava i zakona (117 URH46) i na temelju meunarodnih ugovora koji su dio pavnog poretka Republike Hrvatske (5/2 ZS). Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno u ime
45
Sud koji odluuje o pravnom lijeku nije ovlaten izrei novanu kaznu, ali ako taj sud posumnja da je koja od osoba koje sudjeluju u postupku tee zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku, naloit e prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva zlouporaba poinjena (10/5). U tom sluaju sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskoga suda izrei e novanu kaznu ili e rjeenjem utvrditi da nije poinjena tea zlouporaba prava. Prijepis svoje odluke prvostupanjski e sud uvijek dostaviti sudu koji odluuje o pravnom lijeku (10/6).
25
Republike Hrvatske (119 URH). Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom i ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke (121 URH). Izbor i razrjeenje sudaca. Suce imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee (123 URH). Sudaka dunost je stalna. Iznimno, prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno (122 URH). Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: (a) ako to sam zatrai, (b) ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, (c) ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, (d) ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, (e) kad navri sedamdeset godina (122/3 URH). Za suca moe biti imenovan dravljanin Republike Hrvatske koji ima zavren pravni fakultet i poloen pravosudni ispit, radno iskustvo na odreenim pravnim poslovima, strunu sposobnost i iskazane radne sposobnosti (49 ZS). Sudac se mora ponaati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suenju i samostalnost sudbene vlasti (58 ZS). Stupanjem na znagu ZIDZPP/03-a, ukinut je institut sudaca porotnika, to znai da je uvedeno naelo profesionalnosti. Materijalnopravna odgovornost sudaca. Republika Hrvatska odgovara za tetu koju u obnaanju sudake dunosti nanese sudac graaninu ili pravnoj osobi, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Republika Hrvatska moe od suca zatraiti naknadu isplaene svote samo kad je sudac tetu uinio namjerno ili iz krajnje nepanje. Takav zahtjev zastarijeva za est mjeseci od dana isplate naknade oteeniku (67 ZS). Sudovi se dijele prema kriteriju vrste i ranga. Prema vrsti se dijele na (1) sudove ope nadlenosti (opinski sudovi, upanijski sudovi i Vrhovni sud), te (2) sudove specijalizirane nadlenosti (trgovaki sudovi, Visoki trgovaki sud, prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud i Upravni sud). Unutar ove podjele prema vrsti lako je uoiti i rang pojedinih sudova (13 ZS).
2.1.2. Sastav suda

Donoenjem ZIDZPP/03 radikalno su izmijenjene odredbe o sastavu suda. Prvostupanjski postupak. Izmjenom l. 41. st. 1. ZPP-a uvodi se naelo monokracije: u parninom postupku u prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, ako posebnim zakonom nije odreeno da sudi vijee. Kad u prvom stupnju sudi vijee, ono je sastavljeno od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno (42). Tom odredbom je uvedeno naelo profesionalnosti u kolegijalnom sastavu suda prvog stupnja, jer u suenju vie ne sudjeluju suci porotnici. Drugostupanjski postupak. U drugom stupnju sudovi sude u vijeu sastavljenom od trojice profesionalnih sudaca, ako zakonom nije drukije odreeno (41/2, 44/1). Dakle, u pravilu ovdje imamo naelo zbornosti i profesionalnosti. No i u drugostupanjskom postupku uvedeno je naelo monokracije, ali samo kao iznimka. Tako je propisano da o albi protiv rjeenja47 odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije odreeno (44/2). Takoer, sukob nadlenosti iz l. 23. st. 1. i 2. ZPP-a rjeava sudac
46
Ustav Republike Hrvatske
26
pojedinac nadlenog suda. Iznimno i o labi protiv presude odluuje sudac pojedinac drugostupanjskog suda, kad je rije o sporovima male vrijednosti (467/6). Postupak po reviziji. Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud RH sudi u vijeu sastavljenom od pet sudaca, ako ZPP nije drukije odredio (44/3).48 Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja koje je donio sudac pojedinac suda nieg stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od trojice sudaca (44/4). Postupak za svrhovitu delegaciju. I u ovom sluaju uvedeno je naelo monokracije: o zahtjevu prvostupanjskog suda za svhrovitu delegaciju odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste (68/3). Najvii sud odreene vrste je Vrhovni sud RH, a kad se radi o trgovakim sudovima - Visoki trgovaki sud RH. Postupak izuzeza. O zahtjevu stranaka za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluuje vijee sastavljeno od pet sudaca toga suda (74/3). Sudsko vijee sudac pojedinac: Kad vijee u tijeku postupka utvrdi da se radi o sporu kojeg treba suditi sudac pojedinac, postupak e se, po pravomonosti rjeenja kojim se to utvruje, nastaviti pred sucem pojedincem (18/1). Sudac pojedinac vezan je za ovo rjeenje, protiv kojega nije doputena alba (18/2). U obrnutom sluaju, kada sudac pojedinac utvrdi da je za suenje nadleno vijee, postupak e se nastaviti pred vijeem. Vijee nije vezano za ovo rjeenje suca pojedinca, protiv kojega je nije doputena alba (18/5). Ako o nekim od kumuliranih zahtjeva treba suditi vijee, a o drugima pojedinac, sudit e vijee (188/4). Povreda pravila o sastavu suda. Kad vijee prvostupanjskog suda donese odluku o sporu koji je trebao suditi sudac pojedinac, to ne moe biti razlog za pobijanje (18/4).
2.1.3. Predsjednik vijea

Odredbe o predsjedniku vijea gube na znaaju nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03-a, budui da je tom novelom, kao pravilo, uvedeno naelo monokracije i profesionalnosti. Vijee e suditi samo kad je to posebnm zakonom propisano. U kolegijalnim sudovima radi rastereenja kolegija od odluivanja u pitanjima koja se ne odnose na meritum spora, odluivanje o gotovo svim pitanjima procesne naravi povjereno je predsjedniku vijea. Kad predsjednik vijea kao primus inter pares rukovodi tijekom postupka, njegove odluke nisu definitivne, a kad bilo koji od sudionika u postupku izrazi protivljenje postupku predsjednika vijea, konanu doluku donjet e vijee (311/3).
47
Dakle, protiv svih prvostupanjskih rjeenja, pa i onih kojima se odluuje o meritumu stvari (kao to je rjeenje o smetanju posjeda).
48
Takvu drukiju odredbu nalazimo u l. 392. st. 1. i 2. ZPP-a: nepravodobnu, nepotpunu, nedoputenu ili neobrazloenu reviziju odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj revizijskog suda, ako to u granicama svojih ovlatenja nije uinio prvostupanjski sud. Reviziju podnesenu protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 2. ZPP-a odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj ako utvrdi da ona nije izjavljena zbog pravnog pitanja zbog kojega je doputena.
27
Tako predsjednik vijea: rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi dokaze, daje rije lanovima vijea te objavljuje odluke vijea (311/1). Nekad predsjednik vijea poduzima radnje kao odreeni sudac: - vijee moe ovlastiti predsjednika vijea da obavi uviaj (228/1) - vijee moe iz vanih razloga odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijea (224/1)
2.1.4. Predsjednik suda

Predsjednik suda je sudac koji, uz tu dunost, obavlja jo i poslove sudske uprave. Imenuje se na vrijeme od 4 godine (73a ZS). U parninom postupku on: - odluuje o izuzeu, a ako se trai izuzee predsjednika suda, odluku donosi predsjednik neposredno vieg suda. - postavlja stranci, koja je osloboena od prethodnog plaanja parninih trokova, besplatnog punomonika iz reda odvjetnika (174/4) - daje dozvolu treima za razmatranje i prepisivanje spisa kad je postupak zavren (150/2)
2.1.5. Sudski savjetnici kao pomonici sudaca

Sudski savjetnici - pomonici suca. Novom odredbom l. 13. ZPP-a sudski savjetnici su stekli zapravo satus pomonika suca. Sudski savjetnici ovlateni su u prvom stupnju provoditi parnini postupak, ocjenjivati dokaze i utvrivati injenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. (13/1). Ogranienja. Takav samostalni rad sudskuih savjetnika ogranien je na provoenje postupka i predlaganje sucu odluka u sporovima za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 50,000,00 kuna, odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna (13/3). Funkcija suenja pridrana je za suca. Predsjednik suda moe ovlastiti jednog ili vie sudaca koji e donositi odluke na temelju prijedloga sudskih savjetnika. Dakle, funkcija suenja pridrana je za suca, ali sve pripremne radnje obavlja savjetnik. Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadleni sudac e sam provesti postupak (13/2), tj. ocijeniti dokaze, utvrditi injenice i donijeti odluku. U tom sluaju sudac ne mora o tome donijeti posebno rjeenje, ve e odrediti gl. raspravu na kojoj e strankama priopiti svoju odluku da sam provede postupak. U uvodu odluke navest e se da je odluka donesena temeljem prijedloga sudskog savjetnika (13/1). Pisani prijedlog sudskog savjetnika trebao bi obvezno sadravati prijedlog izreke odluke, a korisno bi bilo i prijedlog obrazloenja, te vlastoruni potpis sudskog savjetnika. Takav prijedlog treba uvezati i uvati u spisu predmeta. U drugostupanjskom postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka (13/4).
28
2.1.6. Izuzee sudaca

Nepristranost je svojstvo suca da bi donio istu odluku i meu drugim strankama, ili da bi istu odluku donio i drugi sudac. Kad ta nepristranost doe u pitanje, moe se traiti izuzee suca.49 S obzirom na vrstu moguih uzroka neprostranosti, razlikujemo iskljuenje suca ili apsolutno izuzee (iudex inhabilis) i izuzee u uem smislu ili relativno izuzee (iudex suspectus). a) RAZLOZI ZA IZUZEE 1) Iskljuenje (apsolutno izuzee) Trai se iz apsolutnih razloga, tj. onih koji samim postojanjem opravdavaju sumnju u nepristranost, pa nema potrebe dokazivati postoji li kauzalna veza izmeu tog razloga i nepristranosti. Ti su razlozi u zakonu taksativno navedeni (71/1-6). Dakle, sudac ne moe obavljati sudaku dunost: 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak. 2) ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku. Prema Zakonu o sudovima, sudac ne smije obavljati poslove lana upravnog ili nadzornog odbora trgovakog drutva ili druge pravne osobe koja je osnovana radi stjecanja dobiti (61/2,3 ZS). Dakle, sucu nije zabranjeno biti lanom odreenog drutva, uz uvjet da je to lanstvo izvan granica citiranih zabrana. Zato se smatra u teoriji da bi zakonom trebalo na odgovarajui nain regulrati ovo pitanje, jer zainteresiranost suca kao lana trgovakog drutva (npr. dioniara) za ishod spora nije nita manja od one kada radi u pravnoj osobi. 3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije. ZIDZPP/03 dodao je i izvanbranog druga i to, prema stajalitu teorije, bez obzira to je izvanbrana zajednica prestala. 4) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomonika; Terminologija nije usklaena s ObZ-om pa bi trebalo stajati "skrbnik, posvojitelj i posvojenik" 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niim sudom ili pred kojim drugim tijelom. Dakle, sudac je iskljuen od obavljanja sudake dunosti, ne samo u sluaju ako je sudjelovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog tijela, ve i u sluaju ako je na bilokoji nain sudjelovao u postupku pred takvim sudom ili tijelom. 6) ako je u steajnom postupku u povodu kojega je dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steajni sudac ili lan steajnog vijea. 2) Izuzee u uem smislu (relativno izuzee)
49
Osim institutom izuzea, nepristrano i samostalno obavljanje sudake dunosti titi se i odredbana Zakona o sudovima kojma se odreuju naini i kriteriji rasporeivanja predmeta (56, 57 ZS), te kojma se ureena zabrana obavljanja slube i poslova koji bi mogli utjecati na samostalnost i nepristranost suca (61 ZS).
29
Trai se iz relativnih razloga tj. onih kod kojih je potreban ne samo dokaz o postojanju odreenog svojstva, ve i tome da to svojstvo in concreto ugroava suevu neprostranost (kauzlani neksus). Ti razlozi nisu u zakonu taksativno navedeni, ve generalno: razlogom za izuzee ima se smatrati i svaka druga okolnost ako je takve naravi da dovodi u sumnju nepristranost suca u konkretnoj stvari50 (71/7). b) ZAHTJEV ZA IZUZEE Stranke mogu traiti izuzee samo suca koji sudjeluje u odreenom postupku, odnosno predsjednika suda koji o zahtjevu za izuzee treba odluiti.51 Nije doputen zahtjev za izuzee (73/2): kojim se uopeno trai izuzee svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu52; o kojem je ve odlueno; u kojem nije naveden obrazloeni razlog zbog kojeg se trai izuzee. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donoenja odluke.53 Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek (73/6, 7). c) POSTUPANJE SUCA IJE SE IZUZEE TRAI 1) Zbog apsolutnih razloga Inicijativa suca. Sudac, im sazna da postoji koji od razloga za apsolutno izuzee, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda. Na isti nain e postupiti i predsjednik suda ako u predmetu u kojem sudjeluje postoji razlog za njegovo iskljuenje. Inicijativa stranke. Sudac odnosno predsjednik suda e odmah prekinuti rad na predmetu i u sluaju da je inicijativa za izuzee potekla od stranke. U oba sluaja predsjenik suda e sucu odnosno sebi odrediti zamjenika, a ako to nije mogue, postupit e po pravilima o nunoj delegaciji.
50
Takvi razlozi su naprimjer: sudac je vjerovnik ili dunik stranke ili njenog zastupnika, srodnik u daljem stupnju srodstva, u odnosu intimnog prijateljstva ili neprijateljstva, hranitelj, vjerenik, ako je lan trgovakog drutva koje je stranka u postupku, ako se radi o predmetu u kojem se pojavljuje pravno pitanje identino s pitanjem koje se javlja u nekom drugom predmetu u kojem je taj sudac izravno zainteresiran, i sl.
51
Ne moe se zahtijevati izuzee predsjednika suda nevezano za njegov rad u konkretnom predmetu (npr. zbog toga to je ve odbio zahtjev za izuzee u nekom drugom predmetu, itd.).
52
No doputen je zahtjev u kojemu bi za svakog suca nadlenog suda bile navedene konkretne okolnosti zbog kojih postoji sumnja u nepristranost svakog od nijh.
53
Vremensko ogranienje ovlatenja stranke na podnoenje zahtjeva "im sazna" za razlog za izuzee odnosi se samo na relativno izuzee. Ako stranka ne podnese zahtjev odmah nakon to je saznala za razlog, zakonom nije predviena mogunost odbacivanja takvog zahtjeva, ve bi se radilo o zloporabi prava i sud bi trebao izrei novanu kaznu (sukladno l. 10/2) i obvezati stranku na snoenje trokova postupka (sukladno l. 156).
30
Ako je prihvaen zahtjev za izuzee zbog apsolutnih razloga, zamjenik e ukinuti sve radnje koje je poduzeo iskljueni sudac. 2) Zbog relativnih razloga Inicijativa suca. Ako smatra da postoji neki od relativnih razloga za izuzee, sudac e o tome odmah obavijestiti predsjednika suda, te prekinuti svaki rad u predmetu. Inicijativa stranke. Kada stranka podnese zahtjev za izuzee, sudac e, im sazna da je takav zahtjev stavljen, obustaviti svaki rad na tome predmetu. Neovisno o tome je li zahtjev za izuzee stavio sudac ili stranka, sudac moe poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Ako je prihvaen zahtjev za izuzee zbog relativnih razloga, zamjenik e ukinuti samo one radnje koje je izuzeti sudac poduzeo od dana saznanja da je zahtjev za njegovo izuzee podnesen. d) NASTAVAK POSTUPKA PRIJE DONOENJA ODLUKE O IZUZEU Iznimno, sudac moe rjeenjem (protiv kojega nije doputena alba) odluiti nastaviti s radom ako ocijeni da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je postavljen radi sprjeavanja ili ometanja suda u poduzimanju odreenih radnji, odnosno radi odugovlaenja postupka. U tom sluaju sudac e odrediti da se spis predmeta umnoi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzee proslijedi na odluivanje. Ako zahtjev za izuzee bude prihvaen, radnje koje su poduzete i odluke koje su donesene ukinut e sudac koji e preuzeti voenje postupka (75/2 - 4).54 Pri ocjeni je li zahtjev oito neosnovan, treba biti primarno jesu li okolnosti, koje se u zahtjevu istiu kao razlog za sumnju u nepristranost suca, istinite. Samo pitanje sumnje u nepristranost je subjektivne naravi, zbog ega bi se ocjeni o tome trebalo pristupiti suzdrano. e) ODLUIVANJE O IZUZEU Nadlenost. Nedoputene zahtjeve odbacit e sudac pred kojim tee postupak u povodu kojeg je izuzee zatraeno. Protiv tog rjeenja posebna alba nije doputena55 (73). O doputenom zahtjevu stranke za izuzee odluuje: za suca - predsjednik suda za predsjednika suda predsjednik neposredno vieg suda56 za predsjednika Vrhovnog suda vijee sastavljeno od 5 sudaca toga suda (74/1 - 3) izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea koji vode postupak (76/2).
54
Sud e novano kazniti (uz odgovarajuu primjenu odredaba l. 10. ZPP-a) stranku i umjeaa, odnosno njihova zastupnika ako se utvrdi da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je podnesen samo zato da bi se omelo ili sprijeilo sud u poduzimanju nekih radnji ili radi odugovlaenja postupka (75/5). Na zahtjev protivne stranke sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a na temelju njega ovrha se moe traiti i prije njegove pravomonosti (75/6).
55
56
Ako je takav zahtjev za izuzee istaknut u pravnom lijeku, odbacit e ga predsjednik prvostupanjskog suda.
Osim kada predsjednik suda odredi sebi zamjenika iz reda sudaca, jer u odnosu na njega postoje razlozi za apsolutno izuzee.
31
zahtjevu za izuzee vjetaka odluuje parnini sud, dakle sudac (254/4). Postupak. Prije donoenja odluke uzet e se izjava suca ije se izuzee trai, a preama potrebi obavit e se i drugi izviaji (74/4). Primjerak izjave suca ije se izuzee trai, odnosno izvjea o obavljenim izviajima predsjednik suda dostavit e strankama, koje mogu u roku od tri dana dati svoje oitovanje (74/5). Odluka. U sluaju apsolutnog izuzea, predsjednik suda rjeenjem utvruje postojanje razloga za izuzee i odreuje sucu ili sebi zamjenika. Ta su rjeenja deklaratorne naravi jer se njima samo utvruje postojanje razloga za izuzee. U sluaju relativnog izuzea, predsjednik suda rjeenjem odluuje o zahtjevu za izuzee na nain da ga prihvaa i izuzima suca te mu odreuje zamjenika ili ga odbija. Ta su rjeenja konstitutivne naravi. alba. Protiv rjeenja kojim se zahtjev usvaja nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje ili odbija te rjeenja kojim je sudac odluio nataviti s radom nije doputena posebna alba (74/5). f) POSLJEDICE POVREDE PRAVILA O IZUZEU Povrede propisa o obje vrste izuzea koje se sastoje u tome to je u suenju sudjelovao sudac koji je odlukom suda bio izuzet, predstavljaju apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka (354/2/1). Takoer, apsolutno bitna povreda je ostvarena ako je u donoenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti zbog razloga za apsolutno izuzee. Povreda izvrena sudjelovanjem suca za kojeg postoji razlog za relativno izuzee, a koji nije uvaen, predstavlja relativno bitnu povredu. g) OSOBE NA KOJE SE PRIMJENJUJU PRAVILA O IZUZEU Odredbe o izuzeu primjenju se i na zapisniare i sudske savjetnike. S obzirom da je u parninom postupku naputen sustav porotnog suenja, iz oodredaba ZPP-a o izuzeu izostavljeni su suci porotnici (76/1). O izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea (76/2).
2.2. OSTALI ORGANI KOJI SUDJELUJU U VRENJU PRAVOSUA 2.2.1. Dravno odvjetnitvo
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih djela i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske, te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona (2/1 ZDO57). Naela ustrojstva dravnog odvjetnitva su:
57
Zakon o dravnom odvjetnitvu (NN 51/01).
32
- Monokratskog ureenja. Jedna je osoba nositelj funkcije progona koja sama poduzima sve radnje (ovisno o rangu to je opinski d.o., upanijski d.o. ili Glavni d.o.R.H.). Mogu ga zastupati zamjenici d.o.-a. On je ovlaten davati obvezne upute za rad svim svojim zamjenicima. - Hijerarhije. Meu pojedinim dravnim odvjetnitvima postoji podreenost odnosno nadreenost. Vii d.o. moe niem davati obvezne upute za rad (26/1 ZDO). - Devolucije. D.o. je ovlaten preuzeti predmet zamjenika ili nieg d.o.-a. - Supstitucije. D.o moe, nakon preuzimanja predmeta prema prethodnom naelu, taj predmet ustupiti drugom zamjeniku ili drugom niem d.o.-u (26/2 ZDO).
Dravno odvjetnitvo u parninom postupku. Dravno odvjetnitvo u parninom postupku nije ovlateno na odluivanje, ve ono sudjeluje u postupku kao stranka ili kao sudionik. Prema novom ZDO-u, dravno odvjetnitvo je preuzelo ulogu koju je prije imalo dravno pravobraniteljstvo. Tako nadleno dravno odvjetnitvo u graanskom i upravnom postupku: zastupa Republiku Hrvatsku u zatiti imovinskih i drugih prava (15/3 ZDO), dakle, kao zastupnik ex lege; zastupa pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske, te jedinice lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave, kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano, i to na temelju posebne punomoi (16/1/1). u incidentanom postupku radi provjere zakonitosti odluke o obustavi postupka u kojem pravna osoba nema sljednika ili se on ne moe utvrditi, odluka o obustavi se dostavlja dravnom odvjetnitvu (215b/4). Tada dr. odvjetnitvo ima status intervenijenta sui generis.58 ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe l. 205. ZPP-a prema kojima je dravni odvjetnik, kao umjea sui generis, imao pravo intervenirati u parnici u zatiti javnog interesa.
2.2.2. Odvjetnitvo
Pojam. Odvjetnitvo je neovisna i samostalna sluba koja osigurava pruanje pravne pomoi fizikim i pravnim osobama u ostvarivanju i zatiti njihovih prava i pravnih interesa (1 ZO59). Pravna pomo obuhvaa: davanje pravnih savjeta, sastavljanje isprava (ugovora, oporuka), sastavljanje tubi, albi, zahtjeva i drugih podnesaka, zastupanje stranaka (3 ZO). Naela. Neovisnost i samostalnost oituje se u tome to su odvjetnici nezavisni od bilo kakvih organa i to su organizirani u Hrvatsku odvjetniku komoru kao samostalnu organizaciju. Mogu poduzimati sve ono to smatraju korisnim za stranke. Dunost pruanja pravne pomoi odvjetnik je duan pruiti pravnu pomo stranci koja to od njega zatrai, osim u sluajevima kad je to izriito propisano zakonom (tako on mora uskratiti pravnu pomo ako je u istoj pravnoj stvari zastupao protivnu stranku ili je u toj stvari prije radio kao sudac ili druga slubena osoba, a odvjetnik s priznatom specijalizacijom moe uskratiti pravnu pomo koja ne spada u njegovu specijalnost).
58
Naime, ono tada nije zastupnik drave jer ne nastupa u njeno ve u svoje ime. Njegova zadaa je zatita objektivne zakonitosti, a tek posredno interesa drave (ako se pokae da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima iji bi krajnji sljednik bila drava).
59
Zakon o odvjetnitvu
33
Dunost uvanja odvjetnike tajne. Sve to mu je stranka povjerila, ili to je u zastupanju stranke saznao na bilo koji nain, odvjetnik je duan uvati kao tajnu. Obvezatnost udruivanja u HOK (Hrvatsku odvjetniku komoru). Odvjetnici se obvezno udruuju u HOK, koja predstavlja odvjetnitvo RH kao cjelinu. Nain pruanja pravne pomoi. Odvjetnici su duni pruati pravnu pomo savjesno, sukladno Ustavu, zakonima, statutu i drugim opim aktima HOK te kodeksu odvjetnike etike. Pruanje pravne pomoi uz nagradu. Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad, te na naknadu trokova za obavljen rad sukladno tarifi koju utvruje HOK. Stjecanje prava na obavljanje odvjetnitva. To pravo se stjee upisom u Imenik odvjetnika, a nakon dane sveane prisege. Uvjeti za upis su slijedei: da se radi o poslovno i zdravstveno sposobnom dravljaninu Republike Hrvatske, koji je zavrio pravni fakultet i poloio pravosudni ispit, da ima tri godine prakse na pravnim poslovima u pravosudnim tijelima ili u odvjetnikom uredu, te da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Imunitet. Ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno miljenje izraeno u pruanju pravne pomoi niti smije biti pritvoren, bez odobrenja sudskog vijea zbog kaznenog djela poinjenog u pruanju pravne pomoi. Zabrana pactum de quota litis. Nitav je ugovor kojim bi odvjetnik kupio sporno pravo ije mu je ostvarenje povjereno, ili ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuenog njegovom nalogodavcu (461/2 ZOO60).
2.3. NADLENOST SUDOVA U PARNINOM POSTUPKU 2.3.1. O nadlenosti

Definicija. Nadlenost u objektivnom smislu je djelokrug poslova odreenog organa. Nadlenost u subjektivnom smislu je pravo i dunost odreenog suda (ili drugog organa) da postupa u odreenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo odreenu radnju. Nadlenost predstavlja pozitivnu procesnu pretpostavku. Podjela. Nadlenost moe biti apsolutna (sudska nadlenost, sudbenost, jurisdikcija) i relativna (nadlenost u uem smislu, kompetencija). Pravila o apsolutnoj nadlenosti razgraniavaju nadlenost domaih sudova od nadlenosti ostalih domaih upravnih i drugih organa te od nadlenosti inozemnih organa. Pravila o relativnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova u okviru domaeg sudskog sistema. Ovim pravilima se odreuje stvarna, funkcionalna i mjesna nadlenost. Pravila o stvarnoj nadlenost razgraniavaju djelokrug poslova izmeu sudova razliite vrste, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru te iste vrste. Pravila o funkcionalnoj ili instancijskoj nadlenosti odreuju kompetenciju sudova za rjeavanje o pravnim lijekovima ili nekim drugim pitanjima, a s obzirom na to koji sud je nadlean odluivati o odreenom predmetu u prvom stupnju. Pravilima o mjesnoj nadlenosti razgraniuje se teritorijalna nadlenost izmeu
60
Zakon o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99)
34
stvarno nadlenih sudova iste vrste i istog ranga. Pravilima o stvarnoj i mjesnoj nadlenosti odreuje se koji e sud biti nadlean u prvostupanjskom postupku.
2.3.2. Sudska (apsolutna) nadlenost

Pravila o sudskoj nadlenosti domaih sudova sadrana su ili izriito u zakonu ili se izvode posredno i to: u odnosu na domae nesudske organe - iz pravila o stvarnoj nadlenosti; u odnosu na inozemne sudove i druge organe - iz pravila o mjesnoj nadlenosti. Meunarodna sudska nadlenost. Obuhvaa pravila o razgranienju sudske nadlenosti izmeu domaih i inozemnih sudova (i drugih organa). Prema l. 27. ZPP-a, sud RH je nadlean za suenje u sporu s meunarodnim elementom kad je njegova nadlenost izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom, a ako nema takve izriite odredbe, kad ta nadlenost proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti suda u RH. Takva pravila sadrana su u ZRSZ.
2.3.3. Stvarna nadlenost

Pojam. Stvarna nadlenost razgraniuje djelokrug poslova izmeu razliitih vrsta sudova jedinstvenog domaeg sudskog sistema, te izmeu sudova razliitog ranga u okviru iste vrste sudova. Kriteriji za razgranienje stvarne nadlenosti su razliiti: - s obzirom na procesne subjekte (personalni kriterij) - s obzirom na predmet spora (kauzalni kriteriji) - s obzirom na vrijednost predmeta spora (vrijednosni kriterij) - nadlenost odreenog suda se zasniva na injenici da se kod tog suda ve vodi neki drugi postupak (atrakcijski kriterij) Neka pravila o stvarnoj nadlenosti rezultat su primjene samo jednog od ovih kriterija, a druga su rezultat kombinirane primjene vie njih. Stvarna nadlenost sudova u RH. Novelom ZPP-a od 2003. odredbe o stvarnoj nadlenosti sudova iz Zakona o sudovima, preuzete su, uz odreene izmjene i dopune, u ZPP. Opinski sudovi. Opinski sudovi rjeavaju o svim sporovima iz l. 1. ZPP-a koji nisu koji nisu u prvostupanjskoj nadlenosti trgovakih ili kojih drugih sudova (34/2). Opinski sudovi u parninom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima (34): 1. uzdravanju, 2. postojanju ili nepostojanju braka, o ponitenju i rastavi braka, 3. utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva, 4. tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odluuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i ponitenju braka, 5. stvarnim i osobnim slunostima, 6. zbog smetanja posjeda, 7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa (osim sporova iz lanka 34.b toke 1.), 8. za ispravak informacije i za naknadu tete nastale objavom informacije, 9. za zatitu od nezakonite radnje,
35
10. iz radnih odnosa koje pokree radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu 11. obavljaju poslove pravne pomoi, ako zakonom nije drugaije odreeno (34/4) upanijski sudovi u parninom postupku: 1. sude u prvom stupnju u sporovima predvienim zakonom61, 2. rjeavaju o sukobu nadlenosti izmeu opinskih sudova kojima su neposredno vii sudovi, 3. odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju, 4. obavljaju druge poslove predviene zakonom. (34 a) Trgovaki sudovi u parninom postupku u prvom stupnju sude: 1. u sporovima to proizlaze iz trgovakih ugovora i u sporovima za naknadu tete koja proizlazi iz tih ugovora izmeu osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost, 2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovakoga drutva kao i o raspolaganju lanstvom i lanskim pravima u trgovakom drutvu, 3. sporove izmeu lanova trgovakoga drutva meusobno te izmeu lanova drutva i drutva koji se tiu upravljanja drutvom i voenja poslova drutva kao i prava i obveza lanova drutva koji proizlaze iz njihova poloaja u drutvu, sporove izmeu predsjednika i lanova uprave ili nadzornog odbora drutva i drutva ili njegovih lanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u drutvu ili za drutvo, 4. sporove o odgovornosti lana trgovakog drutva, lana uprave ili nadzornog odbora trgovakog drutva za obveze trgovakog drutva, 5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu steaja, ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom odreeno da su za njih uvijek stvarno nadleni sudovi druge vrste (lanak 34. stavak 1.), 6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika, 7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zrano plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika, 8. u sporovima koji se odnose na zatitu i uporabu industrijskog vlasnitva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasnitva, na zatitu i uporabu izuma i tehnikih unaprjeenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno, 9. u sporovima u povodu djela nelojalne trine utakmice, monopolistikih sporazuma i naruavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tritu Republike Hrvatske, 10. u sporovima izmeu osoba iz toke 1. ovoga lanka u kojima kao suparniari iz lanka 196. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona sudjeluju i druge fizike ili pravne osobe. (34 b) 1. 2. 3. 4.
61
Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske u parninom postupku: sudi u prvom stupnju u sluajevima predvienim zakonom, odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju, odluuje o sukobu mjesne nadlenosti izmeu trgovakih sudova, obavlja druge poslove odreene zakonom (34 c).
Prema Zakonu o radu, ako trajk, odnosno iskljuenje s rada, obuhvaa podruje samo jedne upanije, o zabrani trajka, odnosno iskljuenja s rada, u prvom stupnju odluuje nadleni upanijski sud u vijeu sastavljenom od tri suca (217/1 ZR). Ako trajk, odnosno iskljuenje s rada, obuhvaa podruje dviju ili vie upanija, o zabrani trajka odnosno iskljuenja s rada u prvom stupnju odluuje upanijski sud u Zagrebu u vijeu sastavljenom od tri suca (217/2 ZR).
36
Vrhovni sud Republike Hrvatske u parninom postupku: 1. odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno, 2. odluuje o reviziji, 3. rjeava sukob o nadlenosti izmeu sudova na podruju Republike Hrvatske ako im je zajedniki neposredno vii sud, 4. obavlja druge poslove odreene zakonom. (34 d) Povreda ovih pravila. Zbog povrede pravila o stvarnoj nadlenosti alba se moe izjaviti samo ako je sud u povodu pravodobno podnesenih prigovora stranaka pogreno odluio da je stvarno nadlean (345/1/3). U povodu albe drugostupanjski sud na tu povredu ne pazi po slubenoj dunosti, a revizija zbog te povrede nije doputena. Zakljuno se moe kazati da navedeni izmijenjeni procesni tretman stvarne nadlenosti u bitnome se pribliio onome koji je i prije ZIDZPP/03 vrijedio za mjesnu nadlenost. Generalna delegacija. To je poseban vid odreivanja stvarne nadlenosti kod kojeg se suenje u sporovima odreene vrste povjerava samo nekim od sudova odreene vrste i ranga, a ne svima koji postoje. Posljedica toga je da u okviru sudova iste vrste i istog ranga postoje sudovi razliite stvarne nadlenosti proirene i suene. Ratio legis za ovakvo rjeenje je u tome to su pred tim sudovima ti sporovi ei, pa se na taj nain sudovima omoguuje specijalizacija. Npr. trgovaki sud u Splitu je nadlean rjeavati plovidbene sporove za podruje trgovakih sudova u Dubrovniku, ibeniku i Zadru (l. 8. Zakonima o podrujima i sjeditima sudova).
2.3.4. Funkcionalna nadlenost

Pojam. Funkcionalna nadlenost za postupanje u odreenom stadiju parnice ili za odluivanje o odreenom pitanju utvruje se s obzirom na sud koji je u konkretnom sluaju odluivao u prvostupanjskom postupku. Stranke ne mogu svojim sporazumom iskljuiti primjenu pravila o funkcionalnoj nadlenosti. Pravila o funkcionalnoj nadlenosti nisu samo devolutivne, ve i remonstra-tivne prirode. Opinski i trgovaki sudovi nadleni su za postupanje u povodu remonstrativnih pravnih lijekova (ponavljanje postupka i prigovor protiv platnog naloga). upanijski sudovi odluuju o albama protiv odluka op. sudova donesenih u prvom stupnju, a Visoki trgovaki sud odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka trgovakih sudova. I jedni i drugi odluuju o sukobu mjesne nadlenosti sudova sa svog podruja, te o nunoj delegaciji. Vrhovni sud odluuje o odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, zatim o reviziji, o sukobu nadlenosti i o svrsishodnoj delegaciji.
2.3.5. Mjesna nadlenost
37
Povjeravanje odreenog predmeta teritorijalno odreenom sudu opravdava se specifinom vezom izmeu spora i podruja nadlenosti odreenog suda. Ta veza moe biti subjektivna (veza stranaka s podrujem suda) i objektivna (veza predmeta koji je objekt spora s podrujem suda). a) OPA MJESNA NADLENOST - forum generale Sporovi protiv fizikih osoba. Sud ope mjesne nadlenosti je sud kod kojega se protiv tuenika mogu pokretati u pravilu sve parnice. Potreba da se tueniku prui kompenzacija za neprilike u koje ga dovodi parnica, uvjetuje pravila po kojima se mjesna nadlenost utvruje u prvom redu tako da se tueniku olaka obrana, time to e za suenje biti nadlean sud koji je za tuenika najpristupaniji (actor sequitur forum rei). Takav sud koji je za tuenika najpristupaniji bit e sud njegova prebivalita - forum domicilii (47/1).62 Neki subjekti imaju, pored prebivalita, u nekom drugom mjestu boravite trajnije naravi, a to je mjesto za koje se, iz okolnosti konkretnog sluaja, moe pretpostaviti da e se odreeni subjekt u njemu due zadravati (47/3).63 Za ove je osobe ope mjesno nadlean, pored suda njihova prebivalita, i sud na ijem podruju trajnije borave.64 Neki subjekti nemaju ni prebivalite ni trajnije boravite (ili im se ono ne moe utvrditi), 65 pa je za njih ope mjesno nadlean sud njihova boravita (47/2).66 Kad tuenik ima vie podruja ope mjesne nadlenosti, tuitelj ima pravo izabrati konkretno mjesno nadlean sud. Sporovi protiv pravnih osoba. Za suenje u sporovima protiv pravnih osoba opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo registrirano sjedite (48/1). Za suenje u sporovima protiv upanija, Grada Zagreba, gradova i opina opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo predstavniko tijelo (48/2). Za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako tuitelj nema prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi Hrvatski sabor (48/3).
62
Prema l. 2. Zakona o prebivalitu i boravitu graana, NN 53/91, (dalje: ZPBG), prebivalite je mjesto u kojem se graanin nastanio (corpus) sa namjerom da u njemu stalno ivi (animus). Utvrivanje takvog prebivalita ne predstavlja problem, zato jer ono mora u pravilu biti formalno registrirano (6/1 ZPBG). Okolnost da se netko udaljio iz mjesta svog prebivalita ne dovodi do njegovog prestanka. Inae, sporno je u teoriji mogu li neki subjekti imati vie prebivalita (npr. u jednom mjestu radim, a u drugom stanujem) kada bi za njih, po nekim autorima, ope mjesno nadleni bili svi sudovi njihovih prebivalita.
63 64
Npr. studenti u mjestu studija, bolesnici u lijeilitima.
Budui da ZPBG razlikuje uobiajeno i privremeno boravite, trajnim boravitem u smislu ZPP-a treba smatrati tzv. uobiajeno boravite prema ZPBG-u. Uobiajeno boravite je mjesto u kojem graanin trajnije boravi bez namjere da se u njemu naseli (5/2 ZPBG).
65
Problem osoba koje nemaju prebivallite mogao bi se javiti samo glede stranih dravljana, budui da je hrvatskom dravljaninu koji nema prebivalite u RH nadleno policijsko tijelo duno utvrditi prebivalite prema kriterijim odreenim u ZPBG-u.
66
U smislu ZPB-a, to bi bilo tzv. privremeno boravite, dakle mjesto u kojem se graanin zadrava do 30 dana (5/3 ZPB).
38
U sporovima protiv Republike Hrvatske iz odnosa s vojnim postrojbama iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite zapovjednitva vojne postrojbe (61). Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda opemjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi (59). Ovo pravilo odnosi se na sve kategorije pravnih osoba, pa tako i na dravu, upanije, Grad Zagreb, gradove i opine.
b) POSEBNA MJESNA NADLENOST - forum speciale Ovo su posebna pravila prema kojima se tuba u nekim vrstama sporova moe podnijeti nekom drugom sudu umjesto ope mjesno nadlenom ili nekom drugom sudu pored ope mjesno nadlenog. Izberiva mjesna nadlenost (forum electivum). Tuitelju se omoguuje da bira izmeu suda koji je ope mjesno nadlean i jo nekog drugog suda kojeg zakon odreuje (46/2). Pravo izbora tuitelja traje do podnoenja tube. U doktrini se smatra da bi pravo na izbor tuitelj mogao realizirati i povlaenjem tube i ponovnim podnoenjem iste tube drugom sudu, ali samo prije nego tuba bude dostavljena tueniku. Osim suda ope mjesne nadlenosti, jo je nadlean: - u sporovima o zakonskom uzdravanju, jo i sud na ijem podruju tuitelj koji trai uzdravanje ima prebivalite, odnosno, boravite (51/1) - u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za naknadu tete, jo i sud na ijem podruju je tetna radnja poinjena (forum delicti comissi) ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila (52/1) - u branim sporovima, jo i sud na ijem su podruju brani drugovi imali svoje posljednje zajedniko prebivalite (54/1) - u paternitetskim i maternitetskim sporovima, maloljetno dijete moe podii tubu jo i pred sudom svog prebivalita, odnosno, boravita (55/1) - u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, jo i sud gdje se ta jedinica nalazi (59) - u sporovima o nekretninama, ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova (56/2) tj. bira se izmeu vie iskljuivo nadlenih. - u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretninama, jo i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje forum turbationis (56/3) - u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima mjesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje (57/2). - za subjekte koji imaju, pored prebivalita, u nekom drugom mjestu boravite trajnije naravi, ope mjesno je nadlean, pored suda njihova prebivalita, i sud na ijem podruju trajnije borave (47/3). - u sporovima protiv proizvoaa za zatitu prava na temelju njegovog jamstva, jo i sud opemjesne nadlenosti za prodavaa koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismeno jamstvo proizvoaa (53).
39
- u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, jo i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak (62). - u sporovima imatelja mjenice ili eka protiv potpisnika, jo i sud mjesta plaanja forum solutionis (64).!!!(jasenkovi pita) - kod objektivne kumulacije, elektivno su mjesno nadleni sudovi koji su mjesno nadleni za svaki od tih zahtjeva (arg. 188/1). Iskljuiva mjesna nadlenost (forum exsclusive). Ova pravila eliminiraju opu i svaku drugu mjesnu nadlenost, osim one koja je propisana zakonom. Ova se pravila ne mogu otkloniti ni prorogacijom. Iskljuivo je mjesno nadlean u sporovima: - o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini - sud na ijem se podruju nalazi nekretnina (56), - o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu, kad je za suenje nadlean sud u Republici Hrvatskoj sud na ijem se podruju vodi upisnik u kojem je brod, odnosno zrakoplov upisan (57), - protiv RH iz odnosa s vojnim postrojbama - sud na ijem se podruju nalazi sjedite zapovjednitva vojne postrojbe (61) - koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovrnog postupka odnosno u tijeku i u povodu steajnog postupka - sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak odnosno sud na ijem se podruju provodi upravna ovrha (63). Pomona mjesna nadlenost (forum subsidiale). U sluaju nemogunosti primjene primarnog pravila o mjesnoj nadlenosti, zakon predvia da e mjesno nadlean biti neki drugi sud. Kod elektivne posebne mjesne nadlenosti tuitelj konzumira svoje pravo izbora podnoenjem tube. To bi pravo iznova oivjelo ako bi povukao tubu, jer se u tom sluaju smatra kao da tuba nije ni bila podnesena. Npr. pomno su mjesno nadleni: - u branim sporovima kada je sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj odnosno zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite odnosno sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite (54/2). - u patrenitetskim i matrnitetskim sporovima, kad je sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite (55/2). - o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema opemjesnu nadlenost u Republici Hrvatskoj - svaki sud u Republici Hrvatskoj na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai (58/1). Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj postoji zato to je obveza nastala za vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj - sud na ijem je podruju obveza nastala (58/2). - boravite tuenika, ako on nigdje nema prebivalite ili trajnije boravite (47/2). Forum delegatum, forum ordinatum. Mjesnu nadlenost u odreenim situacijama odreuje vii sud (vidjeti poglavlje 2.3.7.) Forum prorogatum. Zakon nekad doputa strankama da svojim sporazumom odrede koji e sud biti mjesno nadlean. (vidjeti poglavlje 2.3.8.)
40
Povreda. Zbog povrede pravila o mjesnoj nadlenosti tuenik moe izjaviti albu samo ako je pravodobno podnio prigovor (354/2/3). Na tu povredu drugostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunosti (365/2), a izv. pr. lijekovi nisu doputeni.
2.3.6. Atrakcija nadlenosti

Pojam. Po pravilima o atrakciji (forum atractionis), ako se pred jednim sudom vodi odreeni spor, a pojavi se potreba da se pokrene i drugi spor koji je u izvjesnoj vezi s ovim koji se ve vodi, tada e nadlenost suda pred kojim se vodi spor, privui ovaj drugi spor, makar taj sud ne bi bio nadlean po pravilima o opoj mjesnoj nadlenosti. Razlozi za primjenu pravila o atrakciji su procesna ekonomija i efikasnost, te pravna sigurnost. Atrakcija moe biti apsolutna ili potpuna (atrakcija jurisdikcije, stvarne i mjesne nadlenosti) i relativna ili nepotpuna (atrakcija samo stvarne i mjesne ili samo mjesne nadlenosti).67 Sud na koji upuuju pravila o atrakciji moe biti iskljuivo, elektivno ili supsidijarno nadlean. Sluajevi potpune atrakcije su rijetki: - u sporovima u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu steaja, ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom odreeno da su za njih uvijek stvarno nadleni sudovi druge vrste (34b/5). Takva je atrakcija i iskljuiva. - kod tube tzv. glavnog mijeanja: osoba koja u cijelosti ili djelomino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee parnica moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri (198). Ta atrakcija je elektivna. Sluajevi nepotpune atrakcije: - u sporovima iz nasljednopravnh odnosa: dok traje ostavinska rasprava za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te iz potraivanja vjerovnika prema ostavitelju, osim suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi i ostavinski sud (62). Ta atrakcija je elektivna i tie se samo mjesne nadlenosti. - u sporovima u ovrnom postupku: za suenje u sporovima koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovrnog postupka mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak. odnosno sud na ijem se podruju provodi upravna ovrha. Za sporove u vezi sa sudskom ovrhom atrakcija se tie mjesne nadlenosti, a u sporovima u povodu upravne ovrhe utemeljuje se i jurisdikcija. - u sporovima u kojima je nad objema strankama otvoren steajni postupak, mjesno je nadlean sud pred kojim je protiv jedne od stranaka prije otvoren steajni postupak (63a/1). Iznimno, u sporovima o izlunim i razlunim pravima, o postojanju ili nepostojanju trabina prema steajnom duniku, o postojanju obveza steajne mase te o pobijanju pravnih radnji steajnoga dunika, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite steajnoga dunika (63a/2). - u sporovima protiv materijalnih usparniara atrahira se samo mjesna nadlenost (50). - kod kvalificirane objektivne kumulacije dolazi do atrakcije stvarne te mjesne nadlenosti - kod obine objektivne kumulacije moe doi samo do atrakcije mjesne nadlenosti
67
U teoriji ima i drugaijih podjela koje se ovdje ne navode.
41
2.3.7. Odreivanje nadlenosti od strane vieg suda

Vii sudovi na dva naina mogu odrediti mjesnu nadlenost nieg suda: po pravilima o delegaciji i ordinaciji. Delegirati se moe mjesna nadlenost prvostupanjskog, ali i drugostupanjskog suda. Ordinirati se moe samo nadlenost prvostupanjskog suda. Protiv rjeenja o delegaciji i ordinaciji alba nije doputena. a) DELEGACIJA (forum delegatum) Delegacija nadlenosti znai da e odlukom vieg suda za postupanje biti nadlean mjesno nenadlean, ali stvarno nadlean sud. Nuna delegacija. Ako nadleni sud zbog izuzea svih sudaca ili iz drugih razloga ne moe postupati u konkretnoj stvari, on e po slubenoj dunosti o tome obavijestiti neposredno vii sud koji e odrediti da u tom predmetu postupa neki drugi stvarno nadleni sud s njegovog podruja (67). Svrsishodna delegacija. Ako nadleni sud moe postupati u konkretnoj stvari, ali nije svrsishodno da u tom predmetu postupa, dakle, ako je oigledno da bi se tako lake proveo postupak ili postoje drugi vani razlozi68 najvii sud odreene vrste u RH69 moe odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegovog podruja (68/1). Novelom ZPP-a iz 2003. reformiran je institut svrsishodne delegacije u smislu da je strankama oduzeto pravo da neposredno predlau najviem sudu odreene vrste takvu delegaciju. Naime, prema novom ureenju svrsishodnu delegaciju moe od najvieg suda odreene vrste zatraiti nadleni sud prvog stupnja sam ili na prijedlog stranke (68/1). Stranka moe predloiti svrsishodnu delegaciju tek nakon podnoenja tube. O prijedlogu stranke za svrsishodnu delegaciju odluuje prvostupanjski sud rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena (68/2). O zahtjevu prvostupanjskog suda odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste (68/3). Generalna delegacija. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske moe uz prethodno pribavljeno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa drugi mjesno i stvarno nadleni sud s podruja neposredno vieg suda, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadlean zbog broja predmeta o kojima mora odluivati, ne moe u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku (10/2 ZS). Ta odluka Predsjednika Vrhovnog suda RH ima znaenja akta o svojevrsnoj generalnoj delegaciji. Za generalnu delegaciju temeljem zakona vidjeti poglavlje 2.3.3. b) ORDINACIJA (forum ordinatum) Ako se po odredbama zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, a postoji jurisdikcija sudova RH, Vrhovni sud, na prijedlog stranke, odredit e koji e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean (69). Za razliku od delegacije, ovdje se tuitelj mora obratiti Vrhovnom sudu
68
Najei razlog za ovakvu delegaciju je kada se dokazna sredstva nalaze na podruju drugog suda, a njihovo dovoenje pred nadleni sud bilo bi nemogue ili skopano s nerazmjernim trokovima ili npr. to je stranka ili njen srodnik bivi ili sadanji sudac parninog suda.
69
Najvii sud u dravi je Vrhovni sud, odnosno, Visoki trgovaki sud.
42
prije podnoenja tube, jer da bi se tuba mogla podnijeti mora se znati kojem e se sudu to moi uiniti.
2.3.8. Sporazum stranaka o nadlenosti

a) IZRIITA PROROGACIJA - prorogatio expressa Prorogacija je sporazum stranaka o tome da za rjeavanje spora bude mjesno nadlean ugovoreni sud, a ne sud koji je po zakonu mjesno nadlean (70/1). Ugovor o prorogaciji ujedno je i ugovor o derogaciji jer se njime iskljuuje zakonom odreena mjesna nadlenost. Zakon doputa strankama da mijenjaju samo mjesnu nadlenost (a ne stvarnu ili funkcionalnu) samo prvostupanjskog suda, (a time posredno i drugostupanjskog) i to samo ako nije iskljuiva. 1. 2. 3. 4. 5. Uvjeti za valjanost ugovora o prorogaciji: da je zakljuen pismeno,70 prije podnoenja tube sudu (70/3) da je isprava o ugovoru priloena uz tubu (70/4) da je ugovorni sud stvarno nadlean (70/1) da se ugovor odnosi na mjesnu nadlenost (70/1) da sud ija se nadlenost derogira nije iskljuivo nadlean za suenje (70/1)
Prema sudskoj praksi, takav se sporazum tretira kao vjerodostojan dok se ne dokae suprotno. Nakon to je tuba podnesena, o prigovoru nenadlenosti zbog ugovora o prorogaciji, sud vodi rauna samo na prigovor tuenika koji uz prigovor mora priloiti i ugovor. Ako se u spor za koji je ugovorena prorogacija kumulira drugi za kojeg nema takvog ugovora, bit e nadlean onaj sud koji je nadlean po zakonu, a ne po ugovoru. Nain ugovaranja. Moe biti ugovoren za spor koji je ve nastao, ali i tako da se ugovori nadlenost za sve budue sporove iz odreenog pravnog odnosa (70/3). Moe biti zakljuen kao samostalan ugovor ili kao prorogacijska klauzula, koja se dodaje graanskopravnom ugovoru odreujui neki sud da bude mjesno nadlean za sporove koji nastanu iz pravnog odnosa zasnovanog glavnim ugovorom. Prorogacija o nadlenosti stranog suda. Stranke mogu ugovoriti nadlenost stranog suda derogirajui time sudsku nadlenost domaih sudova pod uvjetom (1) da je barem jedna od stranaka strani dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu i (2) da se ne radi o sporu za koji postoji iskljuiva nadlenost sudova Republike Hrvatske (49/1 ZRSZ). U obrnutom sluaju, domai sudovi e potivati sporazume o sudskoj nadlenosti sudova RH kad oni inae ne bi bili nadleni ako je ispunjen prvi gore navedeni uvjet (49/2). Nijedna od ovih odredbi nee se primjenjivati u branim, paternitetskim i maternitetskim sporovima, sporovima o djeci koja su pod roditeljskom skrbi i u sporovima o uzdravanju (49/3).
70
Sporazum o mjesnoj nadlenosti sklopljen je u pisanom obliku i ako je sklopljen razmjenom pisama, brzojava, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omoguavaju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru (70/4).
43
b) PREUTNA PROROGACIJA (prorogatio tacita) To je procesna situacija u kojoj sud, koji po zakonu ne bi bio nadlean, ipak postaje nadlean za rjeavanje konkretnog spora zbog proputanja suda da u odreenom prekluzivnom stadiju po slubenoj dunosti utvrdi svoju nenadlenost, te zbog proputanja stranaka da u odreenom prekluzivnom stadiju prigovore nenadlenost suda kome je tuba podesena. Do ovakve procesne situacije moe doi u slijedeim sluajevima: 1. u odnosu na mjesnu nadlenost: - ako tuenik ne istakne prigovor mjesne nenadlenosti na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (20/1); - u sluaju kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekoga drugog suda, ako se sud po slubenoj dunosti ne proglasi mjesno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (20/2). 2. u odnosu na stvarnu nadlenost: - ako tuenik ne istakne prigovor stvarne nenadlenosti na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/2); - ako se sud po slubenoj dunosti ne proglasi stvarno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/1). Razlika izmeu izriite i preutne prorogacije. Izriita prorogacija je rezultat zakonom reguliranog ugovora meu strankama, a preutna prorogacija je usputni rezultat prekluzije ovlatenja suda i stranaka da vode rauna o odreenoj vrsti nadlenosti koja je propisana zakonom. Do izriite prorogacije moe doi samo u odnosu na mjesnu nadlenost, a do preutne u odnosu na mjesnu i stvarnu nadlenost.
2.3.9. Ispitivanje nadlenosti

