You are on page 1of 64

B r o j 41 I z l a zi s u bo t o m Z a gr eb , 1 7 . s i je č nj a 2 0 0 9 .

Sad rž aj
Za Dom 2
Život 3

Ur ednikovo slovo 5
Neka se čuje 6
Komunizam 11
Jugoslaveni 14
Listina 15
Biti prorok 21
Zdr avodr ugovi 23 „U drugom polju je grb Hrvatske srebrno i crveno 25 puta kockani štit tako
da je prva kocka srebrna, druga crvena itd.“
Hr vatska knjižara 24
(Zakonski članak XVIII. Hrvatskog sabora iz 1883. godine)
Vijesti 25
Zgodopis 27
Protiv korupcije 32
Bosno moja 34
Za jednu kunu 41
Osvrti 42
Hr vatski jezik 46
Hrvatske prav ice 48
Podlistak 50
Roman 52
Bog nas je stvorio 54
Ustaški hitr ozov 60
Kolači 62
Tomislav Vuković:
Čitatelji 63

Naklada:
IVAN OTT, NOVINAR I PUBLICIST, O
27.000 primjeraka JUGOSLAVENSKIM LOGORIMA ZA DJECU
S t r an ica 2 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Za Do m

K AD Z ABO L I T AK UJI N
Tek st i gl azb a: I van Š eged i n , ko rč u l a

NAROD STVORI DRŽAVU KAD ZABOLI TAKUJIN.


I ŠOLDI K'O KIŠE. OPET ĆEMO BRATSKI.
A DANAS OD STEZANJA, NE DAJ SE, MOJ NARODE
NE MORE SE VIŠE. NARODE HRVATSKI.

E' MOJ DRUŽE STARI NIMA VIŠE JUBAVI!


KAD BI SE I TI NAPREZA, NIMA VIŠE SRIĆE!
NIMAN O ŠTA, VIRUJ MI NARODE MOJ SLAVNI!
I JA BI SE STEZA. KAKO BUDE, BIT ĆE?

KAD ZABOLI TAKUJIN E' MOJ DRUŽE STARI,


I SRCE JAUKNE. KAD BI I TI SPAJA KRAJE.
BEZ NADE ČOVIK OSTANE. BILO BI NAN SVIMA
SVAKA JUBAV PUKNE. SVE BOJE I SLAJE.

KAD ZABOLI TAKUJIN


I SRCE JAUKNE.
BEZ NADE ČOVIK OSTANE.
SVAKA JUBAV PUKNE.

KAD ZABOLI TAKUJIN.


OPET ĆEMO BRATSKI.
NE DAJ SE, MOJ NARODE
NARODE HRVATSKI.
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 3
Život

DAN GO S PO DNJ I
Nije li trn u oku već više od desetljeća rasprava o Blagoslovljen će biti tvoj koš i naćve tvoje.
radu nedjeljom, u Dan Gospodnji, pa ipa k mi kršća-
Blagoslovljen ćeš bit i kad ulaziš, blagoslovljen kad
ni zapostavlja mo, što svjesno, što nesvjesno, Božje
izlaziš.
zapovijedi. Kao da na m nedostaje vjere i pouzdanja
u Gospodina, pa olako i kršimo njegove zapovijedi. Neprijatelje tvoje koji se dignu protiv tebe Gospo-
din će položiti preda te potučene; jednim će pute m
Zapovijed koja se krši radom u nedjelju je Treća
izaći na te, a na seda m putova razbježat će se is-
Božja zapovijed koja glasi:
pred tebe.
Treća Božja zapovijed (Pnz 12,12-15)
Gospodin će narediti da blagoslov bude s tobom u
žitnica ma tvojim i u svakom pothvatu ruke tvoje i
blagoslivljat će te u ze mlji koju ti Jahve, Bog tvoj,
Dan subotnji obdržavaj i svetkuj, ka ko t i je naredio
daje. Gospodin će od tebe učiniti narod sebi posve-
Jahve, Bog tvoj. Šest dana radi i obavljaj sav svoj
ćen, kako ti se zakleo, ako budeš držao zapovijedi
posao. A sedmoga je dana subota, počinak posve-
Gospodina, Boga svoga, i hodio njegovim putovi-
ćen Gospodinu, Bogu tvome. Tada nikakva posla
ma. Svi narodi zemlje vidjet će da je nada te zaz-
nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga
vano ime Gospodnje te će strahovati od tebe. Gos-
tvoj, ni sluškinja tvoja, ni vol tvoj, ni magarac tvoj,
podin će te obasuti obilnim dobrima: porodom ut-
niti ikakvo ž ivinče tvoje, niti došljak koji je unutar
robe tvoje, priraštajem blaga tvoga i rodom s tla
tvojih vrata; tako da mogne otpočinuti i sluga tvoj,
tvoga u zemlji za koju se Gospodin zakleo ocima
i sluškinja tvoja kao i ti. Sjeti se da si i ti bio rob u
tvojim da će ti je dati. Gospodin će ti otvoriti svoju
zemlji egipatskoj i da te odande izbavio Gospodin,
bogatu riznicu - nebo - da daje kišu tvojoj zemlji u
Bog tvoj, rukom jakom i ispruženom mišicom. Zato
pravo vrijeme i blagoslovi svaki pothvat ruku tvojih.
ti je zapovjedio Jahve, Bog tvoj, da držiš dan subo-
Mnogim ćeš narodima u zaja m davati, a sa m nećeš
tnji.
uzimati u zaja m. Gospodin će te držati na pročelju,
"Kršćanine, upoznaj svoje dostojanstvo!" a ne u začelju; uvijek ćeš biti na vrhu, nikad na
dnu, ako budeš slušao zapovijedi Gospodina, Boga
svoga, što ti ih danas nareñuje m da ih držiš i vršiš.
Pravi kršćanin je onaj kome je Bog na prvom mjes- Ni od jedne riječi što vam je danas nalažem ne moj
tu u životu. A Bog ne ostavlja takva vjernika. Poslu- odstupati ni desno ni lijevo idući za drugim bogovi-
šajmo što Gospodin veli i na ma u Knjiz i ponovlje- ma i iskazujući im štovanje.
nog zakona:
Blagoslovi (Pnz 28,1-14)

Ako zbilja poslušaš glas Gospodina, Boga


svoga, držeći i vršeći sve njegove zapovijedi
što ti ih danas nareñujem, Gospodin, Bog
tvoj, uzvisit će te nad sve narode na zemlji.
Svi ovi blagoslovi sići će na te i stići će te
ako budeš slušao glas Gospodina, Boga svo-
ga.
Blagoslovljen ćeš biti u gradu,
blagoslovljen u polju.

Blagoslovljen će biti plod utrobe tvoje, rod


zemlje tvoje, plod blaga tvoga: mlad krava tvojih i Zar nam ljudi mogu dati više i bolje?
prirast stada tvoga.
S t r an ica 4 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Život

A da se osvrnemo i na prava koje na m daje svjets- Nema ništa u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima
ka zajednica, pogledajmo što o tome govori UN-ova što opravdava bilo koju osobu ili državu da napravi
Deklaracija o ljudskim pravima: išta što ograničava prava, na koja svi ima mo pravo.
U 30 članaka Opće deklaracije o ljudskim pravima Zašto ne poznajemo svoje dostojanstvo i svoja
jasnim i jednostavnim riječima iznose se prava koja ljudska prava?
jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu. Ta
Molim sve Vas s kojima razgovaram preko e-maila
su prava i tvoja prava. Upoznaj ih, te ih pomogni
da nastojimo ovim ili sličnim riječima upoznati sve
promicati i braniti za sebe kao i za druge ljude.
kršćane o njihovim pravima. Našim današnjim poli-
Tvoja prava mogu se ograničiti samo u odreñenim tičarima to nije toliko važno, a možemo reći i čak
okolnostima, kao što je obrana prava drugih ljudi. da im ne odgovara. Mnogi su protiv nedjelje - Dana
Nijedna osoba ili država ne može korist iti nit i jedan Gospodnjega pa predlažu druge dane. Mnogi se
članak Opće deklaracije o ljudskim pravima kako bi brinu sa mo za jedan - socijalni aspekt rada: platiti
opravdali kršenja tih prava, na koja svi mi ima mo odrañeno. A svima smeta nedjelja. Lijepo smo čuli
pravo. što kaže Knjiga ponovljenog zakona. A i naše iskus-
tvo nam govori koliko je sa m čovjek, njegova obi-
U članku 18. lijepo stoji koliko svaki vjernik ima
telj, njegovo zdravlje, njegovo prijateljstvo s ljudi-
pravo ispovijedati i prakticirati svoju vjeru. Dono-
ma, njegov integritet i njegovo dostojanstvo ovime
sim tj tekst:
ugroženo.
Hoće mo li i
Članak 18. dalje razmiš-
lj at i ka o
„Svatko ima
"praktični atei-
pravo na slo-
sti", kao da
bodu misli, Boga ne ma,
savjesti i vje-
kao da se ne-
re.“
ma mo na ko-
Imaš pravo na ga osloniti,
svoje mišlje- kao da ne
nje o bilo ko- znamo što je
jem pitanju Gospodin za
bez straha od nas učinio i
kazne ili cen- čini, kao da
zure. Imaš i smo sa mi pod
pravo na bilo suncem. Mis-
koju vjeru, ili lim da na m je
ni na jednu. jasno što prih-
Imaš pravo vaćamo kada
pr o mije nit i p r i h v a ć a mo
svoju vjeru Za po v ije d i
Dan Gospodnji
ako to želiš te Božje, a što
prakticirati i podučavati svoju vjeru i vjerovanja. kad ih ne pri-
hvaćamo: ŽIVOT ili PROKLETSTVO.
I što kaže 30. članak ove deklaracije:
Želim svima puno snage i mudrosti Božje, strplji-
vosti i vjernosti svome Bogu!
Članak 30.
„Ništa se u ovoj De klaraciji ne može tumačiti kao Mir i dobro!
sudjelovanje u bilo kojoj djelatnosti ili obavljanje
bilo ka kve djelatnost usmjerene na uništenje bilo
kojih ovdje izloženih prava i sloboda.“
Vaš fra Petar Filić
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 5
U re dnikov o sl ov o

NE T IČ U N AS S E K O M U NIS T i ČK O -
F AŠ IS T IČK I S PO RO V I
Dobar dan.
Dobar dan.
Radimo anketu. Vaš svjetonazor? Jeste li antifašist?
Ne, nisam.
Znači, Vi ste fašist. Mogu li to upisati u anketni listić?
Ne!
Kako ne? Zar niste rekli da niste antifašist? Što ste onda?
Dragi mladi prijatelju, na svijetu, osim fašista i antifašista,
pod čim se često kriju komunisti, postaje i drugi Ljudi. Ja
sam upravo jedan od njih. Kršćanin, rimokatolik, de mokrat
- po uže m odre ñenju.
Možda nešto slabije stojite s poviješću, pa ću Va m razlož iti
pojavu antifašista u našoj domovini Hrvatskoj.
Najprije je postojao pakt Ribbentrop-Molotov o koje mu hr.wikipedia.org navodi sljedeće:
„Pakt Ribentrop-Molotov ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju iz meñu Nje mačke i Saveza Sovjets-
kih socija lističkih Republika je u stvari bio sporazum o nenapadanju iz meñu Nje mačkog Trećeg Reicha i
Sovjetskog Saveza. Potpisan je 23. kolovoza 1939. god. u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih
poslova Vjačeslava Molotova i nje mačkog ministra vanjskih poslova Joachima von R ibbentropa. Meñusobni
pakt o nenapadanju bio je na snazi do početka Operacije Barbarossa 22. lipnja 1941. god. kada je Nje-
mačka napala SSSR.
Iako je službeno bio označen kao 'pakt o nenapadanju', ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim
je izvršena podjela interesnih sfera u nezavisnim ze mlja ma Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Ru-
munjskoj. Tajni protokol je eksplicitno predviñao "političke i teritorijalne promjene" u oblastima navedenih
zemalja što je ovaj sporazum pretvorilo u agresivni vojni savez usprkos njegovom službenom nazivu. Ka o
posljedica ovog sporazuma sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane Nje mačke, bilo
od strane SSSR-a. Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom t ijekom Drugog
svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prinuñena ustupiti odreñene teritorije.“
Odjednom veliki saveznici postadoše neprijatelji, a komunisti kao profašisti prometnuše se u antifašiste.
Naglo i grlato. Dne 22. lipnja 1941. godine Komunistička partija Jugoslavije izdala je proglas kojim su ko-
munisti i simpatizeri komunističke partije pozvani da osude nje mački napad na SSSR i da oružanim ustan-
kom napadnu nje mačke snage na tlu bivše Kra ljevine Jugoslavije, dakle i Nezavisne Države Hrvatske. Usli-
jedila je pobuna antifašista koju je organiziralo ne kakvo „Operativno rukovodstvo KPH“ kojega su činili:
Rade Končar, sekretar, Srbin po nacionalnosti, zatim, Vlado Popović, „instruktor CK KPJ pri CK KPH“ i An-
drija Hebrang, takoñer sekretar, Hrvat po nacionalnosti. Komunističko-antifašistička pobuna u Hrvatskoj
predstavljala je objavu rata Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Što bih ja onda, dragi mladiću, mogao imati zajedničkog s tim antifašistima, iako, kao što vidite, uvelike
postojim?
S t r an ica 6 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Ne ka se č uje

O T VO RE NO PIS M O Z VO NK U B UŠ IĆ U
Mladen Schwartz, Zagreb vremenu koje si ovdje zatekao, dobar stil, koji dije liš s Julie.
novomu životu nakon 32 godine
Osjećajući dakle tako za vas dvo-
intermezza. Zato Te nisa m traži-
je, i znajući od početka da smo,
Ple meniti viteže, veleštovani i o, nisam Ti se javljao ovih mje-
unatoč stanovitih razlika, bez
dragi suborče Zvonko Bušiću! seci nakon Tvojega povratka u
kojih ljudi kakvi jesu ne mogu
Domovinu.
ZVONKO biti, na istoj, dobroj, ispravnoj
Odlučio sa m napisati Ti pismo strani koja se zove Hrvatska, -
Sjećam se još ž ivo onoga rujan-
(otvoreno, jer mnije m da mu rado sam se svojedobno bio oda-
skog dana 1976. kada sam, ob- sadržinu smije i treba znati bolji zvao pozivu Tvojega daljnjeg
jedujući u jednoj freiburškoj gos- dio hrvatskoga naroda) čitajući u roñaka Brune Bušića (koji me je,
tionici, slučajno na krugovalnim
ove Božićne dane ganutljiva i uostalom, bio stavio pred svršen
vijestima čuo za junački pothvat
dojmljiva pisma Tvoje žene, što čin, stvorivši u moje ime
Tvoje petorke. Odmah sam oku- ih Ti je ona bila upućivala u ta m- „Židovski odbor za slobodnu Hr-
pljenim šokiranim glupanima mo- nicu, a sada ih je sabrala u svoju vatsku“), te otišao u New York
rao protumačiti pozadinu toga
novu knjigu „Tvoja krv i moja“, kada vam se sudilo zbog ot mice
djela, kako sam i inače, kroz du-
kao i Tvoj razgovor sa zadarskim zrakoplova i smrti redarstvenika
ge godine, zatucanim, naciona l- tjednikom milozvučnoga imena Briana. Što mislim o va ma i va-
mazohističkim Nije mcima morao
„Hrvatski list“. šemu dje lu bilo Ti je, kao i Julie,
objašnjavati temeljne motive hr-
vatskoga nacionaliz ma. Ništa nije
pomagalo, mi smo za njih ostaja-
li „jugosi“, Tito njihov heroj, a
tek kada je, nakratko, 1990. ob-
novljena nacionalna država Hrva-
ta, stvar im se prekonoć na met-
nula sa ma od sebe. Tada su pak
naivni Hrvati poče li u zvijezde
kovati je dnoga Hansdietricha
Genschera, koji je dojučer bio
šurovao s beogradskim ministar-
skim kolega ma, ubojica ma hr-
vatskih emigranata.
Pratio sam Tvoj usud kroz dugo
vrijeme Tvojega tamnovanja, i Zvonko Bušić
kada sa m čuo da si, s toliko za-
kašnjenja, ipak konačno oslobo- dobro poznato, a od Brune ste
JULIE
ñen (upravo na dan kada je is- unaprijed znali i razloge mojega
pustio dušu drugi hrvatski borac Nadam se da Ti je otprije bilo dolaska u NY te šestotjednog
povratnik, Dinko), obuzela me je poznato koliko cijenim Tvoju že- boravka u tomu gradu.
radost, ali i stanovita zebnja: što nu Julienne, lijepu, dobru i pa-
Zbog svega toga, nemalo me je
dalje?!... Nisam se pojavio na metnu – a to kod žene rijetko ide
bila osupnula le ktira onoga mjes-
Tvojemu doče ku (na koji su žan- skupa. Visoko štuje m njezinu
ta u prvoj Julienninoj knjizi,
dari Žarka Puhovskoga, uosta- vjernost i odanost Tebi, njezinu
„Ljubavnici i luñaci“, gdje ona
lom, pripustili tek dio sabranoga nesebičnu žrtvu, baš kao što štu-
opisuje moj posjet u kalifornij-
puka), jer nisa m znao hoću li bit i jem i Tvoje kreposti koje ma lo
skom joj zatvoru. Moram Te, ko-
dobrodošao. Čekao sam i s ovim koga od nas rese: Tvoje domo-
liko god mi to bilo mučno, a vje-
pismom, ne želeći Te uzne mira- ljublje, poštenje i iskrenost, Tvo-
rujem i Tebi, podsjetiti na dot ič-
vati. Poštivao sam Tvoju želju za ju hrabrost, odlučnost i čvrstinu,
no mjesto (str. 340 hrvatskog
mirom i potrebu za prilagodbom ustrajnost i borbenost, te, last
izdanja). Julie piše da ju je pos-
staroj, a novoj sredini, novom not least, načitanost i pamet, a i
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 7
Ne ka se č uje

