BICIKL I ZDRAVLJE

ODGOVORI NA PITANJA ZA: ZDRAV IVOT, LISTOPAD 2008

- KAKO VONJA BICIKLOM UTJEE NA ZDRAVLJE? KOJE SU SVE ZDRAVSTVENE DOBROBITI SVAKODNEVNE VONJE BICIKLA? Vonja biciklom jedan je od najrairenijih oblika rekreacije u svijetu. Velik broj ljudi koristi bicikl kao svakodnevno prevozno sredstvo za odlazak na posao, kao zdravi oblik fizike aktivnosti, a takoer i za uivanje u vonji u prirodi (izleti, ljetovanje). Vonja biciklom pozitivno utjee na ope zdravlje, smanjuje rizik od najeih bolesti dananjice (bolesti krvoilnog sustava, karcinoma, eerne bolesti), a pomae i u borbi protiv stresa i depresije. Takoer, snizuje krvni tlak, a korisna je i u prevenciji osteoporoze. Kod ljudi s oteenjem sustava za kretanje kontroliranim koritenjem bicikla moemo dobro nadopuniti klasinu rehabilitaciju poboljavajui njezin uinak, a smanjujui i recidive oteenja lokomotornog aparata. Lijepi pejzai, dinamika same aktivnosti (raznolikost konfiguracije terena), svje zrak, koritenje praktiki svih miinih grupa dodatne su prednosti vonje na biciklu. Prije nego to ponete s pedaliranjem, korisno je obaviti lijeniki pregled (ponajprije krvoilnog sustava), na osnovi kojeg emo pravilno odabrati vrstu, intenzitet, trajanje i uestalost vjebanja. Viim intenzitetom vonje poboljat emo kondiciju, a dugotrajnijom vjebom nieg intenziteta potaknut emo optimalno troenje masnih rezervi i na taj nain reducirati eventualni viak kilograma Ukoliko elimo poveati kardio-respiratorni kapacitet (sposobnost srano-ilnodinog sistema za podnoenje napora) korisno je na biciklu provesti najmanje 30 minuta po treningu. S vremenom, trajanje bi bilo odbro poveavati u odreenim vremenskim razmacima i ne prenaglim skokovima. Da bi se to postiglo bicikl bi trebalo voziti najmanje triput tjedno, a jo bolje svakodnevno (npr.odlaskom biciklom na posao). Svaku vonju biciklom dobro bi bilo zapoeti zagrijavanjem, u trajanju od pet do deset minuta, nieg intenziteta. Time se poveava temperatura u miiima i vezivnom tkivu, te smanjuje rizik od ozljede, a ujedno se kardio-vaskularni sustav priprema na rad. Vonju je takoer poeljno zavriti hlaenjem (za koje vrijede isti principi), nakon ega je dobro napraviti i vjebe istezanja veih miinih grupa. - KOJE SU ZDRAVSTVENE PREDNOSTI VONJE BICIKLA U ODNOSU NA BAVLJENJE DRUGIM SPORTOVIMA POPUT TRANJA, FITNESSA I SLINO? 1. Vonja biciklom spada u grupu aerobnih sportova, a to su fizike aktivnosti koje za dobivanje energije koriste energetske izvore uz prisustvo kisika. Takva tjelesna aktivnost ukljuuje veliki broj miinih skupina, u kontinuiranim ciklikim pokretima, pri emu se kontinuirano optereuje i krvo-ilno-dini sistem. Za razliku od anaerobnih sportova, (npr. dizanje utega u teretani, igranje tenisa), aerobni sportovi naroito poboljavaju kardio-respiratorni kapacitet u smislu poveanja izdrljivosti, boljeg rada srca i plua, poboljanja cirkulacije i dr. Na taj se nain istovremeno poveava opa kondicija kao i spreavaju brojne bolesti (u prvom redu kardiovaskularne, koje su i dalje najei uzrok smrti u Hrvatskoj).