Nadlenost je procesna pretpostavka. Odmah poslije primitka tube, sud je duan po slubenoj dunosti ocijeniti je li nadlean (15/1). Ovo pravilo se tie jurisdikcije, stvarne nadlenosti i ogranieno mjesne nadlenosti. Naime, na svoju mjesnu nenadlenost sud u pravilu ne pazi po slubenoj dunosti, osim kad postoji iskljuiva mjsena nadlenost nekog drugog suda. Nadlenost se ocjenjuje na temelju navoda sadranih u tubi, te na osnovi injenica koje su sudu poznate (15/2). Sud, dakle, ne mora izvoditi dokaze radi utvrivanja injenica od kojih zavisi njegova nadlenost, samo izuzetno moraju biti podneseni neki dokazi (npr. isprava o ugovoru o prorogaciji). Sud ispituje nadlenost s obzirom na injenino stanje u vrijeme podnoenja tube sudu, bez obzira na to u kojem stadiju ispituje nadlenost. Ustaljivanje nadlenosti. Sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube, ostat e i dalje nadlean, iako se u tijeku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana njegova nadlenost (15/3) to je pravilo o ustaljivanju nadlenosti (perpetuatio fori). Cilj toga pravila je sprijeavanje ikanoznog postupanja stranaka koje bi namjernim promjenama relevantnih okolnosti mogle prouzroiti odugovlaenje parnice jer bi tada postojala dunost ustupanja predmeta nadlenom sudu. Iznimke: pravilo o ustaljivanju nadlenosti ne djeluje ako naknadne
44
promjene relevantnih okolnosti utjeu na zasnivanje nadlenosti a) nekog redovnog suda druge vrste nego to je prvobitno nadleni sud, b) nekog inozemnog suda, c) nekog domaeg ili inozemnog nepravosudnog organa, npr. upravnog. Nadlenost suda se ocjenjuje prema propisima koji vae u vrijeme odluivanja o nadlenosti. No ovaj se stav esto u teoriji osporava.71
2.3.10. Nenadlenost
Apsolutna nenadlenost. Postoji onda kad sud utvrdi da je za rjeavanje predmeta nadlean drugi organ, a ne sud ili strani organ. U ovom sluaju sud e donijeti rjeenje kojim se oglaava nenadlenim, ukidaju sve parnine radnje i odbacuje tuba (16/2,3). Sud na ovu vrstu nadlenosti pazi po slubenoj dunosti (16/1). Povreda ovih pravila razlog je apsolutne nitavosti na koju sud u stadiju albe pazi po slubenoj dunosti (354/2/2). Relativna nenadlenost. Postoji onda kad se utvrdi da je za rjeavanje predmeta nadlean neki drugi domai sud. U ovom sluaju nenadlean sud ustupa predmet nadlenome sudu koji e nastaviti postupak kao da je kod njega bio i pokrenut (21/1,2). Poduzete radnje nisu bez vanosti samo zato to ih je poduzeo nenadlean sud, pa e ih nadleni sud moi koristiti. Stvarna nenadlenost. Bitna novina je da se sud moe po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (17/1). U povodu prigovora tuenika o stvarnoj nenadlenosti sud se moe oglasiti stvarno nenadlenim samo ako je tuenik taj prigovor podnio najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, na prvom roitu za glavnu raspravu do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari (17/2). Pritom, kad se oglaava stv. nenadlenim po slubenoj dunosti, sud svoje rjeenje o tome mora donijeti do okonanja navedenih stadija, dok u povodu pravodobno podnesenog prigovora stranaka moe odluiti sve dok ne donese odluku kojom se konava prvostupanjski postupak. Iznimno, sud jedne vrste moe se po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora tuenika oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti suda druge vrste i nakon navedenih stadija, ali samo kada je to zakonom izrijekom odreeno (17/4).72 Protiv rjeenja vieg suda prvog stupnja kojim se oglasio stvarno nadlenim te protiv rjeenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadlenim i predmet ustupio niem sudu prvog stupnja iste vrste nije doputena alba (17/3). Izmijenjeni procesni tretman stvarne nadlenosti u bitnome se pribliio onome koji je prije ZIDZPP/03 vrijedio za mjesnu nadlenost.
71
Naime, ve je spomenuto pravilo prema kojem su za utvrivanje nadlenosti mjerodavne okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja tube sudu, a kasnije promjene tih okolnosti su irelevantne. U teoriji se smatra da iz tog pravila treba zakljuiti da pojam "promjene okolnosti" obuhvaa promjene kako injenine tako i pravne naravi, pa bi, slijedom navedenoga, bile irelevantne i jedne i druge promjene. Izloeno pravilo o ustaljivanju nadlenosti motivirano je potrebom da se, zbog pravne sigurnosti i procesne efikasnosti, jednom utemeljena nadlenost nekog suda odri do okonanja predmeta. Ti razlozi vrijede i kad je u pitanju promjena nadlenosti i zbog promjene propisa. U teoriji se ak smatra da bi terbalo preispitati prikladnost pravila da procesni zakoni djeluju odmah, jer treba uvaiti okolnost da stranke imaju odreena steena prava u postupku (npr. pravo na pravne lijekove). Zato pri odreivanju vremenskih granica u vaenju procesnih zakona treba poeti voditi rauna o doktrini stenih prava.
72
Ovim je izuzetkom omogueno da se npr. opinski sudovi oglaavaju stvarno nenadlenima i nakon tih pripremnih stadija parnice u povodu naknadno otvorenih steajnih postupaka nad kojom od stranaka (34.b/5)
45
Povreda ovih odredaba razlog je apsolutne nitavosti ako je sud u povodu prigovora stranaka pogreno odluio da je stvarno nadlean (354/2/3). Mjesna nenadlenost. Sud se moe, u povodu prigovora tuenika,73 proglasiti mjesno nenadlenim, ako je prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (20/1). Sud se moe proglasiti, po slubenoj dunosti, mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna, nadlenost nekoga drugog suda najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu (20/1).74 Sud koji se oglasio mjesno nenadlenim mora o tome donijeti rjeenje i tek nakon pravomonosti toga rjeenja ustupiti predmet sudu za kojeg smatra da je nadlean. Povreda ovih odredaba razlog je apsolutne nitavosti ako je sud u povodu pravodobnog prigovora stranaka pogreno odluio da je mjesno nadlean (354/2/3). O toj povredi sud vodi rauna samo u povodu albe izjavljene zbog te povrede. Posebno rjeenje sud donosi samo kad se oglaava nenadlenim. Kad utvrdi da je nadlean, on u pravilu o tome ne odluuje posebnim rjeenjem, ve nastavlja s postupkom. Ako je odluka o nenadlenosti donesena na gl. raspravi, sud kojem je predmet ustupljen duan je zakazati gl. raspravu i postupiti kao da se rasprava dri pred sudom u izmijenjenom sastavu (315/3). Ako stranka prigovori nenadlenost, sud e rijeiti hoe li o tim prigovorima raspravljati i odluivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom (301/1). Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije doputena posebna alba ako je sud odluio da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari (301/2). Ako ne prihvati prigovor, rjeenje o prigovoru unosi se u odluku o glavnoj stvari.
2.3.11. Sukob o nadlenosti

To je razmimoilaenje u shvaanjima izmeu vie organa o tome koji je od njih nadlean za postupanje u konkretnoj stvari. Vrste. Pozitivan sukob postoji kad vie organa smatra da su nadleni za postupanje, a negativan sukob kad vie organa smatra da nisu nadleni. Sukob o relativnoj nadlenosti je sukob izmeu razliitih domaih sudova, a sukob o apsolutnoj nadlenosti (jurisdikciji) je izmeu domaih sudova i drugih organa. Dakle, ovo je mogue samo ako su svi organi u sukobu domai, a ako bi dolo do neslaganja izmeu domaeg i stranog suda, to se rjeava u postupku priznanja stranih sudskih odluka, a ne u postupku rjeavanja sukoba jurisdikcije. Postupak. Zakon predvia poseban incidentalni postupak za rjeavanje sukoba o nadlenosti. Dok se sukob ne rijei, sud kome je predmet ustupljen duan je poduzimati one radnje za koje postoji opasnost od odgode (24/2). Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nije doputena alba (24/3).
73
Tuitelj nema pravo podnoeenja prigovora jer se smatra da je on podnoenjem tube pristao na mjesnu nadlenost. Tuitelj svoju pogreku moe korigirati do uputanja tuenika u raspravljanje jednostranim povlaenjem tube i podnoenjem tube sudu za koji smatra da je nadlean.
74
U postupku za izdavanje platnog naloga, sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije do izdavanja platnog naloga (453/1). Tuenik moe istai prigovor stvarne i mjesne nenadlenosti samo u prigovoru protiv platnog naloga (453/2). Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadlean, nee ukinuti platni nalog, nego e nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim ustupiti predmet nadlenom sudu (454).
46
Sukob o apsolutnoj nadlenosti. Moe biti pozitivan i negativan, a o njemu rjeava Ustavni sud RH (81, 82 UZUSRH). Sukob o relativnoj nadlenosti. Moe biti samo negativan, zbog pravila o litispendenciji i pravomonosti. Postupak za rjeavanje sukoba pokree sud kojem je predmet ustupljen kao nadlenom, stranke ne mogu izravno inicirati taj potupak. Iznimno, sud kojem je predmet ustupljen nee pokrenuti postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti ako nae da mu je predmet ustupljen zbog oite pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom e sluaju taj sud predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio (22/1). Sukob izmeu sudova iste vrste rjeava zajedniki neposredno vii sud (23/1). Sukob izmeu sudova razliite vrste rjeava Vrhovni sud (23/2). Sukob nadlenosti rjeava sudac pojedinac nadlenog suda (23/3). O sukobu nadlenosti moe se odluiti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadlenosti (24/1). Pokretanje postupka za rjeavanje sukoba nadlenosti nije doputeno u dva sluaja. Prvo, kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova (22/3). Drugo, odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova (22/4).
2.3.12. Vrijednost predmeta spora

To je vrijednost zahtjeva to ga tuitelj istie u tubi izraena u novcu. Novelom ZIDZPP/03 bitno je reformiran institut utvrivanja vrijednosti predmeta spora (vps) i to na nain da su za pojedine vrste sporova postala mjerodavna opa pravila o utvrivanju vps, zatim je tueniku otvorena mogunost da utjee na utvrivanje vps, te je izrijekom predviena mogunost utvrivanja vps i u stadiju pravnih lijekova. Novim ureenjem ovog instituta afirmirano je naelo jednakosti stranaka i u odnosu na utvrivanje te vrijednosti. O vrijednosti predmeta spora moe ovisiti stvarna nadlenost, sastav suda, vrsta postupka, pravo na izjavljivanje revizije, ovlatenje na zastupanje, pravo na naknadu trokova postupka, obveza plaanja sudskih pristojbi. Sud utvruje vrijednost spora s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnoenja tube sudu. Opa pravila o utvrivanju VPS. Ako se tubeni zahtjev odnosi na novani iznos, oznaenje visine zahtjeva predstavlja ujedno i oznaenje vps. Meutim, ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, tuitelj je duan u tubi posebno oznaiti vps. Ako to ne uradi, sud je ovlaten s takvim podneskom postupiti kao s podneskom koji ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati.75
75
Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e podnosioca pouiti i pomoi mu da podnesak ispravi odnosno dopuni i u tu svrhu moe ga pozvati u sud ili mu vratiti podnesak radi ispravka (109/1). Kad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka ili dopune, odredit e rok za ponovno podnoenje podneska (109/2). Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odreenom za dopunu ili ispravak, smatrat e se da je podnesen suu onog dana kad je prvi put bio podnesen (109/3). Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen suu u odreenom roku; a ako bude
47
Glavni zahtjev. Kao vps uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva 76 (35/1). Kamate, parnini trokovi, ugovorna kazna i ostala sporedna potraivanja ne uzimaju se u obzir77 (35/2). Budua davanja koja se ponavljaju. Ako se zahtjev odnosi na takva davanja, VPS rauna se po njihovom zbroju, ali najvie do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina (36). Kumulirani tubeni zahtjev. Kod kvalificirane objektivne kumulacije zadrano je staro pravilo: ako jedna tuba protiv istog tuenika obuhvaa vie zahtjeva koji se temelje na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se odreuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva (37/1). Ovo pravilo treba primjenjivati i kad kvalificirana objektivna kumulacija konicidira sa subjektivnom kumulacijom (bilo pasivnom ili aktivnom).78 Pravila u sluaju obine objektivne kumulacije koja koincidira sa subjektivnom kumulacijom dopunjena su na nain da su sada izjednaeni sluajevi kada se radi aktivnoj ili pasivnoj subjektivnoj kumulaciji. Dakle, ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve istiu razliiti tuitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv razliitih tuenika, vrijednost predmeta spora se odreuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva (37/2). Spajanje parnica odlukom suda radi zajednikog raspravljanja ne stvara kumulaciju, pa nema mjesta zbrajanju zahtjeva. Sporovi o postojanju najma ili zakupa. U sporovima o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa ili iz odnosa koritenja stana ili poslovnih prostorija, vps se, prema prije vaeem teksu ZPP-a, raunala u pravilu prema jednogodinjoj najamnini odnosno zakupnini. No donoenjem ZIDZPP/03 taj je poseban kriterij naputen, pa se vps u ovoj vrsti sporova utvruje prema opim pravilima. Dakle, vps za isplatu dospjelih najamnina odnosno zakupnina utvruje se prema zbroju istaknutih trabina. Ako se tubom zahtijeva davanje osiguranja ili osnivanje zalonog prava, tada se vps odreuje prema iznosu potraivanja koji treba osigurati (39/1). Ako predmet zaloga ima manju vrijednost od tog potraivanja, kao vps uzima se vrijednost predmeta zaloga, a ne potraivanja (39/2). Facultas alternativa. Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuitelj u tubi iznosi da pristaje da umjesto ispunjenja primi odreeni novani iznos, kao vps uzima se taj novani iznos79 (40/1). Sud ipak moe korigirati vps koju je tuitelj oznaio. Dakle, ako je tuitelj vrijednost predmeta spora oito suvie visoko ili suvie nisko naznaio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadlenosti, sastava suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlatenja na zastupanje ili prava na naknadu trokova postupka, sud e, po slubenoj dunosti ili na prigovor tuenika, najkasnije na pripremnom roitu, ili ako ono nije odrano, onda na prvom roitu za glavnu raspravu prije nego to se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nain
vraen bez ispravka odnosno dopune, odbacit e se (109/4).
76
Kad je tubeni zahtjev izraen u stranoj valuti, vps ini porutvrijednost utuenog iznosa strane valute u domaoj valuti utvrena prema teaju koji vrijedi na dan podnoenja tube.
77
Zahtjev za isplatu kamata smatra se sporednim ako je istaknut uz zahtjev za isplatu glavnice. Meutim, ako je taj zahtjev glavni zahtjev, tako e se i tretirati.
78
Dakle, u sluajevima kada se u tubi istie vie zahtjeva koji se temelje na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, a postoji i subjektivna kumulacija (bilo pasivna ili aktivna).
79
To je neosnovano jer se u biti radi o ponudi.
48
provjeriti tonost naznaene vrijednosti te rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba odrediti vrijednost predmeta spora (40/3). Sud bi pritom mjerodavne okolnosti trebao utvrditi na razini vjerovatnosti, tako da bi u velikom broju takvih sluajeva svoju odluku o vps zapravo donosio na temelju slobodne ocjene (sukladno l. 223. ZPP). Deklaratorni i konstitutivni zahtjev. Kod ovakvih tubenih zahtjeva smatra se da nema mogunosti da se po objektivnim kriterijima utvrdi vrijednost koju za tuitelja ima zatraena deklaracija odnosno konstitucija. Meutim, budui da pri utvrivanju vps treba i tueniku omoguiti da utjee na njezino utvrivanje, sud bi svoju odluku o vps u ovdje donosio po slobodnoj ocjeni (sukladno l. 223. ZPP), uzimajui u obzir okolnosti konkretnog sluaja, a posebno znaenje koje spor ima za tuenika te mogue imovinske i ostale posljedice njegovih rjeenja. Ako se nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tuitelj propustio odrediti vrijednost predmeta spora, sud prvoga stupnja e brzo i na prikladan nain, nakon to strankama omogui da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta spora rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba (40/4). Na taj nain sud e postupiti i nakon izjavljivanja albe, odnosno revizije, prije nego to predmet uputi viem sudu radi odluivanja o tim pravnim lijekovima (40/5). U sluajevima u kojima se ne moe objektivno precizno utvrditi vps, ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim tekoama, sud je ovlaten o tome odluiti po slobodnoj ocjeni (sukladno l. 223. ZPP).
2.3. STRANKE 2.3.1. Stranke u parnici

Tuitelj (actor) je osoba koja u svoje ime odnosno u ije se ime trai od suda da prui pravnu zatitu odreenog sadraja, pravima za koja se tvrdi da su ugroena ili povrijeena. Tuenik (reus) je osoba protiv koje se upravlja zahtjev za pruanje pravne zatite zasnovan na tvrdnjama da je ugrozila ili povrijedila odreena prava. Pored suda, stranke su temeljni procesni subjekti u parnici. Stranke i graanskopravni odnos. Pojam stranke je samostalne naravi jer je nezavisan od graanskopravnog odnosa u vezi s kojim se vodi parnica. Za postojanje stranke irelevantno je postoji li graanskopravni odnos, dovoljno je da tuitelj tvrdi da odreeni graanskopravni odnos postoji odnosno, da ne postoji ili da mu iz njega pripada ili ne pripada neko graanskopravno ovlatenje.80 Dakle, pojam stranke je procesnopravne prirode. Parnica sistem dviju stranaka. U parninom postupku mogu sudjelovati samo dvije stranke, koje su nosioci suprotnih pravnih interesa. Ovo pravilo ima izuzetak: u branim i paternitetskim sporovima stranke su primorane, unato svojoj suglasnosti, voditi parnicu kad zakon odreuje da se neki odnos moe preinaiti samo odlukom donesenom u parn. postupku.
80
Najbolji primjer je deklaratorna tuba kod koje ne samo da nije nuno postojanje gra.prav. odnosa nego je upravo postojanje ili nepostojanje gra.prav. odnosa predmet spora, pa ako se moe podii takva tuba znai da prethodni graanksopravni odnos nije preduvjet za egzistenciju stranke.
49
Ravnopravnost stranaka. Da bi se strankama omoguilo da slobodno ostvaruju i tite svoje interese, zajamuje im se ravnopravan poloaj u parnici. Sve ono to zakon omoguuje tuitelju to moe, na shodan nain, poduzeti i tuenik. No, unato pravnom izjednaavanju stranaka, ne moe se izbjei njihova faktika nejednakost koja moe proizlaziti iz razlike u imovinskim prilikama, obrazovanju itd. To se nastoji izgladiti pravilima o pomoi neukima, osloboenju od prethodnog snoenju parn. trokova, pravu na besplatnog punomonika itd. Razlika u procesnom poloaju. One proistjeu iz prirode njihovih specifinih funkcija. Tuiteljev je poloaj ponekad povoljniji, a ti su sluajevi onda u pravilu nepovoljniji za tuenika. Vrijedi i obrnuto. TUITELJ Od njega zavisi kada e i koga tuiti Ovlaten je tijekom parnice preinaiti temu raspravljanja, pa i odustati od raspravljanja Ima mogunost pripremiti se za raspravljanje Ne moe biti osuen u glavnoj stvari, u najgorem sluaju moe biti osuen na naknadu parninih trokova U pravilu prethodno snosi sve parnine trokove U pravilu je duan tuiti kod suda koji je povoljniji za tuenika (actor seqitur forum rei) Dunost dokazivati istinitost navoda na kojima tereti svoje zahtjeve Prednosti Nedostaci TUENIK Ne moe osjuetiti podnoenje tube protiv sebe On je izloen ikani prozroenoj preinaenjem ili povlaanjem raspravne teme Nema takve uvjete da se pripremi za raspravljanje Moe biti osuen na odreeno injenje u glavnoj stvari, a i na naknadu parninih trokova. Ako se odlui na pasivan stav ne mora prethodno snositi trokove Tuba se u pravlu podnosi sudu tuenikove ope mjesne nadlenosti Dok tuitelj ne dokae istinitost svojih navoda sud ne moe osuditi tuenika, pa mu je dovoljno da ih porie.81
Nedostaci
Utvrivanje identiteta stranaka. Parnica se ne moe voditi protiv subjekata koji ne postoje, a ni protiv nepoznatih osoba. Ako tuitelj ne ispravi ili ne dopuni tubu podacima o osbobi tuenika, njegov podnesak se smatra povuenim ili se odbacuje sukladno l. 109. ZPP-a. Prema ObZ-u, Centru za socijalnu skrb se, u odreenim sluajevima, priznaje svojstvo stranke, kad on ima pravo na pokretanje parnica. Stjecanje poloaja stranke. Poloaj stranke u parnici stjee se: poloaj tuitelja stjee se podnoenjem tube sudu. - poloaj tuenika stjee se u trenutku kad se protiv osobe podnese tuba mimo njegove volje. suglasnim traenjem razvoda braka, sukcesijom u procesni poloaj osobe koja je dotad bila stranka. Gubitak poloaja stranke. Poloaj stranke u parnici gubi se: - smru fizike osobe, gubitkom svojstva pravne osobe, - okonanjem parnice,
81
No ako bi bio pasivan, izlae se riziku da bude osuen zbog neosporavanja tih navoda.
Prednosti
50
- izlaskom iz parnice ako povodom sukcesije na njegovo mjesto stupi netko drugi. - tuitelj je ovlaten da jednostranom izjavom volje prestane biti stranka, i to povlaenjem tube ili odricanjem od tubenog zahtjeva. Tuenik nema te mogunosti, on mora ostati stranka ako to tuitelj hoe. Incidentalne stranke. Osim tuitelja i tuenika, u parnici se mogu pojaviti i tree osobe u incidentalnim, uzgrednim postupcima koji se vode na periferiji postupka o glavnoj stvari. U tim postupcima oni imaju poloaj stranke. To su zastupnici, svjedoci, vjetaci, umjeai kad sud odluuje o njihovim zahtjevima za sudjelovanje u postupku, za naknadu trokova ili kad prema njima primjenjuje odreene mjere radi sprjeavanja zlouporabe ovlasti.
2.3.2. Procesnopravna sukcesija

Sukcesija je jedan od naina stjecanja poloaja stranke u parnici. Naime, kod sukcesije dotadanja stranka (auctor) prestaje biti stranka, a njen sljednik (sukcesor), preuzima njezin poloaj. Sukcesor ne poinje parnicu iznova, ve je nastavlja u stadiju u kojem je parnicu zatekao u asu stupanja u nju. Poduzete procesne radnje ne gube procesni znaaj, donesene odluke djeluju prema sukcesoru, a prekluzije procesnih ovlatenja odnose se i na sukcesora. Sukcesija moe biti posljedica promjena u graanksopravnom odnosu (univerzalna ili singularna sukcesija), a moe nastupiti i neovisno od promjene u sadraju spornog graanksopravnog odnosa. Sukcesija kao posljedica univerzalne graanksopravne sukcesije.82 Ova sukcesija dovodi ex lege i do procesnopravne sukcesije pod uvjetom da se parnica ne vodi o strogo osobnim, neprenosivim pravima. Sukcesor se ne moe protiviti procesnoj sukcesiji. On postaje stranka u asu graanksopravne sukcesije. Dok sukcesor ne preuzme postupak, u parnici traje prekid postupka ex lege (212). Sukcesija kao posljedica singularne graanksopravne sukcesije.83 Ova sukcesija ne dovodi ex lege do procesnopravne sukcesije. Do procesnopravne sukcesije moe doi i to samo ako na to pristanu obje stranke. Sukcesor postaje stranka u trenutku stupanja u parnicu.84 Sukcesija koja nije posljedica bilo kakve graanksopravne sukcesije. Do ovakve sukcesije dolazi u slijedeim sluajevima: sukcesija tuenika kao posljedica preinake tube (192) sukcesija umjeaa u poloaj stranke kojoj se pridruio (208) sukcesija imenovanog prethodnika u poloaj stranke koja ga je imenovala (210)
2.3.3. Odreena svojstva stranke kao procesne pretpostavke

To su:
82
Univerzalna graanksopravna sukcesija je npr. nasljeivanje fizike osobe ili pripajanje, spajanje ili podjela pravne osobe.
83 84
Singularna graanksopravna sukcesija je npr. pravni posao (prodaja stvari).
Primjer: sluaj osobe koja je pribavila stvar ili pravo o kome tee parnica, koja e moi stupiti u parnicu na mjesto tuitelja/tuenika pod prije navedenim uvjetima (195).
51
a) b) c)
stranaka sposobnost, parnina sposobnost, a nekad i postulacijska sposobnost, procesno ovlatenje za voenje parnice
2.3.4. Stranaka sposobnost (ius standi in iudicio).

To je svojstvo odreenog subjekta da moe biti nositeljem procesnih prava i dunosti. Stranaka sposobnost je procesna pretpostavka za funkciju tuitelja, tuenika, umjeaa i zastupnika u parnici. Stranaka sposobnost je pretpostavka parnine sposobnosti, jer parnino sposoban moe biti samo onaj koji je i stranaki sposoban, ali svi stranaki sposobni nisu ujedno i parnino sposobni. Stranaka sposobnost se priznaje svima koji imaju pravnu sposobnost (77/1) jer je cilj gra. postupka pruanje zatite gra. pravima. Osobine stranake sposobnosti: a) ira je od pravne sposobnosti. Sve fizike i pravne osobe su pravno sposobne pa prema tome, i stranaki sposobne. No, graansko procesno pravo pod odreenim uvjetima, priznaje stranaku sposobnost i nekim drutvenim fenomenima koji nisu pravne osobe. b) nezavisna je od konkretne parnice. Stranaka sposobnost predstavlja potencijalnu i permanentnu kvalitetu njenog nosioca da sudjeluje u parnici kao stranka. Odreene osobe su stranaki sposobne i kad nisu stranke u parnici. Svatko tko je stranaki sposoban ne mora biti stranka u parnici, on e to postati ako tui, bude tuen ili sukcesijom. c) nezavisna je i od konkretnog graanksopravnog odnosa u kojem bi njen nositelj mogao biti sudionik. Dakle, odreene osobe imaju stranaku sposobnost neovisno o tome da li su subjekti graanksopravnog odnosa i neovisno o tome je li meu njima dolo do spora. d) moe biti samo potpuna, neograniena (za razliku od pravne sposobnosti). Naime, oni koji imaju ogranienu pravnu sposobnost, imaju potpunu stranaku sposobnost. Ovo zato jer radi zatite makar jednog od svojih materijalnih prava stranka mora imati mogunost da koristi sva ovlatenja koja proizlaze iz procesnog prava. Stranaku sposobnost imaju sve fizike osobe (77/1). One je stjeu roenjem, a gube smru. I nasciturusu se moe priznati stranaka sposobnost kad se radi o njegovim interesima, parnica se tada mora voditi pod uvjetom da se nasciturus rodi iv. Stranaku sposobnost imaju sve pravne osobe (77/1). Stjeu je upisom u registar, a gube brisanjem iz registra. Stranaku sposobnost imaju i neki oblici udruenja koji nemaju pravne osobnosti. Naime, parnini sud je ovlaten da iznimno, s pravnim uinkom, samo u odreenoj parnici prizna svojstvo stranke i onim oblicima udruenja koji po zakonu nemaju stranaku sposobnost ako utvrdi da (s obzirom na predmet spora) ti oblici udruenja udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranake sposobnosti85, a osobito ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti ovrha. Protiv rjeenja kojim se priznaje takva stranaka sposobnost nije doputena posebna alba (77/4).86
85
Bitni uvjeti za stjecanje stranake sposobnosti su isti kao i uvjeti za stjecanje pravne sposobnosti, dakle: odreena sredstva, ciljevi i organ upravljanja
86
Oblici udruivanja kojima je sudska praksa priznala stran. sposobnost: lovna jedinica u sastavu lovakog drutva, skup vlasnika garae, kaznenopopravni dom, carinarnica.
52
Stranaka sposobnost kroz postupak. Sud je duan, tijekom itavog postupka, po slubenoj dunosti paziti imaju li osobe koje se javljaju kao stranke stran. sposobnost (82). Kad sud utvrdi da takva osoba nema stran. sposobnost, duan je ispitati da li se nedostatak moe otkloniti. Ako se taj nedostatak moe otkloniti, sud e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti (83/1). Za takvo otklanjanje sud moe tuitelju odrediti rok (83/3). Ako se taj nedostatak ne moe otkloniti ili ako rok za otklanjanje buzuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti provedene radnje i odbaciti tubu (83/5). Inae, dok se nedostaci otklanjaju, mogu se poduzimati samo one radnje zbog ijeg bi odlaganja mogle nastupiti tetne posljedice za neku od stranaka (83/4). No, takve radnje imaju samo uvjetan znaaj, jer e biti relevantne samo ako se nedostatak naknadno ukloni. Ako do gubitka stranake sposobnosti doe tijekom parnice o prenosivim pravima, nastupa ex lege prekid postupka. Postupak e se nastaviti kad sukcesor nastavi postupak (212). Ako do gubitka stranake sposobnosti doe tijekom parnice o neprenosivim pravima, dolazi do konane obustave postupka. Posljedice povrede ovih pravila. Nedostatak stranake sposobnosti je razlog aps. nitavosti o kojem albeni sud vodi rauna po slubenoj dunosti (354/2/8). Ovo pod uvjetom da osoba koja je stekla stranaku sposobnost nije naknadno odobrila obavljanje pojedine radnje.
2.3.5. Parnina sposobnost

To je svojstvo odreene osobe da s procesnopravnim uinkom poduzima procesne radnje u parnici. Parnina sposobnost stranaka ili njihovih zastupnika je procesna pretpostavka. Da bi postojala parnina sposobnost, pretpostavka je postojanje stranake spobobnosti. Parnina sposobnost se priznaje svima koji imaju stranaku sposobnost, jer je opravdano da se sposobnost poduzimanja radnji pred sudom priznaje onima kojima graansko pravo priznaje sposobnost stjecanja prava i obveza pa se parn. sposob. naziva i procesnoposlovna sposobnost. Osobine parnine sposobnosti: a) ua je od stranake sposobnosti b) treba biti permanentna kvaliteta stranaka, ona mora postojati pri poduzimanju odreene parnine radnje kao i pri donoenju odluke c) moe biti samo potpuna, neograniena i bezuvjetna. Stranka koja ima parninu sposobnost ovlatena je samostalno poduzimati sve parnine radnje. Nemaju parn. sposob. osobe koje su ovlatene poduzimati radnje samo pod uvjetom da budu naknadno odobrene. Osobe koje nemaju parn. sposob. zastupaju njihovi zakonski zastupnici koji moraju biti stranaki i parnino sposobni (80/1). Parninu sposobnost imaju poslovno sposobni (79/1), a to su osobe s navrenih 18 god. ivota i maloljetne osobe koje su stupile u brak sa najmanje 16 god. (26/2 ObZ). Djelomino lieni poslovne sposobnosti87 imaju parninu sposobnost u granicama svoje poslovne sposobnosti (79/2). Dakle, u sporovima koji se tiu onih odnosa s obzirom na koje njegova poslovna sposobnost nije ograniena, takva osoba ima potpunu parninu sposobnost. U sporovima koji se tiu onih odnosa s obzirom na koje im je poslovna sposobnost ograniena, takve osobe nemaju parninu sposobnost. U posljednjem sluaju, za njih u sporovima moe djelovati samo njihov zakonski zastupnik (80/1).
87
To su punoljetne osobe kojima je poslovna sposobnost ograniena odlukom suda
53
S ovim osobama se izjednauje maloljetnike koji su parnino sposobni u granicama u kojima im se priznaje poslovna sposobnost (79/3). Imaju je i pravne osobe. Njih zastupaju njihovi zastupnici (po statutu, drugom opem aktu ili zakonu). Pravne osobe nad kojima je otvoren steajni postupak gube parninu sposobnost (212/5), te ih u parnici zastupa steajni upravitelj, zakonski zastupnik sui generis (215/1). Nemaju je potpuno lieni poslovne sposobnosti i za njih parnine radnje poduzimaju njihovi zakonski zastupnici (80/1). Ako se u parnici javi stranka kojoj bi trebalo oduzeti poslovnu sposobnost jer pokazuje znakove ozbiljnih relevantnih poremeaja, sud je ovlaten prekinuti postupak dok se ne provede postupak radi lienja poslovne sposobnosti. Meutim, i sud sam moe takvoj stranci postaviti privremenog zastupnika ako za to postoje uvjeti iz l. 84 ZPP. Pravilo je da se parnina sposobnost stranaca prosuuje po pravu drave iji je dravljanin (79/1 ZRSZ). Meutim, ako po tom zakonu nije parnino sposoban, a po hrvatskom jest, moe poduzimati parnine radnje (79/2 ZRSZ). Dakle, stranac ima pravo izbora po kojem e se zakonu njegova parnina sposobnost ocjenjivati. Parnina sposobnost kroz postupak. Na parninu sposobnost sud pazi tijekom itavog postupka po slubenoj dunosti (82). Ako je nedostatak parnine sposobnosti postojao od samog podnoenja tube sudu, sve poduzete radnje su pravno irelevantne (jedino se mogu poduzeti uvjetne radnje). Ako je do nedostatka parnine sposobnosti dolo tijekom parnice, nastupa ex lege prekid postupka (212/2). Sud nee uvaiti radnje parnino nesposobne stranke, meutim, prije nego povue krajnje konzekvence, duan je zatraiti od nadlenog organa skrbnitva da postavi stranci skrbnika ili poduzeti druge mjere radi otklanjanja parnine nesposobnosti (83/2) ili mu sam postavlja privremenog zastupnika (prema l. 84. ZPP-a). Ako stranka nije imala parninu sposobnost, ali je nedostatak naknadno otklonjen, parnine radnje zahvaene tim nedostatkom e konvalidirati, odnosno, nastavak postupka e biti mogu ako ih sama stranka ili zakonski zastupnik odobri. Povreda pravila o parn. sposobnosti uzrok je apsolutne nitavosti, ako radnje zahvaene nedostatkom nisu bile naknadno odobrene (354/2/10). Drugostupanjski sud e, s obzirom na prirodu povrede, ili ukinuti presudu i vratiti predmet niem sudu, ili ukinuti presudu i odbaciti tubu (369/3).88
2.3.6. Postulacijska sposobnost

To je svojstvo parnino sposobne osobe da moe sama (bez punomonika) neposredno poduzimati parnine radnje pred sudom s procesnopravnim uinkom. Stranka koja je postulacijski nesposobna, moe odreivati granice ovlatenja svog punomonika, ali ne moe sama djelovati pred sudom.89 Kod nas ova institucija u pravilu ne dolazi do primjene jer su naputene odredbe o obveznom zastupanju stranaka profesionalnim punomonicima. Ipak misao da se strankama nekad obvezno pruanje kvalificirane pravne pomoi nije sasvim naputena:
88 89
Meutim, parn. nesposobnost stranke koja je uspjela u parnici, praksa ne tretira kao razlog nitavosti.
Kategorija postulacijske sposobnosti relevantna je u onim procesnim sistemima gdje sve parnino sposobne osobe nemaju ovlatenja da neposredno bez priofesionalnih punomonika poduzimaju parnine radnje.
54
- specifian vid postulacijske sposobnosti predstavljaju odredbe po kojima punomonici moraju u nekim sluajevima imati posebne posebne strune kvalifikacije.90 Takva postulacijska sposobnost odnosi se samo na njih, ali ne i na stranke. - odredbe po kojima nadleno dravno odvjetnitvo, kao pumnomonik sui generis, u graanskom i upravnom postupku ex lege zastupa Republiku Hrvatsku u zatiti imovinskih i drugih prava (15/3 ZDO). Ovo su zapravo pravila o prisilnom zastupanju stranaka od strane kvalificiranih punomonika. Dakle, RH nema postulacijsku sposobnost, za nju tu sposobnost ima nadleni dravni odvjetnik.
2.3.7. Procesna legitimacija i stvarna legitimacija

Procesna legitimacija (legitimatio ad processum) je ovlatenje odreene osobe za voenje konkretne parnice protiv odreene osobe. Ona je odraz konkretnog pravnog odnosa stranke prema predmetu konkretnog spora, za razliku od stranake i procesne sposobnosti koje nisu vezane za konkretnu parnicu. Procesna legitimacija se dokazuje tako da se uini vjerojatnim da je ba tuitelj ovlaten istaknuti ba taj tubeni zahtjev ba protiv tuenika. Imamo samo pretpostavku da postoji odnosno ne postoji odreeno graanskopravno ovlatenje istaknuto u tubenom zahtjevu. Tek se kasnije utvruje postojanje graanskopravnih pretpostavki za koje se u poetnom stadiju samo tvrdi da postoje, to je pitanje meritorne naravi. Stvarna legitimacija (legitimatio ad causam) je svojstvo odreene osobe da je sudionik odreenog graanskopravnog odonsa i da joj zbog tog odnosa pripada odreeno graanskopravno ovlatenje. Osoba ne samo da tvrdi da je npr. dunik ili vjerovnik iz odnosa kuporpodaje, nego ona to stvarno i jest. Ako ne postoji legitimatio ad causam tubeni zahtjev se odbija, a ako ne postoji legitimatio ad processum, onda se tubeni zahtjev odbacuje.91 Tko sve ima procesnu legitimaciju? 1) subjekti spornog graanskopravnog odnosa, oni su ovlatenici odnosno obveznici prava istaknutog u tubenom zahtjevu 2) osobe koje samo tvrde da su subjekti spornog graanskopravnog odnosa 3) tree osobe koje nisu niti subjekti niti to tvrde, ve one imaju neposredan pravni interes. Takvi su sluajevi npr. - pravo tree osobe da trai ponitenje tueg braka - kod ugovora u korist treih osoba, gdje je stipulant ovlaten na parnicu protiv promitenta da se ostvari obveza u korist beneficijara
90
Takav je sluaj s odredbom l. 91. ZPP prema kojoj u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima, ako vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna, punomonici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloen pravosudni ispit.
91
Npr. ja tuim osobu A da mi duguje 200 kn s naslova kupoprodaje. Ja dokazujem samo vjerojatnost toga da osoba A meni duguje taj iznos s naslova kupoprodaje, da sam ja prodavatelj, a osoba A kupac. Ovo je, uz ostale procesne protpostavke, dovoljno za prvi stadij. Ako ne mogu uiniti vjerojatnim postojanje toga, onda sud odbacuje tubu. No ovo jo ne znai da sam ja stvarno prodavatelj koji ima pravo potraivati od osobe A 200 kn. To se tek kasnije dokazuje, tj. dokazuje se da ja imam stvarnu legitimaciju. Ako to ne dokaem tubeni zahtjev se odbija.
55
2.4. ZASTUPNICI STRANAKA 2.4.1. Zastupanje u parnici

Zastupnik je osoba koja u ime i za raun stranke poduzima procesne radnje u parnici. Njihove radnje djeluju neposredno prema stranci koju zastupaju pod uvjetom da su se legitimirali kao zastupnici i da djeluju u okviru ovlatenja koja proizlaze iz njihove legitimacije. Radnje poduzete izvan ovih okvira ne proizvode pravni uinak prema stranci u ije ime se poduzimaju. Poloaj zastupnika u parnici. Zastupnik nije stranka, ali se ipak u izvjesnom smislu izjednaava sa strankom, jer sud pri dokazivanju sasluava njega umjesto parnino nesposobne stranke (267/1). Ako zakonski zastupnik umre ili prestane njegovo ovlatenje, a stranka nema punomonika u parnici, dolazi do prekida postupka (212/3). Kako nije stranka, zastupnik ne moe u parnici biti osuen niti mu se to moe dosuditi. Ipak, sud moe odluiti da zastupnik stranke naknadi protivniku trokove koje mu je prouzroio svojom krivnjom (156/2), te moe biti kanjen za zlouporabu prava (10), te za naruavanje reda (318). Odgovornost prema zastupanome. Zastupnici su duni savjesno obavljati svoju funkciju, ali oni ne odgovaraju stranci za neuspjeh u parnici, ve samo za tetu koju joj prouzroe skrivljenim nepravilnim radom (751 ZOO). Sposobnost za zastupanje. Zastupnik moe biti osoba koja ima potpunu poslovnu i parninu sposobnost. Zastupnik ne moe zastupati: protivnu stranku suparniare iji su interesi u koliziji Pojam zastupnika obuhvaa: a) zakonske zastupnike: oni zastupaju osobe koje nemaju poslovne ni parnine sposobnosti ili osobe koje zbog nekih drugih razloga nisu u mogunosti da se same brinu o svojim pravima i interesima. Oni crpe svoja ovlatenja ili neposredno iz zakona92 ili iz akata nadlenog tijela.93 b) punomonike oni zastupaju parnino sposobnu stranku koja je ovlatena samostalno odluiti da li e sama djelovati u parnici ili e nekoga drugog ovlastiti da to ini u njeno ime i za njen raun. Oni crpe svoja ovlatenja iz volje stranke, iz sklopljenog ugovora o zastupanju. c) Organi (zastupnici) zastupaju pravne osobe, a svoja ovlatenja crpe iz akata kojima se ureuje njihovo konstituiranje i djelovanje (statut, drugi opi akt ili zakon).94
92 93 94
Npr. roditelj u odnosu na maloljetnu djecu Npr. skrbnici osoba lienih poslovne sposobnosti
To su dakle, fizike osobe koje zastupaju pravne osobe. Organ zastupnik pravne osobe moe uzeti punomonika koje e u ime i za raun pravne osobe voditi parnicu.
56
2.4.2. Zakonski zastupnik

Zakonski zastupnici (zz) su fizike, poslovno i parnino sposobne osobe koje su ovlatene da u ime i za raun stranaka, koje su parnino nesposobne ili zbog drugih razloga u nemogunosti da tite svoje interese u parnici, pred sudom poduzimaju parnine radnje. Zz-a ne postavlja sama stranka, ve netko drugi: njegova ovlatenja proizlaze ili neposredno iz zakona ili iz akta nadlenog dr. tijela (80/2).95 Ovlatenja zz-a. On je, u pravilu, ovlaten u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku (81/1). Meutim, ovdje postoje izvjesna ogranienja: - ako je za podizanje odnosno, povlaenje tube, za priznanje odnosno odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za druge radnje posebnim propisima odreeno da zastupnik mora imati posebno ovlatenje, zz te radnje moe poduzeti samo ako ima takvo ovlatenje (81/1) - sud je duan kontrolirati obavlja li zz savjesno svoju funkciju. Kad ustanovi da on ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestiti e o tome tijelo skrbnitva, a ako bi zbog te nepanje mogla nastati teta za zastupanog, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi zz (81/3) - roditelji mogu samo s odobrenjem nadlenog organa skrbnitva opteretiti ili otuiti imovinu maloljetnog djeteta (261 ObZ) - budui da se proputanje zz tumai kao rezultat zanemarivanja njegove funkcije, sud je ovlaten odbiti donoenje presude zbog izostanka, iako su za to ispunjeni uvjeti. Ako parnino nesposobna stranka sama poduzme parnine radnje koje sud ne sprijei jer nije znao za njenu nesposobnost, zz je ovlaten naknadno odobriti ove radnje da bi one bile valjane. Zz moe, inae, sam imenovati punomonika ije radnje onda djeluju prema stranci. Pravilnost zakonskog zastupanja kroz postupak. Pravilna primjena odredaba o zakonskom zastupanju je procesna pretpostavka na koju sud pazi po slu. dunosti tijekom itavog postupka. Osoba koja se pojavljuje kao zz, duna je na zahtjev suda, dokazati to svojstvo, a kad je za poduzimanje neke radnje potrebno posebno ovlatenje, duna je dokazati da i njega ima (81/2). Kad sud utvrdi da stranka nema zz-a, ili da on nema posebno ovlatenje kad je ono potrebno, zatrait e da nadleni organ skrbnitva postavi stranci skrbnika, odnosno, pozvat e skrbnika da pribavi potrebno ovlatenje (83/2). Posljedice. Ako parnino nesposobnu osobu nije zastupao zz, ili ako zz nije imao posebno ovlatenje kad je ono potrebno, to predstavlja razlog aps. nitavosti, pod uvjetom da takvi postupci ne budu naknadno odobreni (354/2/8).
2.4.3. Privremeni (zakonski) zastupnik

To je zastupnik koji e se skrbiti o zatiti interesa stranke samo na neko vrijeme i samo u odreenoj parnici curator ad litem, curator ad actum. Naime, ako zz ne crpi svoja ovlatenja neposredno iz zakona, onda ga postavlja Centar za socijalnu skrb. Samo izuzetno, ovo ovlatenje pripada sudu i to u sluaju privremenog zastupnika.
95
Tako su roditelji, zz svoje maloljetne djece (98/1 ObZ). Skrbnici su zz maloljetnika koji nisu pod roditeljskom skrbi te osoba koje su djelomino ili potpuno liene poslovne sposobnosti, te drugih osoba koje nisu u stanju same skrbiti o svojim interesima. Posvojitelji su zz maloljetnih posvojenika.
57
Da bi sud stekao ovlatenje da imenuje priv. zastupnika, potrebno je: 1. da su se ispunili uvjeti da se tueniku postavi zz 2. da postoji vjerojatnost da bi redovni postupak postavljanja zz-a mogao dugo trajati96 3. da postoji vjerojatnost da bi zbog toga, za bilo koju od stranaka, mogle nastupiti tetne posljedice (84/1) Ako su kumulativno ispunjeni svi ovi uvjeti sud e obvezatno postaviti priv. zastupnika. Zakon navodi, primjera radi, a ne taksativno, neke karakteristine sluajeve u kojima je sud ovlaten postaviti priv. zastupnika (84/2/1-5): a) ako tuenik nije parnino sposoban, a nema zz-a b) ako postoje suprotni interesi tuenika i njegovog zz-a97 c) ako obje stranke imaju istog zz-a98 d) ako je boravite tuenika nepoznato, a nema punomonika99 e) ako se stranka ili zz nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika, te se dostavljanje nije moglo izvriti. U posljednja dva sluaja (d, e) sud e o postavljanju zastupnika izdati oglas koji e se objaviti u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda (86/1). Novine uvedene ZIDZPP/03-om su da sud moe privremenoga zastupnika postaviti i pravnoj osobi (84/4), a ako se tijekom postupka nakon podnoenja tube i u odnosu na tuitelja ostvare razlozi zbog kojih je mogue tueniku postaviti privremenoga zastupnika, sud e privremenoga zastupnika postaviti i tuitelju (84/5). O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odgode obavijestiti tijelo skrbnitva, a i stranke kad je to mogue (84/3). Ovlatenja privremenog zastupnika. On ima u postupku sva prava i dunosti zz-a (85/1), no njegova ovlatenja ne prelaze granice parnice za koju je postavljen. Ova prava i dunosti on vri sve dok se stranka ili njen punomonik ne pojavi pred sudom, odnosno, dok organ skrbnitva ne obavijesti sud da je postavio zz-a u svojoj kompetenciji (85/2). Posebni sluajevi privremenog zastupnika. Privremeni zastupnik pojavljuje se i u nekim drugim zakonskim odredbama: - zastupnik za primanje pismena (146) - u parnicama o neprenosivim pravima, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao due trajati, sud e nasljednicima umrle stranke postaviti privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi postupka (215b/3) - protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (275/4)
2.4.4. Punomonici
96
No postavlja se pitanje praktinog znaaja pretpostavke iz 84/1 koja se odnosi na vjerojatnost dugog trajanja redovnog postupka postavljanja zak. zastupnika. Ovo zato to je ObZ-om regulirana hitnost izvanparninih postupaka u statusnim stvarima (263/2, 265/1 ObZ), urno postupanje CZSS-a u postupcima stavljanja pod skrbnitvo (199 ObZ), a s druge strane, im se pokrene postupak za lienje poslovne sposobnosti CZSS je duan osobi imenovati posebnog skrbnika (161/2, 168/1/1 ObZ) na kojega se primjenjuju odredbe o redovnom skrbniku.
97 98 99
Npr. spor roditelj - dijete Npr. spor meu braom pr. spor meu braom Dakle, u ovom sluaju se postavlja pz i parnino sposobnome.
58
a) O PUNOMONIKU To je osoba koja u ime stranke i za njen raun, u granicama dobivenih ovlatenja, poduzima procesne radnje kao da ih poduzima sama stranka (89/1, 92). Tko moe imenovati punomonika? Punomonika moe imenovati samo poslovno i parnino sposobna stranka, zz stranke, organ zastupnik stranke koja je pravna osoba. Tko moe biti imenovan punomonikom? Stranka moe sama neposredno obavljati procesne radnje pred sudom, te nije duna imenovati punomonika. No ako se odluli imenovati punomonika, to moe biti u pravilu samo odvjetnik, ako zakonom nije drugaije odreeno (89a/1). Izuzeci su taksativno odreeni: Stranku moe kao punomonik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna (89a/2) Stranku kao punomonik moe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom100 (89a/3). Radnika moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu iji je on lan ili u udruzi sindikata u koju je udruen sindikat iji je on lan (434a/1) Poslodavca moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca iji je on lan ili u udruzi poslodavaca vie razine u koju je udruena udruga poslodavaca iji je on lan (434a/2).
Ako utvrdi da punomonik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu dunost, sud e upozoriti stranku na tetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja (90/4). Posljedice. Ako se kao punomonik pojavi osoba koja ne moe biti punomonikom, sud e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje (90/1) rjeenjem protiv kojeg alba ne zadrava provedbu rjeenja (90/2). O tome e sud obavijestiti stranku. Radnje poduzete od strane takve osobe, do donoenja rjeenja o uskrati zastupanja, proizvode pravni uinak. Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna, punomonici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloen pravosudni ispit (91). Odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom moe zamjenjivati odvjetnika101 bez ikakvih ogranienja (95/4). S druge strane, vjebeniku bez pravosudnog ispita suene su ovlasti, jer on moe zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima ija vrijednost predmeta spora nije vea od 50.000,00 kuna (95/3). Od pravila da stranka ne treba osobno sudjelovati u postupku, zakon predvia iznimku za sluaj kad sud smatra potrebnim da se sama stranka (koja ima punomonika) pred sudom osobno izjasni o relevantnim injenicama koje treba utvrditi u parnici (89/1).102
100
Prema tome, zakon ne zahtijeva da srodnici kao punomonici stranaka imaju pavno obrazovanje. Kad je rije o ovoj vrsti punomonika dovoljna e biti i izjava stranke na roitu da je rije o zakonom propisanom stupnju srodstva. Nadripisarstvo je kazneno djelo iz l. 310 KZ-a. Nadripisar je osoba koja se neovlateno i za nagradu bavi pruanjem pravne pomoi. Da bi sud utvrdio da se netko bavi nadripisarstvom, za to ne treba kaznena presuda, jer on to moe i sam utvrditi.
101 102
Dakle ne samo ong kod kojega je zaposlen No stranka se nije duna odazvati pozivu, pa ako izostane ne mogu je zadesiti nikakve tetne procesne posljedice.
59
Uzimanjem punomonika, stranka ne gubi pravo da sama, pored njega, djeluje pred sudom (89/2). Zato moe doi do nesuglasnosti meu njima. Kad je punomonik poduzeo neku povoljnu radnju, nju stranka stranka moe opozvati. No problem je puno sloeniji kad je punomonik poduzeo neku nepovoljnu radnju, a stranka svojom intervencijom nastoji popraviti negativne posljedice. Rjeenja ovog sukoba su razliita: dok traje roite na kojem je punomonik dao neku izjavu (bez obzira na prirodu izjave), stranka je moe opozvati (93/1).103 ako punomonik prizna neku injenicu na roitu na kojem stranka nije prisustvovala, a stranka kasnije opozove priznanje, sud je ovlaten prosuditi hoe li tu injenicu uzeti za priznatu ili za osporenu (93/2, 221/2). ako punomoik poduzme neku drugu procesnu dispoziciju na roitu na kojem stranka nije prisustvovala, a stranka kasnije opozove tu dispoziciju, treba uzeti da e stranka moi opozvati i ove dispozicije punomonika onda kad bi mogla opozvati takvu dispoziciju da je istu sama poduzela.104 Kod nas se ne primjenjuje postulacijska sposobnost, jer je naputena institucija obveznog zastupanja stranaka od strane profesionalnih punomonika. Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju jasno i odreeno izjasniti se o predmetu o kojemu se raspravlja, a nema punomonika, sudac e je upozoriti na potrebu da uzme punomonika (296/1). Ako stranka ne moe odmah uzeti punomonika, sud e na njezin prijedlog odgoditi roite (296/2). Punomonik za primanje pismena u RH. Iznimka od opeg pravila prema kojem ne postoji obveza stranke da angaira punomonika odnosi se na sluaj prema kojem tuitelj koji se nalazi u inozemstvu, a nema punomonika u Republici Hrvatskoj, duan je ve prigodom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Ako tako ne postupi, sud e tubu odbaciti (146/1). Neke bitne novote u procesnoj poziciji punomonika: Novana kazna zbog vrijeanja. Sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda105 (110/1). Dostava pismena odvjetnicima putem pretinaca. Regulirana je lankom 134 b ZPP-a, vidjeti poglavlje o dostavi. Promjena adrese bez obavijesti suda. Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, pa se zbog toga dostava nije mogla uredno obaviti, sud e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, sve dok stranka ili njezin zastupnik ne priope sudu svoju novu adresu (145/5). Dostava se smatra obavljenom istekom osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda (145/6). Otiskivanje peata ili tambilja na dostavnici. Ako se dostava obavlja dravnome tijelu, pravnoj osobi ili fizikim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost (dakle i odvjetnicima),
103
Izjava stranke vee sud, a opozvane izjave punomonika su bez procesne vanosti. Ipak, ako je sud iz radnje punomonika ve povukao konzekvencije (npr. donio djelominu presudu na temelju priznanja), stranka nee moi opozvati ove izjave.
104
Tako npr. budui da je tuenik ovlaten sve do donoenja presude opozvati priznanje tubenog zahtjeva, to e i stranka moi uiniti kad je priznanje izvrio punomonik.
105
Dakle ne i drugih sudionika u postupku, kojima su na raspolaganju instrumenti kaznenog progona zbog povrede asti i ugleda.
60
primatelj je duan uz potpis otisnuti i peat ili tambilj tog tijela odnosno osobe. Dostavlja je duan naznaiti na dostavnici zato prigodom dostave tom tijelu ili osobama peat ili tambilj nije otisnut (149/1). Punomonik kao dostavlja. Ako stranka ima punomonika, poziv na roite na kojemu e se izvesti dokaz sasluanjem stranaka stranci ili osobi koja se treba sasluati za stranku uputit e se preko punomonika (268/2). Stranka se smatra valjano pozvanom samom dostavom poziva punomoniku. Udaljenje iz sudnice. Ako osoba koja sudjeluje u postupku ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravanje reda, sud e je opomenuti ili kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna, a moe je i udaljiti i kazniti tom novanom kaznom (318/1). Ako zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice, roite e se odrati i bez njegove prisutnosti (318/2), makar na tom roitu stranka i nije prisutna. b) PUNOMO To je jednostrana izjava volje vlastodavca punomoniku kojom ga ovlauje da u njegovo ime i za njegov raun poduzima pravne radnje. Punomonikom se postaje u trenutku prihvata ponude, a punomo, kao pismeni dokument, samo je dokaz o tom pravnom poslu. Dok za zasnivanje pravnog odnosa izmeu stranke i punomonika nije potrebna posebna forma, punomo mora biti sastavljena u pismenoj formi ili dana usmeno na zapisnik kod suda (97/1). Kod punomoi razlikujemo interni odnos izmeu stranke i punomonika, i vanjski odnos izmeu punomonika i tree osobe. Interni odnos. Najee se radi o ugovoru o mandatu. Punomonik je duan kretati se u granicama njihovog internog odnosa. Suda i parninog protivnika se ne tie kakav je taj odnos i da li punomonik radi izvan ovlatenja koje je dobio u internom odnosu. Ako bi punomonik izvrio neke radnje koje su u granicama pisane punomoi, a izvan granica ugovora o mandatu, te radnje vlastodavac ne moe ponititi, jedino ima pravo traiti naknadu tete od punomonika zbog neispunjenja ugovora o mandatu. Vanjski odnos. Zasniva se izdavanjem pismene punomoi koja se upuuje protivnoj stranci i sudu, od tog trenutka punomo djeluje. Punomonik je duan kretati se u granicama pisane punomoi. Radnje kojima se prekorauju te granice nemaju uinka. Kad stranka ima punomonika, promet izmeu suda i protivnika s jedne strane, te stranke i vlastodavca s druge strane, obavlja se posredovanjem punomonika, to znai da se dostavljanje vri punomoniku, a ne stranci.106 Opseg punomoi ovisi o vlastodavcu, on je uvijek ovlaten izmijeniti njen sadraj. Postoje tri osnovna tipa: 1. Punomo za pojedinu parninu radnju ovlatenje za poduzimanje jedne ili vie poimenino odreenih radnji (94/2). im se ta radnja izvri, punomo prestaje. 2. Parnina punomo ovlatenje punomonika da poduzima sve radnje u postupku (94/2) mandatum ad litem.107 Kod ove vrste punomou opseg ovlatenja ovisi o tome tko je punomonik:
106
Kako punomonik odgovara stranci, ne moe mu se nita dosuditi vidjeti 2.4.1., zabrana pactum de quota litis vidjeti 2.2.2.
107
Meutim, ovo ga ne ovlauje da sklopi ugovor o prorogaciji (70/3).
61
a) Odvjetnik je ovlaten obavljati sve radnje u postupku koje bi mogla obavljati i sama stranka, dakle, sve materijalne i procesne dispozicije, te neke radnje izvan parnice: staviti zahtjev za ovrhu, primiti od protivne stranke dosuene trokove, prenijeti punomo na drugog odvjetnika (95/1).108 Ako stranka eli odvjetniku izdati punomo s navedenim ovlastima, dovoljno je da ga ovlasti na voenje parnice pa se sve ove ovlasti podrazumijevaju. Ali, ako ga eli liiti nekog od navedenih ovlatenja, stranka treba u punomoi izriito navesti koja ovlatenja mu uskrauje negativna enumeracija (95/1). b) Osobi koja nije odvjetnik ovlatenja su znatno ua. On ne moe poduzimati materijalne dispozicije niti neke procesne koje su nepovoljne za stranku i dovode do okonanja spora (povlaenje tube, odustanak od pravnog lijeka), ne moe poduzimati radnje izvan parnice niti prenijeti primljenu punomo niti primiti dosuene trokove niti zastupati stranku u ovrnom postupku. Meutim, i ovaj e punomonik moi poduzimati takve radnje ako ga vlastodavac na to izriito ovlasti pozitivna enumeracija (90).109 3. Generalna punomo punomo za zastupanje u svim parnicama koje se vode ili bi se mogle voditi u korist ili protiv odreene stranke. Ovu punomo ureuju sudski poslovnici. Ona se deponira u predsjednitvu suda koje izdaje o tome potvrdu na osnovu koje se takav punomonik moe pojaviti kao zastupnik svoje stranke pred svim sudovima u zemlji. Najee se primjenjuje kad netko na due vrijeme odlazi iz zemlje, a oekuje pokretanje parnice. Punomo prestaje: 1. parnina punomo prestaje okonanjem parnice za koju je izdana, punomo za pojedinu parninu radnju izvrenjem te radnje ili nastupanjem okolnosti u kojima je izvrenje te radnje postalo neaktualno ili nemogue 2. smru, odnosno, gubitkom poslovne ili parnine sposobnosti punomonika 3. prema noveliranom ZPP-u, smru fizike osobe po sili zakona prestaje i punomo koju je ona izdala (101/1).110 Prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala. U sluaju steaja punomo koju je izdao steajni dunik prestaje kad prema vaeim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, ako zakonom nije drugaije odreeno (101/2). Iznimno, punomonik je duan jo mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu (101/3). 4. opozivom, koji daje stranka, a mogu je u svako vrijeme (99/1) 5. otkazom, kojeg daje punomonik, on je mogu u svako vrijeme. Meutim, punomonik nije ovlaten da istovremeno s davanjem otkaza prestane vriti zastupanje ako bi zbog toga za njegova dotadanjeg vlastodavca mogla nastati kakva teta, pa e u takvom sluaju punomonik biti duan jo mjesec dana od otkaza obavljati za stranku radnje u postupku (99/4) I opoziv i otkaz punomoi mora se priopiti sudu pred kojim se vodi postupak (99/2). Pravilnost punomoi kroz postupak. To je procesna pretpostavka. Na odredbe o punomoi sud pazi po slu. dunosti tijekom itavog postupka (98/4). Osoba koja se pojavljuje kao punomonik duna je, ve pri poduzimanju prve radnje, podnijeti sudu punomo (98/1).
108
Odvjetnik ne moe traiti ponavljanje postupka na osnovi parnine punomoi nakon proteka 6 mjeseci od pravomonosti odluke (95/2)
109 110
Zato bi on mogao imati ak i ire ovlasti nego odvjetnik.
Ovo ujedno rezultira i prekidom postupka. Sukladno tome reformiran je i l. 100. ZPP-a na nain da je punomonik po opoj punomoi ovlaten obavljati radnje u postupku i nakon to stranka izgubi parninu sposobnost, ali ne i nakon to umre (jer tada nastupa prekid parnice i prestanak punomoi).
62
Negotiorum gestor. Sud je ovlaten da radnje u postupku poduzme privremeno i uvjetno i osoba koja nije podnijela punomo (98/2), ali tvrdi da je ovlatena na zastupanje. Ako punomo ili izjava o odobrenju poduzetih radnji ne budu podneseni u odreenom roku, sud e nastaviti postupak ne uzimajui u obzir radnje osobe bez punomoi (98/3). Falsus procurator. Kao punomonik se moe pojaviti i osoba koja ima ispravu koja ovlauje na zastupanje iako u sutini takvog ovlatenja nema (npr. ako je isprava krivotvorena ili zastarjela). Ako sud to utvrdi, ukinut e parnine radnje koje je ova osoba poduzela, osim ako ih stranka naknadno ne odobri (98/4). Posljedice. Ako sud svoju odluku zasnuje na radnjama poduzetim od osobe koja nije imala punomo, to je razlog apsolutne nitavosti (354/2/8).
2.4.5. Dravni odvjetnik kao zastupnik u parnici