jetio „jedan hrvatski Židov“, ne no držim do sebe a da bih imao dile Juga i A merika, i ne ma toga
navodeći mi niti imena, te me preveliku potrebu očekivati još i čovjeka židovskog ili ka kvog mu
uvrjedljivo svrstavajući u pasmi- od drugih da do me ne drže. Nit i drago podrijetla, koji bi za vas
nu koje sa m se, zbog Hrvatske, želim cjepidlačiti; od ljudi sa m kod newyorških Židova mogao
potpuno i nepovratno odrekao. odavna već svemu naučen, i niš- dokazati ola kotne okolnosti ili
Opisuje me kao „čudnu, poma lo ta me osobito ne može začuditi. iznuditi blagost. Ja Ti nikada ni-
sumnjivu“ osobu „divlje kose, Ali me je takvo njezino pisanje sam pripovijedao niti pisao ka ko
neprekidnog smiješka i blijedog ipak ne ma lo pogodilo, jer je ona sam sâm prošao u Jewish Con-
lica“, kao da joj se u tamnici po- spadala meñu ma lobrojne ljude gressu, gdje sam „lobirao“ za
javio neki nepoznati ekscentrik, koje sa m istinski i s dobrim raz- Tebe, a njihov me je če lnik već s
možda štoviše ubačeni agent. lozima mogao poštivati. Žao mi vrata počeo napadati da zagova-
Zar je zaboravila da sa m bio ure- je da sa m takvo što morao proči- ram „hrvatskog terorista“. Kada
dio dvobroj „Hrvatskoga lista“ tati, šteta je da se je to dogodilo sam ga podsjetio da je i njihova,
posvećen ubijenom Bruni, te u to i posve mi je nerazumljivo zašto židovska „osloboditeljska“ borba
izdanje uvrstio i njez ine uspome- me je Julie, nakon svojega do- uključ ila t e rorist ičke č ine
ne na mrtvog heroja?! Osim to- laska u Hrvatsku, tako napadno i (primjerice: stotinjak mrtvih bri-
ga, ona je dobro zna la da sa m neumorno izbjegavala. Ne mogu tanskih civila u jeruzale mskomu
prije toga boravio u NY eda bih, vjerovati da je to ponašanje po- hotelu „King David“, djelo cionis-
na Bruninu za molbu, pokušao za taknuto njezinom, nedvojbeno tičkog z ločinca Menahema Begi-
vas nešto polučiti. Vrhunac je ple menitom osobom; ako ju je na, koji je u vrije me mojega bo-
pak ove pripovijesti njezina tvrd- tko nahuškao, takav stoji karak- ravka u NY obnašao ulogu pred-
nja da sa m ja tražio s njome se terno duboko ispod nje, i doista sjednika židovske vlade na t lu
fotografirati, na što je, veli, jed- je žalosno da mu je intriga i pod- okupirane arapske Palestine),
va pristala, jer da si joj Ti savje- vala uspjela. skočio je dot ičnik, da kako ja vas
tovao ne slikati se s „nez- dvojicu smije m usporeñivati.
nancima“ (sic!), kako se to ne bi
ŽIDOVI
koristilo protiv nje.
Razgovor je time, naravno, bio
Dragi suborče Zvonko, prvi sa m
završen, ali sa m ja za cijeli ž ivot
put u životu bio gostom nekoga
ostao obogaćen poukom da sa
kalifornijskog zatvora, i ne bi mi
Židovima ne ma o Hrvatskoj raz-
niti na pa met pala pomisao da se
govora, jer oni za sebe uzurpira-
tamo uopće može slobodno foto-
ju posebna prava, te da se žido-
grafirati, da na tu ideju nije do-
ljublje i hrvatski nacionaliza m
šao moj vodič, Tebi poznati Mile
Zvonko i Julienne Bušić isključuju kao vatra i voda. A
Boban, koji je zaželio zajedničku
netko me se naivno bio sjetio da
snimku, a ja nisa m opazio nit i
bih ja u A merici mogao Židove
najmanji znak Juliena protivlje- NEW YORK
predobiti za hrvatsku borbu, uka-
nja tom njegovom (ne moje m)
Može biti da se nekomu nije svi- zujući na naše sličnosti. Ne priz-
prijedlogu. Ja k njoj, naravno,
djelo što u New Yorku nisa m za- naju oni nikakve sličnosti, oni su
nisa m došao kao anonimni pos-
tajio svoja politička uvjerenja: to „izabrani narod“ koji je, svojom
jetitelj, jer su posjet, po običaju,
mi, ipa k, do sada nit ko nije otvo- neiz mjernom arogancijom, proig-
unaprijed bili dogovorili naši lju-
reno spočitao ili uopće spome nu- rao izabranost u Bogu, pa se je
di.
o (osim, neizravno, neodreñeno i sada sâm izabrao za najveću žrt-
Uostalom sa m se s Julie na kon usputno, Boris Maruna, ali ne za vu u sv oje mu mitološkom
susreta u tamnici dopisivao, što mojega boravka u NY, nego sko- „holokaustu“, žrtvu koju se ne
svakako znadeš, i što ona sama ro dva desetljeća poslije, u svo- smije „relativiz irati“, te ju se, da-
u knjiz i spominje; njezina su pis- joj knjizi o vašemu pothvatu kle, mora apsolut izirati, i tako
ma bila vrlo prijateljska, te ničim „Otmičari ispunjena sna“). Budi, „holo“ postaje Bog Jahve - jer
nisu davala naslutiti da je moju meñut im, siguran: da sa m se apsolutan, Apsolut, samo je Bog
pojavu doživjela onako ka ko to tamo lažno prikazivao komunis- in excelsis.
poslije opisuje u knjizi. tom ili liberal-de mokratom, ništa
I zato Te je pred dvije – tri godi-
bolje ne biste prošli. Vas su osu-
Nisa m odveć osjetljiv, jer dostat- ne nema lo kompromitirao brat
S t r an ica 8 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Ne ka se č uje

zloglasnoga hrvatoždera Slavka dilo je to vani, doma ne vrijedi. kao da dotični do nje uopće dr-
Goldsteina, Daniel Ivin, negdaš- Vrijedilo je u osloboditeljskoj ži!). I tako se naša (Luburićeva i
nji zaposlenik na Tuñmanovu borbi, ne vrijedi u onomu što Holjevčeva, Mikulićeva i Brunina,
institutu, koji je obmanuo hrvats- smo isprva prepoznali kao oslo- Tuñmanova, Tvoja i moja)
ku javnost da se uime neka kvih boñenu državu. Hrvatstvo se u „općehrvatska pomirba“ nacio-
„ljudskih prava“ zalaže (valjda današnjoj Hrvatskoj zastupa pod nalne ljevice i desnice pokazala
kod svojih moćnih ž idovskih paj- desnim znakom, kako je to, uos- iluz ijom; na mjesto nje, dobili
daša u USA) za Tvoje konačno talom, manje-više bilo i Četrde- smo naime tek lažnu i pogubnu
oslobañanje, hineći tako hrvats- setih. Ljevica je isto što i Antihr- pomirbu Hrvata i „jugoslavena“.
kog domoljuba u vrije me kada se vatska, koja danas nesmiljeno
NEMAMO HRVATSKU!
je, zbog otkrivene pronevjere, vlada našom ze mljom uime i po
upravo spremao na bijeg u Lon- nalogu inoze mnih gospodara, a U duhu te i takve pomirbe odvija
don. (Suvišno je i spominjati ka- Ti se još uvijek, a ko hoćeš, mo- se današnji naš nacionalni život.
ko je, nakon prvotne gala me, žeš smatrati ljevičare m (ta svi Koliko god mi to teško pada, vo-
slučaj pao u zaborav, te se je smo mi ljevičari kao revoluciona- lio bih da i Ti uvidiš kako ova
pripadnik zaštićene pasmine ubr- ri, kao zagovornici socijalne poli- Hrvatska u koju si se vratio nije
zo vratio u Hrvatsku kao da niče- tike...), ali si za neprijatelja fa- naša Hrvatska, nije Hrvatska za
ga nije ni bilo!) šist, ustaša i desničar baš kao i koju smo se borili, da uopće i
ja, svidjelo Ti se ili ne. nije Hrvatska. „Ima mo Hrvatsku“
Neugodno je pratiti kako, sa svo-
- znao je devedesetih uzvikivati
jim nesretnim robskim mentalite-
negdašnji predsjednički kandidat
tom, naši suvre menici i sunarod-
nas radikalnih e migranata buši-
njaci, u toliku broju, još uvije k
ćanaca, Franjo Tuñman. Ja takvu
pjevaju nježne hvalospjeve ge-
danas nema m, niti je uz najbolju
nocidnim cionističkim imperijalis-
volju vidim.
tima, onima koji hoće i svjetsku
državu, i državu na tuñem tlu, i I Ti si, nošen najčišćim osjećaji-
državu u (tuñoj) državi, ali s či- ma, dra matično i dojmljivo poz-
njenicom Države Hrvatske nisu dravio rodnu grudu u zagrebač-
se pomirili, niti to ikada kane. koj zračnoj luci, doživio si je kao
onu Hrvatsku koju smo sanjali i
DESNICA I LJEVICA
Zvonko i Bruno Bušić za koju smo bili pripravni ž ivjeti i
Možda je newyorška ž idodružba mrijeti. I Dinko Šakić je vjerovao
očekivala da se pred njima ritual- Sada Te ovdje blate oni isti koji- da je u Hrvatskoj, u kojoj će
no odrekne m poglavnika Ante ma je ekskomunist Nelson Man- (valjda kao na Haaškom sudiš-
Pavelića. Isto tako sa m se moga- dela (pravomoćno osuñen zbog tu!) „dokazati“ svoju nevinost,
o odmah i Tebe odreći (jer na terora malo žešćeg negoli si ga da bi, osuñen po židovskoj ko-
istom ste poslu bili, i iste ste po- Ti provodio!) nedodirljivi moralni mandi zbog ničega na 20 godina,
vijesti dijelom!), pa nije ni treba- autoritet i politički idol. To su nakon polovice odrobijane kaz-
lo da uopće letim preko oceana. dakle oni kojima je uvijek u srcu ne, umro u ta mnici usred svoje
I danas vidimo ovdje: tko se od- ili na jeziku sloboda za Zulue i Hrvatske, a Hrvati su mu se mrt-
rekne Poglavnika, vrlo se brzo Xhose (što da lje to bolje), a li za vom izrugivali. Ni Tebe newyor-
odrekne i Franje Tuñmana, jer, Hrvate nikada i nikako! ški sudac Bartels nije nazvao te-
budi na m jasno, riječ je o odrica- roristom, nego borce m za slobo-
Samo pogledaj što su o Tebi nat-
nju od Hrvatske. du. Teroristom si konačno posta-
rabunjali ljevičari, lijevi liberajci
o tek u navodno osloboñenoj
Mene nije smetala Tvoja ljevoća, poput Kuljiša (koje mu je slučajna
Domovini!
kao ni Brunina. Nije se ni meni smrt onoga redarstvenika važnija
netko žalio na moje desnilo – od herojske geste za hrvatski Naravno, svi oni s kojima si se u
osim jedne protuhe, koja u Hr- narod), Ferića (za kojega je ovih pola godine druž io, s kojima
vatskoj već poldrug desetljeća Zvonko terorist, a njegovi prista- si razgovarao, vole Te i cijene,
igra kobnu ulogu. Ipa k, koliko še glupani i svinje), ili Puhovsko- drže Te velikim juna kom hrvats-
god da smo vjerovali u spored- ga (po koje mu terorist Bušić ke osloboditeljske borbe. Ali oni
nost ideoloških predznaka, vrije- kompromit ira Hrvatsku - baš nisu Hrvatska. Oni su danas tek
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 9
Ne ka se č uje

skupina, u najbolje m slučaju, zacije i abortusa, kultura šunda, zatvorenih za sve što je ple meni-
kako-tako toleriranih uzgrednika kiča i smrti. A ponajmanje su to, domoljubno, nacionalističko,
- outsidera, pod režimom resta- ozbiljeni naši uzvišeni nacionalni državotvorno, što bi nas moglo
urirane jugovine na smanjenom ciljevi: teritorij na m je „avnojski“, izvući iz ove sumorne ka ljuže
prostoru. Odigrasmo, do da ljnje- dočim se Brunino rodno selo na- časti i pa meti.
ga, igru „hrvatska država“, odsa- šlo u inoze mstvu, kroz spavaću
BORBA SE NASTAVLJA!
njali smo san hrvatski. Lijepo je mu sobu ide granica dviju hr-
bilo, ali prohujalo. Ne ma više vatskih država. (Uostalom bi, u Treba na m, opstaje li na m se još
naše naciona l-revolucionarne Hrvatskoj kakva na m je dana i uopće, dragi Zvonko, treba nam
romantike iz e migrantskih dana. zadana, Bruno, takav kakvog ga novih ideja i starih ideala, velikih
Ishlapio je zanos ranih devede- znamo, bio pauperiz iran ili ostra- vizija, svježe strasti, neustrašivih
setih, s obnovom nacionalističkih ciran; u zatvoru, novoj e migraciji junaka, treba nam zdravog, mu-
svetinja i muževnih ratničkih kre- ili pod ze mljom.) Srpski na m se ževnog duha pobune i otpora.
posti. Ponovno nam vladaju po- dušmani, po zapovjedi fantom- Treba nam vjere, i nade, volje i
vampire ni titokomunisti, opet ske „meñunarodne zajednice“, borbe. Valja nam te meljito i nes-
nam svjetonazor nameću šumski vraćaju na mjesto zločina i na miljeno, čeličnom metlom po-
antifašisti, sada sa svojim novo- vlast. Predstoje nam prisilno do- mesti ovo nagomilano smeće,
komponiranim pomladkom. Još voñenje stotina tisuća egzota te početi ispočetka, stvarati Sve
jedanput nañosmo se kao roblje potpuna de mografska smrt. Sve Novo! Tko li će ovoga puta napi-
u ruka ma stranih gospodara, tu- oznake naciona lnoga bića, povi- sati, a tko ostvariti Poziv na dos-
ñinskih poslušnika, domaćih ve- jest, jezik, uljudba, teme ljito su tojanstvo i slobodu? Zna m da je
leizdajnika. Tek jedan primjer: proskribirane, o njima odlučuju nezahvalno povratnicima iz e mi-
sadašnji predsjednik vlade izbje- tuñin i neprijatelj. Ono za što gra cije , ne gda šnjim e mig-
gao je lani, uz neuvjerljive iz like, smo ginuli mi vani, za što su gi- rantskim borcima i uznicima, baš
obaviti već najavljeni posjet Sinj- nuli naši ovdje – naciona lna slo- kao i domovinskim ratnicima,
skoj alki, samo da ne bi slučajno boda, državni suverenitet, prese- iznositi mučnu istinu: „Ne ma mo
morao susresti Tebe: ta što bi lilo se u carstvo fikcija, a njihovo Hrvatsku!“. Za što smo se onda
rekao svijet, što bi rekli gazde?! ponovno osvajanje bit će kudika- borili, zar doista naši napori nisu
mo teže negoli ikada u hrvatskoj urodili plodom, zar su patnje i
Naši negdašnji suborci, kao i ju-
povijesti, jer jugovina bijaše ra- žrtve bile za ništa, je li uludo
naci Domovinskoga rata, poniže-
zmjerno malim z lom spra m su- proigran naš život, je li sve bilo
ni gore nego srpski neprijatelj,
perjugoslavije kakvu za nas suvišno i besmisleno?
ne sanjaju više o dostojanstvu i
predstavlja naša neizbježiva sud-
slobodi, nego o mirovina ma i in- Nije, nije, ali sa mo ako bude mo
ba EU.
validnina ma, natežući se u očaju svjesni da se borba nastavlja!
s tiranskom, od naroda otuñe- Vjeruje m da si se odmorio, sab-
nom birokracijom, izroñe nim rao dojmove, snašao se u novoj
aparatčicima i politikantima te sredini i novom ž ivotu. Vjeruje m
stručnjacima za bolest „pit iespi“. i da u toj nastavljenoj borbi
Heroji su umorni, ne maju više mjesto, jedno od ključnih mjes-
snage za borbu, a lažnom se ut- ta, pripada tebi – s Tvojim kre-
jehom zavaravaju da „ima mo postima i sposobnostima, zaslu-
Hrvatsku“. Hrvatsku vojsku nije gama i iskustvom. Zato me je,
porazio Beograd, nego Zagreb. usput govoreći, poma lo začudila
On je dotukao hrvatsku državu. Tvoja nedavna izjava da bismo
trebali odbaciti tradicionalni poz-
Danas na m ne valjaju financije ni
drav „Za Dom Spre mni! “ uime
gospodarstvo, zdravstvo, škol- Dobro jutro Hrvatska! civilizacije. Ta kvo raz mišljanje
stvo i pravosuñe su u kolapsu,
ostaje na pozicija ma prihvaćanja
mladi su naraštaji obuzeti ispraz-
Ovom ze mljom vlada ljigava, pri- kriterija naših neprijatelja. Ali oni
nošću i beznañe m, suočeni smo
puznička, sa modopadna rulja nikada ne će biti zadovoljni s na-
s neviñenim procvatom z ločina,
nesposobnih, manjevrijednih me- ma, osim ako im se dokraja ne
etos je zakržljao, ukus se iskvari-
diokriteta, koji se recikliraju i klo- priklonimo. U e migraciji kao i u
o, zavladali su ćudoreñe bordeli-
niraju prigodom izbornih ritua la, Domovini, bili mi lijevi ili desni,
S t r an ica 10 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Ne ka se č uje

