Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Ozren Biti - Ruka na srcu kao izraz narodne duše

Ozren Biti - Ruka na srcu kao izraz narodne duše

Ratings: (0)|Views: 56 |Likes:
Published by ZvonimirG

More info:

Categories:Types, Research, Science
Published by: ZvonimirG on Sep 25, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/24/2013

pdf

text

original

 
NOVA CROATICA • Zagreb, II (2008) 2
139
RUKA NA SRCUKAO IZRAZ NARODNE DU©E
Ozren Biti
(Institut za etnologiju i folkloristiku ‡ Zagreb)
Izvorni znanstveni radUDK 323.1:796
Kategorije nacije i identiteta predmet su permanentnih rasprava unutar suvremenedruπtvenoznanstvene misli, a neslaganja oko njihova znaËenja reflektiraju se kako nanjihovo shvaÊanje u razliËitim znanstvenim podruËjima, tako i na njihovu upotrebu uraznim druπtvenim poljima. U ovom se radu propituje funkcioniranje nacionalnogidentiteta u sportskom polju. U tu su svrhu suËeljena dva opreËna poimanja nacije ‡ primordijalistiËko i modernistiËko ‡ te se pokuπava elaborirati njihova vjerodostojnosti primjenjivost na hrvatski sport od 1990-ih godina do danas. U srediπtu je analize raz-matranje specifiËne prakse hrvatskih sportaπa, ali i ostalih aktera hrvatskog sporta, a to je dræanje ruke na srcu prilikom intoniranja dræavne himne.KljuËne rijeËi: sport, nacionalni identitet, ruka na srcu, narodna duπa, dræavna himna,Vatreni, Pakleni
 Bijelo-crvena polja hrvatska na dresu sjete me da ja volim te. Igrajte za nju, Naπu voljenu, nek’ jaËe kuca to srce vatreno.
(Nered & navijaËi)
Ideja je ovog rada analizirati odnos nacionalnog identiteta i sporta krozproblematiziranje Ëeste prakse hrvatskih reprezentativnih sportaπa/ica daprigodom intoniranja dræavne himne dræe ruku na srcu. Pritom se uzima uobzir iniciranje tog obiËaja joπ u doba stvaranja dræave, kao i njegovo trajanje
 
O. Biti • RUKA NA SRCU KAO IZRAZ NARODNE DU©E • 139∑150
140
sve do danas. Polazi se od toga da su moguÊa razliËita druπtvena i povijesnasituiranja te geste, koja onda posljediËno uvjetuju usloænjavanje rasprave oprincipima nacionalne identifikacije u sportu. Ipak Êe se kao moæda najintri-gantnije i najprovokativnije vienje uzeti ono naslovno ‡ ruka na srcu kaoizraz narodne duπe ‡ koje Êe se s jedne strane nastojati protumaËiti na temeljuuvida u politiËke konotacije, ali i javne konstrukcije takvog Ëina, a s drugeÊe se strane pokuπati elaborirati na πiroj teorijskoj podlozi. U skladu s na- javljenom argumentacijskom linijom, u prvom dijelu rada iznijet Êu po- jaπnjenje kljuËnih pojmova ‡ 
nacionalnog identiteta
i
sporta
‡ odnosnoprepoznati temelje za njihovo povezivanje. Nakon toga Êu posvetiti paænjuuprizorenjima spomenute πiroko usvojene prakse dræanja ruke na srcu priintoniranju himne. Naglasak Êe biti na hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji,popularnim
Vatrenima
∆ire BlaæeviÊa iz 1990-ih te na hrvatskoj rukometnojreprezentaciji, podjednako popularnim
Paklenima
Lina »ervara iz 2000--ih, jer rezultati i imidæ tih ekipa, ukljuËujuÊi njihove trenere, a povezano stim i status tih sportova u Hrvatskoj, Ëine itekako druπtveno i politiËki rele-vantnim sve πto se dogaa u vezi s njima. U zavrπnom Êe se dijelu, uz uva-æavanje perspektiva naznaËenih u prvome, izoπtriti teorijski pristup ovomfenomenu/problemu s ciljem dokidanja njegova banaliziranja, tj. revalorizi-ranja njegovih kolokvijalnih interpretacija.SPORT I NACIONALNI IDENTITETZa potrebe povezivanja nacionalnoga sa sportskim poljem valja se ograditiod shvaÊanja nacionalnoga kao samorazumljive, prirodne Ëinjenice odnosnoneke objektivno odredive socioloπke ili psiholoπke kategorije. Iz tog Êu serazloga usredotoËiti na dva raznorodna kriterija razumijevanja nacije: prvise tiËe znanstvenog diskursa o naciji, a drugi kolokvijalne percepcije nacije,poglavito od strane njezinih pripadnika.Sociolog Vjeran KatunariÊ, na tragu sliËne podjele britanskog teore-tiËara nacionalizma Anthonyja Smitha (Smith, 1986: 7‡13), razlikuje dvijeosnovne struje unutar teorijskog bavljenja fenomenom nacije: primordija-listiËku i modernistiËku. (KatunariÊ, 2003) Dok tradicionalno, primordijali-stiËko tumaËenje nacije poËiva na ukazivanju na njezinu prvotnost, izvornosti nepromjenjivost, modernistiËki pristupi naciji idu u smjeru propitivanjarazloga zaπto se interpretacije druπtvenog svijeta oblikuju po kriteriju na-cionalnoga i kakve posljedice te interpretacije omoguÊuju. Primordijalisti
 