Osnove za njegovo postupanje u parnici su dvije: 1. Po zakonu ex lege, nadleno dravno odvjetnitvo u graanskom i upravnom postupku zastupa Republiku Hrvatsku u zatiti imovinskih i drugih prava111. Tada dr. odvjetnik djeluje kao zastupnik po zakonu ili punomonik sui generis, jer Republika Hrvatska nema postulacijsku sposobnost. Tu sposobnost za nju ima dr. odvjetnik. Sudovi ne mogu postupati ako te stranke ne zastupa nadleni dr. odvjetnik. 2. Na temelju posebne punomoi nadlena dravna odvjetnitva mogu zastupati u graanskim i upravnim predmetima pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske, te jedinice lokalne samouprave i podrune (regionalne) samouprave, kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano. U sluaju da nadleni dravni odvjetnik odbije punomo, izvijestit e o tome viega dravnog odvjetnika koji e donijeti konanu odluku (16/1/1 ZDO). Pravna priroda njegovog sudjelovanja u parnici. Dr. odvjetnik u sluaju navedenom gore pod 1. po zakonu je ovlaten poduzimati sve radnje koje je ovlatena poduzimati stranka u postupku. U teoriji se javljaju nesporazumi oko toga je li dr. odvjetnik zakonski zastupnik stranke ili zastupnik po zakonu ili punomonik sui generis. Prihvaeno je potonje stajlite, a to se opravdava slijedeim razlozima: - stranke koje on zastupa su pravne osobe te imaju poslovnu i parninu sposobnost (a takva stranka ne moe iamti zakonskog zastupnika) - on je vezan stavovima stranke koju zastupa112 (to ne moe biti sluaj sa zakonskim zastupnikom) - on ima pravo na naknadu trokova zastupanja po odvjetnikoj tarifi113 (zakonski zastupnik ne moe imati takvo pravo).
111
l. 15. st. 3. Zakona o dravnom odvjetnitvu
112
Npr. lankom 17. Zakona o dravnom odvjetnitvu propisano je da su nadlena dravna odvjetnitva duna u sluajevima kada se radi o imovinskim stvarima od osobitog znaenja za Republiku Hrvatsku ili iznimno visoke vrijednosti, a treba se odrei tubenog zahtjeva, priznati zahtjev protivne strane, zakljuiti nagodbu ili odustati od pravnog lijeka o tome izvijestiti Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske, koje e bez odgode o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske moe dati uputu za postupanje u navedenim sporovima.
113
Tako, prema lanku 22. Zakona o dravnom odvjetnitvu, trokovi zastupanja pred sudovima i drugim nadlenim tijelima priznaju se nadlenom dravnom odvjetnitvu prema propisima o nagradama i naknadama za rad odvjetnika. Sredstva naplaena na ime trokova zastupanja prihod su dravnog prorauna.
63
Dravni odvjetnik kao umjea sui generis. ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe l. 205. ZPP-a prema kojima je dravni odvjetnik, kao umjea sui generis, imao pravo intervenirati u parnici u zatiti javnog interesa. Meutim, kada se donese odluka o obustavi postupka, potrebno je u nastavljenom (incidentalnom) postupku utvrditi jesu li bile ispunjene pretpostavke za obustavu. U tom incidentalnom postupku stranke su nasljednici odnosno pravni sljednici. Ali ako pr. osoba nema sljednika ili se on ne moe utvrditi nastupa dravno odvjetnitvo, jer se njemu dostavlja rjeenje o obustavi postupka (215b/4). Dr. odvjetnitvo ovdje ima kvazistranaki status, status intervenijenta sui generis. Naime, ono tada nije zastupnik drave jer ne nastupa u njeno ve u svoje ime. Njegova zadaa je zatita objektivne zakonitosti, a tek posredno interesa drave (ako se pokae da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima iji bi krajnji sljednik bila drava).
3. AKTIVNOST PROCESNIH SUBJEKATA U PARNICI
3.1. PARNINE RADNJE 3.1.1. O parninim radnjama

To je dranje procesnog subjekta koje neposredno proizvodi izvjestan, zakonom utvreni, procesnopravni uinak u parnici. Parnina radnja moe se poduzeti aktivno, a takoer i neinjenjem, proputanjem oekivanog injenja, konkludentno. Meutim, proputanje je procesno relevantno samo kad to zakon odreuje. Za parninu radnju je irelevantno je li osoba koja je radnju poduzela htjela da se njome ostvari zakonom odreeni uinak i cilj radi kojega se odreena radnja poduzima. Vrste parninih radnji. S obzirom na subjekte, dijele se na parnine radnje stranaka, suda i ostalih sudionika u postupku. S obzirom na sadraj, radnje suda tiu se pripremanja i donoenja odluke, a radnje stranaka tiu se iznoenja zahtjeva, prijedloga, tvrdnji i dokaza. Radnje mogu predstavljati izjave volje ili izjave o znanju. S obzirom na formu, dijele se na pismene i usmene.
3.1.2. Parnine radnje stranaka
64
Da bi stranka mogla vriti parnine radnje potrebno je da ima stranaku, parninu, a nekad i postulacijsku sposobnost. Parnine radnje stranaka upravljene su neposredno sudu, a tek posredno protivniku. Procesnopravni uinak postiu trenutkom poduzimanja pred sudom. Same parnine radnje se neposredno ne pobijaju, nego odluke suda zasnovane na radnji koja ima nedostatke. U parninom postupku vlada naelo da se ne moe osporavati parnina radnja zbog mane volje stranke koja ju je poduzela. Ipak postoje izuzeci: - nepravomona presuda moe se pobijati albom istiui da je do pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanaja ili do procesne povrede dolo zbog mana u volji stranke dok je poduzimala radnje. - ponavljanje postupka moe se traiti ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca, protivne stranke ili tree osobe, a to kazneno djelo moe biti prijevara ili prisila stranke koja je poduzela radnju pod utjecajem takvog djela. - presuda na temelju priznanja moe se pobijati zbog toga to je izjava o priznaju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
3.1.3. Parnine radnje suda

Sudske odluke su parnine radnje kojima sud izraava svoju volju u pogledu pitanja koja se pojavljuju tijekom parnice. Sudskim odlukama se autoritativno reguliraju konkretni pravni odnosi subjekata, te se apstraktna pravna norma konkretizira u stvarnosti. Oblik sudskih odluka. Sud donosi odluke u obliku presude i rjeenja (129/1). Presudu donosi kad odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva (129/2). Rjeenje donosi kao odluuje o procesnim pitanjima.114 U tri sluaja sud rjeenjem odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva: (a) rjeenje o smetanju posjeda (129/2), (b) rjeenje o izdavanju platnog naloga (129/4) i (c) rjeenje o trokovima (129/5), iako stoji u izreci presude. U instancijskom postupku kad se pravni lijek odbija ili preinauje pobijana presuda, to se ini presudom. Meutim, kad se pravni lijek odbacuje ili kad se pobijana presuda to se ini rjeenjem. Donoenje sudske odluke predstavlja intelektualni i voljni proces u osobi suca. Odluke vijea donose se nakon vijeanja glasovanjem. U prostoriji u kojoj se vijea i glasa mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar (130/1,2). Prvo se odluuje o procesnim pitanjima, zatim o prethodnim pitanjima, a tek na kraju o glavnoj stvari. Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasovanjem i glasuje posljednji. On se brine da se o svim pitanjima svestrano i potpuno raspravlja. Za svaku odluku vijea potrebna je veina glasova. lanovi vijea ne mogu odbiti da glasuju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. lan vijea koji je pri glasovanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se suzdrati od glasovanja o pitanju o kojem se ima kasnije odluiti. Ako se a vezi s pojedinim pitanjima o kojima se odluuje glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, razdvojit e se pitanja i glasovanje e se ponavljati sve dok se ne postigne veina. Ako se u pogledu visine novane svote ili koliine glasovi podijele na vie od dva miljenja, ponovno e se raspravljati o razlozima za svako miljenje pa ako se i nakon toga ne moe postii veina, glasovi dani za najveu novanu svotu ili koliinu dodat e se glasovima danim za najbliu manju novanu svotu ili koliinu dok se ne postigne veina (131).
114
Npr. o izvoenju dokaza.
65
3.1.4. Podnesci
Pojam. To su pismena kojima stranke i ostali sudionici u postupku poduzimaju procesne radnje. Tuba, odgovor na tubu, pravni lijekovi, prijedlozi i priopenja izvan rasprave podnose se u pravilu pismeno (106/1), ali se mogu podnositi i usmeno na zapisnik (106/4). Sadraj. Podnesci moraju biti razumljivi i sadravati: oznaku suda, ime, zanimanje, prebivalite odnosno boravite stranaka (odnosno njihovih zz ili punomonika), predmet spora, sadraj izjave (injenice i dokazi) i potpis podnositelja (106/2). Novelirani ZPP propisuje da stranka, odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju (106/3). Broj primjeraka. Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi (107/1). Ako je na protivnoj strani vie osoba koje imaju zajednikog zz ili punomonika, mogu se za sve te osobe podnesci i prilozi predavati u jednom primjerku (107/2). Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud e odrediti da se oni prepiu na troak stranke, uz odgovarajuu primjenu propisa o sudskim pristojbama. (109/5). Isprave u izvorniku ili u prijepisu. Isprave koje se prilau podneskom, podnose se u izvorniku ili u prijepisu (108/1). Sud e takvu ispravu zadrati, a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnositelju na njegov zahtjev (108/2). Ako je isprava priloena u prijepisu, sud e, na zahtjev protivne stranke, pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda (108/3). Ispravci i dopune podneska. Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno, sud e podnositelja poduiti i pomoi mu da ga ispravi te e ga zato pozvati u sud ili e mu podnesak vratiti radi ispravka (109/1) i odrediti rok za ponovno podnoenje podneska (109/2). Ako podnesak bude ispravljen ili dopunjen u tom roku, smatrat e se da je podnesen sudu onoga dana kad je prvi put bio podnesen (109/3). Ako podnesak ne bude u tom roku vraen sudu, smatrat e se da je povuen. Ako podnesak bude vraen sudu bez ispravka ili dopune, odbacit e se (109/4). Uvreda. Sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda (110/1). Odredbe lanka 10. ZPP-a na odgovarajui se nain primjenjuju u ovim sluajevima (110/3).
3.1.5. Zapisnici
To su javne isprave koje sud sastavlja o radnjama koje poduzimaju stranke ili drugi sudionici u postupku na roitu, i o vanijim izjavama koje oni daju izvan roita (123/1,2). Zapisniku je glavna svrha da poslui kao dokaz o sadraju poduzetih procesnih radnji i kao temelj
66
na osnovu kojega vii sud kontrolira pravilnost provedenog postupka. Zapisnik pie zapisniar (123/3). Sadraj. U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mjesto, dan i sat obavljanja radnje, naznaka predmeta spora, imena prisutnih stranaka odnosno treih osoba (i njihovih zz, odnosno punomonika), je li rasprava bila javna ili je javnost iskljuena, sadraj izjava stranaka, svjedoka i vjetaka, dokazi koji su predloeni i koji su izvedeni (124/2). Zapisnik se sastavlja tako da predsjednik vijea glasno kazuje zapisniaru to da unese u zapisnik (126/1). Prigovor. Stranke imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se on proita te staviti prigovor na sadraj zapisnika (126/2). To pravo imaju i druge osobe ija je izjava unesena u zapisnik (126/3). Ispravci i dodaci povodom prigovora unijet e se na kraju zapisnika (126/4). Potpis. Svjedoci i vjetaci potpisuju svoj iskaz na zapisniku (127/2). Nepismena osoba e na zapisnik staviti otisak kaiprsta, a zapisniar e ispod otiska napisati njeno ime i prezime (127/3). Ako se koja stranka (zz i punomonik), svjedok ili vjetak udalji prije potpisivanja ili ne eli potpisati zapisnik, to e se zabiljeiti u zapisniku i navesti razlog koji je iznesen (127/4). Zapisnik o vijeanju i glasovanju (128/1). Taj zapisnik potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar (128/4). Taj e se zapisnik zatvoriti u poseban omot, te ga moe razgledati samo vii sud kad odluuje o pravnom lijeku i u tom sluaju zapisnik e se ponovo zatvoriti u omot i na omotu naznaiti da je zapisnik pregledan (128/5).
3.1.6. Dostavljanje
Naelo sasluanja stranaka ne bi se moglo ostvariti ako se svakoj stranci ne bi pruila mogunost da sazna za vrijeme i mjesto poduzimanja parninih radnji. Tome slui ustanova dostavljanja. ZIDZPP/03 je u veoj mjeri izmijenio odredbe koje se odnose na ovaj institut, s ciljem da se sudska dostava uini efikasnijom. Iako nije napuen koncept prema kojemu je dostava briga i zadatak suda, uinjeni su hrabri pomaci ka konceptu u kojem je urednost dostave zadatak samih stranaka. Sudsku dostavu mogu vriti: 1. pota 2. odreeni sudski slubenik, namjetenik, 3. nadleno tijelo uprave 4. javni biljenik 5. neposredno u sudu (133/1) Ako se dostava ne obavlja preko pote, osoba koja obavlja dostavu duna je osobi kojoj se dostava obavlja, na njezin zahtjev, dokazati svoje svojstvo ovlatene osobe (133/2). Da bi se sa sigurnou moglo znati je li pismo urueno adresatu, dostavlja ima ovlatenje utvrivati identitet adresata traei na uvid identifikacijske isprave115 (133/3) i pri tome je ovlaten zatraiti i pomo policije (133/4). Policija je u takvom sluaju duna pruiti svoju pomo i to bez odgaanja.
115
Ovo ovlatenje se ne protee samo na adresata ve i na sve druge osobe koje se zateknu na mjestu dostave.
67
a) VRSTE DOSTAVE 1) Javnobiljenika ili "letea" dostava. Ovdje javni biljenik nastupa kao povjerenik suda. Na zahtjev stranke koja izjavi da je spremna snositi trokove time izazvane, sud moe rjeenjem (protiv kojega nije doputena alba) odrediti da se dostava nekoga pismena povjeri javnome biljeniku (133a/1). Dakle, sud nije ovlaten takvu dostavu odrediti po slub. dunosti. Sud doputa dostavu putem javnog biljenika, ali ne odreuje i osobu javnog biljenika. Sud stranci (predlagatelju) uruuje u posebnoj omotnici rjeenje kojim se doputa javnobiljenika dostava i pismeno koje treba dostaviti, da bi stranka po svom nahoenju odabrala javnog biljenika (133a/1). Stranka nije duna obavijestiti sud o osobi javnog biljenika kojeg je odabrala. Javni biljenik duan je obaviti povjerenu mu dostavu, pri emu ima sva prava i dunosti sudskoga dostavljaa, a u obavljanju tih poslova moe ga zamjenjivati i javnobiljeniki prisjednik ili javnobiljeniki vjebenik (133a/2). O primitku pismena radi dostave i o radnjama poduzetim radi dostave javni biljenik sastavit e zapisnik (133a/3). Javni biljenik dostavit e bez odgode izravno sudu ovjerovljeni prijepis zapisnika o primitku pismena radi dostave te (a) potvrdu o obavljenoj dostavi zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o dostavi, odnosno (b) nedostavljeno pismeno zajedno s ovjerovljenim prijepisom zapisnika o poduzetim radnjama (133a/4). Trokove izazvane javnobiljenikom dostavom stranka izravno podmiruje javnom biljeniku. Javni biljenik kome nisu predujmljena sredstva za pokrie trokova dostave nije duan dostavu obaviti,116 o emu e javni biljenik sastaviti zapisnik i o tome izravno obavijestiti sud (133a/5). Trokovi dostave putem javnoga biljenika ulaze u parnine trokove, ako sud ocijeni da su oni bili nuni (133a/7).117 2) Dostava u sudu. Ako se odreenim osobama (pravnim ili fizikim), na temelju njihova zahtjeva i odobrenja predsjednika suda, dostava obavlja u sudu, pismena koja im upuuje sud polau se za njih u posebne pretince u za to odreenoj prostoriji suda. Dostavu obavlja slubena osoba suda (134b/1). Posebna situacija je za odvjetnike. Naime, predsjednik suda moe rjeenjem donesenim u upravnom postupku odrediti da svi odvjetnici koji imaju pisarnicu na podruju njegovog suda, sudska pismena primaju preko sudskih pretinaca. Protiv toga rjeenja odvjetnik ima pravo albe predsjedniku neposredno vieg suda u roku od osam dana (134b/2). Dakle, predsjednik suda moe donijeti takvo rjeenje bez obzira jesu li odvjetnici s tim suglasni, i jesu li podnijeli takav zahtjev. Pismena koja se dostavljaju preko pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego to potpiu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama, u kojima se dostava obavlja preko pote. Prigodom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena poloena u pretinac (134b/3). Na svako pismeno koje se dostavlja na ovaj nain naznait e se dan kada je poloeno u pretinac (134b/4). Kada se radi o dostavi odvjetnicima, oni su duni pismeno podii iz pretinca u roku od osam dana od dana polaganja pismena u pretinac. Ako pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava e se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda (134b/5). Reeno ne vrijedi za osobe koje nisu odvjetnici.
116 117
No on ne moe odbiti primiti pismeno od stranke radi dostave.
Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih biljenika stranke ne plaaju javnobiljenike pristojbe (133a/6).
68
Predsjednik suda povui e odobrenje ako utvrdi da osoba kojoj je ono dano neredovito preuzima pismena ili pokuava zloupotrijebiti takav nain dostave (134b/7). O albi protiv takvog rjeenja odluuje predsjednik neposredno vieg suda. Valjana je dostava koja je u umjesto preko pretinca obavljena na drugi zakonom predvien nain (134b/6). 3) Dostava putem sudskog dostavljaa. O ovoj dostavi nije nita posebno propisano, no ona se po proceduri i ovlatenjima dostavljaa ne razlikuje od dostave putem pote ili javnog biljenika. 4) Dostava osobi odreenoj sporazumom. Sporazumom o dostavi se stranke sporazumijevaju da se sva sudska pismena moraju dostaviti na adresu odreenu tim sporazumom ili preko osobe odreene tim sporazumom. (133b) Pretpostavke za valjanost sporazuma: 1. mora biti zakljuen u pisanoj formi 2. mora biti javno ovjerovljen ako je tuenik fizika osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost, ili obavlja registriranu djelatnost ali mu se pismena imaju dostavljati u vezi sa sporovima koji se ne tiu te djelatnosti (133b/5).118 3. mora biti priloen uz tubu. Tuitelj koji u tubi nije predloio da se dostava tueniku obavlja na adresi ili preko osobe iz sporazuma, moe i kasnije tijekom postupka to predloiti tek ukoliko mu se nije mogla uredno obaviti na adresi naznaenoj u tubi (133b/3). 4. sporazum moe se sklopiti glede odreenog spora koji je ve nastao ili glede buduih sporova koji mogu nastati iz odreenoga pravnog odnosa (133b/4). Temeljni ratio ovog instituta jest u posljedicama koje nastaju za tuenika ukoliko se dostava nije mogla obaviti. Naime, u takvom sluaju sud e odrediti da se daljnje dostave tueniku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda (133b/2). Tuenik iz opravdanih razloga moe zatraiti, unato zakljuenom sporazumu s tuiteljem, da mu se dostava obavlja na novoj adresi u Republici Hrvatskoj. Takvom zahtjevu tuenika sud moe udovoljiti tek nakon to tuitelju omogui da se o tom zahtjevu izjasni i ako uvjeti uz koje se dostava treba obavljati nisu bitno tei od onih uz koje se dostava obavlja prema sporazumu (133b/6). O zahtjevu tuenika sud odluuje rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena. Dok sud ne odlui o zahtjevu dostava e se obavljati na adresu, odnosno osobi iz sporazuma (133b/7). Trokove izazvane prijedlogom tuenika snosi tuenik bez obzira na ishod spora (133b/9). 5) Izravna uzajamna dostava. Ovakva dostava mogua je kada se stranke sporazume tijekom postupka da e pismena izravno upuivati jedna drugoj. Da bi se dostava smatrala urednom, potrebno je da stranke upuuju podneske preporueno preko pote uz povratnicu (133c/1). Ako je koja od stranaka pravna osoba ili fizika osoba s registriranom djelatnou, pismena joj se mogu predati izravno u njezinom sjeditu uz potvrdu o preuzimanju poiljke ovjerovljenu njenim peatom (133c/2). No sporazum stranaka o ovakvom upuivanju podnesaka nije potreban ako u parnici obje stranke zastupaju odvjetnici ili dravni odvjetnici. Tada sud moe odrediti da zastupnici stranaka izravno upuuju podneske jedni drugima potom uz povratnicu ili da ih izravno predaju uredu, odnosno pisarnici (133c/3). b) MJESTO DOSTAVE
118
To znai kada sporazum zakljuuju pravne ili fizike osobe koje obavljaju registriranu djelatnost te im se pismena imaju dostavljati u vezi sa sporovima koji se tiu te djelatnosti, sporazum ne mora biti javno ovjerovljen, ali mora biti zakljuen po ovlatenoj osobi.
69
U pravilu se dostava vri na adresi prebivalita boravita ili sjedita osobe adresata. Dostava dravnim tijelima i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu (134/1). Dostava dr. odvjetnitvu obavlja se predajom njegovoj pisarnici (134/2). Kad dostavu treba obaviti u inozemstvu, ona se obavlja diplomatskim putem (136). Kad stranka ima punomonika ili zz-a, dostava se obavlja tim osobama (138/1). Dostava odvjetniku obavlja se predajom osobi koja radi u odvjetnikom uredu (139). No ZIDZPP/03 donosi neke novine. Pravnoj osobi koja je upisana u odreeni sudski ili drugi upisnik dostava se obavlja na adresu navedenu u tubi. Ako dostava na adresu navedenu u tubi ne uspije, dostava e se obaviti na adresu sjedita te osobe upisanu u upisniku. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit e se stavljanjem pismena na oglasnu plou suda. Smatrat e se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plou suda (134a/1). Ista pravila primjenjuju se i na fizike osobe koje obavljaju odreenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, javni biljenici, odvjetnici, lijenici itd.) kad se tim osobama dostava obavlja u vezi s tom djelatnou (134a/2). Dakle, ovo vrijedi kad se te osobe pojavljuju kao stranke u postupku, a u vezi s djelatnou koju obavljaju. Naime, ovu odredbu treba tumaiti jednako kako prema trgovcu tako i prema odvjetniku. Stoga se ona nee primjenjivati u nekom njihovom osobnom sporu (npr. radi uzdravanja), ali niti onda kada se dostava vri odvjetniku kao punomoniku stranke, jer tu sam odvjetnik nije stranka. Prema odvjetniku e se ova odredba moi primijeniti jedino onda kada se on pojavljuje kao stranka u sporu vezanom za njegovu odvjetniku djelatnost (npr. tuba za naknadu tete poinjene prilikom zastupanja). Uostalom, dostava odvjetniku kao punomoniku u njegovoj pisarnici regulirana je lankom 139. ZPP-a. c) PROMJENA ADRESE Stranka ili njezin zastupnik duni su tijekom postupka odmah izvijestiti sud o promjeni adrese. Taj se rok produuje i nakon zavretka postupka u raznim procesnim situacijama ovisno o ulaganju pravnog lijeka, tako da su oni duni odmah izvijestiti sud o promjeni adrese i to: - do isteka roka od est mjeseci nakon pravomonosti prvostupanjske odluke protiv koje alba nije izjavljena (145/1) - do isteka roka od est mjeseci nakon dostave drugostupanjske odluke kojom se postupak pravomono zavrava (145/1) - do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci odluke kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinauje, ako je izjavljena revizija (145/2) - ako je podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produava do isteka roka od est mjeseci od od pravomonosti prvostupanjske odluke u tom postupku protiv koje nije izjavljena alba (postupku kojim se odluuje o prijedlogu za ponavljanje postupka), odnosno do isteka roka od est mjeseci od dostave stranci drugostupanjske odluke kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomono zavrava (145/3) Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, pa se zbog toga dostava nije mogla uredno obaviti, sud e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, sve dok stranka ili njezin zastupnik ne priope sudu svoju novu adresu (145/5). d) VRIJEME OBAVLJANJA DOSTAVE Dostava se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne (140/1). Dostava se moe obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostava
70
ima obaviti (140/2). Ako ocijeni da je to potrebno, sud e odrediti da se dostava obavi na bilo kojem drugom mjestu ili u bilo koje drugo vrijeme. Prigodom takve dostave osobi kojoj se dostava obavlja predat e se primjerak rjeenja suda kojim je ona odreena. To rjeenje ne mora biti obrazloeno (140/3). Odredba o vremenu obavljanja dostave ne vai za dostavu potom ili putem javnoga biljenika (140/4). e) DOSTAVA ZA DRUGOG Dostava lanu kuanstva odnosno zaposleniku. Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njezinih punoljetnih lanova domainstva, koji je duan primiti pismeno. (141/1). Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu i ako se ono ne moe predati kome od njezinih punoljetnih lanova domainstva, pismeno se moe predati kuepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu, i time je dostava obavljena (141/2). Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta se osoba tu ne zatekne, dostava se moe obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno (141/3). Predaja pismena drugoj osobi nije doputena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti (141/4). Osobe kojima se prema prethodnim odredbama dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dune su pismeno predati toj osobi. Ako svojom krivnjom propuste pismeno predati, odgovaraju osobi za koju su pismeno primili za tetu koju su joj time prouzroili (141/5). Osobno stranci (odnosno njezinom punomoniku ili zz-u) dostavlja se tuba, platni nalog, presuda, rjeenje, te izvanredni pravni lijek (142/1). Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava ima obaviti, dostavlja e kod lana domainstva, kuepazitelja, susjeda ili osobe koja je zaposlena na istom radnom mjestu ostaviti obavijest da radi primanja pismena bude u odreeno vrijeme u svome stanu ili na radnom mjestu. Ako i nakon toga ne zatekne osobu kojoj se pismeno ima dostaviti, ono e se predati gore navedenim osobama i time se smatra da je dostava obavljena (142/2). Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj druge osobe ne mogu na vrijeme predati pismeno, ono e se vratiti sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi i uz naznaku osobe od koje se to saznalo (143). Kad osoba kojoj je pismeno upueno odbija primiti pismeno, dostavlja e ga pribiti na vrata stana. Na dostavnici e zabiljeiti sat, dan i razlog odbijanja te mjesto gdje je pismeno ostavljeno. Time se smatra da je dostava obavljena (144). Punomonik za primanje pismena je osoba koja ima dunost i ovlast primati pismena i to prije ih dostaviti adresatu. On se moe pojaviti strani tuenika ili tuitelja, a osnovni preduvjet je da se stranka nalazi u inozemstvu. Tuitelj ili njegov zastupnik koji se nalaze u inozemstvu, a tuitelj nema punomonika u Republici Hrvatskoj, duni su ve prigodom podnoenja tube imenovati punomonika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj. Ako tako ne postupe, sud e tubu odbaciti (146/1) i nema mogunosti vraanja tube na ispravak. Tuenika ili njegova zastupnika koji se nalaze u inozemstvu, a tuenik nema punomonika u Republici Hrvatskoj, sud e ve prigodom dostave prvoga pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomonika za primanje pismena u Republici Hrvatskoj, uz upozorenje da e u suprotnom sud tueniku na njegov troak postaviti zastupnika za primanje pismena iz reda odvjetnika ili javnih biljenika i preko toga zastupnika obavijestiti tuenika odnosno njegova zastupnika o tom postavljenju (146/2).
71
Sredstva za pokrie trokova postavljanja i rada zastupnika tuenika za primanje pismena duan je predujmiti tuitelj na temelju rjeenja suda protiv kojega nije doputena posebna alba. Ako tuitelj ne predujmi ta sredstva u roku koji je sud odredio u svom rjeenju, sud e tubu odbaciti. (146/5). Stranci koja opozove punomo punomoniku za primanje pismena i istodobno ne postavi drugog takvog punomonika, sud e dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu plou suda, sve dok ta stranka ne postavi drugoga punomonika za primanje pismena. (146/3). Punomonik za primanje pismena koji je obavijestio sud o tome da je stranci otkazao punomo i priloio nesumnjiv dokaz o tome da je stranka uredno primila taj otkaz, duan je za stranku i dalje primati pismena sve dok ne protekne trideset dana od dana kojega je sudu priloio taj dokaz. Ako stranka u roku od trideset dana od dana primitka otkaza punomoi ne obavijesti sud o imenovanju novoga punomonika za primanje pismena, sud e dostavu obavljati stavljanjem pismena na oglasnu plou suda (146/4).119 Ako vie osoba tui, sud e ih pozvati da imenuju zajednikog punomonika za primanje pismena (147/1). f) ODGOVORNOST DOSTAVLJAA Novelirani ZPP uvodi strou odgovornost dostavljaa (149a) koja se manifestira na dva naina: 1) kanjavanje dostavljaa 2) obvezivanjem dostavljaa da stranci naknadi trokove Ad 1) Dostavljaa120 koji nesavjesno obavi koju radnju dostave i zbog toga doe do znatnijeg odugovlaenja postupka (kumulativno) sud moe novano kazniti novaanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu (149b/1 u svezi sa 110/1). Ad 2) Stranka kojoj je dostavlja nesavjesnim obavljanjem svoje dunosti prouzroio dodatne trokove u postupku, moe u tom postupku zatraiti od suda da dostavljaa, odnosno pravnu osobu koja za njega odgovara121, po opim pravilima za naknadu tete osudi da joj te trokove naknadi. O takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja doputena je alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti i prije njegove pravomonosti (149b/2). Zahtjev stranka moe postaviti u roku od petnaest dana od saznanja za razloge koji opravdavaju njegovo postavljanje, a najkasnije do pravomonosti, odnosno okonanja postupka u povodu izvanrednog pravnog lijeka (149b/3). Osobu (razliitu od dostavljaa) koja sprijeava dostavu na nain da odbija dokazati svoju istovjetnost ili primiti pismeno ili svjesno ometa dostavu na neki drugi nain, ime onemoguava ili oteava primjenu odredaba ZPP-a o dostavi, sud moe novano kazniti (149a/1). Stranka kojoj je takva osoba prouzroila dodatne trokove u postupku, moe u tom postupku zatraiti od suda da je osudi da joj te trokove naknadi, neovisno o tome je li je novano kaznio ili nije. O takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o
119
Pravila o postavljanju zastupnika tuitelju za primanje pismena na odgovarajui se nain primjenjuju na umjeae (146/6).
120 121
Bez obzira o kojem se dostavljau radi.
U sluaju kada dostavu obavlja pravna osoba, stranka moe zahtjev postaviti prema dostavljau ili prema pravnoj osobi za koju on radi.
72
glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja doputena je posebna alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti (149a/2). g) DOSTAVNICA Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji e na njoj napisati datum primitka. Ako se dostava obavlja dravnome tijelu, pravnoj osobi ili fizikim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost, primatelj je duan uz potpis otisnuti i peat ili tambilj tog tijela odnosno osobe. Dostavlja je duan naznaiti na dostavnici zato prigodom dostave tom tijelu ili osobama peat ili tambilj nije otisnut (149/1). Ako je primatelj nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e ispisati njegovo ime i prezime uz napomenu zato primatelj nije stavio svoj potpis122 (149/2).
3.1.7. Rokovi
Rok je odreeno vremensko razdoblje u kojem se neka procesna radnja moe poduzeti, odnosno, prije ijeg se isteka ne moe poduzeti. Svrha postojanja rokova je pravna sigurnost i osiguranje brzog pruanja pravne zatite. a) VRSTE ROKOVA 1. Zakonski i sudski. Zakonskim rokovima trajanje je odreeno zakonom (111/1) te se ne mogu mijenjati odlukom suda.123 Sudskim rokovima trajanje, na temelju zakonskog ovlatenja, odreuje sud prema svom nahoenju (111/1) u konkretnom sluaju, time to je ponekad vezan u pogledu minimalne ili maksimalne granice njihova trajanja.124 2. Produivi i neproduivi. Neproduivi su zakonski rokovi. Produivi su sudski rokovi. O produivanju rokova odluuje sud, ali samo na prijedlog stranaka ako nae da za to postoje opravdani razlozi (111/2) s tim da se prijedlog mora podnijeti prije proteka tog roka. 3. Subjektivni i objektivni. Subjektivni su oni iji poetak zavisi od saznanja ovlatene osobe za dogaaj koji je relevantan za njihovo raunanje, ili od stjecanja mogunosti da ta osoba
122
Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje, i time se smatra da je dostava obavljena. Ako je dostava obavljena prema odredbi lanka 142. stavka 2. ZPP-a, na dostavnici e se pored potvrde o primitku pismena naznaiti da je prethodila pismena obavijest. Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predano drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici e dostavlja naznaiti odnos tih dviju osoba. Ako dostavu ne obavlja dravnom tijelu ili pravnoj osobi, dostavlja e od osobe kojoj pismeno predaje, a koju osobno ne poznaje, zatraiti da dokae svoju istovjetnost. Dostavlja e na dostavnici upisati ime i prezime osobe kojoj je pismeno predao te naznaiti da osobu kojoj je pismeno predao osobno poznaje, odnosno broj isprave na temelju koje je utvrdio njenu istovjetnost i tko ju je izdao. Dostavlja koji nije javni biljenik duan je itljivo oznaiti na dostavnici svoje ime i prezime te svojstvo, a zatim je osobno potpisati. Ako je to potrebno, dostavlja e o dostavi sastaviti poseban zapisnik i priloiti ga uz dostavnicu. Ako je na dostavnici netono naznaen datum dostave, smatrat e se da je dostava obavljena onog dana kad je pismeno predano. Ako je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i na drugi nain (149/3-11).
123 124
Npr. rok za albu od 15 dana
Npr. odgovor na tubu podnosi se u roku kojeg odredi predsjednik vijea, a ne moe biti dui od 15 dana, a iznimno 30. Kad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka i dopune, odredit e rok za ponovno podnoenje.
73
poduzme procesnu radnju.125 Objektivni se raunaju od nastupanja relevantne injenice, neovisno o saznanju ovlatenih osoba za tu injenicu.126 4. Prekluzivni i monitorni. Prekluzivni (peremptorni) su oni kad proputanje radnje vezane za rok dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje. Takvi su, u pravilu, svi zakonski rokovi. Monitorni su oni kad proputanje radnje ne proizvodi tetne posljedice pa se radnja koja nije izvrena u roku moe poduzeti i naknadno.127 5. Dilatorni. Dilatorni su oni rokovi kojima se odreuje vremensko razdoblje prije ijeg isteka nije doputeno poduzimati radnje.128 6. Procesnopravni i graanskopravni. Procesnopravni su oni kojima se odreuje razdoblje za ostvarivanje ovlatenja ili dunosti koja proistjeu iz odredaba procesnog prava. Takvi su, u pravilu, svi rokovi iz ZPP-a. Graanskopravni su oni kojima se odreuje razdoblje za ostvarivanje ovlatenja ili dunosti koja proistjeu iz odredaba graanskog prava.129 7. Paricijski rokovi. To su rokovi unutar kojih je mogue dobrovoljno izvriti neku obvezu, a ako se ne izvri, onda druga strana protekom roka moe traiti ovrhu. Raunanje rokova. Rokovi se raunaju samo po jedinicama odreenim punim danima, od pola noi do pola noi. Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine (112/1). Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje obavljeno odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan (112/2). Rokovi odreeni na mjesece odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca (112/3). Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjee protekom prvoga idueg radnog dana (112/4). Prekidanjem postupka prestaju tei svi zakonski i sudski rokovi (214/1). Mirovanjem postupka prestaju tei samo sudski rokovi (217/1). Rokovi koji su prestali tei, poinju tei iznova kad se postupak nastavi (215/6). Odravanje rokova. Pravilo je da se radnja ije je poduzimanje vezano za rok smatra izvrenom u roku ako je podnesak kojim se ta radnja poduzima predan nadlenom sudu u roku (113/1). Izuzeci: a) ako je podnesak upuen sudu putem pote, preporuenom poiljkom ili telegrafom, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu (113/2) b) za osobe koje se nalaze u vojsci, dan predaje podneska vojnoj jedinici smatra se danom predaje sudu c) za osobe liene slobode, dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno, kaznenopopravnog doma smatra se danom predaje sudu (113/6)
125
Npr. prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se u roku od 15 dana raunajui od dana kada je prestao razlog koji je prouzroio proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je za to saznala.
126 127 128
Npr. nakon proteka roka tri mjeseca od dana proputanja, ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Npr. rok za odgovor na tubu ili albu.
Npr. pripremno roite treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje 8 dana od primitka poziva.
129
Npr. ako je podnesak predan sudu koji nije nadlean u roku, pa stigne nadlenom sudu nakon roka, smatrat e se na vrijeme podnesenim ako se njegovo podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnositelja.
74
d) ako je podnesak predan sudu koji nije nadlean u roku, pa stigne nadlenom sudu nakon roka, smatrat e se na vrijeme podnesenim ako se njegovo podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnositelja (113/7)
3.1.8. Roita
Roite je vremenski odreeno doba kada sud poduzima neku procesnu radnju uz sudjelovanje stranaka i drugih sudionika u postupku. Susret suda i stranaka na roitu omoguuje ostvarivanje naela kontradiktornosti, neposrednosti, javnosti i usmenosti. Odreivanje roita. Roita odreuje sud kad je to zakonom propisano ili kada to zahtijevaju potrebe postupka. Protiv rjeenja o odreivanju roita, nije doputena alba (114/1). Roita se odreuju zbog poduzimanja raznovrsnih procesnih radnji: pripremnog roita, glavne rasprave, izvoenja dokaza, raspravljanja incidentalnih pitanja. Mjesto odravanja. Roita se u pravilu odravaju u sudskoj zgradi (115/1), no sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade ako je to nuno ili kad e se time utedjeti na vremenu ili trokovima (115/2).130 Roita se odravaju radnim danom, danju, kada sud radi. Zakazivanje. Vano je da se o roitu obavijeste stranke i drugi sudionici ija je prisutnost potrebna (114/2), te da se pozvanima da dovoljno vremena za pripremanje.131 U pozivu treba naznaiti: mjesto i vrijeme odravanja roita, upozorenje o posljedicama izostanka, te e se strankama dostaviti podnesak koji je dao povod za roite (114/2,3). Odgoda. Kada za to postoje opravdani razlozi, sud moe odgoditi roite. Sud prisutnima priopava mjesto i vrijeme novog roita pa im se nee dostavljati poziv (116/1,2).
3.1.9. Proputanje
Proputanje stranaka manifestira se u nekoliko varijanti: a) nepoduzimanje proc. radnje u predvienom roku b) nepoduzimanje proc. radnje u procesnom stadiju c) neodazivanje na zakazano roite do njegova zavretka ili odazivanje uz pasivno dranje ili odazivanje uz neposredno povlaenje s roita Posljedice proputanja su pridavanje odreenog procesnopravnog znaaja tom proputanju, ovisno o tome kad je do njega dolo. Proputanje rokova. Procesne posljedice proputanja rokova su razliite: 1. prekluzija gubitak prava na poduzimanje proc. radnje. Do nje dolazi kod prekluzivnih rokova.132
130 131
Npr. kad se predmet uviaja ne moe donijeti na sud.
Ako se odreuje pripremno roite ili roite za gl. raspravu, poziv mora biti dostavljen najmanje osam dana prije poetka roita
132
Npr. odvjetnik ne moe traiti ponavljanje postupka na osnovi parnine punomoi nakon proteka 6 mjeseci od pravomonosti odluke (95/2)
75
2. fikcija, odnosno, presumpcija o manifestaciji odreene procesne volje stranke koja je propustila neku radnju dakle, znaaj konkludentne izjave volje.133 3. indiferentnost neke radnje se mogu poduzeti i nakon proteka roka (monitornog).134 Proputanje roita. Proputanje stranke da doe na roite u pravilu ne utjee na pravo suda da to roite odri, pa e stranka koja izostane biti prekludirana u pravu na poduzimanje onih radnji koje se mogu poduzimati samo u odreenom stadiju.135 Ako obje stranke propuste doi na roite, nastupa mirovanje postupka. Ako samo jedna stranka doe na roite i predloi mirovanje takoer nastupa mirovanje (216/1). Proputanje procesnog stadija. Kod nas postoje neka pravila koja stranke prekludiraju u pravu poduzimanja odreene radnje nakon proputanja da je poduzmu u odreenom stadiju postupka.136 Preuranjeno poduzimanje procesnih radnji. Dvije vrste situacija: a) nekad je poduzimanje odreene radnje nedoputeno jer jo nisu sazreli uvjeti za njeno poduzimanje,137 b) nekad preuranjeno poduzimanje radnji nije nedoputeno, ali bi se njime ugroavali interesi stranke koja ih poduzima ili protivnika.138
3.1.10. Povrat u prijanje stanje

To je vraanje parnice u stanje prije (opravdanog) proputanja roka ili roita za poduzimanje odreene parnine radnje zbog kojega je stranka izgubila pravo na naknadno poduzimanje proputene radnje. Uvjeti: 1. da je stranka propustila rok ili roite za poduzimanje neke procesne radnje (117/1),139 2. da je stranka zbog proputanja izgubila pravo na poduzimanje te radnje (117/1), 3. da je zbog prekluzije za stranku nastala nemogunost da na drugi nain ostvari cilj koji je namjeravala ostvariti proputenom radnjom140 4. da postoje opravdani razlozi za proputanje (117/1). 5. da stranka predloi da joj se dopusti da proputenu radnju naknadno izvri (117/1), jer o povratu sud nikad ne odluuje po slubenoj dunosti.
133
Npr. smatra se da je podnesak povuen ako ne bude ispravljen odnosno dopunjen i vraen sudu u odreenom roku (109/4). Ako stranka u sudskom roku ne ispravi albeni podnesak, sud e albu odbaciti
134 135 136
Npr. sud je duan primiti predujam za izvoenje dokaza i nakon roka (153). Npr. nee moi traiti da se ponovno izvode dokazi, postoji mogunost da bude donesena presuda zbog izostanka
Npr.: prigovor tuenika o mjesnoj i stvarnoj nenadlenosti moe se staviti do pripremnog roita, odnosno, do uputanja tuenika u raspravljanje. Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donoenja odluke (73/6). Protutuba se moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave (189).
137 138 139 140
npr. ulaganje albe protiv presude koja jo nije donesena npr. stranka se ne moe odrei prava na albu protiv presude koja jo nije objavljena. Povrat nije doputen ako se radi o stadiju
Zato nije doputen povrat zbog proputanja iznoenja nekih injenica nakon ega je donesena kontradiktorna presuda jer se to moe ostvariti i u albi.
76
6. da je povrat zatraen u zakonskom roku: subjektivni rok je 15 dana. Poetak roka se rauna od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje - od dana kad je za to saznala. (118/2). Ako je stranka u pozivu za poduzimanje neke parnine radnje ili u pozivu za roite bila upozorena na posljedice proputanja, smatrat e se da je saznala za proputanje onoga dana kojega je istekao rok u kojemu je radnju trebala poduzeti, odnosno onoga dana kojega je odrano roite na koje je pozvana (118/3). Objektivni rok je 3 mjeseca i uvijek se rauna od dana proputanja (118/4). 7. da zakon izriito ne iskljuuje dopustivost povrata. Povrat nije doputen: a) ako se propusti rok za stavljanje prijedloga da se povrat dopusti, b) ako se propusti roite odreeno u povodu pb gvnrijedloga za povrat (119) c) ako se proputanje stranke moe pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se moe izjaviti pravni lijek (117/2). Postupak o prijedlogu. Prijedlog se podnosi sudu kod kojeg je trebalo izvriti proputenu radnju (118/1). U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su injenice na kojima se prijedlog temelji opepoznate (121/2). Ako se povrat trai zbog proputanja roka, predlaga je duan istodobno s podnoenjem prijedloga izvriti proputenu radnju (118/4).141 U Nepravodobne i nedoputene prijedloge sudac odbacuje (121/1). Sud moe odluiti da se postupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu (120/1).142 Pravne posljedice povrata. Odluka suda o doputanju povrata je konstitutivna. Parnica se vraa u stanje u kojemu se nalazila prije poputanja, a odluke donesene zbog proputanja ukidaju se po sili zakona (117/2). Stranci se, dakle, dozvoljava da obavi proputenu radnju. alba. Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog nije doputena (122). Protiv rjeenja kojim se prijedlog odbija ili odbacuje doputena je posebna alba (271/2). Stranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj stranci naknaditi trokove postupka izazvane proputanjem i odluivanjem o prijedlogu za povrat u prijanje stanje neovisno o ishodu spora. O zahtjevu protivne stranke za naknadu trokova postupka sud je duan odluiti rjeenjem bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti (122a).
3.1.11. Jezik suda i stranaka

Usmeno obraanje stranaka i suda. Stranke imaju pravo pri sudjelovanju na roitima i pri usmenom poduzimanju drugih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ovo pravilo se odnosi i na domae dravljanine i na strance. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranaka, osigurat e im se usmeno prevoenje svega to se na roitu iznosi, te usmeno prevoenje isprava koje su na roitu
141
Ovo je relikt naela ekvivalentnosti, proputena radnja se poduzima uvjetno; bit e relevantna samo ako sud uvai prijedlog za povrat
142
Ako je sud donio odluku da se postupak prekine, a pred viim je sudom u tijek u postupak u povodu albe, obavijestit e se vii sud o toj odluci (120/2).
77
koriste radi dokazivanja (102/1). Sud je duan pouiti stranke na pravo da usmeni postupak prate na svom jeziku uz pomo tumaa. Oni se mogu odrei prava na prevoenje ako izjave da znaju jezik na koji se vodi postupak. U zapisnik e se zakljuiti da im je dana pouka te njihovo eventualno odricanje (102/2). Prevoenje obavljaju tumai. Trokovi prevoenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiu. Pismeno obraanje stranaka i suda. Pismena (pozivi, odluke) upuuju se stranka na hrvatskom jeziku u latininom pismu (103/1). Stranke svoje podneske (tube, albe) upuuju sudu na hrvatskom jeziku u latininom pismu (104). Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u parninom postupku ureuje se posebnim zakonom. Trokovi prevoenja na jezik nacionalne manjine koji nastanu primjenom odredaba Ustava Republike Hrvatske, ZPP-a te drugih zakona o pravu pripadnika nacionalnih manjina na uporabu svoga jezika padaju na teret sredstava suda (105). Posljedice povreda ovih pravila. Apsolutno bitna povreda postoji ako je sud, protivno ZPP-u, odbio zahtjev stranke da u postupku upotrebljava svoj jezik ili pismo ili da prati tijek postupka na svom jeziku, i ako se zbog takve povrede svog prava stranka alila (354/2/7). Relativno bitna povreda: proputanje da se u zapisniku registrira davanje upozorenja ili izjave o odricanju.
3.2. TUBA 3.2.1. O tubi

Parnini postupak se pokree tubom (185). Bez tube, koju podnosi tuitelj, nema parnice (nemo iudex sine actore). Definicija. U materijalnom smislu tuba je zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja. U formalnom smislu tuba je podnesak u kome tuitelj istie svoj zahtjev za pruanje pravne zatite. Umjesto podneskom tuba se moe podnijeti i usmeno na zapisnik kod suda. U jednoj tubi shvaenoj u formalnom smislu moe biti vie tubi shvaenih u materijalnom smislu.143 Svojom tubom tuitelj provocira sudsku odluku (ali podloga za donoenje te odluke nije samo tuba nego cjelokupni rezultat raspravljanja u parnici), njome tuitelj odreuje granice raspravljanja i determinira vrstu postupka. U povodu podnesene tube vodi se parnini postupak u kojem se utvruje jesu li ispunjene procesne pretpostavke da se tuba uzme u razmatranje, a zatim jesu li ispunjene i materijalnopravne pretpostavke. Ako se utvrdi da nisu ispunjene procesne pretpostavke, tuba e se odbaciti, ne ispitujui materijalnopravne pretpostavke. Ako su ispunjene procesne pretpostavke, sud e ispitati postoje li materijalnopravne pretpostavke. Ako ne postoje, zahtjev e odbiti, a ako postoje, zahtjev e usvojiti. Tuba je po svojoj pravnoj prirodi parnina radnja, a ne graanskopravni posao (kako to neki teoretiari smatraju). Procesni odnosi su potpuno samostalni i neovisni od materijalnopravnih. Argumenti za ovu tvrdnju su deklaratorna tuba i sluaj singularne sukcesije koja nije dovela do procesnopravne sukcesije.
143
Npr. vie zahtjeva za zatitu uperenih protiv jednog ili vie tuenika.
78
Podnoenjem tube zasniva se dvostrani procesni odnos izmeu tuitelja i suda. Trostrani procesni odnos, koj obuhvaa i tuenika, zasniva se tek dostavljanjem tube tueniku.
3.2.2. Sadraj tube

Obligatorni sadraj: 1. Podaci koje mora imati i svaki drugi podnesak, 2. Tubeni zahtjev, 3. Tvrdnje o injenicama na kojima tuitelj zasniva tubeni zahtjev, 4. Prijedloge o dokazima kojima se injenice mogu utvrditi (186/1), 5. kad stvarna nadlenost, sastav suda, vrsta postupka, pravo na izjavljivanje revizije, ovlatenje na zastupanje ili pravo na naknadu trokova postupka ovisi o vrijednosti predmeta spora, a predmet tubenog zahtjeva nije novana svota, tuitelj je duan u tubi naznaiti vrijednost predmeta spora (186/2) Fakultativni sadraj: 6. Tuiteljevo shvaanje o pravnoj osnovi svog tubenog zahtjeva (186/3). 7. Zahtjevi za donoenje odluka procesnopravne naravi,144 8. Pravnorelevantne izjave koje su pretpostavka za osnovanost tubenog zahtjeva145 Ad 1. Ti podaci su: a) oznaka suda, b) ime, zanimanje i prebivalite ili boravite stranaka i njihovih zakonskih zastupnika i punomoenika ako ih imaju, c) predmet spora,146 d) sadraj izjave, e) potpis podnositelja (106/2) koji mora biti na kraju podneska (106/3). Ad 2. Tubeni zahtjev je procesnopravni zahtjev za pruanje pravne zatite odreenog sadraja. Pored zahtjeva u pogledu glavne stvari, on moe obuhvatiti i sporedna potraivanja (186/1) kao to su zahtjev za naknadu parninih trokova, za isplatu kamata, itd. Zahtjev mora biti konkretan i svestrano odreen i to u subjektivnom smislu (u pogledu stranaka), te u objektivnom smislu (u pogledu predmeta spora).147 Ad 3. Te injenice trebaju pokazati da postoji podudarnost izmeu faktinog stanja i onoga koje zakon predvia kao osnovu za pruanje pravne zatite. injenice trebaju biti dovoljno precizno opisane da omogue konkretizaciju i specifikaciju spornog odnosa. Ad 4. Dokazi moraju biti odreeni u dva smisla: potrebno je navesti za koje se injenice nude odreena dokazna sredstva i kojim se dokaznim sredstvom odreena injenica moe dokazati. Pismeni dokazi mogu se priloiti tubi. Ad 6. Sud e postupati ako tuitelj ne navede pravnu osnovu, a ako je i navede, sud nije vezan za njegovo shvaanje (186/3). Prema naelu iura novit curia sud je duan da sam utvrdi pravna pravila na temelju kojih treba prosuditi osnovanost tubenog zahtjeva.
3.2.3. Deklaratorna tuba