sinovi Ustaša ili partizana, liberali ke, vrijeme prevrata. Kako reče
ili konzervativci, što god mu dra- netko kojega su ozloglasili pa mu
go, ako smo riječju i djelom, ne smije m ime izreći, - svijet nije
srcem i dušom, stajali uz Hrvats- stvoren za kukavičke narode.
ku, zvali su nas, kako rekoh, us- Život, nacionalni život, nacionali-
tašama i fašistima, ili desničari- zam, jesu borba, a u borbi pob-
ma, ili možda ognjištarima - koli- jeñuje jači. Prava se, pa ni naci-
ko god se ne ki od nas pokušavali onalna, ne serviraju na pladnju,
braniti od tih kvalifikacija. ona se - tko to bolje znade od
Tebe! – uzimaju, ona se uzurpi-
Hrvatskoj ne šteti pozdrav „Za
raju. Ništa još nije gotovo, ništa
Dom Spre mni!“, kako na m suge-
riješeno, ništa ostvareno. Tek
rira neprijatelj, koji nas hoće ra-
nam predstoji grandiozna borba
zoružati. Hrvatskoj naprotiv šteti
za čast i opstanak Hrvatske Naci-
ako se, u neprijateljevu duhu, Mladen Schwartz
je. Već se čuju ratnički bubnjevi,
odriče mo juna ka iz pretprošloga
na svaki način, i snagom ideje i odjekuje zvuk trubalja. Pozivaju
rata, njihovih voña i Države, pa
snagom mača. Naše, ah, ultraci- nas tamo gdje na m je mjesto,
bili oni u ponekoj pojedinosti i
vilizirane stranke, stvorene po Tebe, mene i sve nas!
manjkavi. Mi će mo im sa mi odre-
kalupu svojih gospodara, ne viču
diti ma ne, s našega, hrvatskog Zdravi Te, štuje, te blagoslov
„Za Dom Spre mni!“. Jer za Dom i
stajališta, s obzirom na hrvatske Svevišnjega na Tebe, Julie, i na
nisu spre mne, nego su spremne
potrebe i probitke - umjesto da naš napaćeni hrvatski narod za-
tek za vlastite probitke, za velei-
prihvatimo dušmansku logiku zivlje Tvoj suborac
zdaju i za voñenje Hrvatske naj-
koja na m radi o glavi. Jest, treba
kraćim putom u propast. Zato i Mladen Schwartz
biti civiliz iran, ali ne će na m bit i
jesmo tu gdje jesmo.
ni civilizacije, niti kulture, pa nit i U Zagrebu, na Bož ić 2008 – No-
gologa opstanka, ako za Hrvats- Čista srca, i s dubokim poštova- vu Godinu 2009
ku, za naš jedini Dom, ne bude- njem spra m Tvoje osobe i dje la,
mo li spre mni: neprestalno, i da- sročih ove redke. Nadolazi vrije-
nju i noću, na svakom mjestu, me velikih kušnji, vrijeme odlu-

JE L I S E PO K AJAO M I RK O NO R AC ?
Mar ija Sliškov ić, ma rijas- je sigurno i slobodan i nepristran, Mnogi njihovi krvnici su tu, slobod-
li@net.hr kao i novine za koje radi. ni, neosuñiv ani, šeću se, kupuju,
žene se. Nitko ne pita za njihova
Prilažem za istraživ anje dva svje-
zlodjela a ni što rade, s kim se
dočanstva, istina radi se o Hrvati-
Pozdravljam slobodno novinstvo i druže, s kim piju.
ma, od preko 6.000 koliko je poh-
želju da u Hrvatskoj postoji osim
ranjeno u Udruzi logoraša srpskih Nije moguće da to nije tema za
slobodnog pisanja i slobodno sud-
koncentracijskih logora kao poticaj slobodnog novinara u slobodnim
stvo. slobodnim novinarima, istraživači- novinama zainteresiranog za fun-
Novinar Slobodne Dalmacije pot- ma, zagovornicima pravne države kcioniranje pravne države. Sud-
rudio se zdušno pozabaviti vojni- da istraže što je s počiniteljima stvo bez politike.
kom Mirkom Norcem, generalom ovih zločina. Svjedoci takoñer mo-
Naravno da je to jedini motiv zaš-
Mirkom Norcem, osuñenikom Mir- gu zainteresiranom novinaru na-
to šaljem i ova dva svjedočanstva.
kom Norcem, zatvorenikom Mir- vesti imena zločinaca i imena ubi-
jenih zatočenika s kojima su dijelili Nesretnici moraju doživjeti pravdu.
kom Norcem, mladoženjom Mir-
kom Norcem, suñenjem, svjedoci- pakao. Ne lažu, ima ih na tisuće Vjerujem u novinare naklonjene
ma, žrtvama, sudstvom, branitelji- danas bolesnih, nemoćnih, nesret- istini i pravdi.
ma, splitskom rivom... nih. Podnijeli su zlostavljanje, da-
nas podnose podsmijeh svojih zlo-
Ovaj oblik pisanja mislim da zovu stavljača.
istraživ ačko novinarstvo. Novinar
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 11
Ko m u n i z am

RAS IZ AM K ARL A M ARXA I F R IEDR ICHA


ENGEL S A – UZ O RA M ARŠ AL A T IT A I
T IT O IS T A ( 1 )
prof. Goran Jurišić, voditelj policije NKVD, i agent Kominter- šista od Josipa Broza – Tita! Naj-
Hrvatskog centra za istraživanje ne, suodgovoran je i počinitelj poznat ija ant ifašistička žrtva
zločina komuniz ma, Zagreb mnogobrojnih boljševičkih zločina maršala Tita je zagrebački nadbi-
nad antifašistima i vodećim ljevi- skup, dr. Alojzije kardinal Stepi-
„(...) U Beču su Hrvati, Pan-
čarima u španjolskom grañan- nac, blaženik Rimokatoličke crk-
duri, Česi, Serecani i slično
skom ratu, kao i nad vodećim ve, koji kao humanist, borac pro-
smeće ugušili germansku
jugoslavenskim komunistima koje tiv antisemit iz ma i antikomunist
slobodu (…)” Karl Marx, 1849.
je u svoje mu izvješću Staljinovoj spada u red istinskih hrvatskih
U vrijeme kada glasnogovornici tajnoj policiji i Kominterni okleve- velikana, i on, a ne njegov uboji-
liberalne de mokracije u Republici tao, lažno optuživao, i u konačni- ca maršal Tito, predstavlja anti-
Hrvatskoj, kolumnist i urednik ci izdao streljačkim vodovima fašistički stup Republike Hrvats-
vladi bliskoga glasila Jutarnji list, sovjetske tajne policije u Moskvi. ke!
g. Davor Butković, i nekadašnja Josip Broz, mračni tip mnogos-
Tu ocjenu ne može promijeniti ni
članica Centralnog komiteta SKH, trukog identiteta i tajnoga komin-
od drugog predsjednika Republi-
gospoña Jelena Lovrić, takoñer ternovskog trostrukog imena Fri-
ke odlikovani boljševik Josip Ma-
kolumnistica Jutarnjeg lista, ute- drih, Valter i Tito, je nečasna
nolić, nekadašnji enkavedeovac i
meljenog po zvijezdi nekadaš- osoba, i jedna povijesna ličnost
oznaš zločinačke Titove tajne
njeg socijalističkog novinarstva koja spada u red nabeskrupuloz-
policije (i šef Tuñmanove tajne
bivše Jugoslavije, Ninoslava Pavi- nijih manipulatora, lažljivaca i
policije SZUP i UNS) koji je prošle
ća, tvrde da je neosporno kako je okrutnih diktatora, zločinaca i
godine u Glasu Slavonije tvrdio
maršal Tito, dakle, bivši šef jugo- tirana, ne samo u 20. stoljeću.
da Tito nije ubio Stepinca odnos-
slavenske komunističke partije i
no da Stepinac nije ubijen, i da
jugoslavenske komunističke drža-
shodno tome nije žrtva komuniz-
ve, neosporno zločinac, naredbo-
ma. Meñutim, Josip Manolić laže
davac i počinitelj masovnih zloči-
isto kao što je njegov uzor, zloči-
na, ali da se totalitarni kult lič-
nac Josip Broz – Tito, ideološki
nosti maršala Tita mora u de mo-
manijak, lagao u velikom stilu,
kraciji Republike Hrvatske i dalje
počevši od toga da je krivotvorio
održati i održavati, shodno tome i
svoju biografiju kako bi prikrio
Trg maršala Tita, u Zagrebu, i to
svoj doušnički rad za staljinistički
zato što je Josip Broz – Tito na-
boljševički režim, pa sve do toga
vodno antifašistička iskaznica
da je on tobože antifašist dok su
Republike Hrvatske!? Tvrdnja da
svi ostali navodno fašisti. Narav-
je maršal Tito navodno antifašis-
no, “Tita” nije bilo sra m na tajnoj
t ička le git ima cija Hrva tske ,
tzv. “V. zemaljskoj konferenciji
predstavlja dogmu koja svoje
CK KPJ” u Zagrebu, 1940. prešut-
izvorište ima u ideološki obojenoj
Karl Marx jeti Hitlerovu i Staljinovu agresiju
politici po nesreći predsjednika
na Poljsku, nacistički progon polj-
Republike Hrvatske, Stjepana
U borbi za vlast je Josip Broz – skih Židova i sovjetski boljševički
Mesića “Stipe”, ali ne ma uporište
Tito primijenio cijeli arsenal bolj- ratni zločin masovnog ubojstva
u povijesnoj znanosti, u činjeni-
ševičke agitacijske propagande, zarobljenih poljskih časnika u
cama, jer Josip Broz “Fridrih Frid-
lažno se predstavljaljući kao anti- Katynu!
rihovič Valter Tito” nije bio anti-
fašist i zaštitnik radničkih prava,
fašist nego boljševik. Ovom prilikom će mo na osnovi
a malo tko kao taj hohštapler je
povijesnih činjenica rasvijetlit i
Kao nekadašnji “španac” i douš- pobio toliko antifašista. Jedino su
politički svjetonazor voña marksi-
nik sovjetske zločinačke tajne Staljin i Hit ler pobili više antifa-
S t r an ica 12 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Ko m u n i z am

stičke ideologije komuniz ma i soci- fa šist ički Save z nici iz a nt i- Marksističko gledište pre ma sla-
jaliz ma, Karla Marxa i Friedricha hitlerovske koalicije, Velika Brita- venskim narodima i Južnim Slave-
Engelsa, koji su maršalu Titu bili nija, SAD i dr. zapadne zemlje ni- nima u Jugo-Istočnoj Europi te-
uzor, i dokazat ćemo rasistički ka- su u borbi protiv fašiz ma koristile melji se na Hegelovoj političkoj
rakter marksiz ma, iz meñu ostalo- u Drugom svjetskom ratu crvenu f iloz of iji u nje gov u dje lu
ga i zato što domaći i vladajući zvijezdu petokraku nego vlastite „Enzyclopädie der philosophischen
titoisti u Republici Hrvatskoj, pre- nacionalne simbole. Wissenschaften“ (1817) ili Enciklo-
dvoñeni nekadašnjim boljševikom pedija filozofske znanosti. Identič-
Ideologija marksiz ma je od kritiča-
Stjepanom Mesiće m, aktualnim no rasističko gledište prema Sla-
ra kapitaliz ma Karla Marxa i Fried-
šefom hrvatske države, škrgućući venima imala je i nacistička ideo-
richa Enge lsa stvorena kao reakci-
zubima priznaju komunističke zlo- logija i Hit lerova politička stranka i
ja na ideologiju liberaliz ma i krup-
čine titoističkoga režima i maršala pokret Nationalsozialistische deu-
noga kapitaliz ma bez socija lne
Tita, doduše, u velikoj mjeri op- tsche Arbeiterpartei (NSDAP).
zaštite, i temporalno prije fašizma,
ravdavajući te zločine, unatoč to-
ali Karl Marx i Friedrich Engels os- U borbenom manifestu i politič-
me što je moralno zločin smatrati
lanjali su se u tumačenju svoje kom progra mu „Mein Ka mpf“ nje-
zločinom, bez obzira tko ga poči-
nove ideologije na iste filozofe na gov autor i zagovornik Adolf Hitler
nio, ali tvrde da je komunistička
koje se oslanjao i Adolf Hitler. zahtijeva i nagovještava istreblje-
ideologija u teoriji ipak bolja od
Njemački nacionalsocijaliza m je u nje ne samo židovstva i kršćan-
fašističke jer ne zagovara rasizam
stvarnosti preslik boljševiz ma, sa- stva nego i nužno brisanje s lica
nego nudi med i mlije ko, i raj na
mo što je Hitler pretočio ruski zemlje boljševiz ma kao planetarne
zemlji. Da se, meñutim, kod mar-
panslavenski boljševizam u ger- opasnosti. Meñutim, da je kojim
ksiz ma ne radi o Robin Hood –
manski nacional-socijalizam. Iako slučajem nje mačka vojska i osvoji-
ideologiji nego o prevari u velikom
nacistička propaganda kao glav- la Moskvu i srušila boljševizam u
stilu, i da se u biti Hit lerov nacis-
noga neprijatelja Njemačke navo- Sovjetskom Savezu i u Rusiji, os-
tički rasizam te melji na marksiz mu
di ž idovstvo i boljševizam, ili jude- tao bi boljševiza m i dalje na životu
dokazat ćemo e laboratom politič-
o-boljševizam, nacistička nacional- k r o z n je ma č k i n a c io na l -
ke filozofije osnivača komuniz ma
socijalistička ideologija temelji se socijaliza m. Nje mačka nacistička
Karla Marxa i njegova druga Frie-
na marksiz mu !!! revolucija iz tridesetih godina je
dricha Engelsa:
drugi dio i nastavak boljševičke
Nekadašnji jugoslavenski komu- revolucije kao njemački odgovor
nisti ili boljševici iz Hrvatske na parlamentariza m zapadnih ze-
(titoisti) vole, dakle, naglašavati malja liberalne de mokracije koja
prednosti marksiz ma u odnosu na je Nje mačku na kon Prvog svjets-
hitleriza m navoñenjem nacističke kog rata okovala u lance i uništila
anti-humanističke rasne teorije i njemački srednji sloj, kao i ponos
fašistički rasizam (rasni zakoni i njemačke nacije raznoraznim dik-
antisemitiza m) dok marksiza m u tatima i poniženjima.
teoriji propagira navodnu klasnu
Hegelova politička filozofija vrijed-
ravnopravnost i humaniza m. Je li
nih i nevrijednih naroda:
to, meñutim, istina?
Iako protivnici de mokratskog par-
Kad su boljševici silom, nasilje m i
lamentariz ma koji su na pa kt s
kroz državni udar došli u Oktobar-
demokratima u borbi protiv bur-
skoj revoluciji na vlast, fašizam još Lenjin žoazije ili vladajuće grañanske
nije postojao, tako da u Oktobar-
klase u kapitaliz mu koja je vlasnik
skoj revoluciji nije bilo antifašiz- Iako su Karl Marx i Friedrich En-
sredstava za proizvodnju (po K.
ma. Znak prepoznavanja boljševi- gels u Goebbelsovoj propagandi
Marxu) gledali kao taktiku, Karl
zma, koji je uveden kao simbol glavni ideološki neprijatelji, nacio-
Marx i Friedrich Engels u svojim
Crvene garde, i poslije Crvene ar- nalsocijaliza m svoje rasne teorije
sastavcima o „Orijentalnom pita-
mije, je crvena zvijezda petokraka crpi od nje mačkih filozofa Karla
nju“, a koji se odnose na buduć-
koja je u komunističkim ze mlja ma Marxa, Friedricha Engelsa, Georga
nost Jugo-Istočne Europe, slažu
postala ujedno i znak prepoznava- Wilhelma Friedricha Hegela i Frie-
se sa argumentima grañanskih
nja antifašizma, dok zapadni anti- dricha Nietzschea.
političara ustavnoga parlamentari-
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 13
Ko m u n i z am