NOVA CROATICA • Zagreb, II (2008) 2
141
ljudsku solidarnost objaπnjavaju najdubljim ljudskim dispozicijama, pa sepri definiranju nacije pozivaju na dublje slojeve grupnog identiteta i meu-grupnih odnosa. Za njih je nacija prirodna i trajna, a Smith u okviru svogetnosimbolistiËkog pristupa nacionalizmu takvo vienje nadograuje tezomkako je ona zapravo moderna nasljednica mnogo starije i raπirenije etnije teokuplja u sebi sve simbole i mitove predmoderne etniËnosti. (Smith, 1986:13‡18)U prvi plan, dotle, kod nekih modernista izbija ideja o “kvazirealnosti”nacije.
1
Za Benedicta Andersona su nacionalizam, nacionalnost ili bivanjenacijom kulturne tvorbe posebne vrste koje danas uæivaju snaæan emocio-nalni legitimitet, a Ëiji nastanak datira od kraja 18. stoljeÊa. Nacija je, ponjemu, “zamiπljena politiËka zajednica, i to zamiπljena kao istovremenoinherentno ograniËena i suverena”. (Anderson, 1990: 17) Ideja zamiπljanjazajednice polazi od toga da je u naπim mislima slika zajedniπtva sviju, premdane poznajemo veÊinu pripadnika naπe nacije. Za razliku od Ernesta Gellnerakoji pri definiciji nacije koristi formulaciju “izmiπljena” zajednica (Gellner,1998), Anderson preferira epitet “zamiπljena” jer on nimalo ne obezvreujestvaran i πirok uËinak predodæbe zajedniËke pripadnosti koja povezuje ljude,njihova uvjerenja i djelovanje.Andersonova slika zajedniπtva stvorena u himnama, romanima i novi-nama dade se vrlo dobro primijeniti na funkcioniranje nacionalnog identitetau sportskom polju. SudeÊi po korpusu tekstova koji se bave tom problema-tikom moglo bi se zakljuËiti da se tek cijepljenjem pojmova “nacije” i“nacionalnog identiteta” idejama o izmiπljanju, zamiπljanju, iluziji i izumlji-vanju otvara prostor za pronalaæenje nacionalnog i izvan podruËja politikei kulture, za njegovo iπËitavanje unutar sportskog diskursa.Pri percepciji nacionalnog meu pripadnicima nacije, uvjetno reËenokolokvijalnoj, a ne znanstvenoj percepciji, treba razluËiti etniËki i politiËkiprincip. Nije naime svejedno je li zajednica koju neki sportaπ zastupa pred-stavljena kao narod ili kao nacija. Vaæno je kakvim su argumentima, tj.principima oblikovanja zajednice potkrijepljena pojedinaËna opredjeljenjai kakve posljedice (druπtvene predodæbe) iz njih proizlaze.
 EtniËki
princip razumijevanja zajednice poËiva na “kolektivnom iden-titetu”, odnosno na pretpostavljenim zajedniËkim znaËajkama koje se tretira-
1
KatunariÊ kao zajedniËku znaËajku modernistiËkih autora iz 1980-ih prepoznaje njihovoshvaÊanje nacije kao ideoloπkog projekta koji dolazi uz industrijsku modernizaciju i medijskurevoluciju. (KatunariÊ, 2003: 181‡193)

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->