Preventivna pravna zatita. Za razliku od kondemnatorne tube kod koje se intervenira tek nakon to je dolo do povrede prava sa zadatkom represivne reakcije, kod deklaratorne tube
144 145 146 147
Npr. zahtjevi za delegaciju, izuzee, za postavljanje besplatnog punomoenika. Npr. o odustanku od ugovora, po pobijanju pobojnih pravnih poslova. To je u biti isto to i tubeni zahtjev.
Tubeni zahtjev bi bio neodreen, recimo kad bi se sudu prepustilo da nae adekvatno rjeenje s obzirom na injeninu osnovu spora ili da sam utvrdi osobu u odnosu na koju tuitelju pripada neko ovlatenje. On mora glasiti npr. Tuenik V. A. mi je duan isplatiti 5000 kn.
79
tube se intervenira prije nego je dolo do povrede, sa zadatkom da se oekivana povreda unaprijed sprijei. Ovom tubom se trai od suda a) da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, b) da utvrdi istinitost odnosno neistinitost neke isprave (187/1). Osobine. Pruanje pravne zatite se ograniuje samo na deklariranje postojanja ili nepostojanja pravnog odnosa, time se ne stvaraju novi pravni odnosi niti preinauju postojei. Ti odnosi postoje prije nje i neovisno od nje. Ne moe se traiti utvrivanje buduih pravnih odnosa. Ne moe se traiti ni utvrivanje sadraja pravnih propisa. Odnos ije se utvrivanje trai mora biti konkretan i mora postojati u vrijeme suenja, ne moe se utvrivati da je neki pravni odnos postojao. Ovrha. Ne moe se, na temelju deklaratorne presude, provesti ovrha. Ako subjekt iz pravnog odnosa, iji je sadraj utvren takvom presudom, ne postupi u skladu s njom, povrijeeni subjekt e bit primoran da, radi zatite svojih prava, podnese protiv prekritelja novi kondemnatornu tubu. U praksi je vie deklaratornih presuda nego deklaratornih tubi zato to je svaka presudu kojom se odbija tubeni zahtjev, presuda negativnog utvrenja da tuitelju ne pripada ovlatenje za traenje pravne zatite odreenog sadraja. Ovo vrijedi bez obzira je li takva presuda donesena u povodu deklaratorne, kondemnatorne ili konstitutivne tube. Isprave. Isprava je istinita, autentina ako potjee od osobe koja je na njoj oznaena kao potpisnik. Dakle, povodom tube za utvrivanje istinitosti isprave, ne moe se utvrivati istinitost njenog sadraja. Pravni interes se ne presumira ve ga je potrebno dokazati. Pravni interes postoji kad tuitelj uini vjerojatnim da bi tuenik svojim dranjem mogao ugroziti ostvarenje njegovih prava u bliskoj budunosti. On se presumira se kad je to posebnim propisima predvieno (187/2)148. Prejudicijelna (incidentalna) tuba na utvrenje. Ako odluku o sporu zavisi od toga postoji li ili ne neki pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan, tuitelj moe, osim postojeeg, istai i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno ne postoji, pod uvjetom da je sud pred kojim tee parnica nadlean i za odluivanje o ovom novom zahtjevu (187/3). Ovaj zahtjev se moe istai i ve prilikom podnoenja tube u glavnoj stvari. Nije, dakle, potrebno ekati da pravo, na koje se taj zahtjev odnosi, postane sporno tijekom postupka. Time se pridonosi pravnoj sigurnosti, jer pravomonost deklaratornog dijela izreke presude onemoguuje ponovno aktualiziranje pitanja osnove tubenog zahtjeva u eventualnoj novoj parnici po osnovi drukijeg kondemnatornog zahtjeva. Kad sud u presudi utvrdi, pored ostalog, i postojanje takvog pravnog odnosa, taj dio izreke naziva se deklaratorni preambul.
3.2.4. Kondemnatorna tuba

Represivna pravna zatita. Do intervencije dolazi nakon to je dolo do povrede prava post festum. Stanje odnosa nije onakvo kakvo bi trebalo biti obzirom na sadaj mjerodavne
148
l. 187. st. 2. glasi: Takva se tuba moe podii kad je to posebnim propisima predvieno, kad tuitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog odnosa ili kad tuitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tube.
80
graanskopravne norme. Da bi se uspostavilo stanje kakvo bi trebalo biti, potrebno je represivnom mjerom suzbiti nepravo koje je tuenik uzrokovao. Ovom tubom tuitelj trai od suda da mu prui pravnu zatitu tako to e tuenika osuditi da u korist tuitelja (ili iznimno nekog treeg) neto uini, trpi ili propusti. Da bi sud mogao ocijeniti opravdanost tuiteljeva zahtjeva, potrebno je da prethodno utvrdi kakvo je pravno stanje u odnosima meu strankama (dakle, kakav je sadraj tuiteljevog ovlatenja i tuenikovih obveza). Stoga dispozitivu osuujue presude prethodi deklaratorni preambul koji se u pravilu unosi u obrazloenje. Takva deklaracija, meutim, nije obuhvaena pravomonou pa postoji mogunost da se u nekoj drugoj parnici taj sadraj utvrdi drukije. Pravni interes se zbog zabrane samopomoi presumira. Dospjelost inidbe. Sud moe naloiti tueniku da izvri odreenu inidbu, samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave (326/1). Kad se tuba podnese prije dospjelosti, u praksi je uobiajeno da se tubeni zahtjev odbija kao preuranjen.149 Postoje, meutim, tri izuzetka kad je doputeno izricanje kondemnatorne presude prije dospjelosti inidbe: 1) Uzdravanje: ako sud nae da je zahtjev za uzdravanje osnovan, on moe osuditi tuenika i na plaanje uzdravanja koje jo nije dospjelo (326/2). No obveza plaanje postoji tek kad potraivanja za pojedine obroke dospiju; 2) Najam / zakup: presuda kojom se tueniku nalae predaja ili preuzimanje stvari dane u najam ili zakup, moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa (326/3). Tuitelj moe ostvariti svoje pravo neposredno nakon isteka najma/zakupa. 3) Budua teta: sud e, na zahtjev oteenika, dosuditi naknadu i za buduu tetu, ako je po redovnom tijeku stvari izvjesno da e ona trajati i u budunosti (203 ZOO). Ovrha. Ako tuenik ne ispotuje kondemnatornu presudu, steknuti e se pretpostavke da se ono prisilno ostvari u posebnom ovrnom postupku.
3.2.5. Konstitutivna tuba

Na podnoenje ove tube ovlatene su samo osobe kojima to pravo zakon izriito priznaje tj. samo one imaju procesnu legitimaciju: 1) kad zakon radi zatite opih interesa, ne doputa pravnim subjektima da sami prouzrokuju promjene u pravnim odnosima, pa ak ni kad meu njima postoji suglasnost; 2) kad im je doputeno da sami vre promjene svojom suglasnou, a te suglasnosti nema, pa do promjene ne moe doi jednostavno izraenom voljom. Ovom tubom tuitelj trai od suda uspostavljanje, izmjenu ili ukidanje pravnog odnosa. Dakle, radi se o stvaranju pravnih odnosa koji do tada nisu postojali, bilo da se proizvode novi odnosi ili se postojei odnosi preinauju ili ukidaju.150 Zatiti prethodi utvrivanje sadraja pravnih odnosa meu strankama. Ovaj deklaratorni preambul ulazi u obrazloenje presude. Pravni interes se presumira, budui da e se u takvim situacijama preinaenje sadraja pravnih odnosa moe postii samo intervencijom suda.
149
O tome u teoriji postoje dva shvaanja: 1) tuba se odbacuje jer ovlatenik nema pravnog interesa za nju, 2) tuba se odbija je je dospjelost materijalnopravna pretpostavka osnovanosti (a ne procesna pretpostavka) tubenog zahtjeva.
150
Konstitutivnog znaaja su naprimjer tube: za razvod, ponitenje braka i zajedniko traenje razvoda braka, tuba za odreivanje vremena za ispunjenje obveza, tuba za smanjenje ili poveanje uzdravanja, tuba za snienje ugovorne naknade advokatu, tuba za ponitenje arbitrane presude, itd.
81
Ovrha. Ovakva presuda ne deklarira postojanja prava na promjenu ve tu promjenu sama neposredno vri. Izvrenje odluke konzumira se nastupanjem njene pravomonosti. Uinak ove presude djeluje od trenutka nastupanja pravomonosti ex nunc.
3.2.6. Tuba protiv RH

Osoba koja namjerava podnijeti tubu protiv Republike Hrvatske duna se prije podnoenja tube obratiti nadlenom dravnom odvjetnitvu sa zahtjevom za mirno rjeenje spora (186a/1).151 Ako zahtjev ne bude prihvaen ili o njemu ne bude odlueno u roku od tri mjeseca od njegova podnoenja, podnositelj zahtjeva moe podnijeti tubu nadlenom sudu (186a/5). Sud e odbaciti tubu podnesenu prije donoenja odluke o zahtjevu za mirno rjeenje spora, odnosno prije isteka spomenutog roka (186a/6). Podnoenjem zahtjeva za mirno rjeenje spora prekida se zastarijevanje (186a/3). U sluajevima kad je posebnim zakonom propisan prekluzivni rok za podnoenje tube, tuitelj se ne mora posluiti ovim zahtjevom jer bi time izgubio pravo na sudsku zatitu. Ove odredbe se ne primjenjuju u sluajevima kada je posebnim zakonom propisan postupak podnoenja zahtjeva za mirno rjeenje spora nadlenom dravnom odvjetnitvu ili nekom drugom tijelu (186a/7).152 Eventualno postignuta nagodba izmeu podnositelja zahtjeva i dravnog odvjetnitva ima svojstvo ovrnosti (186a/4).
3.2.7. Stupnjevite tube

Radi se o potpuno novom institutu u naem procesnom pravu, uveden po uzoru na njemako i austrijsko pravo. Ratio uvoenja ovog instituta jest u injenici da su u praksi esti sluajevi u kojma tuitelj naprosto nije u stanju postaviti procesno dopustiv tubeni zahtjev (u smislu njegove odreenosti) zato to mu tuenik ne eli poloiti raun (u skladu s odredbama materijalnog prava ili ugovora) ili zato to mu tuenik ne eli dati podatke kojima raspolae.153 Naziv "stupnjevite tube" uveden je zbog toga to je, kako bi omoguilo ostvarivanje prava na polaganje rauna, a posljedino nakon toga i na ostvarivanje trabine u parninom postupku, postupak na kojeg se odnosi odredba l. 186 b. ZPP-a podijeljen u dva dijela. Tijekom prve faze tueniku se nalae polaganje rauna, a tijekom druge faze raspravlja se u povodu odreenog tubenog zahtjeva kojeg je tuitelj duan postaviti nakon okonanja prvog stadija. a) PRVA SITUACIJA
151
Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka podnesen nenadlenom dravnom odvjetnitvu, smatrat e se da je podnesen nadlenom dravnom odvjetnitvu istekom roka od osam dana (186a/2).
152 153
Npr. ZKP-om, Zakonom o slubi u oruanim snagama.
Do takvih situacija primjerice dolazi u odnosima izmeu trgovakih drutava i dioniara, izmeu nalogodavca i nalogoprimca, izmeu upravitelja zajednike imovine i suvlasnika te imovine, izmeu autora i nakladnika, izmeu poslodavca i radnika, itd.
82
Tuitelj koji za to ima imovinskopravni interes moe tubom zatraiti od suda da tueniku - koji je prema sadraju pravnoga odnosa duan poloiti raun ili dati pregled neke imovine i obveza, odnosno tueniku za koga je vjerojatno da neto zna o utajenoj ili prikrivenoj imovini - naloi da (pod prisegom ili bez prisege): - poloi raun ili, - preda potpuni pregled imovine ili obveza, odnosno, - da priopi to mu je o utajenoj ili prikrivenoj imovini poznato, - te da ujedno izjavi da su poloeni raun, predani pregled imovine, odnosno dani podaci o imovini, potpuni i toni (186b/1). Specifinost ove odredbe je u injenici to je procesna pretpostavka za tubu dokazivanje postojanja konkretnog imovinskopravnog interesa (to je inae rezervirano samo za deklaratorne tube). Daljnja specifinost jest da je pasivna legitimacija (koja uvijek izvire iz odredaba materijalnog prava) ovdje normirana kao procesna pretpostavka, jer propis kae da se tuba moe usmjeriti samo prema tueniku "koji je prema sadraju pravnoga odnosa duan poloiti raun" ili izvriti druge inidbe. No dvojbeno je zato bi tuitelj morao dokazivati svoj pravni interes, u sluajevima kada materijalnopravni propis izriito normira pravo zahtijevati polaganje rauna.154 b) DRUGA SITUACIJA Ako prije nego to tuenik ispuni svoju obvezu polaganja rauna ili predaje pregleda imovine i obveza, tuitelj ne moe postaviti procesno dopustiv, tj. odreen tubeni zahtjev za isplatu odreenog iznosa novca (ili isporuku odreene koliine zamjenjivih stvari, predaju odreenih stvari ili prijenos odreenih prava), tuitelj moe u tubi istaknuti, pored zahtjeva za - polaganje rauna ili - predaju pregleda imovine i obveza, i tek samo odrediv zahtjev za isplatu iznosa (ili isporuku ili predaju stvari ili prijenos prava) a visinu (koliinu odnosno istovjetnost) toga zahtjeva e odrediti tek nakon to tuenik poloi raun ili preda pregled imovine i obveza, odnosno tek nakon to se provede vjetaenje ili izvedu drugi dokazi u povodu poloenog rauna ili predanog pregleda imovine i obveza ili u povodu uskrate polaganja rauna ili predaje pregleda imovine i obveza (186b/2). c) TREA SITUACIJA Ova situacija je vrlo slina prethodnoj. Naime, u sporovima u kojima ne moe postaviti procesno dopustiv, tj. odreen zahtjev prije nego to doe do podataka koje mu tuenik ne eli dati premda njima raspolae, a koje mu je prema sadraju graanskopravnoga odnosa duan dati odnosno koji se mogu smatrati zajednikima za obje stranke, tuitelj moe u tubi istaknuti tek samo odrediv zahtjev za isplatu iznosa (ili predaju stvari ili prijenos prava) a visinu (koliinu odnosno istovjetnost) toga zahtjeva odrediti tek nakon to mu tuenik dade potrebne podatke, odnosno tek nakon to se provede vjetaenje ili izvedu drugi dokazi o podacima koje tuenik izbjegava dati (186b/3).
154
Takve odredbe sadri npr. ZOO u l. 277. (nepravo poslovodstvo), 647t. (otrakluk), 754. (ugovor o nalogu), 780. (ugovor o komisionu), 833. (ugovor o pediciji), zatim ZV u l. 38. (pravo suvlasnika u svako doba zahtijevati da se poloe rauni), l. 93. st. 4. to. 1., te l. 379. st. 1. to. 7., koji reguliraju obvezu upravitelja nekretnine u suvlasnitvu da svakom suvlasniku poloi uredan raun.
83
Dakle, razlika izmeu druge i tree varijante je u tome koje se svoje obveze tuenik ne pridrava: obveze polaganja rauna odnosno predaje pregleda imovine i obveza - 2. varijanta, ili obveze davanja potrebnih podataka - 3. varijanta.
3.2.8. Kondemnatorne tube prije dospjelosti trabine

Ope ureenje. Sukladno neizmijenjenoj odredbi ZPP-a, sud moe naloiti tueniku da izvri odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave (326/1). Iznimno, kondemnacija prije dospjelosti trabine dopustiva je u sluajevima usvajanja alimentacijskog (326/2), ili rentnog (188, 196 ZOO), zahtjeva, kao i kad se radi o obvezi predaje ili preuzmanja stvari danih u najam ili zakup i prije prestanka tih odnosa (326/3). Ovrni zakon je u l. 295. st. 1. regulirao mogunost osiguranja nedospjelih trabina privremenim mjerama. ZIDZPP/03 uvodi novi institut kondenmatorne tube prije dospjelosti trabine. Naime, tuitelju je omogueno pribavljanje kondemnatorne presude protiv tuenika i prije dospjelosti trabine, ako tuitelj uini vjerojatnim postojanje pravnog interesa za takvu tubu (i to na nain da uini vjerojatnim da tuenik ozbiljno dovodi u pitanje postojanje njegove jo uvijek nedospjele trabine, ili da e morati sudskim putem ostvarivati svoju trabinu nakon to ona dospije, ili da iz drugih razloga ima za to pravni interes). U tom sluaju sud moe i prije dospjelosti trabine naloiti tueniku da mu ispuni dunu inidbu u vrijeme njezine dospjelosti. Vrijeme dospjelosti trabine treba biti odreeno naznaeno u tubenom zahtjevu (186c/1), jer je ono bitan konstitutivni element izreke presude. Sud e odbaciti tubu ako utvrdi da tuitelj nema pravnoga interesa traiti donoenje ovakve presude (186c/2). Ovrha na temelju ovakve presude moe se traiti tek nakon dospjelosti trabine (186c/3).
3.2.6. Pravne posljedice podnoenja tube sudu

Podnoenje tube sudu uzrokuje odreene procesnopravne i graanskopravne posljedice. Ako sud tubu odbaci ili je tuitelj povue svi pravni uinci prouzroeni podnoenjem ponitavaju se ex tunc. Ako sud smatra da je tuba doputena, on ne donosi o tome posebnu odluku ve se takav stav manifestira konkludentno iz radnje koje se dalje poduzimaju. Procesnopravne posljedice: 1) Ocjenjivanje nadlenosti vri se, u pravilu, s obzirom na injenice u vrijeme podnoenja tube sudu (15/3) 2) U sluaju elektivne nadlenosti pravo tuitelja na izbor nadlenog suda konzumira se podnoenjem tube sudu, 3) Ugovor o prorogaciji relevantan je ako je pravovaljan u vrijeme podnoenja tube sudu, 4) Dopustivost tube sa stajalita ostalih procesnih pretpostavki prosuuje se, u prvom redu, prema okolnostima u vrijeme podnoenja tube sudu, 5) Ako se tuba preinauje zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnoenja tube sudu, tuenik se preinaci ne moe protiviti (191/2) Graanskopravne posljedice: 1) Dospjelost i zastara se prekidaju podnoenjem tube sudu pod rezolutivnim uvjetom da se postupak uredno nastavi (360-393 ZOO),
84
2) Kod alternativnih obveza kad pravo izbora pripada tuitelju, to pravo izbora se konzumira podnoenjem tube sudu, Na povremena novana dospjela davanja, tee zatezna kamata od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu (279/3 ZOO).
3)
3.2.7. Litispendecija pravne posljedice dostave tube tueniku

Litispendecija je postojanje parnice. Poetak. Parnica poinje tei dostavljanjem tube tueniku (194/1), od tada parnica postoji, visi (lat. lis pendent). Od tada se ujedno i zasniva trostrani procesnopravni odnos izmeu suda, tuitelja i tuenika. No u sluaju subjektivne preinake tube u odnosu na navog tuenika, parnica tee ex tunc, od postojanja litispendencije u odnosu na prethodno tuenog. 1) 2) 3) 4) 5) Litispendencija prestaje: Pravomonou odluke kojom se parnica zavrava, Kad tuitelj povue tubu ili se odrekne od tubenog zahtjeva, Kad stranke zakljue sudsku nagodbu, Kad umre stranka, u parnici koju nasljednici ne mogu produiti, Kad doe do konfuzije stranaka. Prekid, mirovanje i zastoj postupka ne utjeu na litispendenciju. Procesnopravne posljedice: 1) Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva i meu istim strankama pokrenuti nova parnica (194/3), 2) Nakon poetka parnice za preinaku tube potreban je, u pravilu, tuenikov pristanak (190/2), 3) nakon poetka parnice umjea se moe pridruiti jednoj od stranaka (206), 4) Nakon poetka parnice obavlja se obavjetavanje tree osobe o parnici (211), 5) Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kojem tee parnica, to ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri (195/1), 6) Tek nakon poetka parnice kojoj se atrahira, moe se zasnovati atrakcija nadlenosti za protutubu (194) i tubu glavnog mijeanja (193) Graanskopravne posljedice: U trenutku poetka parnice savjesni posjednik postaje nesavjestan (18/3 ZV). Ad 1. Sud na potivanje ovog pravila vodi rauna po slubenoj dunosti tijekom cijelog postupka (194/4).155 Ako bi unato ovom pravilu bila pokrenuta nova parnica meu istim strankama u pogledu istog zahtjeva, sud je duan odbaciti tubu u odnosu na koju je parnica poela kasnije tei156 (288, 301). No, ako je u parnici koja je poela kasnije tei, ranije donesena pravomona odluka, odbacit e se tuba u parnici koja je poela ranije tei, zbog toga to pravomonost ima prednost pred litispendencijom. U drugostupanjskom postupku odluka suda o zahtjevu o kome jo tee parnica predstavlja razlog apsolutne nitavosti (354/2/9), o kome vii sud vodi rauna po slubenoj dunosti. Sud e
155
Naime, istodobno voenje dvije parnice protivi se naelu naelu pravne sigurnosti, jer otvara mogunost donoenja vie odluka u istoj stvari (ne varie judicetur) te naelu ekonominosti, jer uzrokuje nepotrebne trokove.
156
A ne u odnosu na onu koja je kasnije ponesena.
85
ukinuti presudu i odbacit tubu (369/2). Izvanredni pravni lijekovi ne mogu se podnositi zbog ovakvih povoda jer pravomonost ima prednost pred litispendencijom. Litispendencija pred stranim sudom. Sud RH prekinut e postupak na zahtjev stranke ako je pred stranim sudom u toku spor o istoj stvari i izmeu istih stranaka i to: 1) ako je pred stranim sudom pokrenut postupak u istoj stvari; 2) ako za taj spor ne postoji iskljuiva nadlenost suda u RH; 3) ako postoji uzajamnost (90 ZRSZ). Dakle, tuba se pred domaim sudom ne odbacuje, parnica i dalje tee, a njen eventualni nastavak ovisit e o rezultatu suenja pred stranim sudom: - ako strana presuda bude u RH priznata, tubu pred domaim sudom treba odbaciti, - ako ne bude priznata, postupak pred domaim sudom treba nastaviti. Na ovakvu litispendenciju pred stranim sudom, sud ne pazi po slubenoj dunosti ve samo na zahtjev stranke.
3.2.8. Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva (cummulatio actionum)

Tuitelj moe podnijeti onoliko tubi protiv istog tuenika koliko ima tubenih zahtjeva. No on moe podnijeti samo jednu tubu (shvaenu u formalnom smislu) te u njoj istaknuti vie tubenih zahtjeva protiv istog tuenika. Ovo posljednje moe samo pod sljedeim uvjetima (188/1): - da je za sve kumulirane zahtjeve stvarno nadlean isti sud, - da je za sve kumulirane zahtjeve odreena ista vrsta postupka157 (188/1,3). O kumuliranim zahtjevima sud moe odluiti jednom presdom, a moe i o svakom zahjtevu donijeti djelominu presudu.158 Obina (istodobna) kumulacija postoji kad tuitelj ve pri podnoenju tube kumulira vie zahtjeva protiv istog tuenika (188/1). Sukcesivna kumulacija postoji kad tuitelj, uz ve istaknuti tubeni zahtjev, naknadno istakne nove zahtjeve (191/1). Na to ima pravo sve do zakljuenja gl. rasprave. Ovdje se primjenjuju i pravila o preinaci tube. Eventualna kumulacija postoji kad tuitelj kumulira zahtjeve koji su u meusobnoj vezi, na nain da zatrai od suda da slijedei od istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da prethodni nije osnovan159 (188/2). Alternativna obveza (duae res in obligatione, una in solutione). To je takva obveza kod koje postoji vie naina ispunjenja, a tuenik se oslobaa obveze ako ispuni samo jedan od njih. Ako pravo izbora pripada tuitelju, on ga vri prije podnoenja tube pa u tubi istie samo jedan zahtjev. Ako pravo izbora pripada tueniku, tuitelj je duan istai u zahtjevu sve mogue naine ispunjenja, sud e takoer tuenika osuditi na ispunjenje svih mogunosti, ostavljajui tueniku da sam izabere nain ispunjenja. Kako se ovdje radi o razliitim mogunostima ispunjnja jednog zahtjeva, nema objektivne kumulacije. Facultas alternativa (una res in obligatione, duae in solutione). To je takva obveza koja ima za predmet jednu inidbu ali je tuenik ovlaten na ponudu tuitelja osloboditi se svoje obveze
157
158
Nema mjesta kumulaciji recimo branog spora s imovinskopravnim sporom zasnovanim na injenici postojanja braka (jer se ovi sporovi vode po razliitim pravilima postupka). Kad se istiu sporedni zahtjevi uz glavni, to po slovu zakona ne predstavlja objektivnu kumulaciju iako to u biti jest. Objektivna kumulacija omoguuje nepotpunu atrakciju.
159
Npr. prvi zahtjev da se plati kupoprodajna cijana, drugi zahtjev za sluaj da je ugovor moda nitavan, vraanje stvari, trei zahtjev za sluaj da je stvar propala, plaanje cijene propale stvari
86
izvrenjem neke druge radnje. Tuitelj ovdje prema tueniku istie samo jedan zahtjev. Ta alternativna mogunost osloboenja od obveze nije tubeni zahtjev ve graanskopravna ponuda. O toj alternativnoj mogunosti sud ne moe odluivati. Dakle ni ovdje nema objektivne kumulacije.
3.2.9. Preinaenje tubenog zahtjeva

Tuba se smatra preinaenom kada se u njoj izmijeni neki od bitnih elemenata, tako da izmijenjena tube nije istovjetna s onom prvobitnom. Elementi od kojih zavisi preinaka tube su tubeni zahtjev i parnine stranke. Promjene u pogledu predloenih dokaza i pravne osnove tube nisu relevantne. Takoer, smanjenju tubenog zahtjeva zakon ne pridaje znaaj preinake tube (191/3). Vrste preinaenja: 1) Objektivno preinaenje moe biti: a) promjena tubenog zahtjeva: promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva; poveanje postojeeg tubenog zahtjeva; isticanje drugog zahtjeva uz postojei; b) promjena injenine osnove. 2) Subjektivno preinaenje je promjena stranaka. Vrijeme preinaenja. Tuitelj moe preinaiti tubu najkasnije do zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskih sudom (190/1). Pristanak. Za preinaku tube potreban je i pristanak tuenika. Ako on pristane, sud mora dopustiti preinaku (190/2).160 a) OBJEKTIVNO PREINAENJE Ono obuhvaa promjenu tubenog zahtjeva (promjene istovjetnosti tubenog zahtjeva, poveavanja postojeeg ili isticanje drugog tubenog zahtjeva) i promjenu injenine osnove. Pristanak. Ako tuenik ne da svoj pristanak, to nema znaaj apsolutnog veta jer sud ipak moe dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konano rjeenje odnosa meu strankama (190/2). Meutim postoje i sluajevi kad zakon izriito dozvoljava preinaenje tube i bez pristanka tuenika, pa e sud morati dozvoliti preinaku: a) kad se tuba preinauje tako da se, zbog okolnosti koje su nastupile nakon podnoenja tube, zahtijeva iz iste injenine osnove drugi predmet ili novanu svotu (191/2); b) kad se smanjuje tubeni zahjtev (191/3) tada vae pravila o povlaenju tube; c) kad se u toku parnice istakne incidentalni zahtjev za utvrenje (187/4). Litispendencija. U pogledu novih zahtjeva parnica se smatra pokrenutom tek kad su ti zahtjevi istaknuti, a litispendencija nastupa dostavljanjem tueniku (tuiteljeve) izjave o preinaci. Pojedini sluajevi: a) Promjena istovjetnosti tubenog zahtjeva ili preinaka u uem smislu - do nje dolazi kad tuitelj umjesto postojeeg tubenog zahtjeva istakne neki drugi, neovisno od toga je li se novi zahtjev opravdava istom ili drugom injeninom osnovom. Tada se u pogledu prijanjeg zahtjeva
160
Nedostatak instituta preinake je u tome to onemoguuje ostvarenja naela ekonominosti i otvara mogunost ikane.
87
parnica gasi te prestaje litispendencija. U odnosu na povueni zahtjev primjenjuju se pravila o povlaenju tube. b) poveanje postojeeg tubenog zahtjeva - do toga dolazi kad tuitelj postojei zahjtev kvanititativno povea. O postojeem tada parnica tee i dalje. Primjenjuju se pravila o sukcesivnoj objektivnoj kumulaciji tubenih zahtjeva. c) Isticanje drugog zahtjeva u ve postojei - do toga dolazi kad se naknadno dodaju dodatni zahtjevi uz postojei zahtjev. Ovdje se primjenjuju pravila o sukcesivnoj objektivnoj kumulaciji. d) Promjena injenine osnove - do nje dolazi kad se tubeni zahtjev zasniva na drugaijem injeninom stanju. Novoiznesene injenice objektivno dovode do promjene istovjetnosti tubenog zahtjeva. b) SUBJEKTIVNO PREINAENJE Tuitelj moe svoju tubu preinaiti i tako da umjesto prvobitnog tuenika tui drugu osobu (192/1). Do promjene stranaka dolazi jo i kad uz tuitelja pristupi novi tuitelj, kad tuba bude proirena na novog tuenika, kad umjea stupi umjesto stranke kojoj se pridruio, kad imenovani prethodnik stupi na mjesto tuenika. Pristanak. Ako prvobitni tuenik, koji se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, ne da svoj pristanak, to ima znaaj apsolutnog veta (192/2). Pristanak prvobitnog tuenika je potreban jer je to za njega samo povlaenje tube to znai da se ista moe ponovno podii protiv njega. Pristanak novotuenog treba jer on ne ulazi u novu parnicu ve preuzima staru u stanju u kome se nae u trenutku preinake (prekluzije). Stupanje novog tuenika u parnicu. Nakon to se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari (litiskontestacija), umjesto tuitelja moe u parnicu stupiti novi tuitelj samo ako tuenik na to pristane (192/3). Ovime je uspostavljeno ope pravilo da je za stupanje novog tuitelja u parnicu umjesto dotadanjeg, nuno potreban njegov pristanak. Litispendencija. Dotadanji tuenik prestaje biti stranka pa u odnosu na njega ova preinaka predstavlja povlaenje tube. Novi tuenik stupa u parnica na mjesto dotadanjeg pa se efekti podnoenja tube i litispendencije protiv prvobitno tuenog odnose na novog. Novi ne moe ulagati prigovore u odnosima koje je prvotueni bio prekludiran. Isto vrijedi i za novog tuitelja (192/4).
3.2.10. Povlaenje tube

To je jednostrana neposredna parnina radnja tuitelja kojom izjavljuje da odustaje od traenja da sud odlui o njegovom tubenom zahtjevu. Ova izjava je neopoziva. Meutim, ta izjava ne znai i odustanak od prava na odreenu sudsku zatitu. Uinak. U asu predaje ove izjave sudu, dolazi do gaenja parnice. Posljedice prouzroene podnoenjem tube i litispendencije ponitavaju se ex tunc. Obavljene radnje tuitelja, tuenika i suda gube vanost. Povuena tuba smatra se kao da nije ni podnesena pa se moe ponovno podnijeti. Rjeenje o povlaenju tube, deklaratorne je naravi.
88
Tuba se moe povui do zakljuenja glavne rasprave (193/2). Naime, ako je raspravljanje u sporu dolo dotle da je stvar zrela za suenje, ne moe se dozvoliti tuitelju da povlaenjem tube uini nevaeim provedeni postupak, te da isti postupak ponovno pokrene neogranieno puta. Pristanak. Tuitelj moe povui tubu bez pristanka tuenog samo do uputanja tuenog u raspravljanje (193/1). Nakon uputanja tuenog u raspravljanje, za povlaenje je potreban pristanak (193/2). Tuenikovo eventualno protivljenje ima znaaj apsolutnog veta. 161 to se tie izjave o pristanku, ako se tuenik u roku od 15 dana od obavijesti o povlaenju o tome ne izjasni, smatrat e se da je pristao na povlaenje (193/2) Presumirano povlaenje. U odreenim sluajevima zakon iz odreene pasivnosti tuitelja neoborivo presumira da tuitelj povlai tubu. Takvi su sluajevi: - ako tuitelj ne vrati tubu koja mu je poslana na ispravak ili dopunu (109/4). - ako niti jedna stranka u roku od 4 mjeseca od poetka mirovanja postpuka ne predloi nastavak (217/3). - ako ne dokae da je poloio aktorsku kauciju (84/2 ZRSZ).162
3.2.11. Odricanje od tubenog zahtjeva (rennuntiatio)

To je jednostrana neposredna parnina radnja tuitelja, kojom izjavljuje da konano tj. zauvijek odustaje od prava na odreenu sudsku zatitu. Sinonim za ovo je kvalificirano povlaenje tube. Uinak. Ako se tuitelj do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljnjega raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev - presudu na temelju odricanja (331a/1). Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenika (331a/2). Odricanje od tubenog zahtjeva, na roitu ili u pisanom podnesku, tuitelj moe i bez pristanka tuenika opozvati do donoenja presude (331a/5). Sud nee donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako utvrdi da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (331a/3).163
3.3. DRANJE TUENIKA U PARNICI 3.3.1. Uputanje tuenika u parnicu

Procesno pravo ne obvezuje nijednu stranku na odreeno dranje u parnici. Tuenik moe priznati zahtjev protivnika, protiviti se zahtjevu protivnika ili ostati pasivan.
161
Naime ako se tuenik upustio u raspravljanje mora mu se priznati interes da se raspravljanje okona donoenjem meritorne odluke. Ne moe se tueniku dozvoliti da po jo neogranien broj puta tui u istoj stvari
162 163
Neodazivanje tuitelja da pristupi roitu ne znai da je povukao tubu.
Donoenje presude na temelju odricanja odgodit e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 3. ovog lanka prethodno pribave obavijesti.
89
Uputanje tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari predstavlja svaku parninu radnju tuenika koja ispoljava odreen stav prema meritumu spora. Takva parnina radnja je isticanje materijalnopravnog prigovora tuenika, a takoer i suglaavanje tuenika s tubenim zahtjevom. Isticanje procesno pravnih prigovora nije uputanje tuenika u raspravu. Materijalnopravni prigovori se istiu radi osporavanja osnovanosti tubenog zahtjeva, s ciljem da sud meritornom odlukom odbije tubeni zahtjev kao neosnovan. Ovi prigovori mogu se zasnivati na slijedeim tvrdnjama: a) da odreene okolnosti sprijeavaju sam postanak tuiteljeva prava164 b) da su naknadno nastupile okolnosti zbog kojih je pravo prestalo, 165 c) da unato postojanju tuiteljeva prava, tuenik nije duan ispuniti odreenu obvezu, jer ga na to ovlauje neko njegovo samostalno pravo.166 O ovim okolnostima sud pazi samo na prigovor tuenika (osim na nitavost ugovora) Isticanjem ovakvih prigovora tuenik na sebe preuzima teret dokazivanja. Procesnopravni prigovori. Oni se istiu radi osporavanja postojanja procesnih pretpostavki s ciljem da sud otkloni postupanje odbacivanja tube. No budui da sud, u pravilu po slubenoj dunosti pazi na postojanje procesnih pretpostavaka, ovi se prigovori svode na upozoravanje suda na postojanje takvih nedostataka. injenica da se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari dovodi do prekluzije prava tuenika da u nastavku postupka istie neke procesne prigovore o kojima sud ne vodi rauna po slubenoj dunosti.167 Budui da bi ovo moglo dovesti do negativnih posljedica za neuku stranku, ZPP propisuje: "kad je u ovom Zakonu predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tuenik na glavnoj raspravi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog stranka moe staviti, odnosno drugu parninu radnju poduzeti dok tuenik ne zavri svoj odgovor na tubu." (297/5).
3.3.2. Isticanje prigovora o postojanju potraivanja radi prebijanja

a) GRAANSKOPRAVNO PREBIJANJE (compensatio civilis) Prijeboj ili kompenzacija je ukidanje uzajamnih prava i obveza dvaju pravnih subjekata, koji su jedan prema drugome stekli istovrsna i dospjela potraivanja i to do visine do koje su uzajamna potraivanja po iznosu jednaka. Ako su potraivanja razliita po visini, ovlateniku veeg iznosa pripada pravo na ostvarenje vika. Nastup kompenzacije. Da bi do takvog ukidanja dolo potrebno je da jedan od subjekata izjavom priopi drugome da dolazi do kompenzacije. Meutim tada ovo ukidanje nastupa ex tunc: od asa kad su se potraivanja realno susrela (a ne priopenjem volje). Prigovor prebijanja. Ako do kompenzacijske izjave doe, a druga strana u parnici zatrai ispunjenje obveze, tuenik se moe braniti prigovorom da je tuiteljevo potraivanje prestalo zbog te izjave. To se postie prigovorom prebijanja.
164 165 166
Napr. mane volje mane volje, nesposobnost ugovaratelja Napr. raskid ugvovora, oprost duga
Napr. nasuprot revindikacijskom zahtjevu za predaju stvari, tuenik istie prigovor postojanja ugovora o zakupu te iste stvari
167
Napr. stvarna i mjesna nenadlenost, protivljenja preinaci i povlaenju tube, imenovanje prehodnika, traenja aktorske kaucije.
90
b) PREBIJANJE ODLUKOM SUDA U PARNICI (compensatio per judicem) Prigovor radi prebijanja. Tuenik ne tvrdi da je tuiteljevo potraivanje prestalo (izvanprocesnim prebijanjem), ve istie postojanje svog kompenzabilnog ali nekompenziranog zahtjeva i trai od suda da presudom izvri prebijanje ovih zahtjeva. To je prigovor radi prebijanja. Odluka suda. Ako sud, povodom ovog prigovora, utvrdi da postoje oba potraivanja, njegova odluka treba sadravati: (1) deklaratornu odluku o postojanju tuiteljeva potraivanja (2) deklaratornu odluku o postojanju tuenikova potraivanja do visine tuiteljeva (3) konstitutivnu odluku o kompenzaciji uz: (a) odbijenje tuiteljevog zahtjeva do visine do koje je njegovo potraivanje kompenzirano, (b) osuda tuenika da ispuni viak tuiteljevog nekompenziranog dijela potraivanja. Meutim ako je tuenikovo potraivanje vee od tuiteljevog, ne moe se izrei kondamnatorna presuda protiv tuitelja, jer tuenikog zahtjev za opstvarenje svog potraivanja nije samostalan (to bi bilo mogue ako tuenik radi ostvarenja vika istakne protutubu ili pokrene samostalnu parnicu. Dakle, sud moe odluivati o tuenikovu prigovoru samo u granicama tuiteljevog tubenog zahtjeva. c) ODNOS IZVANPROCESNE I PROCESNE KOMPENZACIJE Ova dva prigovora se meudobno iskljuuju, dale tuenik se ne moe braniti koristei oba prigovora. Naime, prigovora radi prebijanja se moe istai samo ako oba prebijanja jo uvijek postoje, ako mewu njima jo nije dolo do izvanprocensog prebijanja. Razlike izmeu ova dva instituta su: Compensatio civilis Prigovara se da je ve nastupilo prebijanje Tuenik ne tvrdi da i on ima svoj zahtjev prema tuitelju, ve da su kompenzacijom prestala ovlatenja obiju strana. Osporava se osnovanost tuiteljeve tvrdnje o postojanju potraivanja Nastupa s uinkom ex tunc tek od priopenja pritivniku Compensatio per iudicem Prigovorom se trai da sud presudom izvri prebijanje Tuenik nasuprot tuitelju istie svoj zahtjev Ne osprova se postojanje tuiteljevog potraivanja Nastrupa tek prevomonou presude
Jo o procesnoj kompenzaciji. Kod nje oba potraivanja i dalje postoje, prigovor ih ne gasi, ve samo stvara osnovu za kompenzaciju konstitutivnom odlukom suda. Vano je naglasiti da zahtjev tuenika za prijebojem treba uzeti u obzir tek kad saud nae da je tuiteljev zahtjev sam po sebi osnovan. Prigovor radi prebijanja i litispendencija. Kad tuenik istakne ovaj prigovor on ostvaruje ista ovlatenja kao i isticanjem tubenog zahtjeva, pa se tu primjenjuju pravila o litispendenciji: - dok je prigovor pendentan ne moe se o istom potraivanju pokrenuti druga parnica, - jedno potraivanej se ne moe isticati prigovorom radi prebijanja u dvije razliite
91
parnice, - tuitelj ne moe u novoj parnici istricati taj zahtjev protiv dosadanejg tuitelja (zbog toga to ZPP propisuje da sud mora presudom odluiti i o potraivanju istaknutom radi potraivanja (338/3). Ako stranka nije tijekom prvostupanjskoga postupka istaknula prigovor radi prebijanja ona taj prigovor ne moe iznijeti u albi (352/2).
3.3.3. Protutuba
To je samostalna tuba tuenika kao protutuitelja protiv tuitelja kao protutuenika u parnici koju je ovaj posljednji ranije protiv njega pokrenuo. Tuenik bi u ovakvim situacijama iste obrambene argumente mogao upotrijebiti i u formi prigovora, samo to tada ne bi uvijek dobio pravomonu odluku. U pogledu sadraja i forme za protutubu isto to i za tubu. Tuenik svoj zahtjev moe ostvariti ili u protutubi ili u samostalnoj parnici, dakle, protutuba je samo mogunost a ne i dunost. Vrste (189/1) : a) Koneksna protutuba ako je zahtjev protutube u vezi s tubenim zahtjevom, a naroito ako oba zahtjeva proizlaze iz istog pravnog odnosa ili stvarnog dogoaja.168 b) Kompenzabilna protututba - ako su zahtjevi takvi da se mogu uzajamno prebiti. 169 O tome vidjeti prethodno poglavlje. c) Prejudicijelna protutuba ako se njome trai utvrenje nekoga pravnog odnosa ili prava od ijeg (ne)postojanja zavisi odluka o tubwnom zahtjevu170 Nadlenost. Tuenik moe protutubu podnijeti sudu kod kojega je protiv njega ranije podnesena tuba, osim ako je za zahtjev protutube nadlean vii sud ili sud druge vrste (189/2). Ako bi o zahtjevu protutube trebao suditi isti sud ali u drugaijem sastavu, oba zahtjeva sudit e se u kvalificiranijem sastavu (189/3). Postupak. Proptutuba se moe podnijeti do zakljuenja glavne rasprave pred provstupanjsmik sudom u parnici pokrenutoj na tubu protivnika (189/1). Sud moe odluiti da se o zahtjevima tube i preotutube zajedniki raspravlja i odluuje. Ako se to pokae osnovanim, sud moe prekinuti postuopak u predmetu tube dok odluka u protututbi ne postane pravomona.
3.4. SUDJELOVANJE VIE STRANAKA U PARNICI 3.4.1. Suparniarstvo

a) OPENITO O SUPARNIARSTVU Ono postoji kad se u istoj stranakoj ulozi u parnici pojavljuje vie procesnih subjekata (naziva se jo i subjektivna kumulacija ili lat. litis consortium). Kumulaciju procesnih subjekata u
168 169 170
Napr. Kupac tubom trai predaju robe, a prodavatelj protutubom isplatu cijene. Napr. Pogodna je kad je zahtjev tuenika vii od zahtjeva tuitelja. Napr. Tuitelj reviindikacijom trai prdaju stvari, a tuenik protutubom trai da se utvrdi da je on vlasnik iste.
92
pravilu prati i kumulacija tubenih zahtjeva. Tu se formira onoliko procesnih odnosa koliko se istie tubenih zahtjeva. Suparniarstvo je u pravilu fakultativne prirode, to znai da je rezultat procesne dispozicije tuitelja, ovisi o njegovoj volji. Iznimno moe biti i obligatorno (nuno supraniarstvo), a ak neka moe nastati i nezavisno od volje tuitelja (napr. kad stranku naslijedi vie univerzalnih sljednika). Ova institucija se opravdava razlozima ekonominosti i pravne sigurnosti. Nije suparniarstvo spajanja parnica odlukom suda radi zajednikog raspravljanja. Pretpostavke. Zakon sam propisuje pretpostavke za dopustivost suparniarstva, ne ostavljajui sudu mogunost samostalnog ocjenjivanja. Nedostatak pretpostavki u pravili ne dovodi do odbacivanja tube, ve se nareuje razdvajanje postupka. Izuzetak postoji kad parnicom nisu obuhvaeni svi subjekti nunog suparniarstva, tada se odbacuje tuba. b) MATERIJALNO SUPARNIARSTVO Materijalni suparniari su oni koji se prije i oizvan parnice nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora. Pravna veza. To su oni koji se nalaze u nekoj pravnoj zajednici (196/1/1).171 Stvarna veza. To su oni ija prava i obveze proistjeu iz iste injenine i pravne osnove (196/1/1)172. Nadlenost. Suparniarstvo je mogue samo ako je za sve zahtjeve stvarno nadlean isti sud. U pogledu mjesne nadlenosti vae pravila o atrakciji: ako je jednom tubom tueno vie osoba, a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenika; a ako meu njima ima glavnih, i sporednih obveznika. sud koji je mjesno nadlean za koga od glavnih obveznika (50). c) FORMALNO SUPARNIARSTVO Formalni suparniari su oni koji se prije i izvan parnice ne nalaze u odreenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na predmet spora, ali su u njihovim parnicama posredan predmet spora prava i obveze koje proistjeu iz bitno istovrsne (sline) injenine i pravne osnove (196/1/2). Samo ih vee ista parnica formirana dispozicijom tuitelja.173 Nadlenost. Mora postojati i stvarna i mjesna nadlenost istog suda, za svaki od zahtjeva i za svakog tuenika (196/1/2). Dakle, nije mogua atrakcija. d) OBINO SUPARNIARSTVO
171
Napr. Suvlasnici u sporu protiv treeg o zajendikoj imobvini., brani drugovo u sporu u kojem trei trai ponitenje njihovog braka.
172 173
Napr. Tueni supoinitelji newkog deliktsa u pranici u kojoj se od njih trai naknada tete. Npr. u takvoj su situaciji vie tuenika tuenih radi isplate dugovane najamnine.
93
Protiv svakoga od takvih suparniara moe se donijeti razliita presuda. Poloaj svakoga od njih je samostalan u odnosu na ostale, pa svaki od njih slijedi svoju procesnu sudbinu. Posljedice radnji koje on poduzima djeluju samo u odnosu na njega (200). Obini suparniari su svi formalni suparniari, a mogu biti i materijalni, ako njihov meusobni odnos ne iziskuje jedinstveno rjeenje spora (u pravilu oni koji se ne nalaze u pravnoj zajednici174). e) JEDINSTVENO SUPARNIARSTVO Za njih je karakteristino da se, po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa, spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svima (201). Oni imaju jedinstveni tretman u parnici, te se smatraju kao jedna parnina stranka. Svaki od njih moe samostalno poduzimati parnine radnje, pa se postavlja problem njihovog tretiranja kad su meusobno suprotne. Od radnji koje pojedini jedinstveni suparniari poduzimaju, vrijedi samo ona koja je za sve njih najpovoljnija. tetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome, pa ni prema onome koji ih je poduzeo, osim ako su ih poduzeli svi. Korisne procesne radnje jednoga djeluju i u korist onih koji te radnje nisu poduzeli (201)175. To su samo neki materijalni suparniari.176 f) NUNO SUPARNIARSTVO Postoji pri odnosima u kojima sudjeluje vie osoba, koji su takvi da graanskopravni propisi trae da se ti odnosi rijee sudjelovanjem svih tih osoba u parnici. Ovakvo suparniarstvo mogue je samo na pasivnoj strani. Ako tuitelj ne obuhvati tubom sve one koji tek zajedno ine jednu parninu stranku, tubu treba odbaciti. Odsutnost jednog sudionika u parnici predstavlja nedostatak procesnoprave legitimacije za voenje parnice.177 Svi nuni suparniari su ujedno i jedinstveni, ali ne i obrnuto. g) ZAKONSKO SUPARNIARSTVO Postoji kad zakon izriito predvia suparniarstvo neovisno od postojanja opih pretpostavaka za suparniarstvo. Takve su dvije situacije: 1. Glavni dunik i jamac mogu biti zajedniki tueni, ako to nije u suprotnosti sa sadrajem ugovora o jamstvu (199). Naime, ako se jamac nalazi u obvezi samo
174
No obini suparniari mogu biti i oni materijalni koji se nalaze u pravnoj zajednici (npr. suvlasnici u nekoj vlasnikoj parnici)
175
Primjena ovoga pravila na rokove: Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo tee rok za poduzimanje te radnje (202).
176
Npr. suvlasnici poslunog dobra u parnici o slunostima na nekretninama (jer su slunosti nedjeljive), tueni brani drugovi u parnici za ponitenje braka (jer ne moe u odnosu na jednoga brak postojati, a u odnosu na drugoga biti poniten).
177
Primjeri: parnica radi utvrenja prava slunosti na nekretninama u pogledu suvlasnika poslunog dobra, parnica koju pokrene jedan suvlasnik za diobnu suvlasnitva, parnica za ponitaj braka koju pokrene trea osoba ili organ skrbnitva
94
pod uvjetom da glavni dunik ne bi mogao platiti (beneficium ordinis), onda se ne doputa kumulacija. 2. Tuba glavnog mijeanja. To je tuba osobe koja u cijelosti ili djelomino trai stvar ili pravo o kojem izmeu drugih osoba ve tee parnica. Takva osoba moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom, sve dok se postupak pravomono ne zavri (198). To je mogue ak i ako taj sud ne bi bio stvarno nadlean atrakcija. h) PRVOBITNO SUPARNIARSTVO To je takvo suparniarstvo koje je zanovano ve prilikom podnoenja tube. i) NAKNADNO SUPARNIARSTVO Zasniva se onda kad je parnica ve poela, na nain da se tuba proiri na novog tuenika ili da uz tuitelja pristupi i novi tuitelj.178 Do ovoga moe doi sve do zakljuenja glavne rasprave (196/2). Nova stranka mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa (196/4), ime dolazi u nepovolju procesnu situaciju. Zato od ocjene same nove stranke zavisi hoe li to prihvatiti. Novi tuitelj svoj pristanak izraava podnoenjem tube, a novi tuenik je ovlaten uskratiti pristanak na proirenje tube na sebe (196/2).179 ZIDZPP/03-om je unesena nova odredba prema kojoj, nakon to se (dotadanji) tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegova pristanka ne moe uz tuitelja pristupiti novi tuitelj (196/3). g) EVENTUALNO (SUPSIDIJARNO) SUPARNIARSTVO Tuitelj moe jednom tubom obuhvatiti vie tuenika i to tako to e traiti da tubeni zahtjev bude prihvaen prema slijedeem tueniku u sluaju da bude pravomono odbijen prema onome koji je u tubi naveden prije njega (197/1). Ovim institutom tuitelj se moe posluiti samo ako prema svakome od tuenika postavlja objektivno isti zahtjev180, ili ako prema pojedinima od njih istie razliite zahtjeve koji su u meusobnoj vezi181. Trai se i to da je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki od zahtjeva i za svakog od tuenika (197/2), jer su tuenici formalni suparniari, pa nema osnove za primjenu pravila o atrakciji. Dakle, potreba za ovim institutom javlja se kad tuitelj nije siguran u pasivnu legitimaciju. Odluivanju o zahtjevu prema slijedeem tueniku moe se pristupiti tek poto zahtjev prema prethodnome bude pravomono odbijen.
3.4.2. Sudjelovanje treih osoba u parnici