zma. Tako Marx i Engels dijele takvi „narodi“ bili su za Hegela ostatcima barbara“ koji predstav-
mišljenje preziruće im buržoazije nositelji povijesnoga napretka. ljaju „posredničko biće iz meñu
o kuturnoj i povijesnoj nadmoći Meñutim, one „narodi“ koji nisu azijatskog i europskog duha“, te
Nije maca nasuprot Slavena. stvorili vlastite (nacionalne) drža- da navodno nemaju značaj u
ve, ili koji su svoju državnost bili „postupnom duhovnom napret-
(Izvor: Bleek, Wilhle m, Die Pau-
u povijesnom razdoblju izgubili ku“. Slavenske je narode okarak-
luskirche in der politischen Ide-
na dulje vrijeme, imenovao je terizirao ratarima i da nisu drža-
engeschichte Deutschlands, in:
„nepovijesnim narodima“ koji su votvorno svjesni.
Aus Politik und Zeitgeschichte.
imali sa mo jedno odreñenje, da,
Beilage zur Wochenzeitung das Hitlerov pogled na Slavene i nje-
na i me , budu od drugih,
Parlament, B3-4/98, 16.1.1998, gov rasizam u odnosu na Slavene
„povijesnih“ naroda podjarmljeni,
str. 35 /politički pokret Fran- potječe iz 19. st. u Njemačkoj
i na koncu usisani. (Komparativni
kfurtske skupštine Pavlove crk- gdje je bio naširoko rasprostra-
izvor: Friedrich Engels i pitanje
ve). njen uz pomoću filozofa kao što
„nepovijesnih naroda“.)
su Hegel i Karl Marx. Zar nije Hit-
Pogled osnivača marksiz ma na
ler najavljivao da će ruske Slave-
germansko-slavenske odnose bio
ne učinit i kmetovima dok će Ni-
je pod jakim utjecajem Hegelovih
jemci biti nova feudalna gospoda
spisa o Filozofiji povijesti svijeta
u Rusiji pod nje mačkom okupaci-
(Philosophie der Weltgeschichte).
jom? Za Hegela je „germanski
Za Hegela se u njegovu dje lu svijet“ predstavljao posljednji i
„Enciklopedija filozofske znanos- najviši stupanj u razvoju čovje-
ti“ povijest svijeta sastojala od čanstva“. U pruskoj državi je vidi-
„dijalektike posebnog duha naro- o utjelovljenje apsolutnoga duha.
da.
Sv e He ge lov e pogle de o
(Dijale ktika je filozofska radna „nepovijesnim narodima “, i uvje-
metoda koja svoje polazište stav- renje o navodnoj (duhovnoj) za-
lja pod znak pitanja suprotstav- ostalosti Jugo-Istočne Europe
Tito
ljanjem suprotnih tvrdnji (teze i (Balkana) dijelili su, i preuzeli su,
anti-teze), i koja u sintezi oba Karl Marx i Friedrich Engels za
„Nepovijesni narodi“ su po Hege-
stajališta pokušava dobiti spozna- svoja stajlišta o ocjeni političkih
lu oni narodi koji ne maju svoje
ju višega stupnja; dija lektika je i dogañaja u Habsburškoj Monar-
vlastite nacionalne države, i koji
razvoj povijesti, gospodarstva i hiji za vrijeme „grañanske revolu-
slije do m t oga b iv a ju od
društva kroz antagonist ička cije“ 1848./1849.
„povijesnih naroda“ osvojeni, po-
(suprotnosti) proturječja.) djarmljeni i asimilirani, ili drugim Za Karla Marxa su politički odnosi
Po Hegelu, dakle, duhom poseb- riječima, uništeni, ili drugim rije- u Jugo-Istočnoj Europi, kako je
no nadareni narodi „penju se na čima, „nepovijesni narodi“ su sam rekao, bili „španska sela“,
jedan viši stupanj i ispunjavaju manje vrijedni narodi, osuñeni na dakle, nije se u njih razumio, te
po jedno dje lo (to znači propast i nestanak. No, zar nije i je najveći broj svojih članaka na
„realizacija pa meti“) kako bi za- Hitler propagirao nestanak sla- tu temu dao pisati od Friedricha
tim ustupili svoje mjesto jednom venskih naroda kao manje vrijed- Engelsa, dakle, ti članci su pisani
drugom svjetsko-povijesnom na- nih naroda u odnosu na german- pod Marxovim imenom. To na pr.
rodnom duhu. Meñutim, Hegel sku rasu? Hegel je „nepovijesnim vrijedi za seriju članaka pod nas-
nije svim narodima svijeta dodi- narodima“ izričito negirao sposo- lovom „Revolucija i kontra-
jelio ulogu naprednih snaga nego bnost stvaranja vlastite nacional- revolucija u Nje mačkoj“ koja je
samo odabranim narodima, i to ne državne orga nizacije. U objavljena godine 1851. i 1852. u
onim nacija ma u kojima je na „nepovijesne narode“ je Hegel američkoj novini „New York Daily
osnovi njihovih prirodnih i duhov- ubrojio sve narode Jugo-Istočne Tribune“, dakle, na Marxovu mol-
nih svojstava vidio da su u polo- Europe koji su se u njegovo vrije- bu pisana od Engelsa ali objavlje-
žaju ostvarenja jake državne me nalazili pod gospodstvom Os- na s Marxovim potpisom.
strukture uz pomoću koje mogu manskog Carstva i Habsburške
svoju volju provesti kako pre ma Monarhije. Bugare, Srbe i Alban-
unutra tako i prema vani. Sa mo ce je izričito nazvao „slomljenim
S t r an ica 14 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Ju g o s l a v e n i

JUGO S L AV ENS T VO DA NAS


Predrag Matvejević, „Jugo- fetišizirati, pridaje mo jednom AUTARHIČNOST
slavenstvo danas“, Beogradski običnom i prirodnom stanju zna-
izdavačko-grafički zavod, Beog- čenja koja ne proizlaze iz njega Stalno čitamo i sluša mo o privre-
rad, 1984. – izvadci samoga nego iz njegove fetišiza- dnom zastvaranju i lokaliz mu
cije: apsolutiz iranje samobitnos- regija, sredina ili republika, o
ti, vlastitosti, državnosti, zatim njihovoj autarhičnosti koja je,
Zašto ste se odlučili da pišete o zatvaranje u takve apsolutiuzira- kako se konstatira, nespojiva sa
„Jugoslavenstvi danas“? ne kategorije … zahtjevima svjetske privredne
razmjene i potreba ma razvoja.
POJMOVI I POJAVE Naše zakonodavstvo ponekad
pogoduje takvim stavovima i po-
U svakoj jugoslavenskoj sredini
kazuje u odreñenim područjima
postoje odgovarajući oblici jugo-
vidne neusklañenosti.
slavenstva, s odreñenim karakte-
ristika ma, posebnostima i razli- Kritička analiza činjenica otkriva
kama. Jugoslavenstvo se razliku- posebne zloupotrebe decentrali-
je od jednog razdoblja do dru- zacije, autonomnosti, republičke
gog: ono što je u jednom vre me- državnosti pa i samoupravljanja.
nu bilo pozitivno ili napredno, u Javne službe ne djeluju kao teh-
drugom može biti konzervativno nološke cjeline, u okvirima čitave
ili zaostalo. To su uglavnom poz- zemlje: željeznice, transport, po-
nate stvari. šte, energetika, elektrika, itd., ne
uspijevaju se integrirati i funkcio-
Navodim ih sa mo zato jer se,
Dvojne pripadnosti ili opredije lje- nirati kao homogeni i zajednički
vrlo često, pojmovi i pojave iz
nosti – hrvatstvo-jugoslavenstvo, sistemi.
jedne situacije prenose u drugu
bez ikakve kritičke provjere, za- srpstvo-jugoslavenstvo, musli- A u kulturi?
nemarujući smisao koji je davao manstvo-jugoslavenstvo itd. – ne
historijski kontekst ili na mjena. mogu se mehnički steći ni uskla- NESPORAZUM I I SPORENJA
Ta operacija je takoñer poznata. diti u individua lnom i socijalnom
Na žalost, ni u kulturi stvari ne
Pokušavam dovesti u pitanje nje- pogledu, kao što to sebi predo- stoje bolje. Školski siste m se raz-
zine posljedice, metode, postup- čavaju provincijalni polit ičari. Za lomio do te mjere da se može
ke. to je potrebna odgovarajuća gra-
očekivati, ako se taj proces nas-
ñanska (hoću reći: civička) kultu-
tavi, nostrifikacija diploma prili-
NESPORAZUM I ra. Ljudi bez takve kulture posti- kom prelaza iz jedne sredine u
žu u većini slučajeva samo jed-
Ima ih mnogo. Recimo, pripisiva- drugu (možda čak u jednoj te
no, tj. ono jednostavnije opred-
ti svakom jugoslavenskom opre- istoj republici). Javnost je upoz-
jeljenje, nacionalno, na štetu nata sa tragikomičnim sporovima
djeljenju a priori težnju da bude
drugog, jugoslavenskog. Izraže- oko minimuma zajedničke nasta-
nadnacionalno ili želju da se na-
nija partikularnost (loka lna, regi-
metne kao ne ki povlašteni sta- ve književnosti u progra mima
onalna, ple menska) teško uspije-
tus; sumnjičiti ga za unitariza m srednjih škola. Umjesto da se
va steći, zbog primitivne ili arha i- prema nekom vrijednosnom kri-
ili za negiranje posebnih jugosla-
čne mentalne strukture, čak i
venskih nacija i kad su mu takve teriju ustanovi koje će – najbolje
običnu nacionalnu svijest u bo-
nakane posve strane. – pisce čitati ñaci na vlastitom
lje m smislu te riječi, a pogotovo jeziku, raspravlja se o tome tko
FETIŠIZACIJE vlastitu partikularnu svijest otvo- pripada kome i koliko je tko čiji:
riti i proširiti do jugoslavenske.
Naciona lno opredje ljenje ima vrednovanje je zamijenjeno atri-
To se najbolje vidi u svakodnev-
neospornu važnost u današnje m bucijom.
nim ponašanjima.
svijetu kao, uostalom, i jučeraš-
njem. Zato ga, meñutim, ne tre- Čime to svakodnevno rezultira?
ba fetišizirati. Čim ga počne mo
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 15
Li s t i n a

NE REC I L AŽ N A S VJ EDO Č ANS T V A


Akademik M irko Vidović, Pariz sno da takvi jednostavno ne maju je to uopće potrebno danas, ov-
vjere, nego li uvjerenje. Za razli- dje? I zašto potvrñivati znanstve-
ku od vjere u kojoj se nañe mo no pobijene neistine?
Ništa nas tako dobro ne definira po probuñenoj i djelatnoj savjes-
Prvi koji je te meljito obrisao Fra-
koliko riječi koje uputimo na ra- ti, uvjerenje se nauči iz knjiga, iz
nju Račkog bio je hrvatski povje-
čun drugoga - i kad se s njime naukovanja, iz školskih udžbeni-
sničar prvog reda, prof. dr. Ćiro
slažemo i kad se ne slaže mo. U ka. Naučena vjera nas osposob-
Truhelka u velebnom skupnom
oba slučaja, kad se radi o kršća- ljuje da se ponaša mo kao i oso-
djelu "Povijest hrvatskih zema lja
ninu koji svjedoči za istinu, treba be i kao ljudi koji razlikuju istinu
BiH" koju su tiskali bosanski frat-
se držati one svetog Pavla: od laži i dobro od zla.
ri u izdanju „Napretka“, u Saraje-
„Zašto bi savjest nekog drugoga
U načelu, svećenikom bi trebao vu, god. 1942. U svom prilogu
ogra niča v a la moju s lobo-
postati onaj tko ima živu vjeru „Bosanska narodna (patarenska)
du?“ (Kor. I.X.29). Osobno vjeru-
po probuñenoj savjesti. Uloga crkva“, prof. Truhelka tvrdi:
jem da se s tom Pavlovom savr-
svećenika je da u duši ljudi od "Jedno od najza mršenijih pitanja
šenom definicijom slobode sav-
roñenja pa do smrt i bude sav- u bosanskoj povijesti je pitanje o
jesti može usporediti i ona iz ča-
jest, da osposobljuju ljude s pro- bosanskim patarenima i njihovoj
snog Kur'ana: "Ne ma prinude u
buñenom savješću da po svojoj nauci... U to upravo beznadno
stvarima vjere“ (K. II.257). To je
savjesti žive, a uloga vjerske za- stanje doveo je to pitanje Franjo
shvatljivo jer istinska živa vjera
jednice je u tome da svugdje i u Rački koji je poistovijetio patare-
je dar Božiji koji dobiva mo po
svim prilika ma brani slobodu ne s bugarskim bogumilima, koji
svojoj probuñenoj savjesti. Malo
ljudske savjesti po kojoj smo svi da su bili začetnici bosanskog
je i pobožnih ljudi koji imaju pro-
na putu istine čija svrha je - sav- patarenstva i ovima imputirao
buñenu savjest a ona se očituje
ršena sloboda ili, kako se to ina- krive vjerske zasade, za koje pri-
u svemu što mislimo, govorimo i
če kaže, u Kraljevstvo nebesko. je Račkoga u Bosni nit ko nije ni
sobom i meñusobno činimo.
sanjao" (v. n..d., s 177).
No, u životu ima malo savjesnih
ljudi i oni u upornosti da žive po U nizu raznih priloga, studija,
svojoj savjesti doživljavaju velika rasprava i knjiga koje su tu i ta-
iskušenja i svakojake proble me s mo objavljivane o proble mu Crk-
ostrašćenim ljudima, pogotovu u ve bosanskih krstjana (tako su
političkoj svakodnevnici kad i sebe nazivali bosanski krstjani),
neki vjerski poglavari postanu u s p o me n i mo mo n o g r a f i j u
prvom redu autoriteti koji traže "Bogomilska crkva bosanskih
od svih da ih, kako to sveti Pava- krstjana", koju je napisao i dao
o zapisa, časte kao bogove. tiskati o. fra Dominik Dr. Mandić
(Chicago, 1962), gdje i sa m Dr.
"Glasnik HUP"-a je ušao u stano-
Mandić dokazuje da bosanski
vit rizik objavljivanje m predava-
krstjani nisu imali veze s bugar-
nja o "bogumilima ", koje je Dr
skim bogumilima, ali da se je od
Ivo Pilar održao davne 1927. go-
R a čkog na ov a mo na z iv
dine i tu sve shvatio i protumačio
„bogumili“ toliko udomaćio da ga
na način na koji je o tom proble-
treba zadržati samo da bi se zna-
mu pisao prije njega Dr Franjo
lo o če mu se radi, kad se o bo-
Rački. I jedan i drugi su, to je
sanskim krstjanima govori. Vele
dokazano, docirali o stvarima
havle...
koje oni nisu poznavali pa ni ra-
Čim se pojave oni koji sebe sma- zumje li. I jedino pitanje koje is- No, da se ne bismo gubili u mag-
traju skoro vlasnicima gospodina krsne u svijesti onog tko taj pro- la ma pseudodogmatskih svaña i
Boga, može mo biti sigurni da oni ble m te meljito pozna, nakon či- traženja bar nekog razloga da se
nemaju probuñenu savjest odno- tanja ovog Pilarevog pilanja ba l- opravdaju ratovi koju su u Kotro-
vana kožnim re menom, je: Kome manića Bosni voñeni protiv neza-
S t r an ica 16 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Li s t i n a

visnosti bosanske države pod stvari od prvorazredne važnosti rima i Trpimirovića i Kotromani-
isprikom 'hereze', navedimo jedi- za shvaćanje kontinuiteta Crkve ća!
no ozbiljno, profesionalno napi- bosanskih krstjana: Sabor na
A najbolji sintetički pregled povi-
sano i po Katoličkoj crkvi defini- Bilinom polju kod današnje Zeni-
jesti srednjovjekovnih vjerskih
tivno prihvatljivo djelo. Radi se o ce (od 08.04.1203), i velebni
doktrina, sekta i hereza u Europi,
doktorskoj tezi koju je god. "Misa l" vojvode i bana Hrvoja
napisao je Dr Charles Schmidzt,
1947. na Pontifikalnom Orijental- Vukčića Hrvatinića iz petnaestog
profesor bogoslovije na Sveučili-
nom institutu obranila Dr. Maja stoljeća.
štu u Strasbourgu u svom dje lu
Miletić, (pod naslovom: "I Krstja-
Raški Veliki župan, Stefan Ne ma- 'Les Cathares', iz 2003. god). On
ni di Bosna", Orientalia Christia-
nja živio je u doba Velikog Bana je Crkvi bosanskih krstjana pos-
na Analecta, vol. 149, Romae,
Kulina. Da bi se domogao polo- vetio cijelo jedno poglavlje. Izri-
1947.).
žaja Velikog župana Raške, on je čito je ustvrdio da su bosanski
ubio svog starijeg brata Tihomi- krstjani bitno utjecali na patare-
ra, a da se domogne još i časti ne u Italiji i na jugu današnje
Velikog Bana, Ne manja je tužio Francuske, me ñu Katarima, a
Papi Bana Kulina da je - heretik i takoñer izričito tvrdi da oni ne-
tražio da mu papa pomogne u maju nika kve veze s bugarskim
vojnom pohodu na Bosnu, i tako bogumilima, a ni pogotovu s ger-
u nju vrati - katoličko pravovjer- manskim satanistima.
je.
No, svaki stručnjak i ne sa mo u
Vareš Inocent III je bio oprezan u tim Bosni i Hrvatskoj, može naći u
stvarima i poslao je svoje legate biblioteka ma preslikano izdanje
U tom svom djelu, ustvari obra-
Ivanai arciñakona Marina da na "Misa la vojvode Hrvoja" pisano
njenoj doktorskoj tezi (s ocje-
Saboru uz rijeku Bosnu, s Banom lijepom glagoljicom i bogato ilus-
nom "summa cum lauda") pred
Kulinom i predstavnicima Crkve trirano prekrasnim slika ma u bo-
glasovitim profesorom orientalis-
bosanskih krstjana: Dragišom, jama. Kad sa m kopiju tog veleb-
tike, Dr-om Cechelli, Dr. Maja
Ljubinom, Dragotom, Pribišom, nog misala pregledavao s jednim
Miletić je dokazala da bosanski
Ljubenom, Radošom i Vladošom našim poznatim franjevcem u
krstjani nisu bili ni shiz matici ni
pretresu pitanja vjere i pravov- Bosni, on mi reče - kad čovjek
heretici, da su imali teologiju u
jertva te doñose do zakljućka te ovo vidi, pročita i usporedi s ka-
kojoj nisu uz imali u obzir neke
"priznaše rimsku crkvu za svoju toličkim misalima onog vre mena,
teološke tvrdnje ni u Rimu ni u
majku, glavu svega kršćanskog ne će naći ika kve osobite zam-
Carigradu, ali da u onome što su
jedinstva". jerke, a kamo li dokaza o krivov-
oni naučavali ne ma ništa što bi
jerstvu.
bilo protivno duhu 'Evanñelja' i Djed Crkve bosanskih krstjana je
temeljnim zasadama kršćanskog i dalje ostao banskim, a kasnije i
nauka, a da su se proble mi poja- kraljevskim tajnikom i arhivarom,
vili najviše zbog toga što su bo- a dolaskom franjevaca u Bosnu
sanski krstjani propovijedali i slu- bosanski vladari su ih jedna ko
žili misne obrede samo na doma- tolerirali. Sa ma vjerska titula
ćem jeziku, što je iritira lo latina- Djed je točan prijevod na domaći
še po našim primorskim gradovi- jezik grčke riječi 'patriarhos'. Od
ma, a i krug oko Carigradskog same zasade kršćanstva u Da l-
patrijarha jer nisu htjeli da ih se maciji i Iliriku, gdje su boravili
naziva pravoslavnima. Ukratko, apostolski misionari, zbog čega
Crkva bosanskih krstjana je u se je naša Crkva i nazivala
bitnim stvarima usporediva s 'Crkvom apostolskom'. Sve do
Koptskom, Ka ldejskom i Armen- pada Bosne pod Turke, Crkva Ćiro Truhelka
skom crkvom, koje i danas pos- bosanskih krstjana je sve opslu-
toje kao sastavni dio kršćanskog živala na domaće m jeziku i na No, na tom 'krivovjerstvu' danas
svijeta - još iz antičkog doba. dva pisma - na glagoljici i na bo- insistiraju i dalje sa mo i jedino -
sančici. Djedovi su živjeli na dvo- nepopravljivi neprijatelji Bosne -
No, ovdje se podsjetimo na dvije
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 17
Li s t i n a