2. Tijekom vonje biciklom mogue je vrlo precizno dozirati optereenje, koritenjem razliitih brzina na biciklu kao i mijenjanjem brzine okretanja pedala. Tako je mogue svladati i ozbiljnija brda uz ne preveliki napor, a takoer i voziti uz veliko optereenje pri vonji na ravnom terenu. Za razliku od mnogih drugih sportova kod kojih je akitvnost diskontinuirana i povremeno visoko intenzivna (npr.nogomet, koarka), tijekom vonje biciklom moemo precizno odabrati eljeni intenzitet napora. Kod zdrave populacije to se moe iskoristiti za postepeno, ali na dulji rok znatno, podizanje nivoa ope kondicije. Mogunost preciznog odabira intenziteta napora posebno je korisna kod bolesnih osoba (pogotovo kardiolokih pacijenata), koji tako mogu kontrolirano vjebati na intenzitetu napora koji propie lijenik. 3. Intenzitet napora moe se jako dobro pratiti s pulsmetrom (mjeraem broja otkucaja srca u minuti), to i omoguuje preciznu kontrolu napora. Od toga mogu imati velike koristi i sportai i zdravi rekreativci, kao i bolesnici - npr.poslije infarkta miokarda. Najkorisnije i najsigurnije je, na temelju spiroergometrijskog testiranja, napraviti individualni program optimaliziran za konkretnu osobu. 4. Rekreativna vonja biciklom izuzetno je bitna za ljude koji imaju problema sa zglobovima (osobito koljenima i kukovima) pa im je tranje kontraindicirano. Bicikl naprotiv nosi teinu tijela, te omoguava aktivno jaanje miia bez optereivanja zglobova. To je vrlo korisno za sve a takoer je vano i kod pretilih osoba, kod kojih je opasnost od oteenja zglobova bitno poveana. - KOLIKO SVAKODNEVNA LAGANA VONJA OD POLA SATA ILI SAT VREMENA DO POSLA I NAZAD UTJEE NA ZDRAVLJE I ODRAVANJE VITKIJE LINIJE? KOLIKO SE KALORIJA SAGORI NA PUTU DO POSLA? KOJE SE MIINE SKUPINE JAAJU? Redovitom vonjom bicikla poboljavaju se funkcionalne i motorike sposobnosti organizma, kao i morfoloka obiljeja i psihosocijalne karakteristike. Kad govorimo o razvijanju funkcionalnih sposobnosti, mislimo na ve spomenuto poboljanje kardiovaskularnog i respiratornog kapaciteta. Od motorikih sposobnosti poveava se snaga, izdrljivost, brzina, koordinacija i fleksibilnost, to je bitno u svakoj ivotnoj dobi. Vonjom bicikla jaaju se gotovo sve miine skupine, od kojih su najzastupljeniji miii nogu, stranjice, te trupa (trbuh i lea). Kod svakodnevnog koritenja bicikla kao prevoznog sredstva postie se automatski jo jedna velika korist a to je kontinuitet, jer je za svaku vrstu fizike aktivnosti najbitnija uestalost. Dakle, ukoliko elimo postii dobru kondiciju, vitku liniju, zdravlje, spreavanje bolesti, izuzetno je znaajno da se rekreacijom ne bavimo samo vikendom ve svaki dan. Do vitke linije lake emo doi ovim putem budui da se ve i umjerenim naporom na biciklu troi oko 500 kcal/h, a potronja masti relativno je najvea kod niskih reima fizike aktivnosti. Sve ovo posebno je vano kod ljudi koji e dolaskom na posao sjediti iduih 8 sati, a dobro e im doi i da se na povratku kui dobro razgibaju, rasterete i oslobode stresa. - ZBOG EGA JE SVE, PO VAMA, BOLJE II NA POSAO BICIKLOM NEGO AUTOMOBILOM ILI TRAMVAJEM?

Kad pomislimo na uobiajene gradske guve pogotovu u doba odlaska na posao kao i povratka kui, s olakanjem se sjetimo svojeg bicikla. Uz sve vie izgraenih biciklistikih staza bicikl je zasigurno najbri nain kretanja po gradu, a naravno i najjeftiniji, te je u pravom smislu rijei spajanje ugodnog s korisnim. Naravno, dobit nipoto nije samo financijska, ve se radi o aktivnosti izuzetno korisnoj i za duh i za tijelo, kao to smo to ve detaljno objasnili. Ukoliko smo ekoloki svjesni godit e nam i spoznaja da pri ovom nainu prijevoza ne zagaujemo okoli, za razliku od svih drugih transportnih sredstava (pogotovo automobila). - TO MISLITE O IZGRADNJI MREE BICIKLISTIKIH STAZA U ZAGREBU? KORISTE LI SE DOVOLJNO? Izgradnja dobre mree biciklistikih staza u Zagrebu bila bi odlino rjeenje za sve njegove stanovnike. S jedne strane znaajno bi smanjila koliinu automobila na gradskim prometnicama, a s druge strane velik broj ljudi bre bi dolazio na posao, uz istovremeno ve spomenute psiho-fizike dobrobiti vonje biciklom. Nije ni udo da svi vei gradovi u svijetu ve odavno posveuju veliku panju stvaranju i koritenju mrea biciklistikih staza. Na biciklistikim stazama vozai bicikala puno su zatieniji nego na prometnicama, te se uz upotrebu kacige rizik od ozljeivanja svodi na minimum. Postojee biciklistike staze unutar grada Zagreba, za sad se naalost jo ne koriste dovoljno, dijelom zato jer za stvaranje navike njihovog koritenja treba vrijeme i informiranost, a dijelom i zato to je mrea biciklistikih staza jo nepotpuna, pa ne garantira siguran prolaz cijelim gradom. Svakako, trebali bi se potruditi oko stvaranja kompletne mree biciklikstikih staza, jer bi redovito i masovnije koritenje bicikla kao prevoznog sredstva rasteretilo gradske prometnice, a biciklistima uinila ivot ljepim, zdravijim, punijim i sretnijim.