178 179 180 181
Do naknadnog suparniarstva moe doi i mimo volje stranaka kod univerzalne sukcesije. Ipak e protiv njega moi biti pokrenuta nova parnica. Npr. od svakoga od tuenika se trai predaja iste stvari.
Npr. tuitelj od tuenika A trai predaju stvari, pa za sluaj da s ovim zahtjevom ne uspije, istie prema B-u zahtjev za naknadu tete jer mu je ovaj prodao stvar koja nije bila njegovo vlasnitvo.
95
Pravomonost sudskih odluka odnosi se, u pravilu, samo na parnine stranke (res iudicata facit ius inter partes). No, postoje sluajevi kada se presuda nuno odraava na pravnu situaciju treih, koji nisu bili stranke u parnici, a i na raznovrsne ope interese. Zato se subjektima koji u parnici ne sudjeluju kao stranke osiguravaju sredstva na zatitu njihovih prava u toj parnici, naime, one tite svoje interese neposrednim sudjelovanjem u parnici. Zatita opih interesa povjerena je u odreenim sluajevma Centru za socijalnu skrb. Time je ostvareno naelo iz l. 5 ZPP-a da se onome o ijim se pravima odluuje treba omoguiti da sudjeluje u postupku radi zatite svog pravnog poloaja.
3.4.3. Umjea
a) OBINI UMJEA Obini umjea je osoba koja se, u parnici to se vodi meu odreenim strankama, pridruuje jednoj od njih, jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridruila uspije u parnici (206). Uvjeti za intervenciju. Da bi dolo do intervencije, on mora ispunjavati ope uvjete u pogledu stranake i parnine sposobnosti, mora imati odreeni pravni interes, mora dati izjavu i stranke se ne smiju protiviti. Odredbe o tim pretpostavkama za intervenciju, prisilne su naravi i sud na njih pazi po slubenoj dunosti tijekom itavog postupka. Stranaka i parnina sposobnost. Odredbe ZPP-a o stranakoj i parninoj sposobnosti te zastupanju stranaka, kao i o podnescima stranaka i dostavi strankama na odgovarajui se nain primjenjuju i na umjeaa (209a). Pravni interes ima onaj na iju se pravnu situaciju (prava i obveze) posredno mogu odraziti posljedice presude koja bude donesena u parnici izmeu drugih osoba.182 Izjava o stupanju u parnicu moe se dati na roitu ili pismenim podneskom (206/3). Podnoenjem izjave umjea se u parnici konstituira kao trei sudionik, dakle, za to nije potrebna sudska odluka. Sudska odluka bit e potrebna kad jedna od stranaka ospori osnovanost intervencije, a sud nae da je prigovor neosnovan. On moe stupiti u parnicu tijekom itavog postupka sve do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu pa i tijekom postupka po izvanrednim pravnim lijekovima (206/2). Obini umjea moe uvijek samostalno podnijeti pravni lijek, a ako je intervenirao do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu, ak i izvanredni pravni lijek (208/2). Protivljenje stranaka. Stranke se mogu protiviti intervenciji u svim stadijima postupka (207/1). Nesumnjiv je njihov interes da se protive: protivnika ako izgubi parnicu, morat e umjeau naknaditi njegove trokove; stranke kojoj se pridruuje jer e nekad biti duna protivniku naknaditi i trokove koje mu je prouzroio umjea ili jer ne eli uope da netko trei utjee na razvoj parnice. Da stranke svojim protivljenjem ne bi sprijeile aktivnost umjeaa, on moe i dalje poduzimati radnje u postupku, uvjetno, sve do pravomonosti rjeenja kojim se mijeanje odbija (207/2).
182
Npr. pravni interes ima jamac u parnici izmeu vjerovnika i glavnog dunika, cedent u parnici izmeu cesionara i cesusa, jer e u sluaju neuspjeha cesionara oivjeti odgovornost cedenta prema cesionaru
96
Razlozi intervencije su dvojaki: (1) da se time pomogne jednoj od strana da uspije jer se njen uspjeh pozitivno reflektira i na njegovu pravnu situaciju i (2) da se time kontrolira postupanje stranke od ijeg uspjeha zavisi i njegova pravna situacija. Radnje umjeaa. Umjea nije stranka pa zbog toga ne moe poduzimati radnje kojima se disponira tubenim zahtjevom ni radnji kojima stranka disponira procesnim ovlatenjima o kojima zavisi tijek parnice183. Openito, on ne moe poduzimati radnje koje su nepovoljne za stranku, njih sud po slubenoj dunosti ne smije uvaiti, nije potrebno da ih stranka ospori. On moe poduzimati samo one radnje koje su za tu stranku naelno i objektivno korisne. Tada umjea procesne radnje poduzima u svoje ime, a ne kao zastupnik stranke kojoj se pridruio. Te radnje tretiraju se kao proc. radnje stranke kojoj se pridruio, ali samo ako ih stranka ne ospori (208/4), dok preutno na njih pristaje. Dakle, konana odluka pripada stranci.184 Proputanje umjeaa da poduzme neku proc. radnju ne moe imati negativne pravne posljedice za stranku jer on nema ni proc. dunosti ni tereta. Istupanje. On je ovlaten jednostranom proc. radnjom istupiti iz parnice, to ga ne sprjeava da ponovno intervenira u istoj parnici. On moe biti sasluan kao svjedok, a u glavnoj stvari ne moe biti osuen niti mu se moe to dosuditi, budui da nije stranka. Intervencijski efekt. Presuda donesena u parnici u kojoj je sudjelovao umjea proizvodi prema njemu specifian procesni efekt intervencijski efekt. On e se ispoljiti u novoj parnici u kojoj su stranke: umjea iz ranije parnice (tuenik) i stranka kojoj se umjea bio pridruio (tuitelj). Umjea ne moe u odnosu na stranku kojoj se bio pridruio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izloen sudu, nije pravilno rijeen. Dakle, u toj novoj parnici bivi umjea nee moi poricati ni injeninu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci iz prijanje parnice.185 Meutim, ovaj uinak ne djeluje apsolutno pa postoji izuzetak kad e mu se umjea moi suprostaviti: prigovor umjeaa istaknut u novoj parnici, da je stranka kojoj se bio pridruio pogreno vodila spor (exeptio malae gesti vel conducti processus), moe biti prihvaen samo utoliko ukoliko je on, s obzirom na stanje spora u vrijeme svoga stupanja u prethodnu parnicu, izjavama ili radnjama te stranke bio sprijeen poduzeti radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve radnje, za mogunost ijega poduzimanja on nije znao, sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube nepanje (208a/1). Ove odredbe na odgovarajui se nain primjenjuju i na imenovanog prethodnika te na treu osobu obavijetenu o parnici (208a/2). Da bi se prema umjeau mogao istai int. efekt, potrebno je: - da je umjeau bilo omogueno da u parnici poduzme sve radnje pogodne da pomognu pobjedi stranke; - da je ta stranka lojalno vodila parnicu. Postojanje ovih pretpostavki presumira se sve dok se u povodu prigovora biveg umjeaa ne utvrdi protivno. Ako presumpcija ne bude oborena, u novoj parnici nema mjesta ponovnom
183
Npr. povlaenje i preinaka tube, odustanak od pravnog lijeka
184
Primjer nepovoljnih radnji - priznanje injenica nepovoljnih za stranku, protivljenje izvoenju dokaza koje je stranka sama predloila. Primjer korisnih radnji predlaganje novih dokaza, osporavanje protivnikovih navoda, ulaganje pravnih lijekova.
185
Jer je umjea imao priliku vriti korisne parnine radnje (ne varie judicetur).
97
meritornom raspravljanju o stvarnoj i pravnoj osnovi donesene presude. Ako bude oborena, otvara se mogunost zauzimanja drukijeg stava o pitanjima o kojima je bilo odlueno u prijanjoj parnici. b) UMJEA S POLOAJEM JEDINSTVENOG SUPARNIARA Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa pravni uinak presude odnosi neposredno i na umjeaa, jednako kao i na parninu stranku, on u parnici ima poloaj jedinstvenog suparniara (201, 209/4). Do toga moe doi kad materijalnopravni odnosi ne uvjetuju formiranje nunog suparniarstva pa osoba ne postane stranka u parnici, ve pristupi jednoj stranci kao umjea. 186 Ovlatenja. Budui da se na ove umjeae uinci presude odnose apsolutno i neposredno, priznaju im se sva ovlatenja koja se priznaju i strankama u jedinstvenom suparniarstvu (209/1). Stranka s ovakvim umjeaem predstavlja jednu parninu stranku. Stranka ne moe, ako se s tim ne suglasi umjea, poduzimati materijalne dispozicije niti procesne koje utjeu na sudbinu istaknutih zahtjeva. Stranka ne moe osujetiti povoljne radnje umjeaa, niti ona svojim radnjama moe niti ona svojim radnjama moe pogorati situaciju koju je on poboljao. Oboje imaju pravo koristiti rokove koji teku od trenutka kad je njima izvreno dostavljanje ako su ti rokovi povoljniji. Uinak presude na umjeaa. U ovom sluaju umjea nema mogunosti od sebe otkloniti pravne efekte pravomonosti donesene presude. Izvanredni pravni lijek. Oavj umjea ima pravo podnijeti izv. prav. lijek i u parnici u kojoj nije prije pravomonosti sudjelovao kao umjea (209/2). Umjea moe biti osuen da naknadi trokove prouzroene radnjama koje su u suprotnosti s radnjama stranke kojoj se pridruio i po naelu causae. c) DRAVNI ODVJETNIK KAO UMJEA SUI GENERIS. ZIDZPP/03-om su ukinute odredbe l. 205. ZPP-a prema kojima je dravni odvjetnik, kao umjea sui generis, imao pravo intervenirati u parnici u zatiti javnog interesa.
3.4.4. Obavjetenje tree osobe o parnici (litis denuntiatio)

To je parnina radnja kojom jedna stranka obavjetava treu osobu, radi upoznavanja obavjetenog sa injenicom da se vodi parnica o sporu u kome odluka moe imati posredan pravni uinak i na obavjetenoga, te da se prema njemu stekne mogunost isticanja intervencijskog efekta (211/1). Obavjetenje nema znaaj poziva obavjetenome da se prikljui parnici.187
186
U takvom su poloaju, npr. trei koji imaju pravo traiti ponitenje tueg braka, steajni vjerovnici u parnici u kojoj se raspravlja o postojanju i visini steajnog potraivanja.
187
Primjeri kad je na temelju pravila graanskog prava potrebno treeg obavijesiti da bi se prema njemu postigao izvjesni graansko pravni uinak: kupac tuenog treeg da je to njegova stvar duan je o toj parnici obavijestiti prodavaa (511 ZOO), ostavoprimac tuenom treem da je to njegova stvar, duan je o toj parnici obavijestiti ostavodavca (713/2 ZOO).
98
Nain obavjetavanja. Obavjetavanje se vri posredovanjem suda, a na zahtjev stranke. U podnesku treba navesti razlog obavjetavanja i u kakvom se stanju nalazi parnica (211/2). Procesna pravila obvezuju sud da izvru tu posredniku ulogu, pa on ne moe ispitivati osnovanost traenja da se izvri obavjetavanje.188 Svaka stranka moe traiti obavjetavanje putem suda od samog poetka parnice pa dok se parnica pravomono ne dovri (211/1). Posljedice obavjetavanja: (a) Graanskopravne: - prekid zastarjevanja, - prekid dosjelosti, - ostvarivanje zahtjeva za odgovornost zbog nedostatka stvari. (b) Procesnopravne: - stranka koje je izvrila obavjetavanje moe se u naknadnoj parnici pozivati na intervencijski efekt presude (208a/2). O tome da li odnos izmeu obavjetenoga i obavjetaa omoguuje pozivanje na ovaj efekt prosuivat e sud u toj eventualnoj naknadnoj parnici. Obavjeteni moe pristupiti parnici kao umjea, ako za to postoje ope pretpostavke,. On ne mora intervenirati na strani stranke koja ga je obavjestila, pa se moe pridruiti i njenom protivniku ako za to ima pravnog interesa.
3.4.5. Imenovanje prethodnika (nominatio auctoris)

To je parnina radnja smo tuenika i to ako je on dratelj neke stvari ili korisnik nekog prava, a tvrdi da stvar dri odnosno da pravo vri u ime neke tree osobe, kojom on preko suda poziva toga treeg da umjesto njega stupi u parnicu (210/1).189 Upuujui poziv poziva samo ukazuje na osobu koja je u veem stupnju od njega graanskopravno pasivno legitimirana, on ne moe potpuno poricati svoju graanskopravnu pasivnu legitimaciju. Tuenik moe prethodnika imenovati najkasnije na pripremnom roitu, a ako ono nije odranona glavnoj raspravi prije nego to se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari (210/1). Posljedice imenovanja. Nezavisno od toga da li e se prethodnik odazvati pozivu ili ne, dostavljanjem poziva ostvaruje se za pozivaa mogunost da prema pozvanome istie intervencijski efekt presude koja bude donesena u ovoj parnici (208a/2). Reagiranje prethodnika. On moe zauzeti razliite stavove: 1. ogluiti se na poziv, zadravajui pasivan stav. Tuenik mora dopustiti da se parnica protiv njega nastavi (210/3), on u parnici moe obavljati sve dispozitivne radnje, ali savjesnije nego u svojoj parnici jer on sada za svoje postupke odgovara i prethodniku. Odgovarat e mu ako je parnicu izgubio nepoduzimajui sve to je bilo u njegovoj moi da se suprostavi usvajanju tubenog zahtijeva. 2. Odazvati se pozivu i intervenirati u duu parnicu kao obini umjea.
188 189
Obavjetavanje postie uinak i kad se obavi vansudski, ali je to onda u pravilu teko dokazati.
U takvoj se situaciji nalazi npr. zakupoprimatelj prema zakupodavatelju, najmoprimatelj prema najmodavatelju, uvar prema onome koji mu je predao stvar na uvanje.
99
3. Stupiti u parnicu umjesto prvobitnog tuenog koji istupa iz parnice. Ovdje dolazi do subjektivne preinake tube za koju pristanak tuitelja u pravilu nije potreban, osim ako tuitelj istie zahtjev koji ne zavisi od toga da li tuenik dri stvar ili pravo u ime prethodnika (210/2).190 4. Pokrenuti protiv stranaka iz prvobitne parnice, novu parnicu po pravilima o tubi tzv. glavnog mjeanja (zakonsko suparniarstvo). 5. Pokrenuti samostalnu parnicu protiv jedne od stranaka iz parnice iz koje mu je upuen poziv.
3.5. TROKOVI PARNINOG POSTUPKA 3.5.1. Parnini trokovi

To su svi izdaci uinjeni u toku ili povodom postupka (151/1). Oni se plaaju u obliku sudskih biljega, a ne efektivnog novca. Vrste. Dakle, postoje trokovi povodom parnice191 i trokovi u toku parnice.192 Nagrada za rad odvjetnika uvjek se tretira kao dio parninih trokova (151/2). Tko snosi trokove. Postoje dva pravila. Prema naelu causae snosi ih stranka koja je izgubila parnicu, jer je opravdano da svoje trokove snosi i drugome ih naknauje onaj koji je dao povoda parnici (154/1) ako je tubeni zahtjev neosnovan, tuitelj je dao povoda parnici, a ako je osnovan tuenik je dao povoda parnici. Da primjena ovog principa ne bi u konkretnim situacijama dovela do nepravinih rjeenja, zakon ga korigira naelom culpae. Prema tom naelu, bez obzira na uspjeh u parnici, trokove snosi onaj koji ih je tijekom parnice prouzroio svojom krivnjom ali i sluajem koji mu se dogodio (156/1). Razlog tome je to se u obzir uzimaju samo oni trokovi koji su bili potrebni i svrsishodni radi voenja parnice (155/1), a ovi to nisu. Posebni sluajevi dunosti naknade trokova po naelu culpae: - ako tuenik nije dao povod za tubu i ako je u odgovoru na tubu odnosno na pripremnom roitu, a ako se ne odrava pripremno roite onda na glavnoj raspravi, prije nego to se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tubeni zahtjev, tuitelj e nadoknaditi tueniku parnine trokove (157). - tuitelj koji povue tubu duan je protivnoj stranci nadoknaditi parnine trokove. Ali, ako je tuba povuena odmah nakon to je tuenik udovoljio zahtjevu tuitelja, trokove postupka duan je tuitelju nadoknaditi tuenik (158/1).
190 191
Npr. kad tuitelj istie zahtjev za naknadu tete koju je poinila ivotinja to ju je tuenik uvao u ime treeg.
Npr. trokovi prethodnog postupka, trokovi nagodbe koja nije uspjela, trokovi prouzrokovani zakljuenjem ugovora o prorogaciji, izdaci za osiguranje dokaza
192
Npr. izdaci za takse, za oglase, trokovi dolaska na sud, nagrada za rad odvjetnika, izdaci za osiguranje i izvoenje dokaza
100
stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je protivnoj stranci nadoknaditi trokove nastale u povodu pravnog lijeka (158/2). svaka stranka snosi svoje trokove ako je parnica zavrena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drugaije ugovoreno. Trokovi nagodbe koja je pokuana, ali nije uspjela ulaze u parnine trokove (159).
Odluivanje. Sud nikad ne dosuuje trokove ex officio ve samo na prijedlog stranaka (164/1). Takav zahtjev mora biti odreen ili barem dovoljno odrediv193 (164/2) i obrazloen. Takav prijedlog stranka je duna staviti najkasnije do zavretka raspravljanja na onom roitu koje prethodi odluivanju o trokovima (164/3). Sud odluuje o trokovima bez prethodnog raspravljanja (164/1), ali uz pruanje mogunosti protivniku da se izjasni o tome prijedlogu. O trokovima po naelu causae odluuje u presudi, a po naelu culpae kad ti trokovi nastanu. Glede zahtjeva za naknadu trokova po naelu culpae (156/1) propisano je da je sud duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju toga rjeenja moe traiti prije njegove pravomonosti. U odluci kojom se postupak zavrava za nekog suparniara, sud e odluiti i o zahtjevu za naknadu trokova stranaka izmeu kojih se tom odlukom postupak pred tim sudom zavrava (164/5). Dakle, sud ne moe, ak niti u djelominoj presudi, izrei da se odluka o troku ostavlja za kasniju presudu, jer o tom pitanju mora odmah odluiti. U meupresudi ili djelominoj presudi sud moe izrei da se odluka o trokovima ostavlja za kasniju presudu, osim ako se kod djelomine presude ne radi o prethodnom sluaju (165). Odluka o trokovima uvijek ima znaaj rjeenja makar je najee sastavni dio presude. a) NEKI POSEBNI SLUAJEVI NAKNADE PARNINIH TROKOVA Stranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj stranci naknaditi trokove postupka izazvane proputanjem i odluivanjem o prijedlogu za povrat u prijanje stanje neovisno o ishodu spora (o zahtjevu protivne stranke za naknadu trokova postupka sud je duan odluiti rjeenjem bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari, protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti - 122a). Trokove od suda postavljenog zastupnika za primanje pismena tueniku koji se nalazi u inozemstvu, a koji odbija postaviti svog punomonika za primanje pismena, snosi u cijelosti, i bez obzira na ishod spora, tuenik, a duan ih je predujmiti tuitelj (146/2,5). U protivnom, ako tuenik na zahtjev suda postavi svog punomonika za primanje pismena, trokovi e ovisiti o ishodu parnice (naelo causae). Stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, ali su dune naknaditi trokove koji time budu izazvani protivnoj stranci, osim ako potreba za iznoenjem novih injenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponaanjem protivne stranke (na zahtjev protivne stranke, sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi takvih trokova rjeenjem, protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti - 299/2). Stranka kojoj je dostavlja nesavjesnim obavljanjem svoje dunosti prouzroio dodatne trokove u postupku, moe u tom postupku zatraiti od suda da dostavljaa, odnosno pravnu osobu koja za njega odgovara, osudi da joj te trokove naknadi (o takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari, protiv toga rjeenja doputena je
193
Preciznije se to obavlja predlaganjem popisa izdataka tj. trokovnika.
101
alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti i prije njegove pravomonosti - 149b/2). Stranka kojoj je osoba koja opstruira dostavu prouzroila dodatne trokove u postupku, moe zatraiti od suda da je osudi da joj te trokove naknadi (o takvom zahtjevu sud je duan rjeenjem odluiti bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari, protiv toga rjeenja doputena je posebna alba, ali se ovrha na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti - 149a/2). Sud e na zahtjev stranke odluiti da je svjedok duan nadoknaditi trokove to ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi (248/5). No ovdje nije propisana obveza suda da odmah odlui o takvom zahtjevu rjeenjem protiv kojeg nije doputena suspenzivna alba. Na zahtjev stranke sud moe rjeenjem narediti vjetaku da nadoknadi trokove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjetai (o takvom zahtjevu sud je duan odluiti bez odgode, alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu 255/3). Isto vrijdi i kada vjetak svoj nalaz i miljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio (260/4). Na zahtjev protivne stranke sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee (protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a na temelju njega ovrha se moe traiti i prije njegove pravomonosti - 75/6).
3.5.2. Prethodno snoenje parninih trokova

Svaka stranka sama prethodno snosi trokove koje je prouzroila svojim radnjama (152), ona ih je duna predujmiti.194 Kad stranka predloi izvoenje dokaza duna je unaprijed poloiti iznos potreban za to izvoenje (153/1), a kad to predloe obje stranke ili sud ex offo potreban iznos poloit e obje stranke na jednake dijelove (153/2). Ako stranka ne poloi taj iznos, za nju nee biti nikakvih posebnih sankcija, jedino e je stii indirektna sankcija i to takva to se zahtijevana parnina radnja nee izvriti (153/3). Ako sud izvede dokaz iako predujam za njegovo izvoenje nije poloen 195, rjeenjem e naloiti stranci da u roku od osam dana odreenu svotu plati svjedoku ili vjetaku. alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu (153/4). Iznimno, ako stranke ne predujme trokove za izvoenje dokaza, koje je odreeno po slubenoj dunosti radi utvrivanja injenica od kojih zavisi pravo suda da ne uvai nedoputene dispozicije (3/3), sud je ovlaten te trokove isplatiti iz sredstava suda. (153/5). Dravni odvjetnik. U postupcima u kojima dravni odvjetnik ili koje drugo dravno tijelo nastupa kao stranka, odluka o trokovima postupka donosi se u korist, odnosno protiv Republike Hrvatske (154a). Kad dravni odvjetnik sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu trokova prema odredbama ZPP-a, ali ne i pravo na nagradu (162).
3.5.3. Osloboenje od prethodnog snoenja parninih trokova

194
Tako tuitelj prethodno snosi trokove: podnoenja tube, izvoenja dokaza koje je on predloio, dolaska na sud, podnoenja albe, a tuenik: odgovora na tubu izvoenja dokaza koje je on predloio, dolaska na sud itd.
195
Izvan sluajeva provoenja onih dokaza koje sud odreuje po slub. dunosti radi sprjeavanja nedoputenih dispozicija stranaka
102
Kad bi svaka stranka bila duna predujmljivati trokove, oni kojima imovinske prilike to nedoputaju bili bi faktiki primorani odustati od ostvarivanja pravne zatite. Zato socijalni obziri trae da se predvide uvjeti pod kojima e takve osobe moi sudjelovati u postupku bez obveze da prethodno snose trokove postupka. Ova institucija ranije se nazivala siromako pravo.196 Sud e osloboditi plaanja trokova postupka stranku koja prema svome opem imovnom stanju ne moe podmiriti te trokove bez tete za nuno uzdravanje svoje i svoje obitelji (172/1). Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvaa osloboenje od plaanja pristojba i osloboenje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja i sudskih oglasa (172/2). Sud moe stranku osloboditi od plaanja sudskih pristojbi uz uvjete propisane Zakonom o sudskim pristojbama. (172/3). Posljedice osloboenja. Ako osloboeni pobjedi u parnici sud e po slubenoj dunosti odrediti da protivnik plati u korist sredstava suda iznose ijeg je plaanja stranka bila osloboena. Ako osloboeni izgubi parnicu, trokovi definitivno padaju na teret sredstava suda. Postupak osloboenja provodi se samo na prijedlog stranke (173/1), koja je duna podnijeti svjedobu o imovnom stanju (173/2). Sud je duan briljivo ocjeniti sve okolnosti, a naroito uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdrava te prihode obitelji (172/4). Pravo na besplatnog punomonika. Sud e stranci priznati pravo na besplatnog punomonika ako stranka koja je potpuno osloboena od prethodnog snoenja trokova to zatrai te ako je to nuno radi zatite njenih prava (177/1).197 Ako stranka dobije parnicu trokove punomonika e platiti druga strana, a ako izgubi onda ti trokovi idu na teret budeta suda.
3.5.3. Osiguranje parninih trokova (aktorska kaucija)

U sporovima s elementom inozemnosti, gdje je strana fizika ili pravna osoba tuitelj a domaa tuenik, tuenik moe traiti od suda da naredi tuitelju plaanje odreenog novanog iznosa koji e posluiti tueniku da naplati svoje parnine trokove u sluaju da tubeni zahtjev stranca bude odbijen (82/1 ZRSZ). Razlog ovog instituta je u injenici da u pravilu postoje tekoe prigodom ovrhe domae sudske ovrhe. Donoenje odluke vri se samo na prijedlog tuenika (82/1 ZRSZ). Tuenik svoj prijedlog moe staviti najkasnije na pripremnom roitu, a ako ono nije odrano na prvom roitu za glavnu raspravu prije nego to se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari (82/2 ZRSZ). Sud e u rjeenju kojim usvaja zahtjev odrediti iznos osiguranja i rok u kojem se ono mora dati (84/1 ZRSZ). Ako tuitelj u roku ne dokae da je dao osiguranje, smatrat e se da je tuba povuena (84/2 ZRSZ). Tuenik se nije duan upustiti u parnicu dok tuitelj ne poloi iznos osiguranja (84/3 ZRSZ). Aktorska kaucija se ne plaa u sljedeim sluajevima: 1. ako postoji reciprocitet - ako strana drava ne trai od naeg tuitelja kauciju
196
Pravo stranaka da budu osloboene od prethodnog snoenja trokova zakon naziva "osloboenje od plaanja trokova postupka" ime navodi na pogrean zakljuak da stranka nije uope duna plaati sve trokove. Ustvari osloboenje se odnosi samo na obvezu prethodnog snoenja, predujmljivanja trokova prouzroenih svojim procesnim radnjama. Ono se ne odnosi na dunost stranke da naknadi protivniku trokove koje mu je prouzroila.
197
To e biti nuno npr. Ako je spor sloen, ako stranka ne stanuje u sjeditu suda, a trokovi putovanja su preteki za nju itd.
103
2. 3. 4. 5. ZRSZ
ako tuitelj ima pravo azila u RH u sporovima iz radnih odnosa koji su ostvareni u RH u sporovima iz branih, paternitetskih, maternitetskih odnosa i o uzdravanju u sporovima iz mjeninih i ekovnih odnosa (jer se takve odluke lako provode) 89/1
3.6. DOKAZIVANJE a) Openito o dokazivanju 3.6.1. Uvod

Dokazivanje je aktivnost parninih subjekata u postupku radi utvrivanja istinitosti injenica koje navode i koje sud eli utvrditi. Naime stranke dolaze pred sud i iznose svoje tvrdnje o injenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve. A priori sud strankama ne vjeruje zbog toga to one imaju suprotne interese. Zbog toga su stranke dune uvjeriti sud u istinitost svojih tvrdnji, a to e postii dokazivanjem. Do kojeg stupnja treba uvjeriti sud pa da on doe do zakljuka kako odreene injenice zaista postoje. Budui da postoje dvije grupe injenica u tom smislu postoje i dva stupnja vjerojatnosti. a.) ako se radi o materijalnopravnim injenicama zakonodavac trai od suda da u svom suenju doe do stupnja izvjesnosti tj. do stupnja izvjesne sigurnosti koja iskljuuje sumnju u njihovu istinitost. b.) Ako se radi o procesnopravnim injenicama zakonodavac ne trai od suda da ide do kraja, ve da u svom suenju doe do stupnja vjerojatnosti tj. do nieg stupnja od stupnja izvjesnosti.198
3.6.2. Predmet dokazivanja

U parninom postupku se ne dokazuju injenice, ve istinitost tvrdnji stranaka o injenicama. Sud ne utvruje istinitost svih tvrdnji koje su iznesene, ve samo tvrdnji o pravno relevantnim injenicama, i to o takvim koje su sporne. Pravno relevantne injenice su one koje su odlune za primjenu prava u konkretnom sluaju. Imajui u vidu pravnu normu koju treba primjeniti na konkretan pravni odnos, sud utvruje samo tvrdnje o onim injenicama koje ta pravna norma trai. Sporne injenice su one o kojima postoje kontradiktorne tvrdnje. U branim i paternitetskim sporovima sud ima mogunost da se bavi utvrivanjem tvrdnji i o nespornim injenicama. a) UTVRIVANJE TVRDNJI O INJENICAMA PO PRAVILIMA O PRESUMPCIJAMA
198
Npr. kod problema nadlenosti, vrijednosti predmeta spora, povrata u prijanje stanje
104
Presumpcije su okolnosti ija se istinitost presumira (221/3). Naime u ivotu postoje neki tipini sluajevi koji se esto ponavljaju i uvijek dovode do istog rezulatata, pa je takvim injenicama zakonodavac dao neki znaaj.199 Vrste: a.) presumptiones iuris su presumpcije ije postojanje zakon pretpostavlja, dijele se dalje na 1) presumptiones iuris tantum oborive presumpcije,200 2) presumptiones iuris et de iure neoborive presumpcije, ne postoji mogunost protudokaza.201 b.) presumptiones facti vel hominis su presumpcije ija se istinitost pretpostavlja na temelju ivotnog iskustva202 Nain utvrivanja injenica iz 1). Nain utvrivanja injenica iz oborivih presumpcija najbolje je pokazati na primjeru: spomenutu presumpciju oinstva razdvojit emo na dva dijela "pater est" je neposredno relevantna presumirana injenica i nju ne treba dokazivati (221/3), treba dokazivati samo posredno relevantnu injenicu - quem nuptiae demonstrant, tj. postojanje braka. Ako je ta posredno relevantna injenica istinita, onda iz nje nuno proizlazi istinitost neposredno relevantne injenice tj. da je mu majke otac djeteta. b) OSTALE INJENICE KOJE SE UTVRUJU U PARNINOM POSTUPKU. Notorne injenice. To su one injenice koje su poznate irem krugu ljudi (bilo prosjenom ovjeku u zemlji, bilo prosjenom ovjeku sredine u kojoj se suenje obavlja). Njih ne treba dokazivati (221/4) ali postoji mogunost dokazivanja da neka injenica nije notorna.203 Pravila iskustva. To su iskustvom formirani sudovi injenine naravi koji vae i za budue sluajeve. Njih ne treba dokazivati, ali postoji mogunost dokazivanja da neko pravilo iskustva nije tono. Pravna pravila. Polazi se od pretpostavke da sud poznaje pravo (iuria novit curia), pa stranke nisu dune poznavati pravo niti ga trebaju dokazivati. Ovo se odnosi i na domae i na strano pravo.
3.6.3. Priznanje injenica

Stranke se razliito ponaaju u odnosu na navode protivne stranke - nekad ih osporavaju nekad su pasivne a nekad ih priznaju. Definicija. Priznanje je jednostrana parnina radnja kojom stranka potvruje istinitost navoda protivne stranke na kojima ona temelji svoj tubeni zahtjev. Priznanje mora biti nepovoljno za stranku koja daje priznanje. Ono se moe dati izriito ili konkludentno.204
199 200 201 202 203 204
Npr. ako se dijete rodilo u braku presumira se da je to dijete mua majke - pater est quem nuptiae demonstrant Npr. gore navedena Npr. Odgovornost roditelja za tetu koju poine njihova djeca mlaa od 7 godina Npr. pretpostavlja se da je potpis ispod nekog teksta potpis autora tog teksta Npr. Krupan politiki dogaaj ili elementarna katastrofa. Pravna priroda priznanja. Postoje razliita miljenja:
-to je izjava o znanju (stranka izraava svoje uvjerenje da je ono to protivnik govori tono) -to je izjava volje (stranka time na posredan nain raspolae sa svojim zahtjevom u parnici)
105
Anticipirano priznanje je priznanje koje je dano prije nego to se na postojanje injenice koja je predmet priznanja, pozvala stranka za koju je ta injenica povoljna. Mjesto davanja priznanja. Da bi bilo relevantno priznanje mora biti dano pred sudom. Priznanje dano izvan suda nema procesnopravni znaaj, ali ipak ima svoju vrijednost u smislu to utjee na stav suda prema spornom odnosu. Posljedice (ne)priznanja: - ako je stranka priznala odreenu injenicu onda je ta injenica nesporna i ne treba je dokazivati. Meutim, sud moe narediti da se dokazuju i takve injenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolae zahtjevom kojim ne moe raspolagati (221/1). - ako je stranka osporila ta je injenica sporna i treba je dokazivati - ako je stranka ostala pasivna prema odreenoj injenici, tj. nije je ni priznala ni osporila zakonodavac se o tome nije izjasnio. Tu vae pravila po afirmativnoj, negativnoj ili neutralnoj litiskontestaciji. Zakljuujemo da injenice o kojima se stranka nije izjasnila treba dokazivati. (vidjeti l. 221/1). Moe li stranka naknadno povui priznanje? Moe, ali postavlja se pitanje kako e sud na to reagirati. Sud sam odluuje da li e smatrati da takva injenica postoji ili ne postoji. Pri tome e sud uzeti u obzir okolnosti sluaja (221/2), te e morati biti obziran, jer je mogue da su stranke dale izjavu o priznanju neshvativi znaaj te izjave ili da je priznanje dano u zabludi. Kod branih i paternitetskih sporova sud moe odluiti da se dokazuju i injenice koje su stranke priznale u postupku, dakle moe kontrolirati istinitost priznanja (270/2 ObZ).
3.6.4. Teret dokaza

Teret dokaza sastoji se od dvije obveze: (1) onus proferendi teret iznoenja injenica i (2) onus probandi teret dokazivanja. U naem pravu raspravni je sustav dominantan. Na strankama lei i dunost iznoenja injenica i predlaganja dokaza. No to nije dunost koja povlai sankcije ve teret koji stranka podnosi radi svog dobra. Novelirani ZPP prihvaa raspravno naelo205 kao dominantno na jednak nain i u odnosu na dokaze i u odnosu na injenice, pa slijedom toga on vie ne sadri odredbu o ovlatenju suda izvesti dokaze koje stranke nisu predloile. Dakle, stranke su dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice (7/1). Izjednaeno je i inkvizitorno ovlatenje suda u donosu na injenice i dokaze, i to na nain da je sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (7/2). No ni u takvim sluajevima sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne (7/3).
ZPP ne kae nita izriito, ali proizlazi zakljuak da je priznanje manifestacija volje. Naime kad bi ono bilo izjava o znanju, sud bi bio ovlaten kontrolirati istinitost izjave o priznanju. Kao to je poznato, zakon to ne doputa jer ako je injenica priznata, ona je time i nesporna te je ne treba utvrivati.
205
Vie o ovome u poglavljima 1.2.6., 1.2.7.
106
Iznimno, u statusnim stvarima i u stvarima uzdravanja maloljetnog djeteta sud ima inkvizitorna ovlatenja budui da je ovlaten utvrivati i injenice koje stranke nisu iznijele, a moe odluiti da se dokazuju i injenice koje su stranke priznale u postupku. (270/2 ObZ). Istrano naelo u pogledu prikupljanja dokaza iznimno vrijedi u parnicama iz radnih odnosa, jer je u tim parnicama sud ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile, ako su ti dokazi znaajni za odluivanje (435/2). Kad se primjenjuju pravila o teretu dokazivanja? Sud mora donijeti odluku i kada, na temelju injenica koje su iznijele stranke i dokaza koje su one predloile, ne bude u stanju formirati izvjesno uvjerenje o istinitosti iznesenih tvrdnji. Tada stupaju u igru stara pravila o teretu dokazivanja (221a): 1. actori incubit probatio - teret dokazivanja pada na tuitelja 2. actore non probante, reus absolutur - ako tuitelj ne dokae svoje tvrdnje tuenik e biti osloboen 3. reus excipiendo fit actor - stavljajui prigovor, tuenik postaje tuitelj, dakle on mora dokazati ono to iznosi kao protutvrdnju 4. probatio incubit ei qui affirmat, non ei qui negat - teret dokaza pada na onoga tko tvrdi a ne na onoga tko porie. Ovo ne vrijedi apsolutno, jer ako stranka iznosi negativne tvrdnje, onda je duna takve tvrdnje i dokazati. Idem est non esse aut non probari - ne postojati i ne biti dokazano potpuno je isto. Sud prilikom izricanja presude uzima u obzir samo one tvrdnje koje su dokazane.
3.6.4. Tehnika izvoenja dokaza

Koji se dokazi izvode? Budui da stranke predlau velik broj dokaza, sud ih nije duan sve izvesti, ve sam odluuje koje e od njih izvesti (220/2). Sud o tome donosi odluku u obliku rjeenja (300/1). Kad odbije izvoenje nekog dokaza u rjeenju mora objasniti razloge odbijanja (300/2). ak i kad je odluio izvesti dokaz sud nije vezan za svoje rjeenje pa moe od njega naknadno odustati i dokaz ne izvesti (300/4). Vrijeme izvoenja dokaza. Ne postoji zakonski propis o tome kada dokaz treba izvesti. Zato izvoenje dokaza nije neki poseban stadij ve sud vri dokazivanje tijekom itavog postupka. Redosljed izvoenja dokaza. Kojim e se redom izvoditi dokazi zavisi od suda. Sasluanje stranaka kao dokaz izvodi se tek onda kad nema drugih dokaza ili mu ve izvedeni dokazi ne pruaju dovoljno elemenata za donoenje odluke (264/2). Ostale dokaze sud kombinira po svom nahoenju. Nain izvoenja dokaza. U pravilu sud vri neposredno izvoenje dokaza (4) to znai da on dolazi u direktan dodir sa dokaznim sredstvima.206 Izuzetno postoji i posredno dokazivanje i to kod zamolnice (224).
3.6.5. Osiguranje dokaza

Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo kasnije izvoenje biti oteano, moe se u tijek u, a i prije pokretanja parnice predloiti da se taj dokaz
206
Npr. putem uviaja, svjedoka, vjetaka, stranaka itd.
107
izvede (272/1). U postupku za osiguranje dokaza ne moe se izvesti dokaz sasluanjem stranaka (271/2). Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen u tijeku parninog postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u tijeku (273/1). Kad se trai osiguranje dokaza prije pokretanja postupka te u hitnim sluajevima ako je postupak ve u tijeku, nadlean je nii sud prvog stupnja na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na ijem podruju boravi osoba koju treba sasluati (273/2). Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza dostavit e se protivniku, ako je poznat. Ako postoji opasnost od odgode, sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjenja protivnika (275/1). U rjeenju kojim se prihvaa prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje dokaza, navest e injenice o kojima e se izvoditi dokazi te dokaze koji e se izvesti, a ako je potrebno, imenovat e i vjetake. Protiv rjeenja suda kojim se prihvaa prijedlog za osiguranje dokaza nije doputena alba (275/6). Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi sudjelovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika. O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas (275/4). Trokove osiguranja prethodno snosi predlagatelj, a definitivno stranka koja je dala povoda parnici - princip causae (168). Osigurani dokaz se ne mora koristiti, to ovisi o tome da li je on relevantan ili ne.
b) Pojedina dokazna sredstva 3.6.6. Uviaj

To je parnina radnja suda kojom se utvruje postojanje ili nepostojanje neke relevantne injenice neposrednim opaanjem suda (227). To je najpouzdanije dokazno sredstvo. Ako se radi o sporu na stvari, uviaj podrazumijeva kontakt suda sa samim predmetom spora, a ako se radi o sporu na nekretnini ili o imovinskoj teti, uviaj podrazumijeva dolazak suca na lice mjesta. Uviaj se izvodi najee pomou vidnih osjetila, ali s obzirom na razvoj tehnike, danas se moe vriti pomou magnetofonske vrpce ili kamere. Tko vri uviaj? U pravilu ga vri parnini sud (neposredno izvoenje dokaza), a moe ga izvoditi i zamoljeni sud (posredno izvoenje dokaza) jer odreeni predmet zapaa zamoljeni sudac, a dokaznu vrijednost ocjenjuje drugi sudac. Objekt uviaja. Uviaj se vri samo na stvarima i predmetima, nije ga mogue vriti na ljudskom tijelu ako na to ne pristane ta osoba.
108
3.6.7. Isprave
a) OPENITO O ISPRAVAMA Isprava je svaki predmet na kojemu je pismom zabiljeena ovjekova misao, injenica ili dogaaj. Vrste. Javna isprava je ona koju je u propisanom obliku izdalo dravno tijelo u granicama svoje nadlenosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizika osoba u obavljanju javnog ovlatenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu javna isprava (230/1). Dakle, tri su elementa, forma, nadleni organ, te da spada u krug nadlenosti organa.207 Privatne isprave su sve one koje nisu javne. Mogu ih izdati fizike ili pravne osobe. Dokazna snaga isprave. Kod javnih isprava postoji presumpcija istinitosti (230/3) presumptio iuris tantum, a kod privatnih postoji presumptio facti vel hominis jer se polazi od toga da nitko ne stavlja svoj potpis ispod teksta ako se ne slae s njegovim sadrajem. b) EDICIJE To su isprave pribavljene radi dokazivanja pred sudom. Nije dovoljno da se stranka pozove na podatke iz neke isprave, ve je potrebno ispravu pribaviti (edicirati) i predoiti je sudu. Kako doi do isprave na koju se pred sudom pozvala neka stranka? Ako se isprava nalazi kod stranke koja se na nju poziva, onda nema problema. Ako se isprava ne nalazi kod nje, situacija je dosta sloena. Ovdje treba upozoriti na ustavno naelo nepovredivosti privatnosti i tajnosti dopisivanja (35,36 URH), jer je mogue da se isprava nalazi kod neke osobe koja nema veze s parnicom. Protivnik stranke koja se na ispravu pozvala duan je na poziv suda (233/1) podnijeti takvu ispravu. Ova se obveza ne moe prisilno ostvariti u parnici u kojoj bi te isprave trebalo pregledati radi dokazivanja. Sud e, s obzirom na sve okolnosti, po svom uvjerenju cijeniti od kakva je znaenja to stranka koja dri ispravu nee postupiti po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili protivno uvjerenju suda porie da se isprava kod nje nalazi (233/5). Kod toga treba voditi rauna da stranka ima pravo uskratiti podnoenje isprava iz istih razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedina pitanja (233/3 u svezi sa 237, 238). Izuzetno od opeg pravila da stranka da pod odreenim uvjetima ima pravo uskratiti podnoenje isprave, stranka kod koje se isprva nalazi je bezuvjetno duna podnijeti ispravu samo u tri sluaja (233/2): 1. ako se stranka sama pozvala na tu ispravu, ali je kasnije odustala 2. ako se radi o ispravi koju je po zakonu duna predati ili pokazati208 3. ako se isprava s obzirom na njen sadraj smatra zajednikom za obje stranke209 Ako u sluajevima pod 2. i 3. osobe odbiju ediciju isprava, potrebno je ustati tubom te istaknuti tubeni zahtjev za ediciju isprava. Ako i nakon pravomone odluke stranka odbije edicirati ispravu, mogue je prisiliti na to u ovrnom postupku.
207
Npr. podatak o mom roenju u mom indeksu nije javna isprava jer to nije nadlenost fakulteta, ali podatak o poloenom ispitu u indeksu jest javna isprava
208 209
Npr. ispravu koja je u suvlasnitvu stranke. Npr. oporuka za nasljednike
109
Treemu koji nije stranka sud moe narediti da pokae ili da podnese ispravu samo u dva sluaja (234/1): kada je ispravu po zakonu duan pokazati ili podnijeti210 2. kada je isprava koja po svojem sadraju zajednika za treega i stranku koja se na ispravu poziva. U pogledu prava tree osobe da uskrati podnoenje drugih isprava takoer se na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o svedocima (234/1 u svezi sa 237, 238). Na temelju rjeenja kojim je treoj osobi naloeno da preda odreenu ispravu ovrha e se provesti po slubenoj dunosti po pravilima ovrnog postupka i prije pravomonosti toga rjeenja (234/5).
3.6.8. Svjedoci
To su fizike osobe koje su u stanju svojim ulima zapaziti neku relevantnu injenicu i to opaanje reproducirati pred sudom. Dakle, dva su bitna svojstva svjedoka: a) biti u stanju zapaziti, b) biti u stanju reproducirati. Svjedok ne mora biti punoljetna osoba, dovoljno je da ima ova dva svojstva. Graanska dunost svjedoenja. Znai da nijedan graanin ne moe biti osloboen dunosti da odgovara na pitanja pred sudom (235/1) ako je neka osoba pozvana, duna je odazvati se makar smatra da nita ne zna o sluaju. Iznimke. Ova dunost svjedoenja ne vai: 1. kad se radi o osobama koje su dune uvati profesionalnu tajnu, npr. lijenici, odvjetnici, vjerski ispovjednici (237) 2. kad se radi o osobama koje su dune uvati vojnu ili slubenu tajnu. One su osloboene dunosti svjedoenja sve dok ih nadleni organ ne oslobodi dunosti uvanja tajne (236) 3. i druge osobe izvan ovih kategorija mogu uskratiti odgovore na pojedina pitanja kad bi takav odgovor doveo svjedoka ili njegovog bliskog srodnika do teke sramote, kaznenog progona ili znatne imovinske tete (238/1) bliski srodnici: prva linija, pobona do treeg stupnja, tazbina do drugog stupnja, brani drug. Iznimka od iznimke. Postoje svjedoci koji ne mogu uskratiti odgovor pod izgovorom da bi zbog svjedoenja za njih mogla nastati imovinska teta: zamoljeni svjedoci (testis rogatus) - to su svjedoci koji su bili zamoljeni da prisustvuju, u svojstvu svjedoka, sklapanju nekog pravnog posla;211 te poslovni svjedoci to su oni koji su u pogledu spornog odnosa poduzeli radnje kao pravni prethodnici ili zastupnici stranke (239). Sankcije za neodazivanje. Budui da su svjedoci nezamjenjivi, protiv onih svjedoka koji se ne odazovu pozivu, a svoj izostanak ne opravdaju, sud moe narediti da ga se prisilno dovede,212 a moe ga se kazniti i novano od 500,00 do 10.000,00 kuna (248/1). Ako svjedok doe na roite, ali uskrati svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a za to nema opravdanih razloga, moe ga se kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna,213 a ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe ga
210 211 212 213
Npr. l. 411/1 ZOO Smatra se da, ako su pristali da budu testis rogatus, da su pristali i da budu ispitani pred sudom U tom sluaju sam snosi trokove prisilnog dovoenja
U sluajevima izricanja novanih kazni na odgovarajui nain se primjenjuju se odredbe lanka 10. ZPP-a (248/4).
110
se zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana (248/2). Strankama je omogueno da od njega trae naknadu trokova zbog neopravdanog uskraivanja svjedoenja (248/5). Za lani iskaz svjedok odgovara (303 KZ-a), ali ne i za neistinit.214 Zakletva. Sud moe odluiti da svjedok prisegne na iskaz koji je dao (246/1). Kod nas postoji asertona zakletva koja se daje nakon iskaza (246/1), za razliku od promisorne koja se daje prije iskaza (246/3). Trokovi. Svjedok ima pravo na naknadu trokova koje je imao - putni trokovi, izgubljena zarada, trokovi noenja, prehrana (249/1). Te trokove je duan traiti odmah, im je dao iskaz, a sud ga je duan upozoriti na to njegovo pravo (249/2).
3.6.9. Vjetaci
To su fizike osobe koje raspolau strunim znanjem potrebnim za razjanjenje nekih injenica u postupku koji je u tijeku (250). Vjetaci su obino fizike osobe, no u novije vrijeme se vjetaenje sve ee vri putem razliitih institucija (252/3).215 Zato su potrebni? Sudac ima ope znanje, ali nema struno znanje iz nekih posebnih oblasti koje je ponekad potrebno da bi se razjasnile neke injenice u postupku.216 ak kad bi i sudac raspolagao potrebnim strunim znanjem, nije dobro da to znanje upotrebljava u postupku te se pozivaju vjetaci. Ovo iz razloga to tada ta znanja ne podlijeu kontroli od strane stranaka: kad vjetak daje svoj iskaz, onda su njegove spoznaje podvrgnute kontroli stranaka jer mu one mogu postavljati pitanja, kritizirati ga i zahtijevati novog vjetaka. Graanska dunost vjetaenja. Osoba koja je u svojstvu vjetaka pozvana na roite, duna je odazvati se tom pozivu te dati svoj nalaz i miljenje (253/1). Vjetak daje nalaz na struan nain i obrazlae ga lege artis. Vjetak daje nalaz usmeno, ali sud moe traiti od njega da taj nalaz i napie (260/1). Vjetaenje se u pravilu vri na usmenoj raspravi, tj. na roitu. Sankcije. Uredno pozvani vjetak koji ne doe na roite, a svoj izostanak ne opravda i vjetak koji bez opravdanog razloga odbije vjetaiti, moe se kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna (255/2). Meutim, ne moe ga se prisilno dovesti niti zatvoriti. Na zahtjev stranke sud moe rjeenjem narediti vjetaku da nadoknadi trokove koje je uzrokovao svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjetai. O takvom zahtjevu sud je duan odluiti bez odgode. alba protiv toga rjeenja ne odgaa ovrhu (255/3). Ova odredba primijenit e se na odgovarajui nain i kada vjetak svoj nalaz i miljenje ne podnese u roku koji mu je sud odredio (260/4). Izuzee. Vjetak se moe izuzeti od dunosti vjetaenja u onim sluajevima u kojima se i svjedok moe osloboditi svjedoenja (253/2). Postoji mogunost da stranka, ako smatra da vjetak nee biti objektivan, trai njegovo izuzee, iz istih razloga iz kojih se moe traiti izuzee suca (254/1). Odreivanje vjetaka. Vjetaka odreuje sud svojim rjeenjem (251/1). Sud prethodno trai miljenje stranaka o tome kojeg vjetaka treba pozvati, ali nije vezan njihovim miljenjem
214 215 216
La je svjesna neistina, a neistinit iskaz je nesvjesna neistina. Npr. Medicinski fakultet u Zagrebu vri genetske analize. Npr. uzrok pada dizalice
111
(251/2). Sud raspolae s registrom vjetaka u kojem su unaprijed odreeni sudski vjetaci (252/3), ali ni njime nije vezan jer moe za vjetaka odrediti i neke druge osobe koje se ne nalaze na tom popisu. Vie vjetaka. esto se za vjetaenja odreuje vie vjetaka (252/1). Ako se podaci vjetaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili vie vjetaka nejasan, nepotpun ili u proturjenosti sam sa sobom ili s izvienim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim sasluanjem vjetaka, obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim vjetacima (261/2). Vezanost suca za nalaz. Ako bi sudac bio vezan za vjetakov nalaz i miljenje, to bi znailo da vjetak postaje sudac. Zato sudac slobodno ocjenjuje nalaz i miljenje vjetaka. Ako sud taj nalaz ne usvoji, mora dati ozbiljne razloge za to (261/3). Trokovi i nagrada. Vjetaci imaju pravo na naknadu trokova kao i svjedoci, no osim toga, oni imaju i pravo na nagradu (256). Tumai spadaju u kategoriju vjetaka (263). Tuma je vjetak koji uspostavlja kontakt izmeu suda i sudionika u postupku koji ne zna jezik ili se ne moe sporazumijevati, (npr. gluhonijemi).
3.6.10. Stranke kao dokazno sredstvo

Razgranienje. Kad tuitelj iznosi tubu, a tuenik odgovara na tu tubu, tada stranke nisu dokazno sredstvo, ve samo osobe koje raspolau svojim dispozicijama. Meutim, kad se od stranaka trai da prue sudu odreene informacije o spornom dogaaju, tada stranke jesu dokazno sredstvo. Na zakon ne vjeruje strankama, pretpostavlja da one ne govore istinu, te ih proglaava supsidijarnim dokaznim sredstvom. Stranke se koriste kao dokazno sredstvo samo onda kad nema drugih dokaznih sredstava ili kad pomou izvedenih dokaza sud nije uspio utvrditi pravno relevantne injenice (264/2). Treba li uvijek sasluati obje stranke? Ako se ovo dokazno sredstvo izvodi, u pravilu da. No, ako sud doe do uvjerenja da jedna od stranaka ne zna nita o pravno relevantnim okolnostima, onda je sud nema razloga sasluavati (265/1).217 Parnina sposobnost nije nuna. Kad se stranke sasluava kao dokazno sredstvo, od njih se eli dobiti samo nuna informacija o spornom dogaaju. Ako se moe dobiti takvu informaciju od svjedoka koji nema parninu sposobnost, nema razloga da se pravi razlika u odnosu na tu stranku. Dakle, moe se ispitati i ona osoba koja nema parninu sposobnost pod uvjetom da posjeduje one kvalitete koje mora imati svjedok - zapaanje, reproduciranje. U protivnom, sasluat e se njezin zakonski zastupnik (267/1). Poziv na roite na kojem e se izvoditi dokaz sasluanjem stranaka dostavit e se osobno strankama odnosno osobi koja e se za stranku sasluati (268/1). Ako stranka ima punomonika, poziv na roite na kojemu e se izvesti dokaz sasluanjem stranaka stranci ili osobi koja se treba sasluati za stranku uputit e se preko punomonika. (268/2). U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da stranka koja doe na roite moe biti sasluana u odsutnosti druge stranke (268/3).
217
Zato esto neka osoba postaje stranka, mada nije bila uesnik spornog odnosa, ve je to mjesto naslijedila od prethodnika.
112
Nee se sasluati stranka koja uskrati davanje iskaza ili se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu suda (265/2). Sankcije. Ako stranka odbije biti sasluana u svojstvu izvora informacija, prema njoj se ne mogu primijeniti prinudne mjere (269/1). Ipak, posljedice postoje. Ako stranka odbije biti sasluana bez valjanog razloga, sud e slobodno ocijeniti takvo njeno ponaanje (269/2). Dunost govorenja istine. Ako stranka pristane biti sasluana, onda je duna govoriti istinu isto kao i svjedok. Meutim, postoji razlika u kaznenom djelu davanja lanog iskaza (303 KZ-a) svjedoka i stranke. Davanje lanog iskaza od strane svjedoka (303/1 KZ) je kazneno djelo ugroavanja, to znai da e svjedok biti kazneno gonjen bez obzira je li sud zasnovao svoju odluku na tom lanom svjedoenju ili ne. Davanje lanog iskaza od strane stranke (303/2 KZ) je kazneno djelo s posljedicom to znai da e stranka biti kazneno gonjena samo onda ako je sud zasnovao svoju odluku na njenom lanom iskazu. Zakletva. Nema mogunosti polaganja zakletve (270).
4. TIJEK PARNINOG POSTUPKA
4.1. POSTUPAK PRED PRVOSTUPANJSKIM SUDOM a) Pripremanje glavne rasprave

U ovome stadiju zadatak je: utvrditi postojanje procesnih pretpostavki, odluiti o incidentalnim procesnim pitanjima, pokuati navesti stranke da okonaju parnicu svojim dispozicijama. 1. 2. 3. 4. Stadij pripremanja glavne rasprave sastoji se od etiri odvojena podstadija: prethodno ispitivanje tube dostava tube tueniku na odgovor pripremno roite zakazivanje glavne rasprave
4.1.1. Prethodno ispitivanje tube

Ovo je obvezatan podstadij pripremanja gl. rasprave. 1. 2. 3. 4. Sud e ispitati: je li tuba razumljiva i potpuna postoji li jurisdikcija domaih sudova je li sud nadlean postoje li razlozi za izuzee
113
5. 6.
imaju li stranke stranaku i parninu sposobnost i jesu li pravilno zastupane je li tuba pravovremeno podnesena
Odluka suda. Ako ustanovi nedostatke navedene pod 2. i 6.218 ili ako osoba ima imunitet, tubu e odbaciti (282/1), a ako ustanovi nedostatke pod 1. i 5., odbacit e je tek ako mjere koje je sud poduzeo radi njihova otklanjanja ostanu bez uspjeha (281), a ako ustanovi nedostatak pod 3., proglasit e se nenadlenim i ustupiti predmet drugom sudu (282/2). Ne moe odluivati o postojanju: 7. litispendencije, 8. pravomono presuene stvari, 9. sudske nagodbe, 10. odricanja od tubenog zahtijeva 11. nedostatku pravnog interesa.219 Sudac ispituje tubu na osnovi podataka sadranih u tubi i injenica koje su sudu poznate (15/2). to se tie meritornog okonanja postupka, moe se donijeti presuda na temelju priznanja i primiti na zapisnik nagodba stranaka (279).
4.1.2. Dostava tube tueniku na odgovor

Dosad je ovaj podstadij bio obvezatan jedino u trgovakim sporovima. No prema noveliranom ZPP-u, dostava tube na odgovor propisana je kao pravilo i obveza. Sud moe iznimno, ako to zahtijevaju posebne okolnosti pojedinog sluaja, a osobito ako je to potrebno radi odluivanja o prijedlogu za odreivanje privremenih mjera, odmah zakazati roite i narediti da se primjerak tube dostavi tueniku (284/2). Sud je duan u pozivu upozoriti tuenika na pravne posljedice nedavanja odgovora na tubu - mogunost donoenja presude zbog ogluhe (284/1). U odgovoru na tubu tuenik se moe oitovati o tubenom zahtjevu i o injeninim navodima tuitelja, te predloiti dokaze kojima potkrepljuje te navode. Uz odgovor na tubu tuenik je duan priloiti isprave na koje se poziva ako je to mogue (285/1). Odgovor na tubu podnosi se u roku koji odredi sud, ali taj rok ne moe biti krai od petnaest niti dui od trideset dana (285/2). Nakon to primi odgovor na tubu, sud moe donositi sva rjeenja koja moe donositi u tijeku prethodnog ispitivanja tube (285/5). Meutim, jo uvijek ne moe odluivati o 7. do 11. to se tie meritornog okonanja postupka moe se donijeti presuda na temelju priznanja i primiti na zapisnik sudska nagodba (274).
4.1.3. Pripremno roite