od kojih ni jedan ne sa mo ne - Bar to nije prevedeno ni s ara- ce pozvao nekoliko nas intelektu-
vjeruje u Boga, nego nije ni upo- mejskog, ni s grčkog a ni s latin- alaca iz Dijaspore na svečani ru-
znao povijest Crkve bosanskih skog jezika. To je izvorni i auten- čak u 'Domus Pacis', rekao je da
krstjana i njez inu vjersku teoriju tični atest naše i danas ž ive vje- su hrvatski svećenici bili ogorčeni
i pra ksu. Kad borbeni ateisti po- re. zbog te cenzure...
siju mržnju meñu vjernicima oni
No, II. Vatikanski koncil je već
samo u svañi i sukobima mogu
ukorijenjen u svim narodima
dokazati da su jači od onih koje
gdje postoje katoličke vjerske
su oni zavadili. Pokojni fra Ivon
zajednice: svatko slobodno moli
Ćuk zapisa (u svojoj monografiji
Boga i štuje svoje vjerske obrede
o svetom Maksimilijanu Kolbeu):
na svom jeziku. Mi smo bili prvi
„Gdje je mržnja, tu vlada ñava-
meñu prvima koji su Boga štovali
o!“
oduvijek na svom domaće m jez i-
Uostalom, sačuvana je "Ploča ku. Nit i smo se da li istjerati iz
Bana Kulina " na kojoj se vidi šest Crkve niti smo htjeli iz nje izići.
križeva u šest savršenih kružni-
Budući da su k na ma kršćanstvo
ca. Sačuvana je, i to u dva prim-
donijeli učenici svetog Pavla, oči-
jerka, i "Listina Bana Kulina " (i Franjo Rački to je da je od sa mog početka
na bosanskom i na latinskom
vjera širena u narodu na njego-
jeziku). Ta Listina počinje riječi- NOTA: Prilikom svečane Kanoni-
vom jeziku.
ma "U ime Oca i Sina i Svetoga zacije svetog Nikole Tavelića (na
Duha + ja bos'nski ban Kulin..." Alojzijevo 1970), u Baz ilici svetog Uostalom, i to je bilo po nauku
Petra u Vaticanu, bilo je predvi- Pavla apostola, koji zapisa: "Onaj
I danas se po mnogim katoličkim
ñeno da se pjeva i "Zdravo tilo koji govori nekim nepoznatim
obiteljima u Bosni moli 'Isusova
Isusovo", pa je i u sa mom prog- jezikom, ne obraća se ljudima,
krunica' - velika molitva bosan-
ramu obreda kanonizacije bila nego li Bogu..." (I. Kor. XIV,2). A
skih krstjana. Od njih potječe i
navedena. No, netko je učinio da Bog razumije sve jezike.
ona prekrasna crkvena pjesma:
se ta naša prekrasna pobožna
"Zdravo tilo Isusovo" u kojoj Istina je u Bogu - Bog je u
ispovijed vjere nije čula pod svo-
ima mo definiciju biti vjere naših istini.
dovima posvećujućeg svetišta.
starih: "Zdravo Trojstvo u jedin-
stvu, zdrav Isuse u Božanstvu..." Sam fra Dominik, koji je poimen-

KA Z NENA P R I JA V A Z A R A T NI Z LO ČI N ( 3 )
Croatia Libertas, Mostar "Zulfikar", dio 44. brigade Jabla- oružanih snaga hrvatskog naro-
nica, dio 9. motorizirane brigade da niti su pripadnici tzv. A RBiH
Sarajevo - oko 120 pripadnika bili bilo čim isprovocirani prije
ZLOČINI NAD HRVATIM A U koji su podčinjeni postrojbi počinjavanja masakra. Dana 19.
OPĆINI M OSTAR "Zulfikar", dio bojne VP 4. korpu- rujna 1993. godine, nakon pre-
sa tzv. A RBiH, pripadnici MUP-a daje 7 pripadnika HVO-a pripad-
Dana 9. rujna 1993. godine, pri- iz policijske postaje Jablanica, čiji nicima tzv. A RBiH, pretučen je
godom prikupljanja snaga tzv. A su pripadnici pobili 32 civilne Pero Kosir koji je sutradan pre-
RBiH za izvoñenje napadne ope- osobe, od čega jedno dijete od 4 minuo od zadobivenih batina, a
racije "Neretva 93", koja je odo- godine starosti, 13 osoba starijih nakon iznošenja mrtvog tijela iz
brena od najvišeg političkog i od 70 godina i 10 žena. U to vri- objekta u koje m su bili zatočeni,
vojnog vrha muslimanskog naro- jeme selo Grabovica je bilo pod u njega je iz vatrenog oružja pu-
da, u selu Grabovica bile su priv- potpunim nadzorom tzv. A RBiH cao jedan pripadnik tzv. A RBiH
remeno smještene postrojbe tzv. već nekoliko mjeseci. govoreći "ne vjeruj ustaši ni kad
A RBiH: postrojba za specijalne se pravi mrtav". Pripadniku HVO-
na mje ne GŠ A r mije Bi H Crta bojišnice je bila dale ko na
a Juri Kosiru je, uz stravično mu-
jugu, a u selu nije bilo nika kvih
S t r an ica 18 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Li s t i n a

čenje, odsječeno uho, a dan kas- oformile četiri zatvora kroz koja Zatvor za civilne osobe u Osnov-
nije, 20. rujna 1993. godine, je prošlo više od 120 civilnih oso- noj školi u selu Potoci oformljen
Draganu Lasiću, zarobljenom ba, meñu kojima je bilo i 15 ma- je 22. srpnja 1993. godine, kada
pripadniku HVO-a, najprije je lodobnih osoba, 26 starih osoba su u njega pre mješteni zatočeni-
nož e m na če lu ure z a no s preko 70 godina starosti i 42 ci iz IV. osnovne škole Mostar, a
"MAX" (kao asocijacija na Maksa žene, te 105 pripadnika HVO-a. zatvoren 2. prosinca 1993. godi-
Luburića, ustaškog časnika), a Tijekom zatočeništva ubijena su ne, kada je obavljena raz mjena
zatim je izveden ispred prostoriju 24 zatočenika, a više od 50 ih je zatočenika. Zatočenicima iz IV.
u kojoj su bili zatočeni, gdje su teže ili lakše ranjeno. Skoro svi osnovne škole Mostar, u zatvoru
ga strijeljali pripadnici tzv. A zatočenici su prošli najteže obli- u Osnovnoj školi u selu Potoci
RBiH Zikrija Ljevo i osoba s na- ke fizičkog i psihičkog zlostavlja- pridodat je još jedan broj novih,
dimkom "Kordić". nja. tako da je ukupan broj zatočeni-
ka, koji su bili zatočeni u se lu
Dana 20. rujna 1993. godine,
Potoci iznosio 110, od čega 15
nakon što su pripadnici tzv. A
ma loljetnih osoba (osmero djece
RBiH privre meno zauzeli naselje
do 10 godina starosti), 26 starih
"Kolonija" u Rodoču, ubili su 6
osoba (preko 70 godina starosti)
civilnih osoba, dok su 4 civilne
i 38 žena.
osobe nestale. U sukobima iz me-
ñu Muslimana i Hrvata, na terito- Tijekom boravka zatočenika u
riju općine Mostar, ukupno su ova dva zatvora, čuvari u zatvo-
ubijene 72 civilne osobe hrvatske rima i pripadnici tzv. A RBiH su
nacionalnosti, te 219 pripadnika prema zatočenicima primjenjivali
HVO, od kojih 5 neposredno na- različite metode fizičkog i psihič-
kon zarobljavanja, te još 24 u kog mučenja, protuzakonito os-
zatočeništvu, a kao nestale se nivali i koristili radne vodove na
vode 23 osobe. Muslimanske Mostar prvoj crti bojišnice, zatočenicima
vlasti su na teritoriju općine Mos- uskraćivali medicinsku pomoć, a
tar oformile i četiri zatvora/ ZATVOR U ZASELKU M EKE uvjeti smještaja su bili vrlo teški.
mučilišta kroz koja je prošlo više U SELU POTOCI Zatočenici su posebno mučeni
od 120 civilnih osoba, meñu koji- glañu pa je većina tijekom zato-
ma je bilo i 15 malodobnih oso- čeništva izgubila 20 do 30 kg
ba, 26 starih osoba s preko 70 Zatvor za civilne osobe u zaseo- tjelesne težine. Zabilježen je i
godina starosti i 42 žene, te 105 ku "Me ke" u Potocima oformljen slučaj silovanja, o koje m, zbog
pripadnika HVO-a. Ubijena su 24 je 1. srpnja 1993. godine, a zat- patrijarhalnog odnosa koji vlada
zatočenika, a preko 50 ih je teže voren 8. srpnja 1993. godine. U u loka lnoj sredini, žrtva odbija
ili lakše ranjeno. Svi zatočenici zatvoru je bilo zatočeno 88 civil- svjedočiti. U nastavku navodimo
su prošli najteže oblike fizičkog i nih osoba s područja Bijelog Po- samo najdrastičniji primjeri psi-
psihičkog z lostavljanja.Tijekom lja, uhićenih u njihovim kuća ma hičkog i fizičkog zlostavljanja.
sukoba ukupno je prognano oko tijekom napada pripadnika tzv. A Formiranje m radnog voda od 20-
10 000 Hrvata, iz 19 naselja RBiH na Bijelo Polje, dana 30. ak zatočenika za obavljanje raz-
(uglavnom s lijeve obale Neret- lipnja 1993. godine. Iste osobe nih fiz ičkih poslova (utvrñivanje
ve), dok je u svih 19 naselja uči- su dana 9. srpnja 1993. godine prve crte bojišnice, izvlačenje
njena potpuna ili djelomična de- premještene u zgradu IV. osnov- ranjenih i poginulih, itd.), zatoče-
vastacija objekata u vlasništvu ne škole Mostar, gdje su bile za- nici su prož ivljavali najraznovrs-
Hrvata (oko 1 200 objekata). točene do jutra 22. srpnja 1993. nije torture fizičkog i psihičkog
godine, kada su pre mještene u zlostavljanja. Prigodom obavlja-
PROTUZAKONITO zgradu Osnovne škole u selu Po- nja ovakvih zadaća, u razdoblju
ZATVARANJE I toci, gdje su provele najveći dio od 2. kolovoza do 3. studenog
NEČOVJEČNO POSTUPANJE zatočeništva. 1993. godine, smrtno je stradalo
7 zatočenika, od kojih je 5 na m-
Tijekom sukoba iz me ñu Muslima- ZATVOR U OSNOVNOJ
jerno ustrijeljeno iz neposredne
na i Hrvata na teritoriju općine ŠKOLI U SELU POTOCI bliz ine, dok su dva zatočenika
Mostar, muslima nske vlasti su
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 19
Li s t i n a

poginula u unakrsnoj vatri kopa- na 24. kolovoza 1993. godine, cić, Rifat Skorupan, Mirsad Vrce,
jući isturene rovove na prvoj crti Ibrahim De mirović, zvani Hećim Mumin Nazdrajić i drugi, zatoče-
bojišnice. zapovjednik brigade) i Hebib Čo- nicima nepoznati počinitelji.
pelj, izabrali su 37 zatočenika,
Zatočenika Stanka Zovku, zva- ZATVOR U IV. OSNOVNOJ
uglavnom (starijih i ne moćnih
nog Ðatko, ubio je iz neposredne ŠKOLI U MOSTARU
osoba, te jedno dijete (da ne bi
bliz ine, 2. kolovoza 1993. godi-
mogli bježati), s na mjerom da ih
ne, pri kopanju rovova na prvoj
uporabe kao "živi štit" pri izvoñe- Vojni zatvor u IV. osnovnoj školi
crti u selu Potoci (kod gostionice
nju borbenih djelovanja postroj- u Mostaru, oformljen je 30. lip-
"Borik"), pripadnik tzv. A RBiH,
be Ibrahima De mirovića na pod- nja 1993. godine a zatvoren 19.
Mehtet Ka minić. Dana 28. kolo-
ruju sela Raštani i u blizini obje k- ožujka 1994. godine, kada je
voza 1993. godine pri obavljanju
radova na prvoj crti u selu obavljena razmjena zatočeni-
Potoci (preko puta sa mosta- ka. U ovom zatvoru bilo je
na časnih sestara) ubijen je zatočeno izmeñu 115 i 130
Marko Sesar, a na isti način zatočenika, od kojih 4 žene i
u selu Potoci, dana 31. kolo- 6 civilnih osoba. Zatvorski
voza 1993. godine i Marko prostor se sastojao od dvije
Bilić. Posebno je brutalan podrumske prostorije, jedna
način ubijanja trojice zatoče- dimenzija 7,5x6m, a druga
nika, dana 26. rujna 1993. 2x3m, obje visoke po 2,2
godine, na brdu Æuurak iz- metara i s po jednim otvo-
nad sela Livač, prigodom iz- rom od 80x80 cm, ranije
nošenja protuzra koplov ne predviñenim za ubacivanje m
strojnice tzv. A RBiH. Tada ugljena. Prostorije su bile
je vojnik tzv. A RBiH, Mirsad Mostar meñusobno povezane vrati-
Omanović, zvani Alaga, pratio ma. Oba otvora za vani su
ta HE Mostar. Meñu zatočenici- bila daska ma zatvorena tako da
skupinu od 12 zatočenih Hrvata,
ma je bio i starac Mile Karlušić, je u prostorija ma stalno vladao
od kojih su trojica bili ma loljetne
invalid koji nije mogao hodati, pa mrak ili je prostor bio osvijetljen
osobe, i iz neposredne bliz ine
su ga ispred "živog z ida" vozili u ma lom neonskom sijalicom.
ubio Stjepana Bilića, Tomu Braj-
ručnim kolicima.
kovića i žarka Drinovca i to na Higijenski uvjeti u zatvoru su bili
način post upnog ranjavanja Izabrani civili su u skupini zadr- katastrofalni. Zatočenici su ležali
(pucao u noge, ruke, dijelove žani do 28. kolovoza 1993. godi- na drvenim pa letama koje su bile
tijela, te pustio da zatočenici is- ne, a tom prigodom su po jednu poredane po podu ili na odreñe-
krvare) dok nisu podlegli, a za- noć proboravili u privatnoj kući u nom broju spužvi, a pod je usli-
tim je ostale natjerao da ih dos- selu Vrapčići, zaselak Marići i u jed kiša redovito bio poplavljen.
lovce svuku niz brdo u zaselak prostorijama zgrade u krugu PI Fiziološke potrebe bilo je dopuš-
Skenderove mlinice, gdje su ih "Ðuro Salaj" u Vrapčićima, pri teno obavljati sa mo dva puta
morali zatrpati ka menje m, ia ko čemu su bili izloženi brutalnoj dnevno, ujutro i uvečer, a tije-
je, u tom trenutku, Stjepan Bilić fizičkoj i psihičkoj torturi, batina- kom dana zatočenici su fiziološke
još davao znake života. Dana 3. nju i izgladnjivanju, te unakrsnoj potrebe obavljali u otvorenoj po-
studenog 1993. godine pri kopa- pješačkoj i topničkoj vatri na pr- sudi bez poklopca, koja je bila
nju rovova na prvoj crti u selu voj crti bojišnice dok su voñeni smještena u većoj zatvorskoj
Potoci (na putu M-17) ubijen je prema objektu HE Mostar. Pri prostoriji i iz nje se širio nepod-
Ljubo Škobić. zlostavljanju zatočenika (čak i nošljiv smrad. Zatočenicima nije
trudnica i starijih osoba, od kojih bilo dopušteno umivanje niti ku-
Takoñer, u istom razdoblju zabi-
su neki podlegli pri iz lasku iz za- panje, tako da su se pojedini od
lježena su četiri slučaja teškog
točeništva) posebno su se istica- njih okupali tek nakon 6 mjeseci
ranjavanja i nanošenja teških
li: Še mso Čagalj, zvani Sultan, zatočeništva, iako su mnogi radili
tjelesnih oz ljeda prigodom obav-
Mujo Karadža, zvani Hodža, Zik- na vañenju i zakopavanju leševa,
ljanja poslova na prvoj crti bojiš-
rija Ljevo, Edin O manović, zvani čišćenju grada i sličnim poslovi-
nice ili uslijed batinanja koje su
Beća, Vernes Zahirović, Lutvija ma.
činili pripadnici Armije RBiH. Da-
Duraković, Sead Macić, Esad Ma-
S t r an ica 20 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Li s t i n a

Medicinsku pomoć pružala su im sam ušao u zatvor imao sa m oko Raić - 4. rujna, Ante Mikulić - 18.
dvojica zatočenika liječnika, ug- 98 kilogra ma, a u 10. mjesecu, rujna, Stanko Zovko 21. rujna,
lavnom savjetima i previjanjima, 58 kilogra ma. Hrana u zatvoru se Anñelko Vrljić - 1. listopada, te
jer lijekova nije bilo, ili ih je bilo nije mijenjala. Zadnji dan su Antonio Buntić - 7. listopada
vrlo rijetko pri posjetima me ñu- nam da li isto što i prvi..." ili izja- 1993. godine. Pored njih, na pr-
narodnih humanitarnih organiza- va drugog zatočenika: "...u zat- voj crti bojišnice, dok su izvodili
cija zatvoru. Iz ovog zatvora veli- vor sam ušao sa 102 kg, a izašao radove, ubijeni su: Zdenko Jova-
ka većina zatočenika prihvaćana s a 5 6 k g . . . " . nović i Ivan Ravlić - 18. rujna,
je ili je kasnije odvoñena na raz- Zatočenici su svakodnevno odvo- ispred zgrade "SDK" u Mostaru,
na ispit ivanja, mučenja, batina- ñeni obavljati razne vrste fizičkih te Goran Tomić - 18. rujna u
nja u privremenom zatvoru u poslova na ureñenju prve crte "sjev erno m logo ru".
zgradi bivšeg "SDK" i u podrumu bojišnice pri če mu su prož ivljava- Nakon dolaska u zatvor kod sva-
zgrade robne kuće "Razvitak" u li najraznovrsnija fiz ička i psihič- kog zatočenika je evidentirana
Mostaru, a prigodom obavljanja ka zlostavljanja. krvna grupa i u više navrata uzi-
zadaća na prvoj crti bojišnice ili mana krv u "Higijenskom zavo-
U Blagaju su zatočenike pre mla-
poljoprivrednih radova privre me- du" u Mostaru. Kod nekih zato-
ćivali uglavnom mještani Musli-
no su smještani u prilagoñenim čenika krv je uzimana čak i pet
mani, a zatočenici su u nekoliko
prostorijama za zatvor u se lu puta u pet mjeseci zatočeništva.
navrata morali proći kroz špalir
Blagaj. Organizatori uzimanja krvi bili su
koji su napravili mještani pri če-
dr. Dragana Milavić, djelatnik
Prema zatočenicima u zatvoru u mu su zatvorenici teško premla-
ratne bolnice u Mostaru i Slobo-
IV. osnovnoj školi u Mostaru i u ćivani tvrdim drvenim ili metal-
dan Marić za mjenik upravnika
svim privre menim zatvorima u nim predmet ima. Prigodom
zatvora u IV. osnovnoj školi u
kojima su povre meno odvoñeni, obavljanja ovakvih zadaća, u ra-
Mostaru.
primjenjivane su s protuzakonite zdoblju od 5. srpnja do 7. listo-
i nečovječne metode fizičkog i pada 1993. godine, smrtno je Zatočenici su neljudski, psihički i
psihičkog mučenja. stradalo 17 zatočenika, a više od fizički mučeni, a teško pre mlaći-
50 ih je teže ili lakše ranjeno. vanje je kod zatočenika Marija
O mučenjima govore i iskaz i svih
Većina zatočenika je bila na mjer- Lasića, dana 21. rujna 1993. go-
zatočenika. Iz izjave jednog za-
no izložena pogibiji tako što je dine, prouzročilo smrt. Pri pre m-
točenika:
izvoeñna ispred zaklona u vrije- laćivanju, koje je dovelo do pogi-
"...Navečer, kada bi upalili njiho- me jačih granatiranja ili pješač- bije Marija Lasića posebno se
vu muz iku, zna li smo da dolaze kih djelovanja, posebno u Šanti- isticao zatvorski kuhar Predrag
po nas. Ušli bi u ćeliju i prstom ćevoj ulici u Mostaru, a pojedin- Ajkić, zvani Pajke, koji je Lasića
pokazivali na par ljudi da iz iñu. ce su s leña ubijali pripadnici tzv. tukao velikom drvenom kutla-
Iz ćelije smo čuli ka ko ljude tuku A RBiH. čom. Veliki broj zatočenika zado-
i vrište. Ljudi su se vraćali nakon bio je teške tjelesne oz ljede -
sat, dva, tri i bili su krvavi i izu- većinom s trajnim posljedica ma.
darani..." "... Svaki dan je bio Pored batinanja i pucanja iz vat-
posao od jutra do mraka. Kad bi renog naoružanja pored glave
navečer završili posao slijedilo je zatočenika, kao oblika psihičkog
batinanje. Jedne večeri su nas ma ltretiranja, zatočenici su tjera-
počeli tući u 21,00, a završili oko ni piti vlastiti urin, sudje lovati u
5,00 sati. Mome kolegi Mirku organiziranim boksačkim mečevi-
Skoki popucala su rebra. Bez ob- Mostar ma gdje su se meñusobno prebi-
zira na to gonili su ga na rad..." jali do izne moglost i - što je bila
Tako su ubijeni sljedeći zatočeni-
posebno omiljena metoda zat-
Uvjeti smještaja u svim ovim zat- ci u Šantićevoj ulici: Marko Miku-
vorskih čuvara, itd. O posljedica-
vorima bili su vrlo slični, a zato- lić - 5. srpnja, Slavko Kolobara -
ma teških pre mlaćivanja vidi se i
čenici su mučeni gla ñu pri če mu 6. kolovoza, Stojan Škobić - 13.
iz izjave jednog zatočenika posli-
je većina izgubila od 20 do 40 kg kolovoza, Tomo Karlušić i Branko
je izlaska iz zatočeništva.
tjelesne težine. Grgić - 18. kolovoza, Zoran Boš-
njak i Ante Lovrić - 20. kolovoza,
Izjava jednog zatočenika: "...Kad
Branko Kožul - 23. kolovoza, Filip
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 21
Biti p roro k

dr. sc. Tomislav Dragun


Pete poljanice 7
10000 ZA GREB
tomislav .dragun@gmail.com
www.hrv atsk auljudba.hr
www.sv ak ov amdobro.hr (internet TV)
091-33-88.431

Zagreb, dne 15. siječnja 2009.

A POSTOLSKA NUNCIJA TURA


HRVA TSKA BISKUPSKA KONF ERENCIJA
Uzoriti Kardinal Josip Boza nić
10000 ZA GREB

Uv ažena gospodo,
Moji progoni neprek idno traju od 1945. godine, operativ no od 1956. godine, a inten ziv no od 1993. godine k ad su
jav no pokrenuti i obznanjeni u „Nacionalu“ Iv e Puk anića. Bez milosti. Do danas. B ez prestank a. Razlozi su, dak a-
k o, u mojoj nedvojbeno antikomunističk oj prošlosti i sadašnjosti, pri čemu sam lak a meta pov ampirenim hrv ats-
k o-jugo neokomunistima.

Da, izv edba se izrav no v eže uz poznatu odluk u Vijeća za nacionalnu


sigurnost (VONS), a prema k ojoj u sv ak oj hrv atsk oj županiji treba
pronaći po nek oliko „k riv aca“ za pretv orbeno-priv atizacijsk e proma-
šaje i pljačk e. Dak ak o, jedan sam od tih. Postao sam, unatoč činjeni-
ci da nik ada n isam obnašao nik ak v u držav nu funk ciju, tobože glav -
nom osobom hrv atsk e priv atizacije. Za poslj edice – zna se.
Prihv atio sam igru. Na sv ak i njihov potez odgov orio sam onak o i ono-
lik o kolik o sam mogao. „Tajni politbiro“ (Dr. Franjo Tuñman, Iv ica
Račan, Josip Manolić, Dr. Dušan B ilandžić i Josip Boljk ov ac) i
„Sk upina Hennesy s Franjom Gregurićem, A ntom Todorićem i Mlad e-
nom Vedrišem na čelu, pretv orbena procjena v rijednosti društv enih
poduzeća po statičnoj metodi, lopov sk i usmjeren i stečaj ev i, men a-
džersk i k rediti za podobne komunističk e direk tore tipa Milana A rtuk o-
Predsjednik Sabora Luka Bebić primio u
v ića, Dragutina Drk a i njima sličnih, k uponsk a privatizac ija s milijar-
dama k una otetih od 230.000 branitelja i pov ratnik a, sustav „Croatia nastupni posjet apostolskog nuncija
b u s“- „ A u to tr an s“- Marija Roberta Cassarija
„Zagrepčank a“, k oje-
ga k arcinozirane sv eze prek o Varaždina sežu sv e do u su sjednu
nam BiH, „za jednu k unu“, interna dok apitalizacija, bank arsk i sk r-
bničk i (tajni) tek ući računi, posebno u Zagrebačkoj banci, Tv orni-
ca duhana Rov inj izrasla na Mark ov ićev im samouprav nim temelj i-
ma, „ Konstruk tor“, IGH i Jure Radić. I tak o dalje.
Samac protiv uhodanog neprijateljsk og stroja. Tešk o, ali uz Božju
pomoć, protiv nemilih neok omunističk ih zv ijeri.
Obraćao sam Vam se u v iše nav rata, ali bez ik ak v a učink a. Vaša
šutnja je zastrašujuća.

Odlučio sam, ev o, još j ednom pok ušati. Ov aj put, zadnji put.


Ubuduće ću sv a sv oja pisma i zamolbe, umjesto Vama, izrav no
slati Sv etom Ocu u Rim.
Mons. Marin Srakić, predsjednik Hrvatske
Želim prije toga s Vama bez posrednik a razgov arati. Htio bih, zap-
biskupske konferencije i dr. sc. Ivo
rav o, prov jeriti postoji li zaista ono što se u narodu prihv aća k ao
Sanader, predsjednik Vlade RH
S t r an ica 22 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Biti p roro k
„što je tu je“, da naša Crkv a na prethodno k ritičk i opisane pojav e
ne gleda očima Sv . Iv ana Krstitelja, osobito u Zagrebu. Mislim
pritom prv enstv eno na hrv atsk i k riminalni političk i v rh na čelu s
dr. sc. Iv om Sanadererom, Damirom Polančecom i Milanom Ban-
dićem, sv ak ak o i na poduzetnik e tipa To me Jozića, ali ne zaobila-
zim nacionalne izdajnik e poput one osobe koja je četnicima pre-
dala Bosan sk u Posav inu (prema – k ak o čujem - sačuvanim ton-
sk im zapisima). Cijenim da točno znate na što mislim.
S v jerom u Krista, o staj em

Sa štov anjem
dr. sc. Tomislav Dragun
Kardinal Josip Bozanić prvi zagrebački nad-
P.S.
biskup u Gradskom poglavarstvu kod Mila-
Ov o pismo bit će objav ljeno u „Glasnik u“ Hrv atsk oga uljudbenog na Bandića
pok reta k oji se šalje na ok o 30.000 e-mail adresa širom cijeloga
sv ijeta
Prilozi:

Pismo Policij sk oj Uprav i Zagrebačkoj, 29. prosinca 2008.


Pismo Zagrebačk oj burzi d.d., 14. siječnja 2009.
Kaznena prijav a Marije Dragun, 14. sij ečnja 2009.
Stegov na prijav a Marije Dragun, 14. sij ečnja 2009.

D E SET O G OD I ŠN J I C A BO Z A N I Ć E V E K R I T I K E
„ GR I J EH A ST R UK T UR A “
Damir Grubiša, „Glas Istre“, Pula, ma k oje mogu donijeti izbori. S dru- Ov aj je k ardinal mnogo otv orenije
7. trav nja 2007. - ulomci ge strane, k ardinal Bozanić se otvo- istupio u mnogo težim v remenima,
rio i drugoj strani, v elik om dijelu k ad je njegov istup bio i čin osobne
Sada je krajnje v rijeme da, gotov o hrv atsk e jav nosti koja je zgrožena hrabrosti. U božićnoj poruci 1997.
pola godine prije izbora, političk i posljednjim aferama k orupcije u godine, tadašnji je k ardinal „in spe“,
ak teri izañu s poruk om u duhu Bo- nabavci oružja za obranu Hrv atsk e i još uv ijek nadbisk up, iznio svoju
zanićev e sugestije: glasujte za one priv atiziranjem golemih sredstav a k ritik u grijeha struk tura što su ih, po
koji nude obračun s korupcijom. utrpanih u džepov e nov opečenih njegov im riječima, omogućili zak oni
Nije bilo lak o k ardinalu Bozaniću ov e tajk una, i stoga je k ritizirao i i propisi, „kojima prvotni cilj nije bio
godine izreći sv oju uskrsnu poruku: „priv atizaciju“ uopće. A da poruk a opće dobro čovjek a i zajednice“.
prev iše su blizu izbori, a sv ak a bi se ne bi bila prev iše direk tna, k ardinal
Problem je u tome što se situacija u
oštrina u stav ov ima mogla lak o in- se ogradio: priv atizacija nije zahv ati-
Hrv atsk oj doduše promijenila na
strumentalizirati u predizborne sv r- la samo područje gospodarstv a,
bolje, ali je istov remeno doživ jela i
he. I tak o se naš k ardinal odlučio za nego i k ulturološk o biće u kojem se
bitnu regresiju. Ta se regresija ogle-
politik u „srednjeg puta“: k onzerv a- izražav a v jera.
da u izbijanju megaafere o zloporabi
tiv ni sadržaj poruk e izrečen je u Poruk a je metaforična, k ao i uv ijek . nov ca za obranu Hrv atsk e, … onaj
pozivu v jernicima da se suprotstav e Kardinal je izuzetno umješan u ba- isti nov ac k oji se onda slio u priv at-
onima k oji govore o potrebi za lansiranju izmeñu narodnog nezado- ne džepov e i na priv atne računa tipa
promjenama u sv akom segmentu voljstv a pljačkom i korupcijom, pri- „pola pije, pola Šarcu daje“. A iste
društv a, od političkog do obiteljsk og v atizacijom društv ene i držav ne tijek ov e slijedio je i nov ac prikupljen
i osobnog. Političari koji se poziv aju imov ine, i zagov aranja k lasičnog ishitrenom i gotovo nasilnom priv ati-
na k ršćansk e v rijednosti spremno će repertoara k ršćansk ih v rijednosti zacijom. Razotk riti te tajne k anale,
doček ati ov aj dio njegov e poruk e osobe, obitelji i v jere u Boga. A is- tih stotinu neprozirnih v elov a, znači-
k oji poziv a na suprotstav lj anje tovremeno, pažljiv je u tome da se lo bi dobro zagrabiti u „grijeh struk -
promjenama, meñu k ojima su i poli-
slučajno njegov a poruk a ne shv ati tura“ o kojima je onda gov orio, da-
tičk e. Dak le, poruk a v jernicima je k ao poziv na promjenu. lek e 1997., nadbisk up Bozanić.
jasna: suprotstav ite se i promjena-
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 23
Zdra vod rugo vi

S LA V E NKA DR A K U LI Ć : U S T A Š E DR M A JU
HR V A T S KO M ! ( 17 )
Lasa Šukilo, Zagreb „Lider“ navodi: Priznajem, Prevarila sa m se. Jes-
te, i Zdravko Pevec preko PEVEC
GRUPE drma Hrvatskom, ali nije
USTAŠA BROJ ustaša. Mnogo će još Savom pro-
teći vode dok na čelo PEVEC
ŠESNAEST – JE LI TO GRUPE doñe pravi ustaša. Možda
ZDRAVKO PEVEC? se to nikada i ne dogodi.

Ako je točno ono što Slavenka Naime, partizani vole lovu. I čuva-
Drakulić kaže, onda je Zdravko ju je kao oči u glavi.
Pevec, predsjednik uprave PEVEC
GRUPE, ustaša br. 16. Jer on je
pri samom vrhu skupine hrvatskih PEVEC GRUPA
financijskih vladara. Onih koji zai- Zdravko Pevec
sta drmaju Hrvatskom. - Pr ihod:
ihod : 2,77 milijar di kuna
- Broj članica
članica:: 10
To je nama naša borba dala, - Najveća tvr tka:
tka : Pevec Zagreb
Da imamo Titu za maršala! ((71
71%)
%)

N E Ć E M I V A LJD A P E VE C G O VO R I T I :
“ KU P U JM O H R V AT S KO ! ”
Komentar na www.slobodna u modernu Hrvatsku.
dalmacija.hr – 8. listopada
Nisa m ja ni ljubomoran
2008.
na bogate ljude (neke
čak i privatno pozna-
jem), ali prezire m bandi-
Ja sam imao priliku "ja miti" toliko
te.
da ti pa met stane, ali ja sa m od-
gojen drugačije. Nisa m ja do ju- Pa taj tvoj Todorić je
čer brisao guz icu ka menom, a sad cmizdrio Račanu, kad je
palim duvan sa 100 eura. ovaj bio na vlasti, da
tuče ljudima carinu na
Ja sam urbano dite, i moji roditelji
hranu kupljenu u Ma-
me nisu učili krast i ubijat. I nor-
ñarskoj. Taj smrad je
ma lna stvar da se ne mogu uklopit
krivac šta
Višnja Pevec
s lo v e nc i
imaju 30% jeftiniju Kutlu nisan spominja jer je on
hranu nego mi. kreten, a ovi su ñubrad.
Oće li mi onaj idiot A kakvi ću bit nego depresivac,
Pevec govorit - ku- kad živin u Hrvatskoj. Mogu se
pujmo hrvatsko, pa napušt i pivat hare krišna, pa ću
šta ima hrvatsko u bit veseljak.
njegovin dućanima
osim iz rabljivanih
radnika., sve made
Zdravko i Višnja Pevec in China.
S t r an ica 24 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
H r v at s k a k n j i ž a r a

HR VAT S K A K NJ IŽ A RA
knjizara.hrvatskauljudba.hr
preporučuje Vam upravo izašlu iz tiska knjigu

Saše Radovića:
TKO JE JAMIO, JAMIO!