218
U teoriji se misli da bi tubu trebalo odbiti, jer je rok za podnoenje tube materijalnopravni. Takav je sluaj npr. kod roka za podnoenje tube u parnicama zbog smetanja posjeda (Triva-Belajec-Dika: Graansko parnino procesno pravo, Zagreb 1986., str. 446, 663)
219
Jer je o tome teko odluivati bez prethodnog izjanjavanja stranaka.
114
Ovo je fakultativan podstadij. Pripremno roite se ograniava samo na parnice u kojima sudi vijee (277/5). Kako, po novom ureenju, u prvom stupnju u pravilu sudi sudac pojedinac, a samo iznimno vijee, moemo zakljuiti da gl. rasprava postaje pravilom, a pripremno roite bit e izuzetak. Nakon to tuenik podnese odgovor na tubu, u sporovima koje sudi vijee predsjednik vijea e ocijeniti je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potrebno zakazati pripremno roite ili se odmah moe zakazati roite za glavnu raspravu (285/3). Pripremno roite se zakazuje rjeenjem. Pripremno roite treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje osam dana od primitka poziva (286/1). Poetak. Pripremno roite poinje izlaganjem tube, a nakon toga tuenik iznosi svoj odgovor na tubu (287/1). Kad bude potrebno, predsjednik vijea zatrait e od stranaka razjanjenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima (287/2). Predmet raspravljanja su pitanja koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka (288/1, 2), razluiti sporno od nespornoga, utvrditi kojim bi se dokazima mogli utvrditi sporne injenice, pa te dokaze osigurati za glavnu raspravu, nastojati navesti stranke da svojim dispozicijama okonaju parnicu (povlaenjem tube, odricanjem od tubenog zahtijeva, priznanjem tubenog zahtijeva, zakljuenjem sudske nagodbe). Pribavljanje i izvoenje dokaza. U pozivu za pripremno roite naloit e se strankama da na roite donesu sve isprave koje im slue za dokaz, a i sve predmete koje treba razgledati u sudu (286/1). U pozivu za pripremno roite predsjednik vijea je duan upozoriti stranke na pravne posljedice proputanja da na tom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu iznesu nove injenice i predloe nove dokaze (286/2). Kad utvrdi da ne postoje smetnje za daljnje voenje postupka, predsjednik e vijea, prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu, odluiti koji e se od predloenih svjedoka i vjetaka pozvati na glavnu raspravu i koji e se drugi od predloenih dokaza pribaviti. O tome koji e se od tih dokaza izvesti odluuje vijee na glavnoj raspravi (289/1). Ovdje se, dakle, odluuje o pribavljanju, a ne o izvoenju dokaza. Izuzeci od tog pravila: - ako je sporno postojanje injenica koje se tiu procesnih pitanjima, o tome se mogu na pripremnom roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno (288/1). - radi provjeravanja okolnosti od kojih zavisi doputenost dispozicije stranaka mogu se izvoditi dokazi - ako se ispune pretpostavke za osiguranje dokaza, mogu se izvoditi dokazi - ako je koja od stranaka predloila da se neke sporne injenice utvrde vjetaenjem, predsjednik vijea e imenovati vjetake, odluiti o zahtjevima za njihovo izuzee i pozvati jednu ili obje stranke da poloe svotu potrebnu za trokove vjetaka (290/1). No ovo je samo odluivanje o izvoenju vjetaenja, pred njim se vjetaenje ne moe provesti. - na prijedlog koje od stranaka, ako ocijeni da je to potrebno, predsjednik vijea moe obaviti uviaj izvan suda (290/3). Posljedice izostanka stranaka. Izostanak obaju stranaka dovodi do mirovanja postupka. Izostatank tuitelja, a tuenik predloi mirovanje ili ostane pasivan dovodi do mirovanja. Ako izostane tuenik donosi se presuda zbog izostanka (ako su ispunjeni svi uvjeti).
115
Tek sad moe odluivati o 7. do 11., a ako to utvrdi rjeenjem e odbaciti tubu (288/2). to se tie meritornog okonanja postupka, moe donijeti presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog izostanka, presudu zbog ogluhe, primiti na zapisnik nagodbu stranaka i presudu kojom odbija tubeni zahtijev kao neosnovan.
4.1.4. Zakazivanje glavne rasprave

Ovo je obvezatan podstadij. Roite za glavnu raspravu zakazuje sudac rjeenjem protiv kojega nije doputena alba (293/1). Sudac e na pripremnom roitu, ako je ono odrano, priopiti strankama dan i sat odravanja glavne rasprave (292).
b) Glavna rasprava 4.1.5. Openito o glavnoj raspravi

Glavna rasprava je centralni stadij postupka u kojem sud razmatra sav procesni materijal navode stranaka izvedene dokaze i ostale rezultate raspravljanja da na temelju njih donese konanu odluku. Kako je ve navedeno, gl. rasprava postaje pravilom, a pripremno roite bit e izuzetak, budui da je ono predvieno samo za sporove u kojima sudi vijee. Odluke koje u pripremanju glavne rasprave predsjednik vijea moe donijeti tek na pripremnom roitu, sudac pojedinac moe donijeti tek na roitu za glavnu raspravu (277/6). Sud moe bez glavne rasprave donijeti presudu na temelju priznanja presudu zbog izostanka, presudu zbog ogluhe i presudu bez odravanja rasprave. Naela: usmenost, neposrednost, javnost, kontradiktornost, jedinstvo glavne rasprave i koncentracija postupka. Svrha tih naela je donoenje pravilne i zakonite odluke, ekonominost i pravna sigurnost. Pretpostavka za odravanje glavne rasprave je nazonost stranaka, a sud urednim dostavljanjem mora omoguiti strankama sudjelovanje. Izostanak stranaka dovodi u pravilu do istih posljedica kao i izostanak s pripremnog roita. Meutim, ako s prvog roita za glavnu raspravu izostane tuitelj, ili ako na to roite ne doe tuenik, a nema uvjeta za donoenje presude zbog izostanka, te kad s kojega kasnijeg roita izostane tuitelj ili tuenik, rasprava se moe odrati (295). Rukovoenje. Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi dokaze (311/1). On odluuje o tome koje e se radnje i kojim redom poduzimati naelo arbitrarnog upravljanja glavnom raspravom. Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom (311/4), jer se tijekom raspravljanja situacije mijenja, pa se ta rjeenja mogu pokazati nesvrsishodnim. Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije doputena posebna alba (311/5). Ta rjeenja se mogu pobijati samo albom protiv odluke o glavnoj stvari.
116
Ovlatenja predsjednika vijea. On rukovodi glavnom raspravom (primus inter pares), a njegove odluke su punovane pod pretpostavkom da ih donosi uz (preutnu) suglasnost ostalih lanova vijea. Ako se osoba koja sudjeluje na raspravi protivi kakvoj mjeri predsjednika vijea koja se odnosi na rukovoenje raspravom ili kakvu pitanju koje je postavio predsjednik vijea o takvu protivljenju odluuje vijee (311/3).
4.1.6. Tijek glavne rasprave

Otvaranje glavne rasprave. Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Nakon toga utvruje jesu li dole sve pozvane osobe; pa ako nisu, provjerava jesu li ujedno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak (294). Ako nije prije toga odrano pripremno roite, prvo roite za glavnu raspravu poinje izlaganjem tube, a nakon toga tuenik odgovara na navode (297/1). Ako je prije glavne rasprave odrano pripremno roite, predsjednik vijea upoznat e vijee s tijekom i rezultatima toga roita. Stranke mogu dopuniti izlaganje predsjednika vijea (297/2). Tijekom glavne rasprave stranke iznose injenice i predlau dokaze, a sud e te injenice utvrditi i dokaze izvesti. Odgoda. Roite se moe odgoditi ako se roite ne moe odrati ili ako se ne mogu provesti parnine radnje.220 Protiv rjeenja suda kojim se odgaa roite ili se odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi roita nije doputena alba (314/2). Izmeu roita sudac je ovlaten odluivati gotovo o svim pitanjima o kojima je ovlaten odluivati u stadiju pripremanja glavne rasprave. Ipak, u parnicana koje se vode pred vijeem, o nekim pitanjima odluuje iskljuivo vijee.221 Zakljuivanje rasprave. Kad sudac pojedinac ili vijee zakljui da je predmet raspravljen tako da se moe donijeti odluka, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea priopit e da je glavna rasprava zakljuena. U sporovima koje sudi, vijee e se nakon toga povui na vijeanje i glasanje (304/1). Ponovno otvaranje. Sudac pojedinac, odnosno vijee tijekom vijeanja i glasanja moe odluiti da se glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih vanijih pitanja (305).
4.1.7. Spajanje, razdvajanje postupka

Spajanje parnica radi zajednikog odluivanja. Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tuitelja ili raznih tuenika, a za koje je predviena ista vrsta postupka i u kojima sudi sudac pojedinac, sve se te parnice mogu rjeenjem suca pojedinca spojiti radi zajednikoga raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Spojeni se postupak nastavlja pred sucem koji je odluio o spajanju. Za sve spojene parnice sud moe donijeti zajedniku presudu (313/1). Nije nuno da se u svim spojenim parnicama ista osoba nalazi u istoj stranakoj ulozi. To to u jednom predmetu sudi vijee a u
220
Npr. kad sva dokazna sredstva nisu pribavljena ili kad je potrebno da se tuenik pripremi za raspravljanje o preinaenoj tubi
221
Npr. o sudjelovanju umjeaa, preinaci tube, ustupanju tube drugom sudu zbog nenadlenosti, itd.).
117
drugom sudac pojedinac nije prepreka za spajanje, sudit e vijee (313/2)222. Sud nije vezan za to rjeenje, pa moe spojene parnice razdvojiti. Razdvajanje postupka. Sud moe odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tubi i nakon zavretka odvojenoga raspravljanja moe donijeti posebne odluke o tim zahtjevima (313/3).
4.1.8. Odravanje reda na glavnoj raspravi

Dunost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijea da se u tijeku glavne rasprave brine o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda (317). Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja kao sluatelj prisustvuje raspravi vrijea sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravanje reda, sud e je opomenuti ili kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna, a moe je i udaljiti i kazniti tom novanom kaznom (318/1). Ako stranka ili zastupnik stranke bude udaljen iz sudnice, roite e se odrati i bez njihove prisutnosti (318/2). Meutim,ako iz sudnice bude udaljen zakonski zastupnik fizike osobe sud e odgoditi roite ako je to potrebno radi zatite prava i interesa zastupane stranke (318/3). Kad sud novano kazni ili udalji iz sudnice odvjetnika ili odvjetnikoga vjebenika kao punomonika, obavijestit e o tome Hrvatsku odvjetniku komoru (318/4). Kad sud novano kazni ili udalji iz sudnice dravnog odvjetnika, obavijestit e o tome nadlenog dravnog odvjetnika (318/5). Prema prijanjem ureenju, alba protiv rjeenja o novanoj kazni ili o udaljenju iz sudnice bila je nesuspenzivna. Meutim, u noveliranom tekstu ZPP-a nema takve odredbe to praktiki cijelu odredbu l. 318. ZPP-a ostavljana razini deklaracije. Naime, sada se kanjene osobe mogu aliti i to takvom albom koja odgaa ovrhu tog rjeenja (sukladno l. 379 ZPP-a). Odravanje reda u drugim sluajevima: - vrijeanje u podnesku: sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda. Odredbe lanka 10. ZPP-a na odgovarajui se nain primjenjuju u ovim sluajevima (110/1,2). - svjedok: ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bode sasluan, sud moe narediti da se prisilno dovede i podmiruje trokove dovoenja, a moe ga i kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna (248/1). Ako svjedok doe i nakon to je upozoren na posljedice uskrati svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, moe ga kazniti novano do od 500,00 do 10.000,00 kuna; a ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane da svjedoi ili dok njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana (248/2). - vjetak: Sud moe kazniti novano od 500,00 do 10.000,00 kuna vjetaka koji ne doe na roite iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda, a i vjetaka koji bez opravdanog razloga odbije da vjetai (255/1). Ovrha. Izreena novana kazna prisilno se naplauje po slubenoj dunosti kao novana trabina prema pravilima ovrnoga postupka (110/2 u svezi sa 10/7).
222
Dakle, rjeenje o spajanju donosi vijee.
118
4.2. BENEFICIUM NOVORUM U PRVOSTUPANJSKOM POSTUPKU

Prema ranije vaeem tekstu ZPP-a strankama je bilo omogueno da tijekom itavog trajanja gl. rasprave iznose nove injenice i predlau nove dokaze, a ta mogunost protezala se i na stadij albenog postupka, pa ak i na neke sluajeve izvanrednih pravnih lijekova. Ovakvo stanje otvaralo je mogunost odugovlaenja postupka kroz zlouporabu tog ovlatenja. No ZIDZPP/03 je propisao dunost stranaka da ve u tubi i odgovoru na tubu, na pripremnom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu ako pripremno roite nije odrano, iznesu sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predloe dokaze potrebne za utvrivanje iznijetih injenica, te se izjasne o injeninim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke (299/1). Postupanje stranaka sukladno ovako naloenoj obvezi omoguilo bi sudu maksimalnu koncentraciju raspravljanja. Meutim, stranke mogu i kasnije tijekom glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, uz samo blagu sankciju - dunost naknaditi trokove koji time budu izazvani protivnoj stranci, osim ako potreba za iznoenjem novih injenica i predlaganja novih dokaza nije izazvana ponaanjem protivne stranke. Pojaanje uinka te sankcije nastojalo se odstvariti kroz nalog sudu da, na zahtjev protivne stranke, bez odgode rjeenjem odlui o naknadi takvih trokova rjeenjem. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti (299/2). Stranke mogu i izmeu roita za glavnu raspravu upuivati podneske u kojima e iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze. Sankcija naknade trokova protivnoj stranci primijenit e se i u tom sluaju na odgovarajui nain (299/3). U pozivu za pripremno roite predsjednik vijea je duan upozoriti stranke na pravne posljedice proputanja da na tom roitu ili najkasnije na prvom roitu za glavnu raspravu iznesu nove injenice i predloe nove dokaze (286/3). Iako to nije izriito propisano, valja uzeti da ista obveza suda vrijedi i pri pozivanju stranaka na prvo roite za glavnu raspravu, a posebno u onim sluajevima kada se pripremno roite ne odrava.
4.2. (PRIVREMENA) OBUSTAVA AKTIVNOSTI U PARNICI 4.2.1. Prekid postupka

To je privremeno zaustavljanje tijeka postupka, do kojega moe doi sve do njegova pravomonog okonanja, ali i u postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova, koje se oituje u prestanku tijeka svih zakonskih i sudskih rokova, u nedjelotvornosti radnji stranaka prema parninom protivniku, te u zabrani sudu da poduzima parnine radnje osim onih koje se tiu nastavka prekinutog postupka. Razlozi za prekid su taksativno navedeni.
119
Cilj prekida postupka je da zaustavi razvoj parnice zbog sprijeenosti suda ili neke stranke da u njoj sudjeluju, sve dok se ponovo ne uspostavi procesna ravnotea koja e svim subjektima omoguiti normalnu aktivnost. Nekad do prekida dolazi po sili zakona (tada sudska odluka ima deklaratorni znaaj), a nekad po odluci suda (tada je sudska odluka konstitutivna). Postupak se prekida po sili zakona (212) : 1) kad stranka umre, a isti uinak ima i pravomono proglaenje nestale osobe umrlom. Prema Noveli, okolnost da je umrla stranka imala punomonika u parnici ne sprjeava nastupanje prekida postupka i to stoga to po novome ureenju smru stranke prestaje i punomo koju je ona izdala. U parnicama o strogo osobnim neprenosivim pravima smrt stranke ne dovodi do prekida ve do konane obustave postupka. 2) kad stranka izgubi parninu sposobnost a nema punomonika u toj parnici, 3) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za zastupanje, a stranka nema punomonika u toj parnici, 4) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati odnosno kad nadleno tijelo pravomono odlui o zabrani rada, 5) kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka (one nastaju u pravilu poetkom dana kad je oglas o otvaranju postupka istaknut na oglasnoj ploi suda -l. 88. Steajnog zakona) i to neovisno je li stranka imala punomonika u toj parnci. Meutim, ne prekida se parnini postupak pokrenut nakon otvaranja steajnog postupka jer stranku tada zastupa steajni upravitelj. 6) kad se stranka nae na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja (poplava i sl.) odsjeeno od suda, (ovo je prije bio razlog za prekid po odluci suda) 7) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu, 8) kad je to drugim zakonom odreeno. Ako su okolnosti navedene pod 1 - 5 postojale ve u vrijeme pokretanja postupka, one nee biti razlogom za prekid, ve e se nedostaci u zastupanju stranke nastojati otkloniti, a ako to ne bude mogue, tubu treba odbaciti kao neurednu. Razlozi za prekid postupka po odluci suda su: - Sud je duan odrediti prekid postupka ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju (213/1).223 - Sud moe odrediti prekid postupka ako odluka o tubenom zahtjevu ovisi o tome je li uinjeno kazneno djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, tko je poinitelj i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjetak dao laan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lana (213/2). - Sud moe odluiti da se postupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu za povrat u prijanje stanje (120/1). Posljedice prekida. Za trajanja prekida postupak i dalje tee, postoji litispendencija, jedino je zaustavljano njegovo odvijanje. To zaustavljanje tijeka postupka se oituje trojako: 1. Prestaju tei svi rokovi (zakonski i sudski, prekluzivni, monitorni i dilatorni) odreeni za obavljanje parninih radnji suda i stranaka (214/1) 2. Sud nije ovlaten poduzimati nikakve radnje u postupku. Meutim, ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave sud moe na temelju te rasprave donijeti odluku (214/2).
223
Kad odluka suda ovisi o prethodnom rjeenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni tijelo (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno (12/1).
120
3. Parnine radnje koje je podzuela stranka nemaju prema drugoj stranci nikakav uinak; njihov uinak poinje tak nakon nastavka postupka (214/4). Ako do prekida doe po sili zakona, a sud je ne znajui za to poduzeo neku parninu radnju, u odluci kojom utvruje nastupanje prekida deklarirat e da je i ona bez pravnog uinka. Ako je postupak prekinut zbog otvaranja steajnoga postupka nad kojom od stranaka, u kojemu je zbog toga prestala i nadlenost suda koji vodi postupak, taj e sud rjeenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadlenim i ustupiti predmet nadlenom sudu nakon pravomonosti rjeenja (214/3). Nastavak prekinutog postupka. Do nastavka postupka moe doi na inicijativu stranaka, ali ga i sud moe nastaviti po slubenoj dunosti.224 - postupak koji je prekinut iz razloga navedenih pod. tokama od 1) do 5), nastavit e se kad nasljednik ili skrbnik ostavine, novi zakonski zastupnik, steajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po slubenoj dunosti pozove da to uine (215/1). - postupak koji je prekinut zbog otvaranja steajnoga postupka nad kojom od stranaka, smatrat e se da je postupak nastavljen dostavom rjeenja o prekidu postupka i o oglaavanju suda nenadlenim stranci kojoj je kasnije dostavljen (215/2). - postupak koji je prekinut iz razloga navedenih toki 6) nastavit e se kad stranka koja se nalazila na podruju koje je zbog izvanrednih dogaaja odsjeeno od suda preuzme postupak ili kad je sud na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti pozove da to uini (215/3). - ako je sud prekinuo postupak da prieka rjeenje prethodnog pitanja, postupak e se nastaviti kad se pravomono zavri postupak pred sudom ili drugim nadlenim tijelom ili kad sud ustanovi da vie ne postoje razlozi da se eka na njegov zavretak, ili kad odlui da dalje ne eka (215/4). - u svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavit e se na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti im prestanu razlozi prekida (215/5). Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali tei poinju za zainteresiranu stranku tei u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka (215/6). alba protiv rjeenja kojim se utvruje ili odreuje prekid postupka ne zadrava nastupanje pravnih uinaka rjeenja (218/1). Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rjeenja nije doputena posebna alba (218/2).
4.2.2. Zastoj postupka

Mogue je da se u parnici pojave neke okolnosti zbog kojih mora biti prekinuta aktivnost, ali zbog kojih ne moe doi ni do prekida ni do mirovanja postupka. U sluajevima u kojima po ZPP-u dolazi do zastoja postupka, primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe o prekidu postupka (215a). To su slijedei sluajevi: kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod skrbnitvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome tijelo starateljstva. Ako bi zbog proputanja zastupnika mogla nastati teta za osobu pod skrbnitvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi zakonski zastupnik (81/3).
224
Prije ZIDZPP/03-a sud nije mogao ex offo nastaviti postupak.
121
kad sud donese rjeenje kojim ne doputa nagodbu stranaka, zastat e se s postupkom dok to rjeenje ne postane pravomono (321/5). do pravomonosti meupresude sud e zastati s raspravljanjem o iznosu tubenog zahtjeva (330/2).225 Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti nije suglasan s Ustavom, zastat e s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom (37/1 UZUSRH). U sva tri navedena sluaja sud je duan donijeti konstitutivno rjeenje kojim e odrediti zastoj postupka. Sud i stranke e tijekom zastoja moi poduzimati radnje nune radi ostvarenja svrhe zastoja.226
4.2.3. Mirovanje postupka

To je privremeni zastoj gotovo svih aktivnosti u parnici kao rezulatat izriite ili preutne dispozicije stranaka. Postupak moe mirovati od trenutka dostave tube sudu, pa do zakljuenja glavne rasprave. Sud moe donijeti deklaratorno rjeenje o tome da je mirovanje nastupilo. a) b) c) d) Mirovanje postupka nastupa (216/1): ako se obje stranke prije zakljuenja glavne rasprave o tome sporazumiju kad obje stranke izostanu s pripremnog roita ili roita za glavnu raspravu kad prisutne stranke na roitu nee da raspravljaju kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane, a druga predloi mirovanje.
Ad a). Kad su se stranke sporazumjele da postupak miruje, to mirovanje nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud (216/2). Ad b). Mirovanje postupka nee nastupiti ako obje stranke izostanu s roita za izvoenje dokaza pred predsjednikom vijea ili zamoljenim sucem. U tom sluaju, ako su stranke uredno pozvane, roite e se odrati (216/3). Ako se u istom postupku ponovno udovolji uvjetima za mirovanje, smatrat e se da je tuba povuena (216/4). Posljedice. Parnica se ne gasi, ona jo uvijek tee. Nastupaju iste pravne posljedice kao i pri prekidu postupka, osim to rokovi odreeni zakonom ne prestaju tei (217/1). Dakle, prestaju tei samo sudski rokovi. Nastavak postupka. Postupak miruje dok jedna stranka ne predloi da se postupak nastavi. Takav prijedlog ne moe se staviti prije nego to proteknu tri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka (217/2). Ako nijedna stranka u roku od etiri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka ne stavi prijedlog za nastavljanje postupka, smatra se da je tuba povuena (217/3). alba protiv rjeenja se utvruje mirovanje postupka ne zadrava nastupanje pravnih uinaka rjeenja (218/1).
225
U ovom sluaju zastoj je relativnog uinka - ticat e se samo onih radnji vezanih uz postupak o visini tubenog zahtjeva. to se tie postupka u povodu meupresude nema zastoja.
226
Npr. prijedlog suda CZSS-u da se odredi drugi zakonski zastupnik, kad se donese rjeenje kojim se ne doputa nagodba stranke mogu protiv toga rjeenja izjaviti albu.
122
4.2.4. Obustava postupka

Ovo je novi institut uveden ZIDZPP/03-om. Postupak se obustavlja kad stranka koja je fizika osoba umre ili stranka koja je pravna osoba prestane postojati u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike (215b/1). U kategoriju sporova o neprenosivim pravima spadaju sporovi o osobnim pravima227. Takva prava imaju i fizike i pravne osobe, ona su neotuiva i nenasljediva. Rjeenje o obustavi postupka je deklaratorno jer do obustave dolazi po sili zakona. Dostava rjeenja. Rjeenje o obustavi postupka dostavlja se protivnoj stranci te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon to oni budu utvreni (215b/2). Sud e nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu e dostaviti rjeenje o obustavi postupka, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao due trajati (215b/3). Rjeenje o obustavi postupka zbog toga to je pravna osoba prestala postojati dostavit e se protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku nakon to on bude utvren, a ako pravna osoba nema pravnoga sljednika, sud e, na prijedlog protivne stranke ili po slubenoj dunosti, rjeenje o obustavi postupka dostaviti dravnom odvjetnitvu (215b/4). Pravo na albu protiv rjeenja o obustavi postupka ima privremeni zastupnik i protivna stranka, a trebalo bi to pravo priznati i dravnom odvjetnitvu. Incidentalni postupak radi provjere zakonitosti odluke o obustavi. Iako se postupak obustavlja ex lege, potrebno je u nastavljenom (incidentalnom) postupku utvrditi jesu li bile ispunjene pretpostavke za obustavu. U tom incidentalnom postupku stranke su nasljednici odnosno pravni sljednici. I jedni i drugi u pravilu nastupaju neposredno. Stranke moe iznimno zastupati postavljeni privremeni zastupnik, ali ako pr. osoba nema sljednika ili se on ne moe utvrditi nastupa dravno odvjetnitvo. Dr. odvjetnitvo ovdje ima kvazistranaki status, status intervenijenta sui generis. Naime, ono tada nije zastupnik drave jer ne nastupa u njeno ve u svoje ime. Njegova zadaa je zatita objektivne zakonitosti, a tek posredno interesa drave (ako se pokae da bi se u konkretnoj parnici ipak radilo o prenosivim pravima iji bi krajnji sljednik bila drava). Trokove nastavljenog incidentalnog postupka snosila bi svaka stranka, osim ako bi se pokazalo da se ne radi o postupku koji je obustavljen po sili zakona. U potonjem sluaju postupak bi bio prekinut, a ne obustavljen. Dok se postupak u povodu rjeenja o obustavi pravomono ne zavri, glede rokova za poduzimanje pravnih radnji te prava stranaka i suda da poduzimaju te radnje primijenit e se na odgovarajui nain pravila o prekidu postupka (215b/5). ZPP poznaje jo jedan sluaj obustave postupka. Naime, sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako, do donoenja odluke o glavnoj stvari, utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e se nakon pravnomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka pred nadlenim sudom (19/1). Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku (19/2).
227
Npr. pravo na tjelesni integritet, pravo na slobodu, ast i ugled, pravo na privatnost, pravo na duevni integritet, itd.
123
4.3. OKONANJE PARNINOG POSTUPKA 4.3.1. Openito o okonanju

a) b) c) d) Do okonanja parninog postupka dolazi: odlukom suda o usvajanju i odbijanju tubenog zahtjeva odbacivanjem tube zbog nepostojanja procesnih pretpostavki materijalnopravnim dispozicijama stranaka usljed nekih relevantnih zbivanja izvan parnice
Sa stajalita prvostupanjskog suda postupak se smatra okonanim kad sud donese konanu odluku, a irelevantno je hoe li se postupak nastaviti podnoenjem pravnih lijekova, jer e u tom postupku odluivati neki drugi sud. Meutim, ipak je mogue da u istom predmetu prvostupanjski sud ponovno postupa i to kad drugostupanjski sud ukine presudu i vrati prvostupanjskom na ponovno odluivanje ili kad se radi o remonstrativnom pravnom lijeku. Sa stajalita stranaka postupak se smatra okonanim tek kad u pogledu odreenog zahtjeva ni jedan sud ne moe vie postupati.
4.3.2. Okonanje postupka pred prvostupanjskim sudom

Sud: a) kad donese odluku o usvajanju ili odbijanju tubenog zahtjeva b) kada odbaci tubu c) kad se proglasi nenadlenim te ustupi predmet nadlenom sudu a) b) c) d) Stranke: povlaenjem tube odricanjem od tubenog zahtjeva priznanjem tubenog zahtjeva, sudskom nagodbom Zbivanja izvan parnice: a) smrt jedne od stranaka u parnici koja se vodi o njenim pravima koja se ne mogu nasljediti b) konfuzija parninih stranaka.
4.4. SUDSKA NAGODBA 4.4.1. Openito o sudskoj nagodbi (res iudicaliter transacta)
To je ugovor izmeu parninih stranaka o predmetu spora, zakljuen pred sudom. Sudska nagodba se moe zakljuiti i o eventualnom predmetu parninog postupka, ako prijeti opasnost da e doi do parnice.
124
Kad se zakljuuje? U prvom redu nagodba se zakljuuje u tijeku cijelog postupka pred parninim sudom prvog stupnja (321/1). Meutim, nagodba se moe zakljuiti i prije poetka parnice. Naime, osoba koja namjerava podii tubu moe preko nieg suda prvog stupnja na ijem podruju protivna strana ima prebivalite pokuati postii nagodbu (324/1). Sud kojemu je takav prijedlog upuen pozvat e protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o nagodbi. Trokove tog postupka podmiruje podnositelj prijedloga (324/2). Pred kojim sudom se zakljuuje? Nagodba se zakljuuje pred a.) sudom pred kojim se vodi parnica, b.) zamoljenim sudom, c.) u adhezijskom postupku, d.) pred bilo kojim opinskim sudom kojem se stranke obrate. Kad je zakljuena? Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. Nagodba je zakljuena kad stranke nakon proitanog zapisnika o nagodbi potpiu zapisnik (322/1). Strankama e se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba (322/2). Predmet nagodbe su oni graanskopravni odnosi koji su regulirani dispozitivnim propisima, ali ne moe se zakljuiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (321/4). Nagodba se moe odnositi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio (321/2), a u posljednjem sluaju se za preostali dio nastavlja parnica. Pravni interes se presumira. Pravna prioda. To je mjeoviti ugovor, jer sadri procesnopravne elemente: izjednaena je s pravomonom presudom (323), to je ovrni naslov (24 OZ) i graanskopravne elemente: njome se regulira graanskopravni odnos i to voljom stranaka, dakle ugovorom. Pobijanje. Postoje dva stajalita. Prvo stavlja naglasak na graanskopravne elemente - ako je do nagodbe dolo manom volje ona se moe pobijati klasinom tubom za nitavost pravnog posla kao i svi ugovori. Drugo stavlja naglasak na procesne elemente - ona se moe pobijati izvanrednim pravnim lijekovima kao i svaka pravomona presuda.
4.4.2. Meunagodba
Meunagodba je sluaj kad se tijekom postupka doe do nagodbe o problemu prejudicijelnog utvrenja prava ili pravnog interesa, o tuiteljevu zahtijevu za utvrenje ili o protutubi. Dakle meunagodba se nikad ne tie glavnog zahtijeva, ve nekog sporednog pitanja.
4.5. SUDSKE ODLUKE a) Presude
125
4.5.1. Openito o presudi

Presudom se rijeava glavno ili meritorno pitanje u parninom postupku i to o osnovanosti tubenog zahtjeva, dok se o svim ostlim pitanjima odluuje rjeenjem228 Presudom se konkretizira pravilo sadrano u apstraktnoj pravnoj normi, pa presuda prestaje konkretna pravna norma, izvor prava za konkretan drutveni odnos. Presudom se na autoritativan nain prua deklaratorna, konstitutivna i kondemnatorna zatita. injenina osnova presude, dakle injenice koje je sud utvrdio predstavljaju praemissu minor logikog silogizma presude. Pravna osnova presude, dakle sadraj pravne norme koju treba primjeniti na utvreno injenino stanje predstavlja praemissu maior.
4.5.2. Vrste presuda

S obzirom na sadraj pravne zatite dijele se na deklaratorne, konstitutivne i kondemnatorne. S obzirom na dio zahtijeva o kojem se odluuje: potpune, djelomine, dopunske i meupresude. S obzirom na postupak koji je prethodio donoenju presude: kontradiktorne, ako su donesene na temelju rezultata kontradiktorne rasprave, te presude na temelju priznanja presude na temelju priznanja, presude zbog izostanka, presude bez odravanja glavne rasprave i presuda na temelju odricanja, ako se presuda donosi na temelju drugih radnji i propusta tuenika koji se ne mogu podvesti pod pojam kontradiktornog raspravljanja.
4.5.3. Deklaratorna presuda

Ovom zatitom unosi se u odnose meu strankama izvjesnost i sigurnost, te se otklanjaju nejasnoe u pogledu uzajamnih prava i obveza. Preventivno se pridonosi sprijeavanju povrede prava. Pravna zatita se ograniava na autoritativno deklariranje sadraja odreenih pravnih odnosa. Pozitivna deklaratorna presuda se donosi u povodu pozitivne deklaratorne tube, kad sud nae da je tubeni zahtijev osnovan. Tom presudom se utvruje sadraj odreenog prava ili pravnog odnosa, a samo izuzetno sadraj odreenih injenica istinitost odnosno neistitnitost neke isprave (187/1). 228
Negativna deklaratorna presuda se donosi kad u povodu negativne deklaratorne tube sud nae da je tubeni zahtijev osnovan;
Ali i o nekim meritornim pitanjima se odluuje rjeenjem, npr. u parnicama zbog smetanja posjeda.
126
- kad u povodu pozitivne deklaratorne, konstitutivne ili kondemnatorne tube sud nae da tubeni zahtijev nije osnovan. Krajnji cilj ovakve zatite se ostvaruje pravomonou, pa nema prisilnog izvrenja.
4.5.4. Kondemnatorna presuda

Pravna zatita se sastoji u tome to sud nalae osuenoj stranci da u korist protivnika neto uini, trpi ili propusti. Dakle njom se ne mijenja sadraj postojeih pravnih odnosa. Kondemnatorna presuda se donosi kad sud nae da je kondemnatorni tubeni zahtijev osnovan. Kondemnatornim presudama prethodi deklaratorni preambul (nalazi se u obrazloenju presude, pa ne postaje pravomoan) u kome se konstatira sadraj pravnog odnosa i ovlatenja iz kojih tuitelj izvodi osnovanost svoga zahtijeva. Dospjelost. Sud moe naloiti tueniku da izvri odreenu inidbu, samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave (326/1). Za iznimke od ovoga pravila vidjeti podlavlje 3.2.4. Paricijski rok. Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredit e se i rok u kojemu je tu inidbu duna izvriti (328/1). Meutim, ovo vrijedi samo za pozitivne inidbe, ne i kad se nalae proputanje ili trpljenje. Paricijski rok se obino naziva rok za dobrovljno ispunjenje, to navodi na pogrean zakljuak da nakon njegova proteka osueni nema vie pravo na dobrovoljno ispunjenje. Naime, ako tueni nije izvrio inidbu unutar paricijskog roka, moe je izvriti i kasnije, sve dok tuitelj ne pokrene ovrni postupak. Sutina ovog roka je u garanciji osuenome da sve dok rok ne protekne protivnik nee moi traiti prisilno izvrenje. Prema tome sa stajalita suda i ovlatenika to je dilatorni rok. Kad proe paricijski rok, a osueni nije izvrio inidbu, tuitelj moe pokrenuti ovrni postupak. Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe jest petnaest dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dulji rok. U mjeninim i ekovnim sporovima taj je rok osam dana (328/2). Rok za izvrenje inidbe poinje tei prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje (328/3).
4.5.5. Konstitutivna presuda

Prava zatita se sastoji u tome to se mijenjaju ili ukidaju pravni odnosi koji su posredan objekt spora. Konstitutivna presuda se donosi kad sud nae da je konstitutivni tubeni zahtijev osnovan. I ovim izrekama prethodi deklaratorni preambul, o kojem sud iznosi svoj stav u obrzloenju presude, o postojanju odreenog pravnog odnosa i ovlatenja tuitelja da od suda trai preinaenje sadraja tog odnosa.
127
Pravna promjena nastaje u asu pravomonosti presude, pa nema potrebe za daljnjim postupkom radi ovrhe.
4.5.6. Potpuna presuda

To je ona presuda kojom sud odluuje o svim zahtijevima u tijeku parnice, tj. glavnim i sporednim. Takvom presudom se iscrpljuju sve teme o kojima je tijekom parnice trebalo meritorno odluiti. Ona je konana jer se njome zavrava postupak pred sudom odreenog stupnja.
4.5.7. Djelomina presuda

Definicija: Ako su na temelju raspravljanja sazreli za konanu odluku samo neki od vie tubenih zahtjeva, ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konanu odluku, sud moe u vezi sa sazrelim zahtjevima, odnosno dijelom zahtjeva zakljuiti raspravu i donijeti presudu (djelomina presuda). Pri ocjeni hoe li donijeti djelominu presudu sud e osobito uzeti u obzir veliinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je sazrio za odluku (329/1). Dakle to je presuda o jednom od istaknutih zahtijeva ili o dijelu jednog zahtijeva. Time se vri vertikalna, kvantitativna dioba tubenih zahtijeva pa se o svakom zahtijevu, odnosno u njegovom dijelu donosi konana odluka. Time je postupak pred sudom odreenog stupnja u pogledu tog dijela zahtijeva zvren. Opravdanje: ekonominost, pravna sigurnost i efikasna zatita jer se zatita prua im je to mogue. Kad se moe izrei djelomina presuda: - kod objektivne kumulacije - kod subjektivne kumulacije (suparniarstvo), kad ona predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju - kad imamo protutubu - kad je vie parnica spojeno radi zajednikog raspravljanja Ad 1. Ako su sazreli za konanu odluku samo neki od vie tubenih zahtjeva, sud moe (ali ne mora) u vezi sa sazrelim zahtjevima zakljuiti raspravu229 i donijeti presudu (djelomina presuda). No sud je duan bez odgode donijeti djelominu presudu ako su, na temelju priznanja ili odricanja od vie istaknutih zahtjeva samo neki sazreli za konanu odluku (329/2). Ad 2. Ako je tubeni zahtjev koji se tie vie suparniara sazrio za konanu odluku na temelju priznanja ili odricanja samo prema kojem od suparniara, ili ako je neki od vie tubenih zahtjeva koji se tiu razliitih suparniara sazrio za konanu odluku na temelju priznanja ili odricanja samo prema suparniaru kojeg se tie, sud je duan donijeti djelominu presudu (329/3). Ad 3. Kad je podnesena protutuba, ako je sazrio za konanu odluku zahtjev ili dio zahtjeva tube ili protutube sud moe, odnosno duan je, donijeti djelominu presudu u skladu s prethodnim odredbama (329/4).
229
Dakle, sud rjeenjem zakljuuje raspravu glede tih zahtijeva. Kako to spada u odluke koje se odnose na upravljanje postupkom, protiv tog rjeenje nije doputena alba.
128
Ad 4. Na isti nain sud e postupiti i u sluaju spajanja dviju ili vie parnica radi zajednikog raspravljanja i odluivanja (329/5). Teorija i praksa poznaju mogunost donoenja djelomine presude i kada je tubom postavljen jedan tubeni tahtjev, ali koji je objektivno djeljiv.230 Ova presuda se ne moe izrei u parnici u kojoj sudjeluju jedinstveni suparniari, jer ovdje nema objektivne kumulacije pa je nuno u odnosu na sve njih donijeti jednaku presudu. Odluivanje. O donoenju ove presude sud moe odluiti na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, uzimajui u obzir da li se takvim rjeavanjem mogu postii ciljevi zbog kojih je ova institucija prihvaena u naem pravu. Pravna priroda djelomine presude. Djelomina presuda je konana glede onog dijela tubenog zahtjeva o kojem je njome odlueno. to se tie pravnih lijekova i ovrhe, ona se smatra samostalnom presudom (329/6). Njenom pravomonou prestaje i tei parnica glede zahtjeva o kojem je njome odlueno. Njena sudbina ni na koji nain nije vezana za sudbinu drugih presuda koje se u istom predmetu mogu donijeti. U sluaju albe protiv djelomine presude sud e umnoiti spis i prijepis spisa sa albom i odgovorom na albu dostaviti drugostupanjskom sudu, a postupak glede zahtjeva ili dijela zahtjeva o kojemu nije odluio nastaviti (329/7).
4.5.8. Dopunska presuda

Ako je sud propustio da odlui o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, ili je propustio da odlui o dijelu zahtjeva, stranka moe u roku od petnaest dana od primitka presude predloiti parninom suda da se presuda dopuni (339/1). Razlika od djelomine presude. Dok u sluaju djelomine presude sud namjerno odlae odluku o nekim zahtijevima ili o dijelu zahtijeva, ovdje se naknadno odluuje zbog nehotinog propusta suda da odlui o svim zahtijevima. Prijedlog. Sud ovu presudu moe donijeti samo na prijedlog stranke tuitelja, jer je istakao zahtijev o kojem sud jo nije odluio, tuenika, jer mu treba priznati pravo na odluku u sporu kojeg tuitelj vodi protiv njega. Prema noveliranom ZPP-u, ako stranka ne podnese prijedlog za donoenje dopunske presude u roku, smatrat e se da je tuba u tom dijelu povuena (339/2). To znai da je tuitelj ovlaten za taj dio zahtjeva ovlaten ponovno podnijeti tubu. Do proteka roka traje, a protekom roka prestaje litispendencija o zahtijevu o kojem nije odlueno. U sporovima male vrijednosti rok je 8 dana (467/5). Donoenje dopunske presude. Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit e odnosno odbiti sudac bez odravanja roita (339/3). Kad sudac vijea nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, zakazat e glavna raspravu pred vijeem radi donoenja dopunske presude (340/1)231. Dopunska presuda moe se donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi sud u sastavu u kojem je
230
Npr. kada se u parnici radi naknade tete trai izvjesna svota novca na ime vie vidova tete, te tijekom raspravljanja sazriju za odluivanje neki od utuenih vidova tete.
231
Ako sudac tek na raspravi ustanovi da je prijedlog za donoenje dopunske presude nepravovremen ili neosnovan, odbacit e odnosno odbiti prijedlog rjeenjem (340/3).
129
donio i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se trai dopuna dovoljno je raspravljen (340/2). Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na trokove postupka, odluku o prijedlogu donosi sudac bez odravanja roita (340/4). Ako je uz prijedlog za dopunsku presudu podnesena i alba protiv presude, prvostupanjski sud moe (a) dostaviti prijepis spisa sa albom drugostupanjskom sudu i nastaviti postupak u povodu prijedloga za dopunsku presudu, ili (b) zastati s dostavom te albe drugostupanjskom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za albu protiv te odluke, pa ako i protiv odluke o dopuni presude bude podnesena alba, tu albu zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostaviti drugostupanjskom sudu (341/1). Ako se prvostupanjska presuda pobija albom samo zato to prvostupanjski sud nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda (341/2).
4.5.9. Meupresuda
Ako je tuenik osporio i osnovu tubenog zahtjeva i iznos tubenog zahtjeva, a u pogledu osnova stvar je sazrela za donoenje odluke, sud moe iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tubenog zahtjeva - meupresudu (330/1). Dakle osnovanost osnove tubenog zahtijeva je pitanje prejudicijelnog znaenja. Bilo bi neracionalno uputati se u ponekad dugo raspravljanje o osnovanosti tubenog zahtijeva, ako prethodno nije odlueno o pravnoj osnovanosti njegove osnove. Meupresuda moe biti samo deklaratorna, njen cilj se ograniava na to da se utvrdi sadraj odreenog pravnog odnosa. Meupresuda nije konana presuda jer sud mora jo utvrditi i osnovanost tubenog zahtijeva. Inicijativa. Donosi se po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka. Donoenje: 1. Kad sud nae da je osnovana osnova tubenog zahtijeva, on donosi pozitivnu deklaratornu meupresudu. Do pravomonosti meupresude sud e zastati s raspravljanjem o iznosu tubenog zahtjeva (330/2). Nastavit e s raspravljanjem o osnovanosti tubenog zahtijeva kad ona postane pravomona. Dakle ovakva presuda nije konana. 2. Kad nae da je neosnovana osnova tubenog zahtijeva donosi presudu negativnog utvrenja nakon ega nema mjesta raspravljanju o osnovanosti tubenog zahtijeva. Dakle ovakva presuda je konana. Moemo zakljuiti da meupresuda moe biti samo pozitivna deklaratorna presuda.
4.5.10. Presuda na temelju priznanja

Priznanje je posredna parnina radnja (jer tek presuda na temelju priznanja konstitutivno djeluje na tijek postupka), ne moe biti vezano za uvjet ili rok, a moe biti poduzeto samo izriito. Nije vano je li tuitelj s njime upoznat i jeli ga prihvatio.
130
Jedinstveni suparniari mogu samo zajedniki priznati tubeni zahtijev, a punomonik koji nije odvjetnik mora imati izriito ovlatenje (96). Zakonski zastupnik mora imati posbeno ovlatenje (81/1). Vrijeme davanja priznanja. Ono se moe izvriti najkasnije do zavrenja glavne rasprave (331/1), ali moe i na raspravi pred drugostupanjskim sudom (364), te u ponovljenom postupku nakon ukidanja prvostupanjske odluke. Nain davanja priznanja: u pismenom podnesku (odgovoru na tubu ili nekom kasnijem podnesku) ili usmeno (na pripremnom roitu ili na glavnoj raspravi). Odluka. Ako tuenik do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaa tubeni zahtjev - presudu na temelju priznanja (331/1). Sud je ovlaten ispitati jedino: 1. postojanje opih i posebnih pretpostavki za donoenje presude 2. nije li izvrena nedoputena dispozicija u suprotnosti sa l. 3/3 ZPP-a, u kojem sluaju e nastaviti postupak 3. je li priznanje moda posljedica mana volje Opoziv priznanja. Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tuenik moe i bez pristanka tuitelja opozvati do donoenja presude (331/4). Takav opoziv oduzima priznanju znaaj materijalne procesne dispozicije, pa vie nema osnove za donoenje ove presude, ve raspravljanje treba nastaviti. Pravni lijekovi. Presuda na temelju priznanja moe se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3).
4.5.12. Presuda na temelju odricanja

Ova vrsta presude uvedena je ZIDZPP-om od 06.05.1990. Ako se tuitelj odrekne tubenog zahtijeva, sud e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom se tubeni zahtijev odbija presudu na temelju odricanja (331a/1). Tuitelj se moe odrei tubenog zahtijeva sve do zakljuenja glavne rasprave (331a/1). Pristanak tuenika nije potreban (331a/2). Iznimka. Ova se presuda nee donijeti unato zadovoljenim uvjetima ako se utvrdi da je rije o zahtijevu iz 3/3 (331a/3). U branim i paternitetskim sporovima tuitelj se ne moe odrei svog zahtijeva niti se moe donijeti ova presuda. Opoziv. Odricanje se moe opozvati do donoenja presude i bez pristanka tuenika (331a/5). Kad se sve moe donijeti ova presuda. Sudac je moe donijeti tijekom pripremanja glavne rasprave (279) a i izvan roita za glavnu raspravu (312/3). Pravni lijekovi. Presuda na temelju odricanja moe se pobijati zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3).
131
4.5.11. Presuda zbog izostanka (kontumacijska presuda)

U ovom sluaju dolazi do primjene sistem tzv. afirmativne litiskontestacije, jer se ova vrsta presude izrie polazei od apsolutne presumpcije da tuenik svojom pasivnou priznaje po sebe nepovoljne injenine navode tuitelja. Termin presuda zbog izostanka je neadekvatan, jer se ta presuda moe donijeti i kad tuenik doe na roite a odbije raspravljati, a ne moe se donijeti ako on ne doe na roite ali je na bilo koji nain (npr. pismeno) osporio tubeni zahtijev. Naime temelj za donoenje ove presude nije izostanak tuenika s roita, ve nedostatak njegovog protivljenja tubenom zahtijevu. Moe se izricati samo u sluaju pasivnosti tuenika. Prema novom ureenju, presudu zbog izostanka sud moe donijeti po prijedlogu tuitelja ili po slubenoj dunosti. Stoga, izostanak prijedloga tuitelja nema vie za posljedicu nastup mirovanja postupka. Pretpostavke za donoenje. Presuda kojom se prihvaa tubeni zahtjev (presuda zbog izostanka) moe se donijeti u onim sluajevima kada tuba tueniku nije dostavljena na odgovor, ve mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na roite, te tuenik (alternativno): a) ne doe na pripremno roite ili na prvo roite za glavnu raspravu (ako pripremno roite nije odrano) do njegova zakljuenja, ili b) ako doe na ta roita, ali se nee upustiti u raspravljanje, ili c) se udalji s roita, a ne ospori tubeni zahtjev. Ako je udovoljeno jednome od prethodnih uvjeta, sud moe donijeti presudu zbog izostanka ako je udovoljeno i slijedeim uvjetima (kumulativno): 1) ako je tuenik bio uredno pozvan, 2) ako tuenik nije podneskom osporio tubeni zahtjev, 3) ako osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi, 4) ako injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuitelj podnio232 ili s injenicama koje su opepoznate, 5) ako ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi da doe na roite233 (332/1). Kao i kod presude zbog ogluhe, nee se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno svim navedenim uvjetima ako sud nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati 234 (332/2). Donoenje presude zbog izostanka odgodit e se ako je potrebno da se o tim okolnostima prije toga pribave obavijesti (332/3). Donoenje presude zbog izostanka moe se odgoditi i ako nema dokaza da je tuenik uredno pozvan, a nesumljivo je da mu je poziv upuen. U tom sluaju predsjednik vijea odredit e rok, (koji ne moe biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od est mjeseci za dostavu u inozemstvu), da se izvidi je li tuenik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tuenik bio uredno pozvan, predsjednik vijea donijet e presudu zbog izostanka (332/5). U oba spomenuta sluaja odgode donoenja presude zbog izostanka, sud moe ovu presudu donijeti bez sasluanja stranaka (332/7). Ako je tuitelj predloio donoenje ove presude, pa sud utvrdi da za to nisu ispunjeni uvjeti, o tome e odluiti rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena (332/6).
232 233 234
Npr. ako tuitelj kae da obveza dospjeva odreenog datuma, a iz dokaza je vidljivo da dospjeva kasnije. Npr. ako je sud saznao za sudar vozila, moda je tuenik bio u jednom od njih
lanak 3. stavak 3. ZPP-a
132
Ako iz injenica navedenih u tubi ne proizlazi osnovanost tubenog zahtjeva, a tuba na roitu nije preinaena, sud e donijeti presudu kojom se tubeni zahtjev odbija (332/4). Pravni lijekovi. Ova presuda se ne moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja (353/2). Tueniku bi trebalo priznati ulaganje prijedloga za povrat u prijanje stanje, ako su ga opravdani razlozi sprijeili da ospori tubeni zahtijev.
4.5.12. Presuda zbog ogluhe

Sud u pravilu dostavlja tubu tueniku na odgovor, nalae mu da (u roku koji ne moe biti krai od 15 ni dulji od 30 dana) dostavi odgovor na tubu, te ga upozorava na posljedice koje nastaju ako propusti dostaviti odgovor na tubu (284, 285). Ta posljedica je donoenje presude kojom se prihvaa tubeni zahtjev (presude zbog ogluhe). Uvjeti za donoenje presude na temelju ogluhe su slijedei: da tuenik ne podnese odgovor na tubu u odreenom roku; da su tueniku tuba i poziv za davanje odgovora na tubu uredno dostavljeni; da osnovanost tubenog zahtjeva proizlazi iz injenica navedenih u tubi; da injenice na kojima se temelji tubeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuitelj podnio ili s injenicama koje su opepoznate; da ne postoje opepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuenika sprijeili opravdani razlozi da podnese odgovor na tubu (331b/1). Iako su ispunjeni svi gore navedeni uvjeti, nee se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati235 (331b/2). Donoenje presude zbog ogluhe odgodit e se u dva sluaja: - ako je potrebno da se pribave obavijesti radi provjere radi li se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (331b/3). - ako nema dokaza da su tueniku uredno dostavljeni tuba i poziv za davanje odgovora na tubu, a nesumnjivo je da su mu upueni. U tom sluaju odredit e se rok, (koji ne moe biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno dulji od est mjeseci za dostavu u inozemstvu), da se izvidi jesu li tuba i poziv za davanje odgovora na tubu tueniku uredno dostavljeni. Ako se u tom roku utvrdi da su ta pismena bila tueniku uredno dostavljena, donijet e se presuda zbog ogluhe (331b/5). U oba ova sluaja presuda zbog ogluhe moe se donijeti i bez sasluanja stranaka (331b/7). Sud presudu kojom se prihvaa tubeni zahtjev (presudu zbog ogluhe), donosi bez odravanja roita i nije potrebno da tuitelj predloi donoenje ovakve presude. Kad nisu ispunjeni uvjeti za donoenje ove presude, sud e zakazati pripremno roite ili prvo roite za glavnu raspravu, a ako je tuitelj predloio donoenje takve presude, sud e rjeenjem odbiti njegov prijedlog. Protiv tog rjeenja alba nije doputena (331b/6). Ako iz injenica navedenih u tubi ne proizlazi osnovanost tubenoga zahtjeva, sud e odrediti pripremno roite i ako na tom roitu tuitelj ne preinai tubu, donijet e presudu kojom se tubeni zahtjev odbija (331b/4). Pravni lijekovi. Ova presuda se ne moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja (353/2).
235
lanak 3. stavak 3. ZPP-a.
133
4.5.14. Presuda bez odravanja glavne rasprave

Ovo je novina koju uvodi ZIDZPP/03. Prema prijanjem ureenju, ova je vrsta presude postojala samo u trgovakim sporovima236, a sada je uvedena kao opi institut. Ako je tuba dostavljena tueniku na odgovor, a tuenik u odgovoru prizna odlune injenice, neovisno o tome to je osporio osnovanost tubenog zahtjeva, sud moe bez zakazivanja roita donijeti presudu, ako ne postoje druge smetnje za njeno donoenje (332a). Takvu presudu sud moe donijeti kao potpunu ili djelominu.
4.5.15. Stupnjevita presuda237

Odluke koje sud donosi moemo rezimirati na slijedei nain: a) PRVA SITUACIJA rjeenje kojim nalae polaganje rauna ili potpun pregled imovine ili obveza b) DRUGA SITUACIJA rjeenje kojim nalae polaganje rauna ili potpun pregled imovine ili obveza presudu kojom utvruje obvezu isplate novca (ili predaje stvari ili prijenosa prava) preudu kojom odreuje iznos novca (koliinu stvari i opseg prava) c) TREA SITUACIJA presudu kojom utvruje obvezu isplate novca (ili predaje stvari ili prijenosa prava) presudu kojom odreuje iznos novca (koliinu stvari i opseg prava)
Protiv rjeenja o kojem je rije pod a) i b) tuenik moe izjaviti albu u roku od osam dana, koja ne odgaa ovrhu (325a/1). Kod situacija pod b. i c., nakon to donese presudu kojom utvruje obvezu isplate novca (ili predaje stvari ili prijenosa prava), sud rjeenjem, protiv kojega nije doputena posebna alba, odreuje rok u kojem je tuitelj duan postaviti tono odreeni tubeni zahtjev (186b/4). Daljnjom presudom, kada tuenik dade potrebne podatke, sud e odrediti iznos novca (koliinu stvari i opseg prava). Ako utvrdi da zahtjevi za polaganje rauna, podnoenja pregleda imovine i obveza ili davanje podataka nisu osnovani, sud e donijeti rjeenje kojim odreuje rok za postavljanje odreenog tubenog zahtjeva, protiv kojega nije doputena posebna alba (325a/2, u svezi sa 186b/4).
4.5.15. Donoenje i objavljivanje presude
236 237
Bila je predviena lankom 496. ZPP-a, koji je brisan. Ova se materija nastavlja na izlaganje o stupnjevitoj tubi.
134
Donijeti presudu znai odrediti njen sadraj, izrei odluku o osnovanosti tubenog zahtijeva. Objaviti presudu znai javno proitati izreku presude i obrazloenje. Novela ZPP-a jaa naelo neposrednosti koje se ogleda u dva pravila: (1) presudu donosi onaj sudac ili vijee koje je sudjelovalo u postupku koji je prethodio donoenju presude, i (2) presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja gl. rasprave. Tko donosi presudu? Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske (335/1). Presudu donosi sudac koji je vodio postupak na roitu na kojem je gl. rasprava zakljuena, a u sluaju da se postupak vodio pred vijeem, presudu donose predsjednik vijea i lanovi vijea koji su sudjelovali na roitu na kojemu je glavna rasprava zakljuena (335/2). Kad se donosi presuda? Presuda se donosi odmah nakon zakljuenja glavne rasprave i nju objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea (335/3). U sloenijim predmetima sud moe odgoditi donoenje presude za petnaest dana od dana zakljuenja glavne rasprave. U takvu sluaju u istom roku sud e odrati roite na kojem e objaviti presudu. To je roite sud duan zakazati na roitu na kojem je glavna rasprava zakljuena. Roite na kojem se presuda objavljuje odrat e se neovisno o tome jesu li stranke o njemu obavijetene, odnosno jesu li pristupile na to roite (335/4). Stoga odgoda roita za objavu presude nije ni dozvoljena ni mogua. Vezanost za presudu. Kad se presuda objavljuje sudac e javno proitati izreku i ukratko usmeno obrazloiti razloge presude (336/1). Trenutak objave presude je vrlo vaan, jer je sud od tog trenutka vezan za svoju presudu (tj. za njenu izreku), to znai da on nakon objavljivanja ne moe svoju odluku opozvati i nadomjestiti drugom (334/1).238 Sud nije vezan usmeno izreenim razlozima presude i u pismenom otpravku moe dati druge razloge, te su mjerodavni ovi potonji. U takvoj situaciji stranka se ne bi u albi mogla s uspjehom pozivati ne one razloge koje je sudac usmeno iznio. Prema strankama presuda ima uinak tek od dana kad im je dostavljena (334/2). Naime, slijedei dan nakon toga za njih poinje tei albeni rok (348/1). Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljuena, izreka presude uvijek e se javno proitati, a sud e odluiti hoe li se i koliko iskljuiti javnost pri objavi razloga presude (336/3). Svi prisutni sasluat e itanje izreke presude stojei (336/4).
4.5.16. Pismena izrada presude

Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od trideset dana od donoenja. Predsjednik suda moe na temelju obrazloenog prijedloga suca pojedinca, odnosno predsjednika vijea dopustiti produenje toga roka za daljnjih trideset dana (337/1). U tome roku presuda mora biti i otpremljena strankama. U sluaju dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti (smrt, iznenadna teka bolest i dr.) zbog kojih sudac nije u mogunosti izraditi ili potpisati odluku koju je objavio, odluku e po nalogu predsjednika suda izraditi i potpisati drugi sudac (337a/1). Neizraena odluka izradit e se prema sadraju proglaene odluke i prema podacima iz spisa (337a/2).
4.5.17. Sadraj presude

238
Tek po objavi presude stranke se mogu odrei prava na albu.
135
Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje (338/1) te uputu o pravnom lijeku (337/2). Uvod sadri podatke o sudu i strankama, predmet spora, postupak koji je proveden, dan zakljuenja glavne rasprave i donoenja presude.239 U izreci mora biti naveden sadraj pravne zatite - odluka suda o prihvaanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih traenja te odluka o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja (338/3).240 Ako se izrekom stranci nalae neka inidba, izreka mora sadravati i rok za dobrovoljno ispunjenje te inidbe (paricijski rok). Obrazloenje. Cilj mu je da sudac uvjeri itaa da je, s obzirom na utvrene injenice i izvedene dokaze, donesena jedino mogua presuda. Zadatak mu je obavijestiti o subjektivnim i objektivnim elementima spora, kao i objasniti raloge zbog kojih je sud odluio kao u izreci. U obrazloenju sud e izloiti zahtjeve stranaka, injenice koje su iznijele i dokaze koje su predloile, koje je od tih injenica utvrivao, zato i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zato te kako ih je ocijenio; sud e posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odluujui o zahtjevima stranaka, a izjasnit e se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je ve donio tijekom postupka (338/4). Ako ovo posljednje propusti to nije razlog apsolutne nitavosti.241 U obrazloenju presude zbog ogluhe, presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja iznijet e se samo razlozi koji opravdavaju donoenje takvih presuda (338/5). Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea. Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude (337/2). Ako su se stranke nakon proglaenja presude odrekle prava na albu te ako nisu izriito zatraile da presuda koja e im biti dostavljena bude obrazloena, sud nee posebno obrazloiti donesenu presudu, ve e samo naznaiti da su se stranke odrekle prava na albu i da zbog toga presuda nije obrazloena (338/6).
4.5.17. Ispravljanje presude

Pod ispravljanjem presude misli se na pogreke u imenima i brojevima, i druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom
239
Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca pojedinca, odnosno predsjednika i lanova vijea, ime i prezime ili naziv te prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratku oznaku predmeta spora, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena (338/2).
240
lanak 333.
241
Razlog apsolutne nitavosti (354/2/11): ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturjei sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji proturjenost izmeu onoga to se u razlozima presude navodi o sadraju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
136
(342/1). Dakle greke se odnose na tehniku pismene redakcije, a ne na odluivanje o osnovanosti tubenog zahtijeva. Pokretanje postupka za ispravljanje mogue je po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka. Ispravljanje je mogue u svako doba (342/1), dakle nije vezano rokom. Ispravljanje obavlja sudac, a nadlean je sud koji je donio presudu. O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka (342/4). Nain obavljanja ispravka. Ispravljanje e se obaviti posebnim rjeenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama e se dostaviti prijepis rjeenja (342/2). Ako izmeu izvornika i prijepisa presude postoji nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadrane u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijanji prijepis presude. U takvu sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostave ispravljenog prijepisa presude (342/3). alba protiv tog rjeenja je doputena. Ako bi stranka u albi isticala zahtjev za ispravljanje, albu bi trebalo tretirati kao prijedlog za ispravljanje (falsa nominatio non nocet).
b) Rjeenja 4.5.18. O rjeenjima

Sud donosi odluke u obliku presude i rjeenja (129/1). Presudu donosi kad odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva (129/2). Rjeenje donosi kao odluuje o procesnim pitanjima.242 Iznimka. U tri sluaja sud rjeenjem odluuje o osnovanosti tubenog zahtjeva: 1. rjeenje o smetanju posjeda (129/2) 2. rjeenje o izdavanju platnog naloga (129/4) 3. rjeenje o trokovima (129/5), iako stoji u izreci presude. Rjeenje se moe donijeti bez odravanja rasprave, osim kad zakon odreuje drukije. Sud je vezan za svoja rjeenja i to od objavljivanja, a ako ih ne objavljuje, onda od otpremanja. Ako se rjeenje odnosi na upravljanje parnicom, onda nije vezan (343/3). Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima uinak im je objavljeno (343/4), a ako im se dostavlja, tek od dana kada im je dostavljeno. Pravomona rjeenja o kaznama izreenim prema odredbama ZPP-a izvravaju se po slubenoj dunosti (346), a ostala rjeenja kada stranka to zatrai.
4.6. PRAVOMONOST 4.6.1. Sadraj pravomonosti

242
Npr. o izvoenju dokaza.
137
Presuda ima snagu zakona meu strankama. Ona je autoritativan regulator pravnih odnosa, njome se konano regulira sporni pravni odnos. Elementi pravomonosti: 1) Ne bis in idem. O stvari o kojoj je odlueno ne moe se, u redovnom postupku (nova tuba ili redovni pravni lijek), ponovno meritorno raspravljati ili odluivati. 2) Res iudicata pro veritate habetur. Utvrenja sadraja prava i pravnih odnosa u sudskoj odluci treba smatrati istinitim. 3) Res iudicata facit ius inter partes. Sudska odluka, kao autoritativan regulator pravnih odnosa, pravno obvezuje stranke i druge pravne subjekte na koje se odnosi. Postojea pravomona odluka predstavlja negativnu procesnu pretpostavku za ponovno suenje. Ovo pravilo je rezultat nedostatka pravnog interesa stranaka za ponovno suenje, jer se u novom postupku, radi ouvanja pravne sigurnosti, ne bi smjelo suditi drukije nego to je ve sueno. Kad se ne smije suditi drukije nema potreba da se sudi ponovno. U prvostupanjskom postupku, ako sud utvrdi da je pokrenuta parnica o zahtjevu o kojemu je ve pravomono odlueno, mora odbaciti tubu (288/2). U drugostupanjskom postupku, povreda ovih pravila je razlog apsolutne nitavosti (354/2/9), a zbog tog razloga moe se traiti i ponavljanje postupka (421/1/7). Ako se ipak, unato ovome pravilu, donese druga pravomona presuda, a ne bude vie mogue ostvariti ukidanje pravomone odluke, uvait e se kasnija pravomona odluka (iudicium posterior derogat priori). Takvo ukidanje nee se moi ostvariti ako stranka nema uvjeta za traenje ponavljanja (svojom krivnjom nije ovo istakla prije okonanja postupka) ili ako su protekli rokovi. Dakle, ne bis in idem ustvari znai da tuitelj ne moe, nakon pravomone presude, podnijeti tubu s istim tubenim zahtijevom protiv istog tuenika. Formalna pravomonost je negativni uinak pravomonosti koji se ogleda prvenstveno na planu procesnopravnih odnosa i to kao zabrana ponovnog suenja o ve presuenoj stvari (ne bis in idem). Materijalna pravomonost je pozitivni uinak pravomonosti koji se ogleda prvenstveno na planu materijalnopravnih odnosa subjekata na koje se pravomonost odnosi (res iudicata facit ius inter partes, res iudicata pro veritate habetur).
4.6.2. Pravne posljedice pravomonosti

U nekom drugom postupku pravomona presuda se moe upotrijebiti kao dokaz o injenicama i pravnim odnosima ije je postojanje u njoj utvreno.243 Ostale pravne posljedice pravomonosti su: 1. Zastara. Sva potaivanja utvrena pravomonom odlukom (ili nagodbom pred sudom) zastaruju za 10 godina. Meutim, povremena potraivanja koja proistjeu iz pravomone odluke (ili nagodbe pred sudom), a dospjevaju ubudue zastaruju normalno - 379/2 ZOO).
243
Tako se npr. pravomona presuda kojom se tuenik osuuje na isplatu jednog obroka zajma, moe upotrijebiti kao dokaz u parnici u kojoj se trai da isti tueni isplati drugi obrok istog zajma.
138
2. Prenosivost. Neki zahtijevi koji ne prelaze na nasljednike prei e na njih kad se postojanje takvih zahtijeva utvrdi pravomonom odlukom (npr. potraivanje naknade nematerijalne tete 204/1). 3. Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuenog. Ako dunik ne ispuni svoju obvezu u paricijskom roku, vjerovnik ga moe pozvati da je ispuni u naknadnom primjerenom roku i izjaviti da nakon proteka tog roka nee vie primiti ispunjenje nego e traiti naknadu tete (293/1 ZOO). 4. Sudski penali. Kad dunik ne izvri u roku neku nenovanu obvezu utvrenu pravomonom odlukom, sud moe, na zahtijev vjerovnika, odrediti naknadni primjereni rok i izrei da e dunik, ako ne izvri svoju obvezu u tome roku, biti duan vjerovniku isplatiti odreeni iznos novca za svaki dan zakanjenja (294/1 ZOO) 5. Ovrnost. Pravomonost kondemnatornih presuda pretpostavka je za nastupanje njihove ovrnosti (23/1,2 OvZ). 6. Prema umjeaima, imenovanim prethodnicima i osobama obavijetenim o parnici, pravomona presuda proizvodi tzv. intervencijski efekt.
4.6.3. Nastupanje pravomonosti

Presuda donesena u prvostupanjskom postupku postaje pravomona: a) kad strankama protekne rok za ulaganje albe, a ni jedna od njih ne uloi albu (333/1) b) kad se stranke odreknu prava na albu (349/1), tada pravomonost nastupa prije isteka roka za ulaganje albe, kad se odrekne albe stranka koja to posljednja uini. c) kad stranke koje su uloile albu odustanu od izjavljenih albi prije nego to o njima odlui drugostupanjski sud (349/2) d) kad drugostupanjski sud odbije albu i potvrdi prvostupanjsku presudu. e) presuda donesena u drugostupanjskom postupku postaje pravomona: po jednom svhvaanju - trenutkom dostave presude stranci po drugom shvaanju - trenutkom donoenja odluke, na ovom stajalitu stoji i sudska praksa.244
4.6.4. Nedjeljiva (jedinstvena) i podjeljena pravomonost.

Nedjeljiva pravomonost je sluaj kad pravomonost nastupa istodobno u odnosu na obje parnine stranke. Podjeljena pravomonost je kad pravomonost ne nastupa za obje stranke istodobno. Kod nas je usvojeno stajalite o nedjeljivoj pravomonosti, jer injenica to je jedna od stranaka izgubila pravo na ulaganje albe ne dovodi do toga da odnosna presuda prema toj stranci postane pravomona. Ona e postati pravomona tek kad i druga stranka izgubi to pravo.
4.6.5. Objektivne granice pravomonosti

244
Protiv ovog shvaanja istie se da u trenutku donoenja presude za nju nitko nije vezan ni sud, jer nije otpravljena, ni stranke jer im nije dostavljena. U prilog tome shvaanju navodi se odredba l. 331/1 ZPP-a prema kojoj presuda postaje pravomona kad se vie ne moe pobijati albom, a to svojstvo presuda stjee upravo donoenjem.
139
Pravomonost se donosi samo na izreku. Uenje o objektivnim granicama pravomonosti odnosi se na pitanje: na koje se dijelove sudske odluke pravomonost odnosi i to je stutinski objekt pravomonosti? Iz pravila po kome presuda postaje pravomona ukoliko je njome odlueno o zahtijevu tube ili protutube (333/1) odnosno o postojanju ili nepostojanju potraivanja koje je tuenik istakao prigovorom radi prebijanja (333/3), zakljuuje se da se pravomonost odnosi samo na odluku o tubenom i protutubenom zahtijevu te o postojanju potraivanja koje je istaknuto prigovorom radi prebijanja. Budui da je ova odluka sadrana u izreci presude, zakljuuje se da se pravomonost odnosi samo na taj dio presude. Obrazloenje, a contrario, ne postaje pravomono, pa to svojstvo ne stjeu ni stavovi suda o injeninom stanju ni o pravnim pitanjima. Ipak izuzetno injenina utvrenja postaju pravomona kad je utvrenje odreenih injenica predmet spora.245 Isto tako i pravna kvalifikacija postaje pravomona kad je utvrenje sadraja odreenog pravnog odnosa predmet spora. Obrazloenje sudjeluje u pravomonosti. Meutim elementi izreke koji su esto verbalno oskudni ne pruaju uvijek dovoljnu osnovu za sadrajnu identifikaciju odluke, ve je takva identifikacija mogua tek pomou elemenata sadranih u obrazloenju, tek se tada moe utvrditi sutinski sadraj izreke (npr. identifikacija stranaka, odnosa i dogaaja na koje se presuda odnosi). Zato se kae da obrazloenje iako ne postaje pravomono, sudjeluje u pravomonosti izreke. Djelomino ostvarenje zatite. Tuitelj nije duan u pokrenutoj parnici traiti zatitu za cjelokupnost svog ovlatenja, pa ako trai zatitu samo za jedan dio, iz toga se ne moe zakljuiti da se odrie prava na ostvarivanje zatite za ostatak. Presuda u parnici u kojoj je tuitelj traio zatitu samo u odnosu na dio ne predstavlja zapreku za pokretanje nove parnice u kojoj e traiti zatitu za ostatak. Prekoraenje granica tubenog zahtijeva. Sud ne smije suditi ni ultra ni extra petitia partuim. Ako se donese odluka kojom je stranci pruena odreena zatita iako tu zatitu ona nije traila, i taj dio odluke e postati pravomoan ako ne bude izriito napadan pravnim lijekovima.
4.6.6. Subjektivne granice pravomonosti

Uenje o subjektivnim granicama pravomonosti odnosi se na pitanje: prema kome djeluje pravomona presuda? Staro je pravilo da ona djeluje meu parninim strankama (inter partes). To se pravilo opravdava time to odluka moe djelovati samo u odnosu na osobe kojima je bila pruena mogunost da u parnici aktivno sudjeluju radi zatite svojih prava, inae bi se povrijedilo naelo sasluanja stranaka. Ali od tog opeg pravila postoje znaajni izuzeci: 1. univerzalni sukcesori su vezani pravomonim odlukama koje su donesene u parnicama u kojima su njihovi prednici sudjelovali kao stranke. 2. singularni sukcesori u pravilu ne mogu stei vie prava nego to na njih moe prenijeti njihov prednik. Zato pravomone odluke donesene protiv prednika neposredno djeluju prema singularnom sukcesoru, ako je do sukcesije dolo nakon njene pravomonosti. No ni ovo pravilo se ne primjenjuje kad je mogue stjecanje vlasnitva od nevlasnika. 3. Suparniari. Kod obinog suparniarstva pravomona odluka donesena u korist ili protiv jednog od suparniara ne djeluje neposredno i na ostale suparniare. Kod jedinstvenog suparniarstva odluka moe samo jednako glasiti u odnosu na sve suparniare.
245
Npr. u parnici u kojoj se utvruje istinitost neke isprave
140
4. Statusne parnice. Pravomone presude u tim parnicama djeluju prema treima neposrednom snagom svoje pravomonosti, pa i kad nisu konstitutivne. Ako jesu konstitutivne djeluju prema treima i to po dvije osnove: kao pravomona odluka i kao pravnorelevantna injenica. 5. Intervencijski efekt. U odnosu na obinog umjeaa, treeg koji je obavjeten o parnici te imenovanog predhodnika pravomona odluka proizvodi intervencijski efekt, kojeg ove osobe mogu od sebe otkloniti isticanjem prigovora male gesti vel conducti processus.
4.6.7. Vremenske granice pravomonosti

Uenje o vremenskim granicama pravomonosti odnosi se na (1) poetak djelovanja sudske odluke s obzirom na sud i stranke, (2) na prestanak postojanja odluke i (3) na utvrivanje trenutka s obzirom na koji se sudska odluka donosi. Ad 1. Sudska odluka u pravilu vee sud i stranke jo prije nego postane pravomona. Sud je vezan za svoju presudu im je objavi, a ako se presuda ne objavljuje onda im je otpravi (334/1). Nakon toga sud je nije ovlaten ni povui ni preinaiti. Prema strankama presuda djeluje od dana kad im je dostavljena (334/2). Od tog trenutka poinje tei paricijski rok, rok za pravni lijek, rok za traenje dopunske presude. Sud je vezan za svoja rjeenja od objavljivanja odnosno otpravljanja. Prema strankama rjeenje djeluje od dostave (ako im se dostavlja prijepis rjeenja), odnosno od objavljivanja (ako im se ne dostavlja). Ad 2. Do prestanka postojanja odluke moe doi: a) kad odluka bude ukinuta u povodu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova, a tada se moe i preinaiti odluka; b) kad sud nakon njenog donoenja usvoji prijedlog za povrat u prijanje stanje; c) kad je donesena na temelju zakona za kojeg Ustavni sud utvrdi da je neustavan; Ad 3. Trenutak na koji se odnosi sudska odluka je trenutak zakljuenja glavne rasprave. To znai da su za donoenje pravomone odluke relevantne samo one injenice koje su nastale do zakljuenja glavne rasprave. injenice koje su nastale nakon tog trenutka irelevantne su jer nije bilo mogunosti da se o njima raspravlja.
4.7. PRAVNI LIJEKOVI 4.7.1. Openito o pravnim lijekovima

Pravni lijek je parnina radnja stranke kojom ona od nadlenog suda trai da ukine ili preinai odluku suda za koju tvrdi da je za nju nepovoljna, nepravilna ili nezakonita. Redovni, izvanredni. Redovni su oni koji se podnose protiv nepravomonih odluka (to su alba protiv presude, alba protiv rjeenja i prigovor protiv platnog naloga). Izvanredni su oni koji se podnose protiv pravomonih odluka (to su revizija protiv presude, revizija protiv rjeenja, prijedlog za ponavljanje postupka).
141
Devolutivni i remonstrativni. Devolutivni su oni pravni lijekovi o kojima odluuje vii sud (iudex ad quem), to su alba protiv presude, alba protiv rjeenja, revizija protiv presude, revizija protiv rjeenja. Remonstrativni su oni o kojima rjeava onaj isti sud koji je donio odluku protiv koje se pravni lijek podnosi (iudex ad quo), to su prijedlog za ponavljanje postupka i prigovor protiv platnog naloga. Suspenzivni i nesuspenzivni. Suspenzivni odlau nastupanje ovrhe (alba protiv presude i prigovor protiv platnog naloga), a nesuspenzivni ne odlau nastupanje odluke (u pravilu alba protiv rjeenja i svi izvanredni pravni lijekovi). Meutim moi e se zastati s provoenjem odluke, na zahtjev ovrenika, pod uvjetom da ovrhovoditelju prui sigurnost za tetu koja bi mu mogla nastati ako se pokae da je nesuspenzivni pravni lijek bio neosnovan (61 OZ). Jednostrani i dvostrani. Dvostrani pravni lijek je onaj kod kojega se protivniku podnositelja pravnog lijeka mora pruiti mogunost da se izjasni o zahtijevima podnositelja (takvi su veina pravnih lijekova), a jednostran ako mu tu mogunost ne treba pruiti (samo u pravilu alba protiv rjeenja). Samostalni i nesamostalni. Samostalan je kad se moe podnijeti odvojen pravni lijek (takvi su veina pravnih lijekova), a nesamostalan je kad zakon odreuje da se odluka moe pobijati samo u pravnom lijeku protiv neke druge odluke (samo alba protiv rjeenja i to izuzetno, kad zakon odreuje da posebna alba nije doputena).
4.7.2. Pravni interes za podnoenje pravnog lijeka

Pravni interes za ponoenje pravnog lijeka ima onaj podnositelj koji bi mogao oekivati odreenu pravnu korist od podnesenog pravnog lijeka, ako se ovaj pokae osnovanim. Nema pravni interes stranka iji je zahtjev sud usvojio. Ako su stranke u parnici doivjele djelomian uspjeh, treba im priznati pavni interes za podnoenje pravnog lijeka protiv dijela odluke kojim se njihov zahtjev odbacuje ili odbija.
4.7.3. Odricanje od prava na albu

Stranka se moe odrei prava na albu od asa kad je presuda objavljena; a ako presuda nije objavljena, onda od asa kad joj prijepis presude bude dostavljen (349/1). Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati (348/3). Do donoenja odluke drugostupanjskog suda stranka moe odustati od ve podnesene albe (349/2).
4.7.4. Redosljed u podnoenju pravnih lijekova

Izvanredni pravni lijekovi se ne mogu uloiti ako predhodno nisu bili uloeni redovni pravni lijekovi. Izuzetak je prijedlog za ponavljanje postupka koji se moe iznijeti nakon pravomonosti odluke protiv koje nije bila izjavljena alba.
4.7.5. Beneficium novorum
142
Sve do stupanja na snagu ZIDZPP/03-a, stranke su u albi protiv presude mogle iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze (beneficium novorum), pa ak i onda kad one nisu iznosile te novote u postupku u kojem je donesena napadana odluka. Prednosti tog instituta su ostvarivanje naela traenja istine, donoenje zakonite odluke, te iskljuenje potrebe pokretanja novih sporova zasnovanih na injenicama koje prije nisu bile iznesene. Meutim, nedostatak je mogunost zlouporabe procesnih ovlatenja. alba. ZIDZPP/03 uvodi bitna ogranienja razloga zbog kojih se alba moe izjaviti i to tako: (1) da se u albi ne mogu iznositi nove injenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se alba moe izjaviti (352/1); (2) da se u albi ne moe iznijeti prigovor zastare ili prigovor radi prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunosti - ako stranka takav prigovor nije istaknula ve tijekom prvostupanjskoga postupka, tj. do zakljuenja gl. rasprave (352/2).246 Revizija. Stranke mogu u reviziji iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se revizija moe izjaviti (387). Ponavljanje postupka. Ponavljanje postupka se moe traiti ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka (421/1/10) i to pod uvjetom da stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak zavren pravomonom sudskom odlukom (422/2).
4.7.6. Zabrana reformatio in peius

Drugostupanjski sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo ona podnijela albu (374). Kad ne bi postojala ova zabrana, stranka moda ne bi uope ulagala albu zbog bojazni da bi time mogla proi gore. Naravno, ova zabrana ne vrijedi ako obje stranke uloe albu.
a) Redovni pravni lijekovi 4.7.4. alba protiv presude

a) OPENITO O ALBI Pravo na albu. Protiv svake presude donesene u prvom stupnju, bez obzira na to o kojoj se vrsti presude radi, stranke mogu podnijeti albu. Posebne odredbe vrijede za odluku o trokovima sadranu u presudi. Ona se smatra rjeenjem (129/5), pa se u naelu moe napadati samo albom na rjeenje (167/2). Meutim od
246
Dakle, posljednji trenutak do kojega e stranke moi iznositi nove injenice, odnosno predlagati nove dokaze, sada postaje trenutak zakljuenja gl. rasprave.
143
toga pravila postoje dvije iznimke. Ako se albom napada ne samo odluka o trokovima sadrana u presudi, nego i odluka o glavnoj stvari, i alba protiv odluke o trokovima smatra se albom protiv presude (167/1). Isto tako, ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu trokova, a druga u pogledu glavne stvari, vii e sud jednom odlukom odluiti o oba pravna lijeka (167/2). Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka kad je presuda objavljena, a ako presuda nije objavljena, onda od trenutka kad joj prijepis presude bude dostavljen (349/1). Do donoenja odluke drugostupanjskog suda stranka moe odustati od ve podnesene albe (349/2). Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati (349/3). Rok za albu iznosi petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako zakonom nije odreen drugi rok. ZPP-om je odreeno da taj rok iznosi osam dana: u mjeninim i ekovnim sporovima (348/1), u radnim sporovima (437), u sporovima male vrijednosti (467/3), i u postupku pred trgovakim sudovima (500/2). Suspenzivnost i devolutivnost albe. Pravovremeno podnesena alba spreava da presuda postane pravomona u dijelu koji se pobija albom (348/2). O albi protiv presude odluuje drugostupanjski sud (348/3). Tako, upanijski sud odluuje o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju (34a/3), Visoki trgovaki sud RH odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju (34c/2) i Vrhovni sud RH odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno (34d/1). Sadraj albe. Pored podataka koje mora imati svaki podnesak (lanak 106.), alba treba sadravati: 1) oznaku presude protiv koje se podnosi, 2) odreenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu, 3) razloge zbog kojih se alba podnosi, 4) potpis podnositelja albe (350). alba, dakle, ima svojstvo podneska, ali se umjesto podneskom moe izjaviti i usmeno na zapisnik kod parninog suda (106/4), to meutim ne vrijedi za postupak pred trgovakim sudovima (501/1). Iako bi iz l. 350. ZPP-a proizlazilo da je alba koja ne sadri sve tamo navedene elemente (1-4) nepotpuna, l. 351. ZPP-a to demantira. Naime, nepotpunom se smatra samo ona alba na temelju koje se ne moe utvrditi koja se presuda pobija, odnosno koja nije potpisana (351/1). U pogledu potpisa treba upozoriti da prema novom ureenju stranka odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju (106/3).247 Ako je alba nepotpuna, prvostupanjski e sud rjeenjem, protiv kojega nije doputena alba, pozvati alitelja da u odreenom roku dopuni ili ispravi albu podneskom ili na zapisnik kod toga suda (351/1). Ako alitelj u odreenom roku ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu (351/2). b) IZNOENJE NOVOTA, ISTICANJE PRIGOVORA
247
to se tie potpisa, postavlja se pitanje je li potpuna alba poslana telegrafski? Naime, alba se moe poslati i brzojavom na kojemu se, po prirodi stvari, ne moe nalaziti potpis podnositelja. Sudska praksa je na to pitanje dala pozitivan odgovor, pod uvjetom da je na brzojavu oznaena presuda koja se pobija i ime podnositelja.
144
Sve do stupanja na snagu zadnje novele ZPP-a, stranke su u albi protiv presude mogle iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze. ZIDZPP/03 uvodi bitna ogranienja razloga zbog kojih se alba moe izjaviti i to tako: - da se u albi ne mogu iznositi nove injenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se alba moe izjaviti (352/1). - da se u albi ne moe iznijeti prigovor zastare ili prigovor radi prebijanja, odnosno neki drugi materijalnopravni ili postupovnopravni prigovor o pitanju na koji prvostupanjski sud ne pazi po slubenoj dunosti - ako stranka takav prigovor nije istaknula ve tijekom prvostupanjskoga postupka, tj. do zakljuenja gl. rasprave (352/2). Dakle, posljednji trenutak do kojega e stranke moi iznositi nove injenice, odnosno predlagati nove dokaze, sada postaje trenutak takljuenja gl. rasprave. Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati, izmeu ostalog, i zbog toga to je izjava o priznanju. odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). Kada presudu na temelju priznanja i presudu na temelju odricanja pobija zbog tih razloga, stranka moe u albi iznijeti i nove injenice te predloiti nove dokaze koji se tiu tih mana u volji (353/4). Zabrana iznoenja novota u albi, dodue olakava nastupanje pravomonosti presude, ali treba naglasiti da se uz odreene pretpostavke te novote mogu iskoristiti kao razlog za ponavljanje postupka. c) RAZLOZI ZA ALBU Presuda se moe pobijati: 1) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka; 2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja; 3) zbog pogrene primjene materijalnog prava (353/1). Presuda zbog ogluhe i presuda zbog izostanka ne mogu se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja (353/2). Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati samo zbog248 apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (353/3). Bitne povrede odredaba parninog postupka Relativno bitne povrede odredaba parninog postupka Relativno bitne povrede su one povrde zbog kojih e presuda biti ukinuta samo ako drugostupanjski sud utvrdi da su one utjecale ili mogle utjecati na pravilnost donesene presude. Tada e drugostupanjski sud ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu radi odravanja nove glavne rasprave. Treba utvrivati kauzalni neksus, u zakonu su dane u generalnoj klauzuli, a sud na njih pazi na prijedlog alitelja.249
248
Prije novele ZPP-a iz 2003. te su se presude mogle pobijati i zbog relativno bitnih povreda odredaba parninog postupka.
249
Npr. sud je protivno zakonu dopustio javnosti da prisustvuje na glavnoj raspravi pa je to utjecalo na stranke da ne iznesu sve to im je poznato.
145
Bitna povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u tijek u postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne presude (354/1). Apsolutno bitne povrede odredaba parninog postupka Apsolutno bitne povrede su one povrede zbog kojih, prema izriitoj odredbi zakona, treba uvijek ukinuti presudu, bez obzira na to je li povreda utjecala ili mogla utjecati na pravilnost presude. Tada e drugostupanjski sud ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu radi odravanja nove glavne rasprave. Ne treba utvrivati kauzalni neksus, taksativno su navedene u zakonu, sud na njih pazi ex offo. Bitna povreda odredaba parninog postupka uvijek postoji (354/2): 1) ako je u donoenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (lanak 71. stavak 1. toka 1. do 6.), odnosno koji je rjeenjem suda bio izuzet, ili ako je u donoenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca, 2) ako je odlueno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadlenost (lanak 16.), 3) ako je sud u povodu prigovora stranaka pogreno odluio da je stvarno ili mjesno nadlean, 4) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud utemeljio svoju odluku na nedoputenim raspolaganjima stranaka (lanak 3. stavak 3.), 5) ako je protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu na temelju priznanja, presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka ili presudu bez odravanja rasprave, 6) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije dana mogunost da raspravlja pred sudom, 7) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slui svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga ali, 8) ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno - u ovom sluaju albu moe izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiu (354/3). 9) ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica, ili o kojemu je ve prije pravomono presueno, ili o kojemu je ve zakljuena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe, 10) ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnoj raspravi, 11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturjei sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji proturjenost izmeu onoga to se u razlozima presude navodi o sadraju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, 12) ako je presudom prekoraen tubeni zahtjev. Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje
146
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad je sud kakvu odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio (335)250. Pogrena primjena materijalnog prava Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (356). d) POSTUPAK PO ALBI alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupnju presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (357). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e rjeenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda bez odravanja roita (358/1). alba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnoenje (358/2). alba je nedoputena ako je albu podnijela osoba koja nije ovlatena za podnoenje albe, ili osoba koja se odrekla ili je odustala od albe, ili ako osoba koja je podnijela albu nema pravnog interesa za podnoenje albe (358/3). Primjerak pravovremene, potpune i doputene albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci koja moe u roku od osam dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na albu (359/1). Primjerak odgovora na albu dostavit e prvostupanji sud alitelju. Nepravovremeno podnesen odgovor na albu nee se odbaciti, ve e se dostaviti drugostupanjskom sudu koji e ga uzeti u obzir ako je to jo mogue (359/2). Nakon primitka odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu (360/1). Kad je alba izjavljena zbog bitnih povreda parninog postupka, drugostupanjski sud je moe prihvatiti samo ako utvrdi postojanje tih povreda, a ne moe ukinuti presudu samo zato jer postoji sumnja da su se one ostvarile. Meutim, u spisu se ponekad ne nalaze podaci na temelju kojih bi drugostupanjski sud mogao ocijeniti je li dolo do procesne povrede na koju se alitelj poziva. Zato je propisano da e sudac po potrebi dati albenom sudu objanjenje u povodu navoda albe koji se tiu tih povreda, odnosno provesti izviaje da provjeri istinitost tih navoda u albi (360/2). Da bi se osigurala primjena naela kontradiktornosti, sudac moe, ako ocijeni da je to potrebno, pozvati stranke da prisustvuju provedbi izviaja (360/4). Primjerak objanjenja, odnosno izvjea o obavljenom izviaju, sudac e dostaviti strankama, koje mogu dati svoje oitovanje u roku od osam dana (360/3). Oitovanja stranaka sudac e dostaviti drugostupanjskom sudu bez obzira na to jesu li dana u propisanom roku (360/5). Kad spisi po albi stignu drugostupanjskom sudu, odredit e se sudac izvjestitelj (361/1). Ako je predsjednik vijea odreen za suca izvjestitelja, dunost predsjednika vijea obavljat e drugi lan vijea (361/2). Sudac izvjestitelj moe, prema potrebi, od prvostupanjskog suda pribaviti izvjetaj o povredama odredaba postupka i zatraiti da se radi utvrivanja tih povreda provedu izviaji (361/3).
250
Prije novele bilo je propisano da nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to upozoravaju i nove injenice i novi dokazi. No ta je odredba brisana, s obzirom na zabranu iznoenja novota u albi.
147
Drugostupanjski sud odluuje o albi u sjednici vijea (362/1). Kad vijee drugostupanjskog suda nae da je to radi donoenja odluke o albi potrebno, moe pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijea (362/2).251 Sud e odrati sjednicu vijea i odluiti o albi i ako u prethodnom sluaju izostanu jedna ili obje stranke (363/1). Sjednica vijea na kojoj prisustvuje barem jedna od stranaka poinje izvjetajem suca izvjestitelja, koji izlae stanje stvari ne dajui svoje miljenje o osnovanosti albe (363/2). Nakon toga proitat e se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom. Zatim e alitelj obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na albu (363/3). Granice ispitivanja prvostupanjske presude. Drugostupanjski sud ispituje prvostupnju presudu u onom dijelu u kojemu se pobija albom (quantum devolutum tantum apelatum), a ako se iz albe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanjski sud uzet e da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu (365/1). Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 2., 4., 8., 9. i 11. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava (365/2)252. Odluke drugostupanjskog suda o albi. Drugostupanjski sud sudi u vijeu sastavljenom od trojice sudaca, ako zakonom nije drukije odreeno (41/2, 44/1). Drugostupanjski sud odluuje rjeenjem ili presudom: rjeenjem odbacuje albu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu, odnosno ukida prvostupanjsku presudu, a presudom odbija albu, potvruje prvostupanjsku presudu, odnosno tu presudu preinauje. Dakle, drugostupanjski sud moe: 1. odbaciti albu kao nepravovremenu, nepotpunu ili kao nedoputenu, 2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, 3. ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje, 4. ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu 5. preinaiti prvostupanjsku presudu (366/1). Ad 1. Nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e drugostupanjski sud rjeenjem, ako to nije uinio prvostupanjski sud (367). Ad 2. Drugostupanjski e sud presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupnju presudu: - kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slubenoj dunosti (368/1). - ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo, ali da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo jednako odluiti o tubenom zahtjevu (368/2). Ad 3. Drugostupanjski e sud rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu: - ako smatra da radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja treba odrati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom (370). - ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parninog postupka253 (369/1).
251 252
Inae, institut rasprave pred drugostupanjskim sudom je ukinut. albeni sud vie ne pazi ex offo na ostale apsolutno bitne povrede.
148
- ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev na nain da je odlueno o neem drugom, a ne o onome to je traeno (369/4). - ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev na nain da je dosueno vie od onoga to je traeno, drugostupanjski e sud rjeenjem ukinuti presudu prvostupanjskoga suda samo u dijelu u kojem je prekoraen tubeni zahtjev (369/5) i nee vraati prvostupanjskom sudu, jer nema zahtjeva o kojem bi se odluivalo. Ad 4. Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeene odredbe lanka 354. stavka 2. toke 2. i 9. ZPP-a, drugostupanjski e sud ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu (369/2). Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijeene odredbe lanka 354. stavka 2. toke 8. ovoga Zakona, drugostupanjski e sud, s obzirom na prirodu povrede, ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet nadlenome prvostupanjskom sudu ili e ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu (369/3). Ad 5. Drugostupanjski e sud presudom preinaiti prvostupnju presudu: 1) ako je prvostupanjski sud pogreno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena iskljuivo na tim dokazima; 2) ako je prvostupanjski sud iz injenica to ih je utvrdio izveo nepravilan zakljuak o postojanju drugih injenica, a na tim je injenicama utemeljena presuda; 3) ako smatra da je injenino stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvreno, ali da je prvostupanjski sud pogreno primijenio materijalno pravo (373). Pravila postupanja pred drugostupanjskim sudom. Zabrana reformatio in peius: drugostupanjski sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo ona podnijela albu (374). Kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suenje, moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim vijeem (371). Drugostupanjski sud moe ukinuti presudu i kad stranka trai njezinu preinaku, a moe preinaiti presudu iako stranka trai da se ona ukine (366/2). Sadraj drugostupanjske odluke. U obrazloenju presude odnosno rjeenja drugostupanjski sud treba ocijeniti albene navode koji su od odlunog znaenja i oznaiti razloge koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti (375/1). Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka, treba u obrazloenju navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje (375/2). Ako se prvostupnja presuda ukida i predmet vraa prvostupanjskom sudu na ponovno suenje radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja, navest e su u emu se sastoje nedostaci u utvrivanju injeninog stanja odnosno zato su odreene injenice i dokazi vani i od utjecaja za donoenje pravilne odluke (375/3). Drugostupanjski sud vratit e sve spise sudu prvog stupnja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke, radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama (376). Dopunska drugostupanjska odluka. Ako je drugostupanjski sud propustio odluiti glede svih dijelova presude koji se pobijaju albom ili ako je propustio donijeti sve odluke koje je odbacujui, odnosno odbijajui ili prihvaajui albu trebalo donijeti ili ako je propustio odluiti u pogledu jedne ili vie albi, alitelj moe u roku od petnaest dana od dostave drugostupanjske odluke predloiti drugostupanjskom sudu da svoju odluku dopuni (377a/1). Prijedlog za donoenje drugostupanjske odluke ne moe se podnijeti radi toga to drugostupanjski sud nije odluio o svim
253
U ovom sluaju moe i ustupiti predmet nadlenome prvostupanjskom sudu radi odravanja nove glavne rasprave.
149
razlozima zbog kojih je alba izjavljena ili na koje je bio duan paziti po slubenoj dunosti (377a/2). Prijedlog se podnosi prvostupanjskom sudu, koji ga je duan bez odgode zajedno sa spisom proslijediti drugostupanjskom sudu (377a/3). Ako alitelj ne podnese pravovremeno prijedlog za donoenje dopunske drugostupanjske presude, smatrat e se da je odustao od albe ili njezinog dijela u vezi s kojima je bilo mogue donijeti drugostupanjsku presudu (337a/5, u svezi sa 339/2). Postupanje prvostupanjskog suda nakon ukidanja njegove presude. Prvostupanjski sud duan je izvesti sve parnine radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svom rjeenju (377/1). No prvostupanjski sud nije ni u tom predmetu vezan pravnim shvaanjem na kojem se temelji ukidno rjeenje albenog suda.254 Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze (377/2). Ako presuda bude ukinuta zato to je presudu donio nenadleni sud, nova rasprava pred prvostupanjskim sudom odrat e se prema odredbama koje vae za odravanje glavne rasprave u sluaju kad se izmijeni sastav suda (377/3).
4.7.5. alba protiv rjeenja

Protiv rjeenja prvostupanjskog suda doputena je alba, ako ZPP izrijekom ne iskljuuje albu (378/1). Pravo na albu protiv rjeenja imaju ne samo stranke, ve ponekad i drugi sudionici u postupku (npr. svjedoci) ako se ono na njih odnonsi. Pravovremeno podnesena alba zadrava ovrhu rjeenja, ako ZPP nije drugaije propisao (379/1). O albi protiv rjeenja odluuje sudac pojedinac vieg suda (44/2). Nesamostalna alba. Ako ZPP izriito odreuje da posebna alba nije doputena, rjeenje prvostupanjskog suda moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke (378/2). Rjeenje protiv kojega nije doputena posebna alba moe se odmah ovriti (379/1). Postupak po albi protiv rjeenja. Rjeavajui o albi drugostupanjski sud moe: 1) odbaciti albu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu; 2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi rjeenje prvostupanjskog suda; 3) uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak (380) U sluajevima u kojima je po ZPP-u posebna alba doputena protiv rjeenja kojima se postupak pred prvostupanjskim sudom ne zavrava, prvostupanjski sud umnoit e spis i prijepis spisa zajedno sa albom dostaviti drugostupanjskom sudu te e nastaviti postupak radi rjeavanja pitanja na koja se alba ne odnosi (378/3). U postupku po albi protiv rjeenja na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe koje vae za albu protiv presude. Odredbe o odgovoru na albu primjenjivat e se samo na albe izjavljene protiv rjeenja kojima je postupak pred prvostupanjskim sudom okonan (381). U tim je sluajevima, dakle, alba postala dvostrani pravni lijek.
254
Meutim, u teoriji se smatra da e biti vezan za pravna stajalita drugostupanjskog suda o procesnim pitanjima.
150
b) Izvanredni pravni lijekovi 4.7.6. Revizija protiv presude

a) PRESUDE KOJE SE MOGU POBIJATI REVIZIJOM Revizija se moe podnijeti samo protiv drugostupanjske presude. To znai, drugim rijeima, da se ona moe izjaviti samo protiv presude koja je postala pravomona, a ne moe se izjaviti protiv prvostupanjske presude koja nije pobijana albom.255 Meutim, pravo na podnoenje revizije nije osigurano u odnosu prema svim drugostupanjskim presudama. Naime, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: 1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000,00 kuna (382/1/1), a u postupku pred trgovakim sudovima 500.000,00 kuna (497). 2) ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu (382/1/2). 3) kada je ona doputena temeljem posebnog zakona, kao naprimjer: - protiv drugostupanjske presude u paternitetskom ili maternitetskom sporu (l. 293. Obiteljskog zakona) - protiv drugostupanjske presude u postupku radi objavljivanja ispravka (l. 38. Zakona o javnom priopavanju) 4) u sluajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema prethodnim odredbama, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjski sud u izreci te presude odredio da je protiv nje revizija doputena (382/2). Ad 1) U naem pravu je vrijednost predmeta spora ustvari glavna osnova za doputenost revizije. Za napomenuti je da pravni sustavi Njemake i Austrije uope vie ne poznaju vrijednost predmeta spora kao kriterij koji opravdava doputenost revizije. Ad 4) - Revizija po doputenju drugostupanjskog suda. Potonja revizijska osnova unesena je kao novina u nae zakonodavstvo ZIDZPP/03-om. Naime, drugostupanjski sud moe dopustiti reviziju ako ocijeni da odluka u sporu ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana. U obrazloenju presude drugostupanjski e sud naznaiti zbog kojeg je pravnog pitanja dopustio reviziju i izloiti razloge iz kojih je smatrao da je ono vano za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana (382/2). Ocjenu o tome radi li se o nekom od navedenih pitanja ne donose ni stranke ni revizijski sud, ve iskljuivo albeni sud. Dakle, odluka albenog suda kojom se doputa revizija je definitvna, te nju nije ovlaten preispitivati niti revizijski sud.
255
Meutim, kod djelominog uspjeha stranaka u prvostupanjskom postupku moemo imati i drukije situacije. Ako tada recimo samo jedna stranka izjavi albu, njena mogunost izjavljivanja revizije ovisi o sadraju drugostupanjske presude. Stranka koja nije izjavila albu nema pravo na reviziju protiv drugostupanjske presude kojom je odbijena alba protivne strane. No, kad drugostupanjski sud preinai prvostupanjsku presudu na tetu stranke koja se nije alila, ta e stranka moi izjaviti reviziju. Jednako pravilo vrijedi i onda kad je u prvostupanjskom postupku jedna stranka u cijelosti uspjela (pa stoga nije ni mogla podnijeti albu zbog nedostatka pravnog interesa), ali je drugostupanjski sud povodom albe protivne stranke preinaio prvostupanjsku presudu.
151
Krug sudskih odluka protiv kojih se moe izjaviti revizija po doputenju drugostupanjskog suda dodatno je proiren odredbom l. 285. st. 2. ZIDZPP/03. Naime, u sudskim postupcima u kojima se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ZPP-a zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se izjaviti ako je postupak pred prvostupanjskim sudom okonan nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03. Meutim, u tim postupcima moe se podnijeti revizija iz lanka 382. stavka 2. b) IZRIITO ISKLJUENJE REVIZIJE Odredbe l. 382. st. 1. to. 1. i st. 2. ZPP-a ne primjenjuju se u onim sporovima za koje je ZPP-om ili drugim zakonom izrijekom odreeno da u njima revizija nije doputena (382/3). Tako je revizija iskljuena: - u malinim sporovima (467/7) - u postupku zatite od nezakonitih radnji (74/5 Zakona o upravnim sporovima) - u branom sporu (285/1 ObZ) - u sporu o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi (299 ObZ) - u sporu o uzdravanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti (305/2 ObZ) c) RAZLOZI ZA REVIZIJU Razloge za reviziju valja razlikovati ovisno o tome temeljem kojih je odredaba revizija doputena (l. 382. st. 1. ili l. 382. st. 2. ZPP-a). I. Razlozi za reviziju doputenu temeljem l. 382. st. 1. ZPP-a Bitne povrede odredaba parninog postupka Revizija se moe izjaviti zbog apsolutno i relativno bitnih povreda odredaba parninog postupka, ali glede toga postoje ogranienja. Apsolutno bitne povrede odredaba parninog postupka Dakle, protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 1. ZPP-a revizija se moe izjaviti zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parninog postupka, osim ako se povreda odnosi na stvarnu i mjesnu nadlenost256, ako je prvostupanjski sud protivno ZPP-u donio presudu bez odravanja rasprave257 ili ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica258(385/1/1). Ako stranka tvrdi da se ostvarila neka druga apsolutno bitna procesna povreda, ne moe ni onda podnijeti reviziju bezuvjetno. Naime, protiv drugostupanjske presude kojom se potvruje prvostupanjska presuda revizija se zbog apsolutno bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 6., 7., 8., 10., 11. i 12. ZPP-a moe izjaviti samo ako je podnositelj revizije zbog tih povreda albom pobijao prvostupanjsku presudu, ili ako su te povrede uinjene tek u drugostupanjskom postupku (385/2) Relativno bitne povrede odredaba parninog postupka
256 257 258
l. 354. st. 2. to. 3. ZPP-a
l. 354. st. 2. to. 5. ZPP-a
l. 354. st. 2. to. 9. ZPP-a
152
Dakle, protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 1. ZPP-a revizija se moe izjaviti zbog zbog relativno bitnih povreda odredaba parninog postupka ako su uinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom (385/1/2) Prema sudskoj praksi, ako drugostupanjski sud povodom albe ne ukloni relativno bitnu procesnu povredu, on i sam ini tu povredu, tako da se njegova odluka moe pobijati revizijom zbog relativno bitne procesne povrede. to se tie revizije protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvruje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja, ZPP o tome sadri posebne odredbe.259 Pogrena primjena materijalnog prava Protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 1. ZPP-a revizija se moe izjaviti zbog pogrene primjene materijalnog prava (385/1/3) i to u jednakom opsegu u kojem se zbog tog razloga moe izjaviti i alba. Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja. Stranke mogu u reviziji iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parninog postupka zbog kojih se revizija moe izjaviti (387). Slijedi, dakle, da revizijski sud u naelu ispituje samo pravilnost primjene prava, a ne i pravilnost utvrenog injeninog stanja. II. Razlozi za reviziju temeljem doputenja drugostupanjskog suda (temeljem l. 382. st. 2. ZPP-a) Stranke kojima je albeni sud dopustio podnoenje revizije nemaju, to se tie revizijskih razloga, poloaj jednak onome koji imaju u sluajevima kad im je pravo na reviziju zagarantirano po samom zakonu. Naime, protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona revizija se moe izjaviti samo zbog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja zbog kojega je doputena (385a). d) POSTUPAK U POVODU REVIZIJE Revizija se izjavljuje u roku od trideset dana od dostave drugostupanjske presude (382/4). Revizija treba sadravati: sve to i svaki drugi podnesak (106), oznaku presude protiv koje se podnosi, odreenu izjavu o tome da se presuda pobija u cijelosti ili u nekom dijelu, odreeno navedene razloge zbog kojih se izjavljuje, te potpis podnositelja (350 u svezi sa 399 te 386/1).
259
Protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvruje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja revizija se moe izjaviti samo iz razloga iz stavka 1. toke 1. i 2. lanka 385. (385/3). To znai da ovdje revizijski razlog mogu biti neke od apsolutno bitnih povreda i relativno bitne povrede koje su uinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom. Prema tome, dok se prvostupanjske presude na temelju priznanja odnosno odricanja uope ne mogu pobijati albom zbog relativno bitnih procesnih povreda, drugostupanjska presuda kojom se te presude potvruju moe se pobijati i zbog tih povreda, ali samo ako su uinjene u postupku pred drugostupanjskim sudom. Protiv te presude se, meutim, ne moe izjaviti revizija zbog pogrene primjene materijalnog prava.
153
to se tie odustanka od revizije primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe ZPP-a o albi protiv presude (399). Revizija ne zadrava ovrhu presude protiv koje je izjavljena (384). Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sudove260i protivnu stranku (388). Poto je podnesena revizija, sudac prvostupanjskog suda ima slijedee zadatke: 1) Provjeriti nije li revizija nepravovremena, nepotpuna ili nedoputena 2) Provjeriti je li revizija obrazloena 3) Primjerak pravodobne, potpune i doputene revizije dostaviti protivnoj stranci na odgovor 4) Uputiti je revizijskom sudu Ad 1) Nepravovrmena je ako je podnesena nakon proteka roka iz 382/4 ZPP-a. to se tie pitanja kad je nepotpuna, primjenjuju se na odgovarajui nain odredbe ZPP-a o albi protiv presude (399). Revizija je nedoputena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlatena na podnoenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnoenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne moe podnijeti (389/2). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedoputenu reviziju odbacit e rjeenjem sudac prvostupanjskog suda, bez odravanja roita (389/1). Ad 2) Budui da revizijski sud ne pazi vie po slubenoj dunosti ni na koji revizijski razlog (392a), nuno je da revizija bude obrazloena, kako bi sud mogao o njoj odluivati. U reviziji stranka treba odreeno navesti razloge zbog kojih je izjavljuje (386/1). Posljedice neobrazloene revizije su slijedee. Ako je revizija iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona izjavljena iz razloga zbog kojeg nije doputena ili je izjavljena iz razloga zbog kojeg je doputena ali koji nije obrazloen, odnosno ako revizija iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona nije izjavljena iz razloga zbog kojega ju je drugostupanjski sud dopustio, sudac prvostupanjskog suda odbacit e je rjeenjem bez prethodnog pozivanja stranke da je dopuni (386/2). Ad 3) Primjerak pravodobne, potpune i doputene revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda dostavit e protivnoj stranci, koja moe u roku od petnaest dana od dostave revizije podnijeti tom sudu odgovor na reviziju (390/1). Dakle, revizija je dvostrani pravni lijek. Nepravodobno podnesen odgovor na reviziju nee se odbaciti, ve e se dostaviti revizijskom sudu, koji e ga uzeti u obzir ako je to jo mogue (390/2). Ad 4) Nakon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon proteka roka za odgovor na reviziju sudac prvostupanjskog suda uputit e reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima izravno revizijskom sudu (390/3). Sudac prvostupanjskog suda dostavit e primjerak revizije i odgovora na reviziju ako je podnesen i drugostupanjskom sudu koji e svoje izvjee o moguim povredama postupka pred tim sudom izravno uputiti revizijskom sudu (390/4). Dakle, dostavljanje revizije se vie ne vri putem drugostupanjskog suda, ve jedino njemu dostavlja primjerak revizije i eventualnog odgovora. O reviziji bez rasprave odluuje Vrhovni sud Republike Hrvatske (391) i to u vijeu sastavljenom od pet sudaca (44/3). No kada odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja
260
Pod izrazom "sudovi" misli se na prvostupanjski, revizijski te drugostupanjski sud, iako se predmet vie ne dostavlja rev. sudu preko drugostupanjskog suda (390/3). Ne podnosi se vie ni primjerak za dravnog odvjetnika.
154
koje je donio sudac pojedinac suda nieg stupnja, odluuje u vijeu sastavljenom od troje sudaca (44/4). Kad spisi po reviziji stignu revizijskom sudu, odredit e se sudac izvjestitelj (399 u svezi sa 361). Nepravodobnu, nepotpunu, nedoputenu ili neobrazloenu reviziju odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj revizijskog suda, ako to u granicama svojih ovlatenja nije uinio prvostupanjski sud (392/1). Reviziju podnesenu protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona odbacit e rjeenjem sudac izvjestitelj, odnosno ako on to ne uini, vijee revizijskog suda ako utvrde da ona nije izjavljena zbog pravnog pitanja zbog kojega je doputena (392/2). Meutim, vijee revizijskog suda nije ovlateno preispitivati stav albenog suda da je pravno pitanje zbog kojeg je doputena revizija vano za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga odreeno navedenih u reviziji (392a). Ako revizija ne sadri izjavu o tome u kojem dijelu se pobija presuda, uzet e se da se presuda pobija u dijelu u kojem revident nije uspio u sporu (365/1). Ako u reviziji nije navedeno iz kojeg se razloga izjavljuje, odbacit e se, budui da revizijski sud ne pazi vie po slubenoj dunosti ni na koji revizijski razlog (392a) e) ODLUKE REVIZIJSKOG SUDA On svoje odluke donosi u obliku presude ili rjeenja. Rjeenjem revizijski sud: odbacuje rjeenjem nepravodobnu, nepotpunu, nedoputenu ili neobrazloenu reviziju, ako to u granicama svojih ovlatenja nije uinio prvostupanjski sud (392/1). ukinuti rjeenjem presude sudova nieg stupnja i odbacuje tubu ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom uinjena povreda iz lanka 354. stavka 2. to. 2, i 9. ovog zakona, osim ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica (394/2). rjeenjem ukida presude drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraa na ponovno suenje istom ili drugom vijeu prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda odnosno drugome nadlenom sudu ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parninog postupka iz lanka 354, st. 1. i 2. ovog zakona zbog koje se revizija moe izjaviti, osim povreda odreenih u st. 2. i 3. l 394. (394/1). ukida presude sudova nieg stupnja i odbacuje tubu, ako je to s obzirom na prirodu povrede neophodno, ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom uinjena povreda iz lanka 354. stavka 2. toke 8. ZPP-a, (394/3). ukida presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraa na ponovno suenje istom ili drugom vijeu prvostupanjskog odnosno drugostupanjskog suda ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogrene primjene materijalnog prava injenino stanje nepotpuno utvreno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude (395/2).261 ukida drugostupanjsku presudu bez vraanja predmeta na ponovno suenje ako utvrdi da je drugostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev na nain da je dosueno vie od onoga to je traeno (396/2). Presudu ukida samo dijelu u kojem je prekoraen tubeni zahtjev.
261
Obrnuto nije mogue. Revident ne moe tvrditi da je injenino stanje nepotpuno utvreno pa da je to dovelo do pogrene primjene materijlanog prava zbog toga to se revizija ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja.
155
Presudom revizijski sud: odbija reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena (393). prihvaa reviziju i preinauje pobijanu presudu ako utvrdi da je materijalno pravo pogreno primijenjeno, a ne radi se o sluaju pogrene primjene materijalnog prava koja bi dovela do nepotpuno utvrenog injeninog stanja, jer bi tada ukinuo (395/1). Revizijski prijedlozi ne veu revizijski sud, jer on moe ukinuti presudu kad stranka trai preinaku, a moe je i preinaiti iako stranka trai ukidanje (366/2 u svezi sa 399). I u revizijskom postupku zabranjena je reformacija in peius (374 u svezi sa 399). Pravni karakter revizije. Iz svega iznesenog slijedi da revizija kod nas ima reformatorski a ne kasatorni karakter. To znai da revizijski sud moe, ne samo odbiti reviziju ili ukinuti pobijanu presudu, ve je on ovlaten tu presudu preinaiti te sam meritorno odluiti. On ukida pobijanu presudu samo kad ne postoje pretpostavke za meritorno odluivanje tj. za preinaenje. To e biti onda kad je potrebno ukloniti neke pravno relevantne procesne povrede ili utvrditi neke dodatne injenice, jer revizijski sud to nije ovlaten sam uiniti. f) POSTUPAK NAKON ODLUKE REVIZIJSKOG SUDA Poto je donio odluku, revizijski sud e vratiti sve spise prvostupanjskom sudu, s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa odluke radi njene predaje strankama (376 u vezi sa 399). Odluka revizijskog suda izravno se dostavlja prvostupanjskom sudu (398/1), a ne vie preko drugostupanjskog suda, kojem revizijski sud dostavlja samo primjerak svoje odluke (398/2). Prvostupanjski sud je duan izvesti sve parnine radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio revizijski sud u svome rjeenju (377/1 u svezi sa 399). ZIDZPP/03 uveo je jednu izuzetno znaajnu novinu koja treba posluiti ostvarenju zadae Vrhovnog suda RH da osigurava jednistvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. Naime, sud kome je predmet vraen na ponovno suenje vezan je u tom predmetu pravnim shvaanjem na kojemu se temelji rjeenje revizijskoga suda kojim je ukinuta pobijana drugostupanjska, odnosno kojim su ukinute drugostupanjska i prvostupanjska presuda (394a).
4.7.7. Revizija protiv rjeenja