Cijena 30,00 kuna + poštarina

Izdvajamo iz ponude antikvarijata (cijene treba uvećati za poštarinu):

Saul Below: PLANET GOSPODINA SAMMLERA ,


str. 268, 1990. godina 45,00 kuna
Patrick White: OKO OLUJE,
str. 535, 1979. godina 45,00 kuna
Alessandro Manzoni: ZARUČNICI,
str. 535, 1965. godina 45,00 kuna
Olga Ivinska: TALAC VJEČNOSTI 1 i 2
str. 254+317, 1989. godina 60,00 kuna
Dominique Lapierre i Larry Collins:
JERUZALEME, JERUZALEME,
str. 463, 1977. godina 70,00 kuna
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 25
Vi j e s t i

RA VNOGORSKA TRP EZA


Lasa Šukilo, Zagreb, poticajni iz- očito ne i prema zak onu, podv rgnut Zagrebu.
v or: „Novi list“, Rijek a, 10. sij ečnja je strožem pritv oreničk om režimu,
„Po prirodi sam optimist i čini mi se
2008. pa onaj prv i Mirk o Norac, hrv atsk i
general, ne smije k oristiti uobičaje- da se stv ari, ipak , pomalo mij enjaju
Rav nogorci ne daju mira hrv atsk im na bolje, jer sam ov ih dana u medi-
na, zak onom propisana, zatv orenič-
junacima niti onda k ad se nalaze u k a prav a. jima v idio dosta tek stov a u k ojima
sv om obiteljsk om ok ružju. Ne mogu se problematizira Norčev ženidbeni
im oprostiti sv oje tešk e poraze i pot- Složeno, nema što. Donek le i za spek tak l i borav ak na slobodi.“
puni slom v elik osrpsk e politik e. dičnog odv jetnik a Krunoslav a Oluji-
ća, biv šeg predsjednik a Vrhov nog Koje stv ari?
A rlauče li arlauče Iv ica ðik ić, feralo-
suda RH. Pa, „negdje ispod pov ršine prisutno
v ac s pedigreom.
je razmišljanje k oje k aže ov ak o: ako
„Nema nik ak v e sumnje da je stav “,
Zamislite što se dogodilo: Norac i jest činio zločine, onda su
dak le opet ne i zak onsk a odredba,
žrtv e tih zločina zaslužile da budu
„Prema mišlj enju Vrhov nog suda, „Vrhov nog suda o prednosti pritv or- ubijene, a Norac ih j e ubijao u ime
k ad je osoba istov remeno u zatv ore- sk og nad zatv orsk im režimo m v rlo
držav e k oja mu zbog toga mora biti
ničk om i pritv oreničkom statusu, utemeljen i argumentiran, ali u to je zahv alna.“
primjenjuje se pritv oreničk i režim prav no stajalište općenito upućeno
k oji je mnogo stroži od zatv orenič- malo ljudi, pa treba ostav iti moguć- I finale rečenog Zorana Pusića:
k og. Stroži u tolik o što pritv orenik nost da nek i referent ili uprav itelj
nema prav o na v ik ende i godišnje k aznionice u Glini uistinu nije znao „Čini mi se da nij e potreban isuv iše
jak poticaj da bi to što je potisnuto
odmore na slobodnom zrak u, a prit- da je Norac pritv orenik , a ne zatv o-
v oreni Norac na slobodi je b io i u renik , te što u prak si znači ta razli- ispod pov ršine, odjednom postalo
v idljiv o i opasno.“
ljeto 2008., i protek lih dana k ad se k a.“
pripremao za žen idbu i k ad se spek - Pitanje je onda, k ak o se uopće sad Tu smo, dak le.
tak ularno oženio u sinjsk oj crkv i.“
odjednom, iznenada, doznalo za to Ne reče li stari majstor s Morav u:
Nedv ojbeno je, hrv atsk i general Mir- staj alište u k oje je inače „općenito „Nik o, bre, ne sme da V as bije!“
k o Norac izdržav a u Glini zatv orsk u upućeno malo ljudi“?
k aznu. On je, istodobno, k ak o doz- Objašnjav a nam to nezaobilazni Zo- Kamo li to smije činiti tamo nek i
najemo od Iv ice ðik ića i u pritv oru, Mirk o Norac, k ak o zak ljučuje Iv ica
ran Pusić, predsjednik poznatog jed- ðik ić, „k onobar iz Otok a k od Sinja“,
samo se ne zna gdje. E, uprav o taj nočlanog Grañansk og odbora za
drugi Mirko Norac, k oji je tk o bi ga ljudsk a prav a, poznati mrzitelj Trga k oji nije imao „nik ak v e preduv jete
znao k amo smješten u pritv oru, pre- da zapov ijeda formacijom v ećom od
hrv atsk ih v elik ana „k od džamij e“ u v oda.“
ma mišljenju Vrhov nog suda RH,

T A K O SE T O R A D I !
Lasa Šukilo, Zagreb, poticajni iz- u sv ijetu. N e mislimo prito m samo dv anaest polj sk ih gradov a poziv a
v od: „Novi list“, 10. sij ečnja 2008. na Židov e, nego i na druge. Recimo sv oje sunarodnjak e iz Velik e Britani-
na Poljak e. je, da se n asele na njihov om podru-
Priča se nav elik o, i odav no, o potre- čju. Iseljenici mogu u sv ak o doba u
bnim, zaprav o nužnim, sv ezama Hina izv ješćuje:
udruzi dobiti informacije o to me k a-
izmeñu hrv atsk og iselj eništv a i Do-
„Poljsk a na različite načine pok ušav a kv i ih živ otni uv jeti oček uju u tim
mov ine, ali se općenito n išta u tom
nagovoriti Poljak e u Velik oj Britaniji gradov ima i k oja su zanimanja u
smislu ne radi. Posebno se sabotira
da se v rate k ući, a poljsk im gradov i- njima naj traženija. … Grad S zczecin
pov ratak hrv atsk ih iseljenik a u Re-
ma k oji su se r ek lamnom k ampa- u tu je sv rhu za idući tjedan najav io
publik u Hrv atsk u. Zna se i zašto. I
njom uk ljučili u tu ak ciju, usk oro će je k oncert jazz glazbe i bank et u
zbog k oga. Ignoriraju se sv i gospo-
se pridružiti i v ojsk a. Velik oj Britaniji, a nazočan će biti i
darsk i programi k ojima bi bio cilj
gradonačelnik .
napučiti, na primjer, Lik u, Banov inu Poljsk i gradov i pokrenuli su u surad-
i Baranju Hrv atima k oji sada živ e i nji s udrugom 'Poland Street' pro- I poljsk a v ojsk a, k oja će se od iduće
rade u inozemstv u. mičbenu k ampanju k ojom bi se Po- godine sastojati samo od profesio-
nalnih v ojnik a, najav ila je potragu
Nu, ne rade tak o sv e nacij e i držav e ljaci tr ebali nagov oriti da se v rate u za budućim pripadnicima uz pomoć
domov inu. Uz pomoć te udruge,
S t r an ica 26 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Vi j e s t i
'Poland Streeta'. mogla izgubiti posao zbog financij- domov inu.“
sk e i gospodarsk e k rize. … Istraži-
Prema različitim izv orima, izmeñu Zaista, tak o se to radi. Smiju li i
v anje bank e ING pok azalo je da
900.000 i 1,2 milijuna Poljak a r adi Hrv ati uopće i pomisliti n a tak v o
petina njezinih poljsk ih k lijenata
u Velik oj Britaniji i Irsk oj. Stručnja- što dok im V lada zav isi o v olji i ras-
k oji rade u Velik oj Britaniji i Irsk oj
ci se pribojav aju da bi trećina njih položenju Vojislav a Stanimirov ića?
razmišlja o sk orašnjem pov ratk u u

ČI JE LI NO V CE R A Z BA CU JE S A NA DER ? ( 1 )
Lasa Šukilo, Zagreb, „Slobodna Tk o su sv e ti k ooperanti, zbog k o- „To su obv eze k oje prema bank a-
Dalmacija“, Split, 10. siječnja 2008. jih – izgleda – jedino i postoje hr- ma reprogramiramo u sk ladu s na-
v atsk a brodogradilišta? putcima Vlad e i Ministarstv a finan-
Vreća bez dna i dalje je u ruk ama cija. Dugov e će vratiti v lasnik , od-
Vlade RH. Puni se i prazni na poz- Prav og odgov ora zasad nema. Sr-
nosno držav a. Ili će k roz priv atiza-
nati način. Uporno. Mislimo, dak a- ñan Štimac se ok o njega v rti k ao ciju i restruk turiranje dio dugov a
k o, na hrv atsk u brodogradnju, mačak ok o v rele k aše, iak o mu je preuzeti nov i v lasnik , ak o se posti-
gdje, k ak o reče Srñan Kov ač, nov i v jerojatno poznat.
gne dogovor u tom smislu.“
direk tor „Brodosplita“, „k ooperanti
„Ne želim o tome suditi, ali želim
zarañuju, a šk v er propada“. Skoro rek oh: Iz šupljeg u prazno.
da se k ooperanti ok rupne, da pos-
Nu, onda se sj etih Drago Maček a i
Kak o to? tanu partneri brodogradilišta te da družine.
dijele sudbinu šk v era. Ne može
Nastav lja Srñan Štimac:
brodogradilištu biti loše, a k oope- Ne znam niti što Iv ica Todorić če-
„Ne možemo podnijeti situaciju da rantima odlično.“ k a. Na v idik u je, po sv emu sudeći,
hrv atsk o gospodarstv o na putničk i k upo-prodaja za popularnu cijenu
Znači, na v idiku su nov i dugov i.
brod ne ugradi ništa drugo osim od jedne k une. Bez PDV-a. G lobalni
Tk o će ih pok riti?
gologa rada.“ igrač ne bi smio spav ati.
Zna se!
Što je s hrv atsk om industrijom?

ČI JE LI NO V CE R A Z BA CU JE S A NA DER ? ( 2 )
Lasa Šukilo, Zagreb, „Slobodna ne spav aju. Resp ek tabilna hotelsk a k uća 'Jelsa'
Dalmacija“, Split, 10. siječnja 2008. s tisuću postelj a nak on priv atizacij e
postala j e loše sindik alno odmarali-
Ide g a. Z abor av ili smo v eć šte. Prodana je mañar sk oj tv rtk i
„Kamen-Ingrad“, ali nije on. Prsti
'Diamant'. … HFP je sk lopio i niz
se trljaju, usne se suše, srce drhti. anek sa ugov ora o kojima jav nost
Tk o bi odolio? ništa ne zna.“
„Splitsk i SDP: Hrv atsk i fond za pri-
Opet jedno pitanje: Zašto se upra-
v atizaciju se odriče 50 milijuna k u- v o mak arsk i hoteli nude k upcu is-
na, jer umanjuje sv oj udjel u v las-
pod cijene? A li odmah i odgovor:
ništv u nad mak arsk im hotelima.“
„Jedini k oji bi imao interesa k upiti
Što? Čujemo li dobro?
24 posto dionica 'Hotela Mak arsk a'
Nažalost čujemo. Jak o dobro. JA - je Jak o A ndabak , v lasnik hotelsk e
KO. grupacije 'BlueSun'.“

„Priv atizacij a hotelsk ih k uća koja „Hrv atsk i fond za priv atizaciju odri- Mi mislili, stari meštar iz k uponsk e
ne daje dobre rezu ltate i tajnov iti če se ok o 50 milijuna k una tak o što priv atizacij e, odlučio posv etiti se
ugov ori k oje Hrv atsk i fond za pri- umanjuje cijenu sv og udjela u v las- Hajduk u. Ne, ne, drugov i. Dalek o
v atizaciju sk lapa s k upcima bile su ništv u nad mak arsk im hotelima. … je on još od mirov ine.
teme k onferencije za nov inare u HFP prodaje tri hotela s ok o 1.400
k rev eta i prek o 50.000 četv ornih Uz to, treba i Ciplu od Porta, k ak o
splitsk om SDP-u u petak .“
metara zemljišta u pak etu, dok bi ga nazv a Vj ek oslav Šk reblin, nešto
I što se k onk retno tamo moglo ču- se pojedinačnom prodajom hotela i za k av u.
ti? Nek i nov i Milani Kov ači, očito, postigla v eća cij ena.
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 27
Zgodopi s

S R ET A N V AM , U SV EM U B LA G OS LO V LJEN
85 . R O ðENDA N !
Franjo Tomašević, Zagreb „Hoću li i ja u raj?“, sa m naš O. Nikomu ne ću praviti sjene
Bonaventura Duda kaže da: Bez buke bi to bilo.
„Možda i nije baš hrvatski savr-
Gospode, ne zaboravi mene,
Vrlo poštovane/i prijateljice/i, šena, ali teološki – pa to je sa mo
savršenstvo. Podsjeća na Ivanov Ako to ti je milo.
suradnice/i, upućuje m Va m svi-
ma najsrdačniji pozdrav! redak: „Bog je veći od srca naše- Ako Ti nije milo prisuće
ga“ (1 Iv 3,20). Takova odrpanca,
Danas (14. siječnja 2009.) naš,
svima na ma iznimno dragi i kod Ova je pjesma naše m dragom O. Pusti, da bar na vratima kuće
vjerničkog puka posebno obljub- Bonaventuri nadahnuće kroz ci- Čekam kog Tvog znanca.
ljeni O. Bonaventura Duda, za jeli ž ivot!
kojeg već odavno mnogi od nas Da ga zamolim,
Pa predragi na m naš O. Bona-
vole reći, da je već sada živući da se za me moli.
ventura,
Svetac meñu na ma (blažen onaj Ako se ni to ne da,
koji vjeruje!), slavi svoj 85. ro- HOĆU LI I JA U RAJ? Ja ću svejedno čekati doli,
ñendan!
fra Bonaventura Ćuk Već i poradi reda!
Stoga tim radosnim povodom,
H oću li, Gospode, i ja u raj? Pa kad uñu, kojim je dato,
uputimo roñendansku čestit ku
dragom O. Bonaventuri, s pjes- Želim, al' sve se bojim. I mjesta biti ne će:
mom fra Bonaventure Ćuka, veli- Jer tamo će biti slava i sjaj, Nebo je malo, al' ništa zato…
kog filozofa i teologa, predavača A ja na niskom stojim! Srce je tvoje veće…
na franjevačkoj gimnaziji u Vara-
ždinu, na čije m grobu se O. Bo- Već ako imaš gdjekoji kutić,
naventura Duda još kao petoško- I to je mnogo za me.
lac molio da kao franjevac dobije Stisnut ću tamo se,
ime Bonaventura! suhi k'o prutić,
Za pjesmu fra Bonaventure Ćuka Usko je moje rame.