U postupku u povodu revizije protiv rjeenja na odgovarajui e se nain primjenjivati odredbe ZPP-a o reviziji protiv presude (400/3). Ono po emu se odredbe o reviziji protiv rjeenja razlikuju od odredbi o reviziji protiv presude odnosi se na krug rjeenja koja se mogu pobijati tim sredstvom. Revizija protiv rjeenja doputena je ako su ispunjene ove pretpostavke (400/1): 1) mora se raditi o rjeenju drugostupanjskog suda262 2) rjeenjem postupak mora biti pravomono zavren263
262
Pritom nije prijeko potrebno da je rjeenje doneseno povodom albe protiv odluke prvostupanjskog suda. Dovoljno je da je rjeenje donio sud drugog stupnja, pa makar on bio i prvi koji je donio odluku.
263
Dakle radi se o rjeenju koje dovodi do prestanka litispendencije. No mogue je da do litispendencije uope ne doe (npr. sud tijekom prethodnog ispitivanja tube rjeenjem odbaci tubu zbog toga to spor ne ide u sudsku nadlenost), a da i tada bude mogua revizija.
156
3) mora se raditi o sporu u kojemu bi revizija bila doputena protiv drugostupanjske presude u smislu lanka 382. ZPP-a No revizija je uvijek doputena protiv rjeenja drugostupanjskog suda: - kojim se podnesena alba odbacuje - kojim se potvruje rjeenje prvostupanjskog suda o odbacivanju revizije (400/2). Izriito iskljuenje revizije. Zakonom moe izrijekom biti odreeno da u nekim sporovima revizija protiv presude nije doputena (382/3). Tada u tim sporovima nije doputena ni revizija protiv rjeenja (400/1). Tako revizija protiv rjeenja nije doputena: - protiv rjeenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda (443/4)264 - protiv rjeenja drugostupanjskog suda u malinim sporovima (467/6) - protiv pravomonog drugostupanjskog rjeenja o privremenoj mjeri donesenoj tijekom parninog postupka265
4.7.8. Ponavljanje postupka

Pojam. Prijedlog za ponavljanje postupka je ogranieni izvanredni pravni lijek stranaka protiv odluka kojima je postupak pravomono zavren, bez obzira na to je li do pravomonosti dolo nakon koritenja redovnih pravnih lijekova ili nezavisno od njih. Prijedlog za ponavljanje postupka je nesuspenzivan, u pravilu remonstrativan i dvostran pravni lijek. a) PREDMET PONAVLJANJA POSTUPKA Prijedlogom za ponavljanje postupka moe se zahtijevati da se ponovi parnini postupak koji je zavren pravomonom sudskom odlukom (421/1). Za razliku od revizije koja se moe izjaviti samo protiv drugostupanjske odluke, ponavljanje postupka moe se traiti neovisno o tome je li protiv odluke donesene u prijaajem postupku bio izjavljen pravni lijek. Predmet pobijanja moe biti presuda, djelomina presuda, meupresuda kao i tzv. dispozitivne presude.266 Takoer, pravomona presuda kaznenog suda kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu moe se izmijeniti u parninom postupku po pravilima za ponavljanje postupka (135/2 ZKP). Meutim, protiv pravomone presude kojom se utvruje da brak ne postoji ili se ponitava ili se razvodi, nisu doputeni izvanredni pravni lijekovi, pa tako ni revizija (285/2 ObZ).
264
Prema sudskoj praksi, u tim parnicama revizija nije doputena ni protiv rjeenja drugostupanjskog suda o odbacivanju albe.
265 266
Naime, ta se mjera odreuje prema odredbama Ovrnog zakona koji je poznaje reviziju kao pravni lijek. Razlozi za pobijanje ovih potonjih su ogranieni.
157
Predmet ponavljanja mogu biti i rjeenja kojima je spor pravomono zavren, kao to je rjeenje u parnici zbog smetanja posjeda, rjeenje o odbaaju tube,267 o odbaaju prigovora protiv platnog naloga, o ispravku izreke presude, o utvrenju da je tuba povuena. Sudska nagodba se ne moe pobijati prijedlogom za ponavljanje postupka, jer ona u materijalnopravnom smislu predstavlja ugovor. Njeno se ponitenje moe zahtijevati samo tubom. b) PROCESNA LEGITIMACIJA Prijedlog za ponavljanje postupka ovlatene su podnijeti osobe koje su u prijanjem postupku imale status parninih stranaka. U sluaju smrti stranke, odnosno prestanka pravne osobe, legitimirani su njihovi nasljednici odnosno pravni sljednici. Umjea koji je stupio u parnicu do pravomonosti odluke legitimiran je, osim ako to nije u suprotnosti s pravnim radnjama stranke kojoj se pridruio. Meutim umjea koji ima poloaj jedinstvenog suparniara, legitimiran je i ako u prijanjoj parnici nije uope sudjelovao kao umjea. Punomonikuodvjetniku legitimirane stranke potrebna je posebna punomo ako je od pravomonosti odluke proteklo vie od est mjeseci. Punomoniku koji nije odvjetnik potrebno je izriito ovlatenje. c) RAZLOZI ZA PONAVLJANJE POSTUPKA Ponavljanje postupka se moe traiti zbog (1) povrede postupka, (2) kaznenih djela sudionika u postupku, i (3) novih injnica dokaza. Ponavljanje se, dakle, ne moe traiti zbog pogrene primjene materijalnog prava. Ad 1 - povrede postupka. Kao razlozi za ponavljanje postupka odreene su najtee apsolutno bitne povrede odredaba parninog postupka. Povreda pravila o izuzeu: ako je u donoenju odluke sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet (71/1/1-6) odnosno koji je rjeenjem suda bio izuzet, ili ako je u donoenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca268(421/1/1). Iz ovih razloga ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku (422/1). Nadalje, ovdje se ponavljanje postupka moe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak pravomono zavren (422/2). Povreda naela sasluanja stranaka: ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije bila dana mogunost da raspravlja pred sudom (421/1/2). Iz ovog razloga ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku (422/1). Povreda pravila o stranakoj sposobnosti i zastupanju stranaka: ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice odnosno
267
Zbog: - apsolutne nenadlenosti suda, - nepravovremenosti tube, - postojanja parnice, - presuene stvari, - nepostojanja pravnog interesa za podnoenje tube na utvrenje - jer je ve o predmetu sklopljena sudska nagodba 268 Dakle, ne i kada je u postupku poduzimao neke radnje kojima se postupak ne zavrava.
158
obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno. Iz ovog razloga ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku (422/1). Za napomenuti je da se u teoriji smatra da prijedlog za ponavljanje postupka iz ovog razloga, analogno albi, moe izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiu. Povreda naela pravomonosti: ako stranka stekne mogunost da upotrijebi pravomonu odluku suda koja je ranije meu istim strankama donesena o istom zahtjevu (421/1/7). Takoer je razlog za ponavljanje i sklopljena sudska nagodba izmeu istih stranaka o istom predmetu spora. Ovdje se ponavljanje postupka moe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak pravomono zavren (422/2). To znai da je mogue postojanje dvaju pravomonih presuda izmeu istih stranaka u istoj stvari, u kojima nije istovjetno odlueno. Smatra se u teoriji da u tom sluaju treba uzeti da e vrijediti kasnija od dvaju pravomonih presuda, jer se vie ne moe postii njezino ukidanje. Ad 2. - kaznena djela sudionika u postupku. Razlog za ponavljanje postoji: ako se odluka suda temelji na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka269 (421/1/4) ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadraj (421/1/5) ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca, zakonskog zastupnika ili punomonika stranke, protivne stranke ili koje tree osobe (421/1/6) Izmeu poinjenih kaznenih djela i donesene odluke mora postojati uzrona veza, tj. odluka sud ne bi bila kakva jest da nije poinjeno kazneno djelo. Postojanje ovih kaznenih djela dokazuje se pravomonom kaznenom presudom. Jedino ako zbog nekih razloga ne bi bilo mogue provesti kazneni postupak (zastara i sl.) parnini sud je ovlaten odluivati o postojanju kaznenog djela kao o prethodnom pitanju. Stranka nije duna dokazivati da bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak pravomono zavren. Ad 3. - nove injnice i novi dokazi. Ovoj su grupi razloga za ponavljanje, s jedne strane, nove injenice u svezi s prejudicijelnim pitanjem na kojem se temelji pravomona odluka i, s druge strane, nove injinice i dokazi u uem smislu za koje je stranka naknadno saznala odnosno dola u mogunost upotrijebiti ih. Zajednika karakteristika ove grupe razloga je da se ponavljanje postupka moe dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak zavren pravomonom sudskom odlukom (422/2). Izmjena odluke prejudicijelnog znaenja: a) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog organa, a ta odluka bude pravomono preinaena, ukinuta odnosno ponitena (421/1/8), ili b) ako je nadleno tijelo naknadno pravomono rijeilo prethodno pitanje na kojemu se temelji odluka suda (421/1/9). Dakle, ovdje je razlika u tome to je u sluaju pod a) drugo tijelo donijelo odluku o onome to za sud predstavlja prethodno pitanje, a pod b) je sud sam odluio o prethodnom pitanju. Nove injenice i novi dokazi u uem smislu: ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijanjem postupku (421/1/10). Pod pojmom "nove injenice" misli se na injenice nastale do trenutka zakljuenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom, samo to stranka za njih nije znala, pa ih zbog toga nije mogla
269
Trebalo bi uzeti da je razlog za ponavljanje i lani iskaz stranke, iako to nije izriito propisano. Naime, l. 303. st. 2. Kazenog zakona propisuje da e se za laan iskaz kazniti i stranka ako je na njemu utemeljena sudska odluka.
159
predoiti sudu.270 to se tie "novih dokaza", bitno je da se oni odnose na injenice koje se mogu isticati kao razlog za ponavljanje postupka. Novote ne smiju biti takve da mijenjaju identitet spora. d) POSTUPCI U KOJIMA SU OGRANIENI RAZLOZI ZA PONAVLJANJE POSTUPKA Postupak pravomono zavren presudom na temelju priznanja, presudom na temelju odricanja, presudom zbog ogluhe i presudom zbog izostanka ne moe se ponoviti zbog toga to je nadleno tijelo donijelo drugaiju odluku o prejudicijelnom pitanju i zbog novih injenica i novih dokaza (421/1). Iznimno, postupak pravomono zavren presudom na temelju priznanja i presudom na temelju odricanja moe se ponoviti zato to je izjava o priznanju, odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (421/3). Iz potonjeg razloga ne moe se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijanjem postupku (422/1). Nadalje, iz ovog razloga ponavljanje postupka moe se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego to je prijanji postupak zavren pravomonom sudskom odlukom (422/2). Na stranci je teret dokaza da do propusta nije dolo njenom krivnjom. U parnicama zbog smetanja posjeda razlozi za ponavljanje su samo samo bitne povrede pravila o sasluanju stranaka te o stranakoj sposobnosti i zastupanju stranaka (445). e) ROKOVI ZA PODNOENJE PRIJEDLOGA ZA PONAVLJANJE Subjektivni rok je uvijek odreen u trajanju od trideset dana, a rauna se: 1) u sluaju povrede pravila o izuzeu (to. 1.), te povrede pravila o zastupanju ako zakonski zastupnik ili punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku (zadnji dio to. 3.) - od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 2) u sluaju povrede pravila o sasluanju stranaka (to. 2.), te pravila o stranakoj sposobnosti ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba odnosno parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik (prvi dio to. 3.) - od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3) u sluaju relevantnog kaznenog djela (to. 4., 5. i 6.) - od dana kad je stranka saznala za pravomonu presudu u kaznenom postupku; a ako se kazneni postupak ne moe provesti - onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti; 4) u sluaju povrede pravila o pravomonosti (to. 7.), te kada nadleno tijelo donese odluku o pitanju koje je od prejudicijelnog znaenja (to. 8. i 9.) od dana kad je stranka mogla upotrijebiti pravomonu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka; 5) Kada se stranka poziva na nove injenice i nove dokaze (to. 10), ukljuujui i one koji se odnose na okolnost da je izjava o priznanju ili odricanju dana pod utjecajem mana volje (st. 3.) od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove injenice odnosno nova dokazna sredstva. Ako konkurira vie razloga za ponavljanje, subjektivni rok se rauna samostalno za svaki razlog. Ako bi subjektivni rok poeo tei prije nego to je odluka postala pravomona, taj e se rok raunati od pravomonosti odluke, ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek. No ako je bio
270
injenice koje bi nastale nakon toga trenutka nisu razlog za ponavljanje postupka, ve za novu tubu. Takoer "novu injenicu" ne predstavlja ni promjena stajalita sudske prakse kao ni pogrena primjena materijalnog prava, pa se iz tih razloga ne moe traiti ponavljanje postupka.
160
izjavljen, rok e se raunati od dostave stranci pravomone odluke vieg suda izreene u posljednjem stupnju (423/2). Nakon to protekne objektivni rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomona, prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti. Meutim, ako se ponavljanje trai zato to je u donoenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca (to. 1.) ili iz razloga povrede pravila o sasluanju stranaka, pravila o stranakoj sposobnosti te zastupanju stranaka, ono nije ogranieno rokom (423/3). U ovim sluajevima prijedlog za ponavljanje treba biti podnesen u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za neki od tih razloga, odnosno od kada joj je dostavljena odluka. Za ponavljanje postupka u parnicama zbog smetanja posjeda propisan je samo objektivni rok od 30 dana od pravomonosti rjeenja. f) POSTUPAK Postupak je ustvari podijeljen na dva dijela: u prvom dijelu se odluuje o osnovanosti razloga za ponavljanje, pa se u pozitivnom sluaju donosi odluka o ukidanju pravomone odluke (iudicium rescindens). Ta odluka ima konstitutivni znaaj, djeluje ex tunc. Ako se ovaj prvi stadij uspjeno zavri, dolazi do drugog u kojem se ponovno raspravlja i odluuje o osnovanosti tubenog zahtijeva o kojemu je ve bilo sueno (iudicium rescissorium). Sud je ovlaten odluivati samo o onim razlozima za ponavljanje na koje se predlaga poziva. Teret dokazivanja o postojanju tih razloga u osnovi pada na predlagatelja. Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju (424/1). U prijedlogu se, pored podataka koje mora sadravati svaki podnesak, osobito moraju navesti: zakonska osnova po kojoj se trai ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaa (424/2). Nadleni sud. O prijedlogu za ponavljanje postupka iskljuivo je nadlean odluivati sud koji je u prijanjem postupku donio prvostupanjsku odluku, osim ako se razlog za ponavljanje ne odnosi na postupak pred viim sudom. Sastav suda. Postupak provodi i o prijedlogu za ponavljanje odluuje sudac pojedinac odnosno predsjednik vijea (427). O prijedlogu za ponavljanje postupka pred drugostupanjskim sudom odluuje vijee (44/1). Ispitivanje procesnih pretpostavki. U pripremnoj fazi postupka sudac utvruje jesu li ispunjene sve procesne pretpostavke za odluivanje o prijedlogu. Nepravovremene i nedoputene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit e rjeenjem sudac bez odravanja roita (425/1). U sluaju da je prijedlog nepotpun, pozvat e stranku da ga u odreenom roku dopuni i ako stranka tome ne udovolji prijedlog e odbaciti. Roite za raspravljanje o prijedlogu. Ako sudac ne odbaci prijedlog, dostavit e primjerak prijedloga protivnoj stranci, koja ima pravo da u roku od petnaest dana odgovori na prijedlog. Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora, sudac e odrediti roite za raspravljanje o prijedlogu (425/2).271
271
Kada se radi o novim injenicama glede postojanja mana volje prilikom davanja izjave o priznanju tubenog zahtjeva, sudac moe raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka spojiti s raspravljanjem o glavnoj stvari (425/3). Takoer, ako se ponavljanje zahtijeva iz razloga to je stranka saznala za nove injenice ili stekla mogunost upotrijebiti nove dokaze, sudac moe odluiti da e se raspravljanje o prijedlogu spojiti s raspravljanjem
161
Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljuivo na postupak pred viim sudom, sudac prvostupanjskog suda e, nakon odranog roita za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka, dostaviti predmet tome viem sudu radi donoenja odluke (428/1). g) ODLUKE SUDA O PRIJEDLOGU 1) Sud rjeenjem odbacuje prijedlog bez odravanja roita ako je nepravovremen, nedoputen i nepotpun (425/1). Nepravovremen je onaj prijedlog koji je podnesen nakon proteka propisanog objektivnog odnosno subjektivnog roka. Nedoputen je onaj prijedlog kojeg je podnijela neovlatena osoba, zatim osoba koja nema pravnog interesa, ako se njime pobija neka odluka koja nije pravomona, te ako je prijedlog izjavljen zbog nekog razloga koji nije doputen. Nepotpuni prijedlog, kojeg stranka nije dopunila po nalogu suda, sudac e odbaciti. Protiv rjeenja o odbacivanju alba je doputena. 2) Sud deklaratornim rjeenjem odbija prijedlog za ponavljanje postupka ako utvrdi da nije osnovan, odnosno da okolnosti koje su navedene kao razlog ne odgovaraju stvarnom injeninom stanju. 3) Sud konstitutivnim rjeenjem doputa ponavljanje postupka i izrie da se ukida odluka donesena u prijanjem postupku - iudicium rescindens (427/2), ako utvrdi da je prijedlog osnovan. Protiv ovog rjeenja doputena je posebna alba. Sudac e odrediti glavnu raspravu tek nakon pravomonosti tog rjeenja. Meutim, ako je sud prethodno odluio o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljati zajedno s glavnom stvari (425/3), ili je u rjeenju kojim se doputa ponavljanje odluio da se odmah otpone raspravljanje o glavnoj stvari (427/3), protiv takvog rjeenja nije doputena posebna alba, ve se rjeenje kojim se doputa ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijanjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari (427/5). 4) Nakon pravomonosti samostalnog rjeenja o ponavljanju postupka i o ukidanju odluke iz prijanjeg postupka, sud zakazuje raspravu radi odluivanja o glavnoj stvari - iudicium rescissorium. Ako je razlog ponavljanja povreda iz l. 421. st. 1. to. 2. i 3. ZPP-a, glavna rasprava poinje iz poetka, dok se u drugim sluajevima rasprava provodi u opsegu koji je koji je bio zahvaen razlogom za ponavljanje. U potonjem sluaju nova rasprava je dopuna ranije i ini s njom jedinstvenu cjelinu, te se na njoj mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi (427/3). Kad vii sud rjeenjem dopusti ponavljanje postupka, nakon pravomonosti tog rjeenja moe predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suenje, a ako smatra da nije potrebno odrati novu glavnu raspravu, ukinut e svoju raniju odluku i donijeti novu odluku o glavnoj stvari (428/4). Kad je vii sud donio rjeenje o prijedlogu za ponavljanje, protiv njega se ne moe izjaviti alba (ve samo revizija). h) ODNOS IZMEU PONAVLJANJA POSTUPKA I DRUGIH IZVANREDNIH PRAVNIH LIJEKOVA Ako stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se moe izjaviti i revizija, i u roku za izjavljivanje revizije, smatrat e se da je stranka izjavila reviziju
o predmetu spora (to je opravdano uiniti samo kada postoje izgledi da je prijedlog osnovan).
162
(429/1), bez obzira to bi naknadno bila izjavljena i revizija (430/1). Meutim, ako je u prijedlogu za ponavljanje iznesen i neki razlog zbog kojega se revizija ne moe izjaviti, u tom dijelu ne postoji presumpcija da je izjavljena revizija. Ako stranka izjavi reviziju zbog toga to je sueno o predmetu o kojem ve postoji pravomona odluka ili sudska nagodba, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg doputenog razloga, sud e prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do zavretka postupka po reviziji (429/2). Suprotno tome, ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim zbog povrede pravila o presuenoj stvari, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka u svezi s relevantnim kaznenim djelima, sud e prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka (429/3). U svima ostalim sluajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka sud e odluiti koji e postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimajui u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze koje su stranke predloile (429/4). U svima ostalim sluajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju sud e, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do zavretka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi drugaije (430/2). Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu prije nego to je predmet u povodu revizije upuen revizijskom sudu, rjeenja da se da se prijedlog za ponavljanje smatra revizijom te o prekidu jednog i o nastavljanju drugog postupka (l. 429), donosi sudac prvostupanjskog suda. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu nakon to je predmet u povodu revizije upuen revizijskom sudu, navedena rjeenja donosi revizijski sud (431/1). U sluaju da je prijedlog za ponavljanje stigao u sud prije revizije, o daljnjem postupku odluuje prvostupanjski sud, osim ako je predmet upuen viem sudu (jer se razlog za ponavljanje odnosi na postupak pred tim sudom), u kojem sluaju o odnosu revizije i ponavljanja postupka odluuje vii sud (431/2). Protiv ovih rjeenja nije doputena alba (431/3). i) PONAVLJANJE POSTUPKA POVODOM ODLUKE USTAVNOG SUDA RH Razlog za ponavljanje postoji kad Ustavni sud RH donese odluku o ukidanju nekog zakona zbog njegove neustavnosti, odnosno nekog drugog propisa zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti. Ovlast za podnoenje prijedloga za ponavljanje postupka ovisi o tome je li stranka bila predlagatelj u postupku pred Ustavnim sudom. Svaka fizika i pravna osoba koja je Ustavnom sudu podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu pravomone odluke kojom joj je povrijeeno pravo, a koja je donesena na temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute odredbe drugog propisa (58/2 UZUSRH). Svaka fizika i pravna osoba kojoj je povrijeeno pravo pravomonom odlukom donesenom na temelju ponitene odredbe drugog propisa (ne i zakona), neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za
163
ponavljanje postupka za izmjenu te odluke272 (58/3 UZUSRH). Kad sud pravomonom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeeno neko pravo moe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke273 (60 UZUSRH). Pravo na izmjenu pravomone odluke stranka ima bez obzira je li ona prigovor o neustavnosti zakona ili neustavnosti i nezakonitosti drugog propisa uope iznijela u prijanjem postupku. j) PONAVLJANJE POSTUPKA POVODOM PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA O POVREDI TEMELJNOG LJUDSKOG PRAVA ILI SLOBODE Obveza Republike Hrvatske da se podvrgava presudama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u svakom sporu u kojem je ona stranka, proizlazi iz Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Protokola br. 1, 4, 6, 7, 11.274 Sukladno tome, ZIDZPP/03-om unesen je novi lanak 428.a kojim se regulira ovo pitanje. Uvjeti. Naime, kad Europski sud utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili temeljne slobode zajamenih Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnim Protokolima uz tu Konvenciju koje je RH ratificirala, stranka moe podnijeti zahtjev sudu u RH koji je sudio u prvom stupnju u postupku u kojemu je donesena odluka kojom je povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili temeljna sloboda povrijeeno (428a/1). Postupak se provodi uz odgovarajuu primjenu odredaba o ponavljanju postupka (428a/2). Irelevantno je jesu li ti prigovori o povredi prava bili razmatrani u prijanjem postupku. Prijedlog za ponavljanje postupka moe se podnijeti u objektivnom roku od trideset dana od konanosti presude Europskog suda.275 Prijedlog za ponavljanje mora sadravati potrebne ope podatke (106) kao i relevantne injenice o presudi Europskog suda. Vezanost za pravna stajalita Europskog suda. Prvostupanjski sud ne moe odbiti prijedlog za ponavljanje ako je presudom Europskog suda utvrena povreda ljudskog prava ili slobode stranke, jer je u ponovljenom postupku duan potivati pravna stajalita izraena u konanoj presudi Europskog suda (428a/3).
4.7.9. Zahtjev za zatitu zakonitosti

Iz ZPP-a brisane su odredbe koje se odnose na institut zahtjeva za zatitu zakonitosti (prijanji l. 401. do 408.).
272
U prethodna dva sluaja prijedlog se moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama (58/4 UZUSRH).
273 274
U roku od godine dana od dana objave odluke Ustavnog suda (60 UZUSRH).
Repubilka Hrvatska je potpisala i ratificirala navedene akte, iji tekstovi su objavljeni u Narodnim novinama, Meunarodni ugovori br. 6/99 i 8/99.
275
Presuda Europskog suda je konana: - kad stranke izjave da nee uloiti zahtjev za podnoenje sluaja velikom vijeu, - tri mjeseca nakon donoenja presude ako nije uloen zahtjev za podnoenje sluaja velikom vijeu, - kad odbor velikog vijea odbije zahtjev, - kad odbor velikog vijea donese presudu kojom prihvaa zahtjev te sam rjeava sluaj (44/2 Konvencije).
164
U postupcima u kojima se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ZPP-a, zahtjev za zatitu zakonitosti ne moe se izjaviti ako je postupak pred prvostupanjskim sudom okonan nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03-a, tj. nakon 1. prosinca 2003. (285/1 ZIDZPP/03). U tim postupcima moe se podnijeti revizija iz lanka 382. stavka 2., tj. revizija po doputenju drugostupanjskog suda (285/2 ZIDZPP/03).
5. POSEBNI POSTUPCI
5.1. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda
Svrha ovog postupka je omoguiti hitnu i efikasnu uspostavu poremeenog faktinog stanja, ne ulazei u pitanje prava na posjed. Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Ako u glavi ZPP-a o parnicama zbog smetanja posjeda ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (438). Hitnost. Pri odreivanju rokova i roita po tubama zbog smetanja posjeda sud e uvijek obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja prema prirodi svakoga pojedinog sluaja (440). Ogranienost raspravljanja. Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniit e se samo na raspravljanje i dokazivanje injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljueno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu tete (441). Tuitelj - nepoteni posjednik. Pravo na zatitu posjeda ne moe se priznati onome koji je i sam pribavio posjed na nedoputen nain od parninog protivnika. Tada je doputeno da se na prigovor tuenika (exceptio vitiosae possesionis ab adversario) raspravlja o tome da mu je tuitelj oduzeo posjed silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja (vi, clam, precario) 21/2 ZV. Ali ovo je mogue samo ako od dana kada je tuenik saznao da mu je tuitelj oduzeo posjed, pa do dana kada je vratio posjed nije proteklo vie od 30 dana (subjektivni rok), ni vie od 1 godine od dana kad je tueniku posjed bio oduzet. (21/2,3 ZV). Dakle ovaj prigovor je doputen samo ako se zasniva na tvrdnji da je ba tuitelj oduzeo posjed na nedoputen nain. Privremene mjere. U tijeku postupka sud moe po slubenoj dunosti i bez sasluanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovrnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oteenja ili spreavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive tete (442). Rjeenje o smetanju posjeda. O tubenom zahtijevu sud odluuje rjeenjem (129/2). Rjeenje kojim se ureuje faktino stanje posjeda ne sprjeava kasnije ostvarivanje prava na posjed i zahtjeva koji o tom pravu ovise (443/1). Rok za udovoljenje dunostima koje su naloene strankama sud e odrediti prema okolnostima pojedinog sluaja. Rok za podnoenje albe jest osam dana (443/2).
165
Ovrha. Iz vanih razloga sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu rjeenja (443/3). Tuitelj gubi pravo da u ovrnom postupku zahtijeva ovrhu rjeenja kojim se tueniku po tubi zbog smetanja posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtijevao ovrhu u roku od trideset dana nakon proteka roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje te radnje (444). Izvanredni pravni lijekovi. Protiv rjeenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije doputena (443/4). Ponavljanje pravomono zavrenog postupka zbog smetanja posjeda doputeno je samo iz razloga predvienih u lanku 421. stavku 1.to. 2. i 3. ZPP-a, i to samo u roku od trideset dana od pravomonosti rjeenja o smetanju posjeda (445).
5.2. Izdavanje platnog naloga

Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Ako u glavi ZPP-a o postupku za izdavanje platnog naloga ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (445a). a) Dokumentirani platni nalog. Kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelo potraivanje u novcu, a to se potraivanje dokazuje vjerodostojnom ispravom priloenom tubi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud e izdati nalog tueniku da udovolji tubenom zahtjevu - platni nalog (446/1). Vjerodostojnim ispravama smatraju se osobito: 1) javne isprave; 2) privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjerio tijelo nadlean za ovjeru; 3) mjenice i ekovi s protestom i povratnim raunima ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva; 4) izvaci iz poslovnih knjiga276; 5) fakture; 6) isprave koje prema posebnim propisima imaju znaenje javnih isprava (446/2). Bitna izmjena koju unosi ZIDZPP/03 jest brisanje stavaka 4. i 5. lanka 446. ZPP-a koje su izdavanje platnog naloga uvjetovale obvezom tuitelja da uini vjerojatnim postojanje pravnog interesa, a ako tuitelj to ne bi uinio, sud je bio ovlaten takvu tubu odbaciti. Time je zapravo tuitelju bio suen put ostvarivanja pravne zatite. b) Nedokumentirani platni nalog. Kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelo glavno potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, sud e izdati platni nalog protiv tuenika iako tubi nisu priloene vjerodostojne isprave, ali je u tubi iznesena osnova i visina dugovanja i naznaeni dokazi na temelju kojih se moe utvrditi istinitost tubenih navoda (447/1). Nedokumentirani platni nalog moe se izdati samo protiv glavnog dunika (447/3). Prema novom ureenju, u sporovima iz nadlenosti trgovakih sudova nedokumentirani platni nalog sud e izdati kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu trabinu u novcu koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kuna (447/2). Postupak. Tuitelj u tubi predlae izdavanje platnog naloga. Ako sud ne prihvati taj prijedlog, nastavit e postupak po tubi (449/1). Protiv rjeenja suda kojim se ne prihvaa prijedlog za izdavanje platnog naloga nije doputena alba (449/2).
276
Ovi izvaci, nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03, ne moraju vie biti ovjereni, budui da se ni poslovne knjige vie ne ovjeravaju.
166
Meutim, sud e izdati platni nalog i kad tuitelj u tubi nije predloio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga (446/3). Dakle kad sud prihvati prijedlog ili sam odlui izdati platni nalog, sudac e bez odravanja roita izdati platni nalog (448/1). U platnom nalogu sud e izrei da je tuenik duan u roku od osam dana (u mjeninim i ekovnim sporovima u roku od tri dana) nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tube zajedno s trokovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podii prigovore protiv platnog naloga. (448/2). Platni nalog je specifino rjeenje kojim se u ovom postupku usvaja tubeni zahtijev i moe biti samo kondemnatorne prirode (129/4). Pravomonost i ovrnost platnog naloga vremenski koincidiraju. Platni nalog dostavlja se objema strankama. Tueniku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tube s prilozima (448/3). Prigovor. Platni nalog tuenik moe pobijati samo prigovorom.277 U dijelu u kojemu nije napadnut prigovorom platni nalog postaje pravomoan (450/2). Nepravovremene, nepotpune ili nedoputene prigovore odbacit e sudac bez odravanja roita (451/1). Ako su prigovori podneseni pravovremeno, sudac e ocijeniti je li potrebno da zakae pripremno roite ili moe odmah odrediti roite za glavnu raspravu (451/2). Dakle, ulaganje prigovora dovodi do poetka redovnog kontradiktornog postupka. Ako tuenik do zakljuenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora, platni nalog ostaje na snazi (456/2). U odluci o glavnoj stvari sud e odluiti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomino odrava na snazi ili se ukida (451/3). Nadlenost. Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti mjesno nenadlenim najkasnije do izdavanja platnog naloga (453/1). Tuenik moe istai prigovor stvarne i mjesne nenadlenosti samo u prigovoru protiv platnog naloga (453/2). Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je stvarno ili mjesno nenadlean, nee ukinuti platni nalog, nego e nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim ustupiti predmet nadlenom sudu (454). Zakljuno moemo kazati da, nakon stupanja na snagu ZIDZPP/03-a, tuitelj svoju novanu trabinu moe zahtijevati prema svojem vlastitom izboru: 1) prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave278 (28, 37/2 OZ). 2) tubom s prijedlogom za izdavanje platnog naloga 3) tubom u parninom postupku
277
Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o trokovima, ta se odluka moe pobijati samo albom protiv rjeenja (450/1). Ako tuenik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje platnog naloga (l. 446. i 447) ili da postoje smetnje za daljnji tijek postupka, sud e najprije odluiti o tom prigovoru. Ako ustanovi da je takav prigovor osnovan, ukinut e rjeenjem platni nalog i nakon pravomonosti rjeenja otpoeti raspravljanje o glavnoj stvari, kad takvu raspravljanju ima mjesta (452/1). Ako sud ne prihvati taj prigovor, prijei e na raspravljanje o glavnoj stvari, a rjeenje suda unijet e se u odluku o glavnoj stvari (452/2). Ako u povodu prigovora nedospjelosti sud ustanovi da je zahtjev tube dospio nakon izdavanja platnog naloga, ali prije zakljuenja glavne rasprave, sud e presudom ukinuti platni nalog i odluiti o tubenom zahtjevu (lanak 326. stavak 1) (452/3).
278
Rjeenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donose javni biljenici (307a OZ). Oni ta rjeenja i provode, osim ako je rije o ovrsi na pokretninama. U sluaju prigovora, javni biljenik cijeli spis, zajedno sa prigovorom, dostavlja nadlenom sudu. Nepravovremeno podneseni prigovor moe odbaciti sam javni biljenik. Protiv njegovog rjeenja ovrenik ima pravo albe o kojoj odluuje sud. Tako nastaje jedan komplicirani sudsko-javnobiljeniki sustav.
167
Put pravne zatite tuitelj e birati zavisno od ocjene hoe li i kakve prigovore tuenik, odnosno ovrenik isticati.
5.3. Postupak pred trgovakim sudovima

Svrha. Osiguranje efikasnog djelovanja pravnog prometa u podruju trgovakih odnosa iziskuje relativno hitno rjeavanje trgovakih sporova. Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Ako u glavi ZPP-a o pred trgovakim sudovima ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (488). Pravila o postupku pred trgovakim sudovima primjenjuju se u sporovima iz nadlenosti trgovakih sudova, osim u sporovima za koje je propisana posebna vrsta postupka (489). Trgovaki sudovi su nadleni provoditi steaj ne samo nad pravnim, ve i nad fizikim osobama (286 ZIDZPP/03). Nadlenost. U sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi ispunjenja ili raskida ugovora, a i u sporovima radi naknade tete zbog neispunjenja ugovora, osim suda ope mjesne nadlenosti, mjesno je nadlean i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuenik duan ispuniti ugovor (492). Pripremanje glavne rasprave. U hitnim sluajevima roite se moe zakazati telefonom, brzojavom ili na drugi odgovarajui nain. O tome e se sastaviti slubena biljeka, ako o zakazivanju roita, s obzirom na to kako je obavljeno, nema drugog pisanog dokaza (495). Ako obje stranke sporazumno predloe da se roite odgodi da bi pokuale nagodbu, sud e uvaiti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad e se odrati novo roite (498). Dostava. U postupku pred trgovakim sudovima sud moe strankama naloiti da jedna drugoj izravno upuuju pismena preporueno potom s povratnicom ili na drugi nain koji omoguava nesumnjiv dokaz o obavljenoj predaji, i to bez njihove suglasnosti, pri emu nije odluno imaju li stranke punomonike.279 Takvo je upuivanje podnesaka po uincima izjednaeno sa sudskom dostavom pismena (499/1). Tijek postupka. Ako s pripremnog roita ili prvog roita za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg roita izostanu obje stranke, sud e roite odgoditi, a ako ni na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se da je tuitelj povukao tubu (499/3). Sastav suda. Ove sporove sudi sudac pojedinac, a vijee trgovakog suda u drugom stupnju sastavljeno je od trojice sudaca profesionalaca. U postupku pred trgovakim sudovima vae ovi rokovi: 1) rok od 30 dana za podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje; 2) rok od 8 dana za albu protiv presude odnosno rjeenja, a rok od 3 dana za podnoenje odgovora na albu, 3) rok od 8 dana za ispunjenje inidbe, a za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok (500).
279
Za razliku od sluaja iz l. 133.c ZPP-a, gdje se trai suglasnost stranaka. No i tada opinski sud ima mogunost naloiti ovakvu dostavu i bez suglasnosti stranaka, pod uvjetom da obje stranke zastupaju odvjetnici i dravni odvjetnici (133c/3).
168
Ostale postupovne odredbe. U ovom postupku nee se primjenjivati odredbe o mirovanju postupka (499/2). Ovdje stranke ne mogu izvan roita davati izjave usmeno na zapisnik kod suda (501/1). Nedokumentirani platni nalog u sporovima pred trgovakim sudovima. Novinu predstavlja rjeenje da se u sporovima pred trgovakim sudovima moe izdavati i nedokumentirani platni nalog. Tako e sud u ovim sporovima nedokumentirani platni nalog izdati kad se tubeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu trabinu u novcu koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kuna (447/2). Isprava na temelju koje se izdaje platni nalog ne mora biti priloena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu. Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerilo ovlateno tijelo pravne osobe (501/2). Malini sporovi pred trgovakim sudom. U postupku u trgovakim sporovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kuna (502/1). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuitelj je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju odreenom zahtjevu primi odreeni novani iznos koji ne prelazi spomenutu svotu (502/2). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novana svota, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuitelj u tubi naveo, ne prelazi nevedenu svotu (502/3). I u ovim sporovima tuba se dostavlja tueniku na odgovor (novina). Pravni lijekovi. Revizija u postupku pred trgovakim sudovima doputena je ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomone presude prelazi 500.000,00 kuna (497).
5.4. Postupak u sporovima male vrijednosti

Svrha. Ova pravila rezultat su kompromisa izmeu radikalne primjene naela de minimis non curat praetor (u nas neprihvatljivog) i tenje da se strankama osiguraju procesna jamstva za zatitu prava. Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Ako u glavi ZPP-a o postupku u sporovima male vrijednosti ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (457). Pojam malinih sporova. Sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna (458/1). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtjev ne odnosi na potraivanje u novcu, a tuitelj je u tubi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odreenom zahtjevu primi odreeni novani iznos koji ne prelazi navedenun svotu (458/2). Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novana svota, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuitelj u tubi naveo, ne prelazi spomenutu svotu (458/3). Ne smatraju se sporovima male vrijednosti: - sporovi o nekretninama; - sporovi iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu (dakle, prema novom ureenju, ostali sporovi iz radnih odnosa su malini sporovi ako se ispune ope pretpostavke); - sporovi zbog smetanja posjeda (459).
169
Promjena vps. Ako tuitelj preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 5.000,00 kuna, postupak e se dovriti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku (464/1). Ako tuitelj do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tubeni zahtjev tako da vie ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna, daljnji postupak provest e se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti (464/2). Tijek postupka. Ako tuitelj ne doe na prvo roite za glavnu raspravu280, a uredno je pozvan, smatrat e se da je povukao tubu, osim ako se tuenik na tom roitu ne upusti u raspravljanje (465/1). Ako s kojeg kasnijeg roita izostanu obje stranke, sud e odgoditi roite. Ako i na novo roite ne dou obje stranke, smatrat e se da je tuitelj povukao tubu (465/2). U malinim sporovima ne primjenjuju se odredbe o mirovanju postupka (465/3). Presuda se objavljuje odmah nakon zakljuenja glavne rasprave (466/1). Prijepis presude uvijek se dostavlja stranci koja nije bila prisutna objavi, a stranci koja je bila prisutna objavi samo na njezin zahtjev. Taj zahtjev stranka moe postaviti najkasnije na roitu na kojemu se presuda objavljuje (466/2). alba protiv rjeenja. U postupku u sporovima male vrijednosti doputena je posebna alba samo protiv rjeenja kojim se zavrava postupak (462/1). Ostala rjeenja protiv kojih je po ovom zakonu doputena alba mogu se pobijati samo albom protiv odluke kojom se postupak zavrava (462/2). Potonja rjeenja ne dostavljaju se strankama, ve se objavljuju na roitu i unose u pismeni sastav odluke (462/3). Rok za albu. Protiv prvostupanje presude odnosno rjeenja kojim se zavrava spor stranke mogu podnijeti albu u roku od osam dana (467/3). Rok za albu rauna se od dana objave presude odnosno rjeenja; a ako je presuda odnosno rjeenje dostavljeno stranci, rok se rauna od dana dostave (467/4). Razlozi za albu. Presuda ili rjeenje kojim se zavrava malini spor moe se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 1.,2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrene primjene materijalnog prava (467/1). Dakle, prema novom ureenju, lista apsolutno bitnih povreda zbog kojih se ovdje moe izjaviti alba dodatno je ograniena. alba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se alba ne moe podnijeti odbacit e se kao nedoputena (467/5). O albi protiv presude odluuje sudac pojedinac drugostupanjskoga suda (467/6).
280
U pozivu za glavnu raspravu navest e se, meu ostalim, da e se smatrati da je tuitelj povukao tubu ako ne doe na prvo roite za glavnu raspravu, da se u postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju odredbe o mirovanju postupka i da u tom postupku stranke trebaju sve injenice i dokaze iznijeti do zakljuenja glavne rasprave jer se u albi protiv presude ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, te da se odluka moe pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parninog postupka i zbog pogrene primjene materijalnog prava (465/4). U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o glavnoj raspravi, osim podataka iz lanka 124. stavka 1. ovog zakona. sadri: 1) izjave stranaka od bitnog znaenja, a osobito one kojima se, u cijelosti ili djelomino, priznaje tubeni zahtjev, ili se odrie od tubenog zahtjeva ili od albe, ili se preinaava ili povlai tuba; 2) bitni sadraj izvedenih dokaza; 3) odluke protiv kojih je doputena alba i koje su objavljene na glavnoj raspravi; 4) jesu li stranke bile prisutne objavi presude i, ako su bile prisutne, da su pouene uz koje uvjete mogu podnijeti albu (463).
170
Protiv odluke drugostupanjskog suda nije doputena revizija (467/7). Malini platni nalog. Postupak u sporovima male vrijednosti provodit e se i u povodu prigovora protiv platnog naloga ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 5.000,00 kuna (460).
5.5. Postupak u parnici iz radnog odnosa

Supsidijarna primjena ostalih odredbi ZPP-a. Ako u glavi ZPP-a o parnicama iz radnih odnosa ne postoje posebne odredbe, u tim e se parnicama primjenjivati ostale odredbe ZPP-a (433). Primjeri parnica iz radnog odnosa: 1. zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odonosa moe zathijevati sudsku zatitu (126/1,2 ZR) 2. lan udruge moe traiti sudsku zatitu u sluaju povrede njegovih prava utvrenih statutom udruge (178 ZR) 3. udruga moe zahtijevati od suda da zabrani djelatnost koja je protivna pravu na slobodno udruivanje radnika ili poslodavaca (179/1 ZR) 4. Stranka kolektivnog ugovora moe zahtijevati sudsku zaititu prava iz kolektivnog ugovora (202 ZR) 5. poslodavac moe zahtijevati od suda za zabrani trajk koji je protivan odredbama Zakona o radu i naknadu tete koju je pretrpio zbog takvog trajka (215/1,2) Naelo hitnosti. U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odreivanju rokova i roita, sud e uvijek obraati osobitu panju na potrebu hitnog rjeavanja radnih sporova (434/1). Ovo je osobito vano kada su u pitanju postupci koji se tiu prestanka ugovora o radu, jer se tu zapravo rjeava pitanje egzistencije radnika. Rokovi. U postupku u parnicama iz radnih odnosa rok za odgovor na tubu je 8 dana (434/2). U sporovima iz radnih odnosa koje pokree radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu i u kolektivnim radnim sporovima, ako zakonom nije odreen krai rok, roite za glavnu raspravu mora se odrati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tubu (434/3). U postupku u parnicama iz radnih odnosa postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okonati u roku od 6 mjeseci od dana podnoenja tube (434/4). Nadalje, drugostupanjski je sud duan donijeti odluku o albi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od 30 dana od dana primitka albe (434/5). Dakle, ovdje je rije o odredbama kojima je cilj operacionalizirati spomenuto naelo hitnosti. Meutim, rije je o instruktivnim rokovima. Sud e u presudi kojom nalae izvrenje kakve inidbe odrediti paricijski rok od 8 dana za njezino izvrenje (436). Rok za podnoenje albe jest 8 dana (437/1). Privremene mjere. U tijeku postupka sud moe i po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovrnom postupku radi spreavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive tete (435/1). Iz vanih razloga sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu odluke o odreivanju privremene mjere (437/2). Istrana ovlatenja suda. Prema noveli ZPP-a od 2003. openito je data prednost raspravnom naelu. Iznimku od toga pravila predstavlja odredba prema kojoj je sud u parnicama iz radnih odnosa ovlaten izvesti i dokaze koje stranke nisu predloile, ako su ti dokazi znaajni za odluivanje (435/2). Dakle, ovdje sud ima glede izvoenja dokaza i inkvizitorna ovlatenja.
171
Punomonici radnika odnosno poslodavca. Svaka stranka moe voditi parnini postupak u svoje ime. Ako se ona odlui angairati punomonika, to u pravilu moe biti samo odvjetnik. Od toga pravila postoje iznimke: - stranku moe zastupati ona osoba koja je s njom u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna (89a/2). Dakle, takva osoba moe sa strankom biti u radnom odnosu u punom ili u nepunom radnom vremenu, na odreeno ili na neodreeno vrijeme. Po ovakvim punomonicima mogu biti zastupane pravne osobe, obrtnici i sl. - stranku mogu zastupati i punomonici po srodstvu (o emu detaljnije u poglavlju o zastupanju) - radnika moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu iji je on lan ili u udruzi sindikata u koju je udruen sindikat iji je on lan (434a/1). - poslodavca moe u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomonik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca iji je on lan ili u udruzi poslodavaca vie razine u koju je udruena udruga poslodavaca iji je on lan (434a/2). Sastav suda. U prvom stupnju, sukladno opem pravilu, postupak provodi sudac pojedinac. Iznimno, o zabrani trajka, odnosno o iskljuenju s rada, u prvom stupnju odluuje upanijski sud u vijeu sastavljenom od tri suca profesionalca (217 ZR). Ovrnost. Iz vanih razloga sud moe odluiti da alba ne zadrava ovrhu odluke (437/2). Dakle, ovrnost odluke moe nastupiti prije njezine pravomonosti. Takva mogunost postoji, kako u odnosu na rjeenja kojima sud odreuje privremene mjere, tako i u odnosu na prvostupanjske presude kojima se odluuje o meritumu spora. Atrakcija nadlenosti. Opinski sudovi su uvijek nadleni rjeavati sporove iz radnih odnosa koje pokree radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu, pa ako je ona uvjetovana i otvaranjem steajnog postupka. Budui da je u ovom sluaju izrijekom odreena nadlenost opinskog suda (34/1/10), tu nema mogunosti da trgovaki sudovi ni u povodu otvaranja steajnog postupka (34b/5) po naelu atrakcije postanu stvarno nadlenima. Meutim, to se tie sporova iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik zbog ostvarivanja drugih svojih prava281 situacija je drugaija. Naime, takvi sporovi nisu izrijekom stavljeni u stvarnu nadlenost opinskih sudova, ve su u njihovoj nadlenosti temeljem odredbe o opoj stvarnoj nadlenosti opinskih sudova (34/2). Stoga, e takve sporove rjeavati trgovaki sudovi, koji e, zbog otvaranja steajnog postupka (34b/5), po naelu atrakcije postati stvarno nadleni.
5.6. Postupak u branim sporovima

Definicija: brani sporovi su sporovi radi utvrivanja postoji li brak ili ne postoji, te radi ponitaja ili razvoda braka (280/1 ObZ). Stranke. U ovim sporovima kao stranke mogu sudjelovati brani drugovi i to bilo kao suprotne stranke bilo kao jedinstveni i nuni suparniari.
a) SPOROVI RADI RAZVODA BRAKA

281
Npr. naknada tete ako je tuenik osoba nad kojom je otvoren steajni postupak
172
Parnini postupak pokree se tubom (280/1 ObZ) ili sporazumnim zahtjevom za razvod braka (280/2 ObZ). Ako jedan brani drug podnese tubu za razvod braka, a drugi najkasnije do zakljuenja glavne rasprave izriito izjavi da ne osporava opravdanost tubenog zahtjeva, smatrat e se da su brani drugovi podnijeli sporazumni zahtjev za razvod braka (280/3 ObZ). Ako jedan od branih drugova odustane od sporazumnog zahtjeva za razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat e se tubom za razvod braka, a sud e brane drugove uputiti da pokrenu postupak posredovanja (280/4). Tuba i presuda su konstitutivne naravi. b) SPOROVI RADI PONITENJA BRAKA U ovim sporovima trai se ponitenje braka koji je sklopljen protivno pretpostavkama za valjanost braka predvienima u l. 26. do 30. ObZ. Parnini postupak se pokree tubom. Pravo na tubu za ponitaj braka imaju brani drugovi, centar za socijalnu skrb (36 ObZ) i osobe s pravnim interesom (40/1 ObZ). Tuba i presuda su konstitutivne. c) SPOROVI RADI UTVRENJA (NE)POSTOJANJA BRAKA U ovim sporovima trai se da se utvrdi postojanje ili nepostojanje odreenog branog odnosa. Parnini postupak pokree se tubom, a pravo na tubu radi utvrivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravni interes i centar za socijalnu skrb (25 ObZ). Tuba i presuda imaju deklaratorni znaaj. Doputena je kumulacija branog spora sa sporom o zakonskom uzdravanju branog druga. Uinak. Bez obzira na to jesu li konstituivne ilil deklaratorne prirode, presude u branim sporovima djeluju prema svima.
5.7. Postupak pred izabranim sudovima

ZPP vie ne sadri odredbe o postupku pred izabranim sudovima, jer sada tu materiju ureuje Zakon o arbitrai (ZA).282 Ovdje se samo napominje da se protiv pravorijeka arbitranog suda moe podnijeti tuba za ponitaj (36/1 ZA). Za odluivanje o tubi za ponitaj pravorijeka arbitranog suda u predmetima iz stvarne nadlenosti trgovakih sudova nadlean je Trgovaki sud u Zagrebu, a u ostalim predmetima upanijski sud u Zagrebu (43/1 ZA).
282
Zakon o arbitrai - Narodne novine br. 81/01. lankom 50. toga zakona, brisani su lanci 468.a - 487. ZPP-a, kojima je bio reguliran postupak pred izabranim sudovima.
173
LITERATURA:
- Triva, Belajec, Dika: Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, Zagreb 1986. - Triva, Dika: Zakon o parninom postupku, Informator, Zagreb 2000. - Grupa autora: Novine u parninom postupku, Ininjerijski biro, Zargeb 2003.

Reklame I Mediji

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Reklame I Mediji

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

1.1. OSNOVE GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA 1.1.1. O graanskom procesnom pravu

Kazneni zakon (KZ) objavljen je u Narodnim novinama br. 110/97, 27/98,

Graansko procesno pravo

1.1.3. Izvori graanskog procesnog prava

Graansko procesno pravo

1.1.4. Procesne pretpostavke

Pretpostavke koje se tiu stranaka

Pretpostavke koje se tiu predmeta spora

Graansko procesno pravo

Graansko procesno pravo

1.2.2. Parnini postupak i postupak pred Ustavnim sudom

Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske

Graansko procesno pravo

1.2.3. Parnini postupak i kazneni postupak

Graansko procesno pravo

1.2.4. Priznanje i ovrha stranih sudskih odluka

Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima

Graansko procesno pravo

1.2.5. Pravna pomo

Graansko procesno pravo

1.2.6. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na prostor

Graansko procesno pravo

1.2.7. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na osobe

1.2.8. Poloaj stranaca u parninom postupku

1.2.9. Vaenje parninog procesnog prava s obzirom na vrijeme

Graansko procesno pravo

1.3. TEMELJNA NAELA

1.3.1. Naelo ustavnosti i zakonitosti

Graansko procesno pravo

1.3.2. Naelo dispozicije i oficioznosti

Graansko procesno pravo

1.3.3. Naelo pravnog interesa

Npr. da razvedu ili ponite brak

Graansko procesno pravo

1.3.4. Naelo ekonominosti

1.3.5. Naelo sasluanja stranaka

Graansko procesno pravo

Graansko procesno pravo

1.3.6. Naelo traenja istine

Graansko procesno pravo

1.3.7. Raspravno i istrano naelo

Graansko procesno pravo

Npr. pravilo da odreen postotak alkohola u krvi smanjuje sposobnost vonje.

Graansko procesno pravo

1.3.8. Naelo neposrednosti

Graansko procesno pravo

1.3.9. Naelo usmenosti i pismenosti

1.3.10. Naelo koncentracije postupka

Graansko procesno pravo

1.3.11. Naelo javnosti

Graansko procesno pravo

1.3.12. Naelo pruanja pomoi neukim strankama

Graansko procesno pravo

1.3.13. Naelo savjesnog koritenja procesnih ovlatenja

Graansko procesno pravo

2. SUBJEKTI PARNINOG POSTUPKA

Graansko procesno pravo

2.1.2. Sastav suda

Ustav Republike Hrvatske

Graansko procesno pravo

2.1.3. Predsjednik vijea

Graansko procesno pravo