BA BA D AN ICA I D EVET J UGO VI ĆA


Oskar Šarunić, Zagreb i Štrpčevog Veritasa koji je prib- nika, onda bi sve odveli dublje u
rojio žrtvama i ž ive ljude. Sjetim šumu i strijeljali. Je li pronañeno
se i krivotvorene kazete na suñe- tijelo te žene i identificirano? Ako
Ne zna m od kuda ona priča Da- nju Norcu i Oreškoviću u Rijeci. je, je li metak ispaljen iz Norče-
miru Petranoviću, ali me podsje- vog oružja? Ako se ide u likvida-
Ako analiz ira m rečeno logika i
ća na bezbroj lažnih srpskih svje- ciju onda se ide s odabranim lju-
zdrav razum se buni prihvatiti
dočenja. Uvijek se sjetim srp- dima koji ne će čekati da im se
ovakvu priču.
skog plača nad 60-a k ubijenih Norac obrati sa: "Šta čekate?
beba u Vukovaru koje je potvrdio „Prišao joj je Mirko Norac, uhva- Pucajte!". Ne vjeruje m ni da je
srpski patolog, a koje m je oduze- tio je i odveo dublje u šumu, Norac rekao „ŠTA“, on bi rekao
ta licenca od svjetske liječničke odakle se iz mrkle noći začuo „ŠTO ČEKATE?“.
komore kad se saznalo za njego- pucanj“. Gdje je u tekstu datum
Petranović nadalje piše: „U vese-
vu lažnu potvrdu. Sjetim se i ba- dogañaja. Ako ima točno vrije me
lo blagdansko doba nitko se nije
be Danice koja je s 85 godina s mora imati i datum. Zašto bi ju
sjetio slijepe 84-godišnje starice
puškomitraljezom na prozoru odveo dublje u šumu? Ako je bila
Bosiljke Bjegović, koja je u rujnu
čekala pobiti „Ustaše“. Sjetim se nakana strijeljanja svih zaroblje-
S t r an ica 28 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Zgodopi s

1993. godine stradala ispred vlas- ubačeni plaćenici, postotak raste. čin strije ljanja.
tite kuće u selu Čit luk“.
Ako uz me mo zdravo za gotovo da A što se tiče sa me osobe Petrano-
A sjeća li se Petranović Ovčare, je i bilo tako, može li se to shva- vića tu ne ma dvojbe tko je, za
Ćelija Škabrnje, Voćina. Zna li Pe- titi drugačije nego puki zločin radi kog piše ovakve tekstove. Uselje-
tranović za „MARKA LUKIĆA U zločina. nje u novi stan pa mogućnost ku-
VOĆINU KOJEG JE SRBIN RANKO pnje raskošne Sunseeker jahte,
Dne 19. listopada 1991. punih 10
LUKIĆ MASAKRIRAO I DAO SVO- jasno ukazuju na to. Ne vjerujem
sati bez prestanka tuklo po Gospi-
JOJ BRAĆI DA LIŽU KR VAVI NOŽ“ da si Milan Ivkošić, Tihomir Duj-
ću. U tim napadima grad je gorio
i „TOMU I KATICU MARTINO VIĆ mović, Davor Ivanković, mogu
na dvadesetak mjesta. Samo toga
IZ VOĆINA SVEZALI ZA DR VO priuštiti tako nešto. Nije mi ni ču-
dana na Gospić je pa lo više od
ODRUBILI IM GLAVE SJEKIROM I dno što nije priredio veselicu za
1.000 projektila. Peta kolona iz
NABIJALI NJIHO VE GLAVE NO- „friško“ useljenje nego je priredio
Gospića je dojavljivala neprijatelju
GOM PO DVORIŠTU“. „tulum“. Pre ma dr. Bratoljubu
korekcije koordinata i ne sa mo
Klaiću: tulum tur. 1. mijeh, mješi-
Zna li Petranović da se srpska tog dana. Nisu li te žene možda
na za vino; prenes. pijanka, lum-
vojna doktrina zasniva na STA- dojavljivale te korekcije, kad se
peraj, 2. prenes. „prazna mješi-
ROM ZAVJETU i da im je cilj zvjer- zna da su svi muškarci vojno spo-
na“, tj. prazna glava, glupan. Ovo
stvima potaknuti zvjerstva kako bi sobni prešli na srpsku stranu. Pa
drugo preneseno značenje bolje
zametnuli istinu i izjednačili se ako je taj čin zaplašio ostale u 5.
karakterizira sa mog Petranovića i
agresori i žrtve? koloni i spasio da Gospić ne pretr-
sazvano društvo i kakvu su stva-
pi pet puta goru sudbinu od Sreb-
Zna li da od 360.000 branitelja rali nesnošljivu buku.
renice, a nije zahvaljujući Norče-
osveta povuče bar 2 % i ako se
voj obrani, nije li onda opravdan
njima pribroji KOS-ovi i UDBINI

I M US L IM A NI S L AV E BO Ž IĆ
Ivo Matanović, Zadar rala zabunu i kulturološki kaos u
njihovim glavama. Preko noći su
se, takoreći, morali ponašati kao
Sve do 1941. g. u Hrvatskoj je obezglavljen narod iz nekog dru-
bilo dosta Hrvata muslimanske gog svijeta. Dakle, učiti sjediti s
vjeroispovijesti, a iz meñu 1941. i prekriženim noga ma ispod straž-
1945. bilo ih je preko 85% koji su njice - na podu ili ze mlji bez stoli-
se, doslovce, svi izjašnjavali kao ce, piti kavu iz fildžana, oblačiti se
Hrvati na cijelom području tadaš- kako se taj neki, za njih nepoznat
nje povijesne Hrvatske. Budući su narod oblači. Uz to sve, još i hra-
ratovali skupa s Hrvatima na stra- Ćazim Muratović niti se ( ne jesti svinjetinu) kako
ni gubitnika u Drugom svjetskom se taj neki drugi nepoznat narod
ratu, poslije 1945. g. statistika o izjašnjavati samo: kao Jugoslaven, hranio u svojoj domovini.
nacionalnom opredjeljenju musli- u prvom redu, Srbin, Hrvat ili ne- Proces preobrazbe i privikavanja,
mana se drastično mijenja. Ukida- opredijeljen muslima n. Poslije sada već odmetnutog kršćanskog
njem prava Hrvatima na suvereni- ovog asimilacijskog nasilja pre ma naroda i prelazak u musliman-
tet nad cjelokupnom povijesnom jednoj skupini genetski istog naro- stvo, za ove ljude trajao je stolje-
Hrvatskom, kakva je bila sve do da, a koji je, najčešće i ne svo- ćima. Točnije od 1463. pa sve do
t urskih osv a ja nja , srpsko- jom voljom, promijenio vjeru – aneksije Bosne i Hercegovine od
komunističko-jugoslavenske vlasti, prešao iz kršćanstva u isla m, sto- strane Austrougarske 1878 .g. Za
ukidaju i pravo muslimanima da ljećima je bio prisiljavan da se i sv e t o v rije me bosa nsko-
se izjašnjavaju, kako su se prije nacionalno izjašnjava kao Musli- hercegovački muslimani, predvo-
rata izjašnjavali, a dozvoljavaju, man. ñeni Osmanlijama-Turcima, vodili
najdrastičniji oblik nasilja, neza-
pamćen u svijetu, da se mogu Kod većine ljudi ta prisila je stva- su svojevrsne ratove sa svojom
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 29
Zgodopi s
dojučerašnjom braćom kršćanima ne ili ti okupacije Austrougarske 1941. g. kada smo granicu NDH
pa, i ratovali sami iz meñu sebe. monarhije, ma kako da to vrije- imali na Drini, završava optimisti-
me zovemo, ono je ujedinilo bo- čno svoju priču gospodin Murato-
sanskohercegovačke, neću reći vić.
naroda, već sve tri vjerske zajed-
Bez obzira što gospodin Murato-
nice - sve do Sarajevskog atenta-
vić ovim optimističnim završet-
ta 28. srpnja 1914. na prijestolo-
kom završava svoje izlaganje, ja
nasljednika princa Ferdinanda.
mora m reći da priča o obitelji
Ukratko sam gore naveo samo Muratović još nije gotova. Naime
nekoliko natuknica o minulom nepotpuna je. Zbog svoje uroñe-
zajedništvu muslimana i Hrvata u ne skromnosti gospodin Murato-
BiH, jer mi nije bila na mjera op- vić nije na m rekao da je njegova
širnije opisivati, već sasvim druga obitelj i veliki humanitarni daro-
pripovijetka o zajedništvu musli- vatelj hrvatskog oslobodilačkog
mana i Hrvata danas. Ovog puta Domovinskog rata. Radeći u
uzeo sam jedan zoran primjer iz Njemačkoj, on i njegova supruga
Zadra. Dakako da sa m to i ka me- Manda bili su u prilici da nešto
rom ovjekovječio. Snimio sam to više i zarañuju i da sav taj višak
Ćazim Muratović i Ivo Matanović u jednoj kući Hrvata musliman- šalje kao pomoć hrvatskim oslo-
ske vjeroispovijesti, čija je supru- boditeljima. Konkretno za Zadar-
Ponovnu okupaciju od strane Au- ga katolkinja, koji u svojoj kući sko područje, gdje je zasnovao i
strougarske, bosanskohercego- slave oba vjerska blagdanska svoj dom, a u više navrata slao
vački narod doživio je kao novo običaja. Recimo to odmah, radi je i po nekoliko ka miona humani-
rañanje. Ovog puta narod BiH se o gospoñi Mandi Školnik- tarne pomoći, zašto ima i brojna
ponovno se politički ujedinjuje. S Muratović i gospodinu Ćazimu priznanja, a i naša udruga Hr-
izuzetkom jednog manjeg broja Muratović koji zajedno u bračnoj vatskih političkih uznika sa svoje
pravoslavaca tzv. Srba, koji se zajednici ž ive punih 40 godina. strane uručila mu je Zahvalnicu
priklanjaju Srbima iz Srbije, mus- Oboje se slažu u tome da ih vjera za svesrdnu moralnu i materijal-
limani i katolici, skoro pa se i na- i običaji ne udaljuju, već naprotiv nom potporu udruzi čiji je i sa m
cionalno ujediniše. Dijelila ih je spajaju. Gospoña Manda k tomu član.
samo vjera, koja im nije nikada dodaje, da se u njihovoj kući ma-
bila smetnja. Dapače, brzo su se lo više slave katolički običaji od
sljubljivali kao da nikada i nisu recimo muslimanskih, iz jednos-
bili podijeljeni. Nažalost ne za tavnog razloga što u njihovoj bli-
dugo. Dolaz i, najprije, Prv i zini ne ma muslimana, s kojima bi
svjetski rat, pa nedugo zatim i to slavlje mogli podijeliti i na mu-
Drugi, koji ih, nakratko još više slimanski način. Dodaje još, da
sjedinjuje, pa opet, nažalost, ne nije zbog toga sretna, al' što će-
za dugo – opet se 1945. g. soto- te, prilike su takve, da im se mo-
na (šejtan) vraća u ove krajeve ramo pokoravati, završila je svoju
koji sve do današnjih dana harači priču gospoña Mandica. Ništa
ovim prostorima. zato, ubacuje se u priču suprug Manda Školnik-Muratović i Ćazim
Ćazim. Kad pronañemo nekog Muratović
Sudeći po ovom primjeru Murato-
drugog Juru Francetića otići će-
vića, ponadajmo se, nekim boljim Za sam kraj ove priče poželimo
mo u moj Zvornik na Drinu i pro-
vremenima koji tek dolaze, i ne ovoj plemenitoj obitelji dobro
slaviti oba bajrama i Božić zajed-
zaboravimo ih svaki puta poseb- zdravlje i dug život kao i to, da
no. I to sve u jednom „ñiru“, šali
no istaći, jer samo tako će mo im se ispuni želja da još za života
se Ćazim. Dakako trebamo se
lakše zaliječiti ratne rane koje doñu u svoj Zvornik i da ih moja
moliti Bogu da istjera šejtena
nas još uvijek razdvajaju i koje malenkost još jednom poslika
(vraga) izmeñu nas Hrvata obiju
još uvijek svi osjeća mo. pod hrvatskim stijegom na grani-
vjera, a sve ostalo drugo učinit
ci Francetićeve Drine.
Vrije me muslimanskog i katolič- ćemo to mi sami, snagom naših
kog preporoda u vrijeme vladavi- mišića - kako smo to mogli i
S t r an ica 30 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Zgodopi s

DODJ E LA OD L IKO VA NJ A B IV Š IM KO MU NI S T IČ KI M
VOðA M A
Rado Pejić, Hrv atsk o društv o poli- talitarni režim SFRJ, a posebno SRH, promjenom imena dala obrazac hr-
tičk ih zatv orenik a 'Goli otok ', Karin proganjao, zatv arao i ubijao tijek om v atsk oj tranziciji, po k ojoj su komu-
Gornji 45 godina. Ta inicij ativ a legitimira nisti postali demok rati, a priv atizaci-
progone biv ših političk ih zatv orenik a ja ordinarna pljačk a.
Hrv atsk o društv o biv ših političk ih
i poslije 1990. godine pa sv e do da-
zatv orenik a „Goli Otok “ najoštrije nas. Mnogi naši članov i i danas sv je- Očigledno je da ov a inicijativ a ima
prosv jeduje protiv inicijativ e HA ZU, doče o progonima k oje nad njima zadaću relativ izirati k omunističk e
k oja predlaže da se biv šim perjani- zločine u RH, u manjiti njegov značaj
v rše članov i SKH, KOS-a i UDBA -e,
cama SKJ i CK SKH Celestinu Sarde- bez obzira k ojim organizacijama oni i težinu k ao i odgov ornost počinite-
liću i Dragi Domitrov iću dodijele hr- lja. T ak oñer, izražav amo oprav danu
danas pripadaju.
v atsk a odličja. zabrinutost da bi ov aj totalitarni
Poznato je da je JA ZU, sada HA ZU, projek t udaljio RH od europsk ih in-
Sama inic ijativ a je sv ojev rsna poja-
45 godina dav ala legitimitet jugosla- tegracija, a time i blok irao i onak o
v a još nev iñena u sv ijetu, ali i sv oje- v ensk oj komunističk oj i totalitarnoj sk roman razv oj demok racije u RH.
v rsna „šak a u ok o" sv im onim d e-
v lasti i da je 1990. godine puk om
mok ratima k oje je k omunističk i, to-

B LEI B U R G I KR I Ž NI P U T
Željko Tomašević, Zagreb SAŽETAK
U srijedu, 14. siječnja 2009. u 19 sati U drugoj polov ici 1944. godine političk e i ratne prilik e
na Kaptolu 27 obilježene su općim napredov anjem Sav ezničk ih jedini-
ca. Opće napredov anje pratile su i zav ršne operacij e na
Održana je javna tribina na kojoj su govorili: prostoru biv še Jugoslav ije. Raspad njemačk og bojišta u
Grčk oj primorao je Sk upinu armija E na pov lačenje,
Martina Grahek Ravančić prek o Balk ana prema zapadu. S v ojsk om Trećeg Reic-
Hrvatski institut za povijest ha, pov lačile su se Oružane snage NDH, slov ensk i do-
mobrani i razne četničk e jedinice, te dio civ ila. Drugi
Bleiburg i križni put sv jetsk i rat slu žbeno je zav ršen 9. sv ibnja 1945., no
pitanje geopolitičk ih odnosa i dominacije na ov im pros-
torima (posebice onima k oji su pripadali poraženoj stra-
ni), k ao i pitanj e prav ednog odnosa prema pripadnici-
ma poraženih snaga, o stali su otv oreno pitanje i v elik a
obav eza ratnih pobjednik a.
Pismeni dogov ori, k ojima se trebalo regulirati postojeće
stanj e, potpisani su na k onferencijama, održanim i prije
zav ršetk a ratnih operacija. U taj k ontek st nužno je
smj estiti dogañaje s k raja i neposredno nak on zav ršet-
k a Drugoga sv jetsk og rata, k oji su danas poznati pod
naziv om B leiburg i k rižni put. Ov aj naziv obuhv aća: op-
k oljav anje i zarobljav anje postrojbi Trećeg Reicha, v oj-
sk e NDH i dijela civ ila, na prostoru Celje – Slov enjgra-
dec – Drav ograd – Bleiburg, izručiv anje zarobljenika iz
sav ezničk ih logora u A ustriji, te dogañaje k oji su uslije-
Ulaz je bio slobodan. dili duž k rižnog puta. Za k onačni cilj postav lja se približ-
Po želji mogla su se unaprijed dostaviti pitanja no utv rñiv anje broja stradalnik a i žrtav a bleiburških i
poslijebleiburšk ih dogañaja, do k ojih nije moguće doći
i u pismenom obliku elektroničkom poštom na na osnov i improv izacija, v eć isk ljučiv o uz pomoć stv ar-
adresu gornjigrad@post.t-com.hr nih pok azatelja uv rštenih u interdisciplinarnu analizu.

Marko Melčić, voditelj tribine Ov o v remensk i k ratk o razdoblje, predstav lja jednu od
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 31
Zgodopi s

emotiv nijih tema hrv atsk e, slov en- (dostupne) produk cije o Bleiburgu i Filozofsk om fak ultetu u Zagrebu, te
sk e, bošnjačk e, srpsk e i crnogorsk e k rižnom putu nudi osnov u za dalj- 2006. brani magistarsk i rad pod
historiografije. Spomenuti dogañaji nja istraživ anja, otv ara nek a nov a naslov om Bleiburg i "k rižni put" u
dugi niz godina opisiv ani su tek "s pitanja i sugerira moguće odgov o- historiografiji, publicistici i memo-
pobjedničk e strane", dok u osnov i re. arsk oj literaturi.
v rijedni napori hrv atsk e, slov ensk e
O PREDAVAČICI Sudjelov ala na nek olik o znanstv e-
i srpsk e emigracije, donose uglav -
nih sk upov a i surañiv ala za Hrv ats-
nom isk aze sv jedok a, k oji su često Martina Grahek Rav ančić roñena je k u encik lopediju. Tema dok torsk e
nabijeni emocijama i onemogućuju 1978. godine u Rijeci. Osnov nu i disertacije odnosit će se na Rad
sv eobuhv atno sagledav anje proble- srednju šk olu zav ršila je u Zagrebu. Zemaljsk e k omisij e za utv rñiv anje
matik e. Krajem prošlog stoljeć a, Studij pov ijesti upisala je na Filo- zločina ok upatora i njihov ih poma-
tema B leiburga i k rižnog puta pos- zofsk om fak ultetu u Zagrebu, gdje gača (1944. – 1947.)
taje sv e prisutnija, no v ećina pro- je diplomirala 2001. godine. Od 1.
duk cije predstav lja memoar sk u trav nja 2002. zaposlena je k ao Martina Grahek Rav ančić, Hrv atsk i
publicistik u i prigodničarsk u litera- znanstv eni nov ak u Hrv atsk om in- institut za pov ijest, Opatičk a 10,
turu. Radi toga prilično je tešk o Zagreb, tel. 098-884525, e-mail:
stitutu za pov ijest, na projek tu Žrt-
rek onstruirati prošlu stv arnost, os- v e Drugoga sv jetsk og rata i pora- martina@isp.hr
tav ljajući prito m prostora za r azliči- ća. Iste godine upisuje poslijedip-
te manipulac ije. A naliza dosadašnje lomsk i studij Hrv atsk e pov ijesti na

N A U Č I T E SE V I T A M O P OŠT I V A T I SL O BO D U
L J U D SK E SA V J EST I
Ak ademik Mirko Vidović, Pariz šao je galimatijas od - d eset miliju- učilista. Vj erov ali u Boga ili ne, v i
na zak ona i zak onsk ih propisa, k a- sv i djelujete jednak o k ao i ateisti.
U zagrebačk im k njižnicama n aći
k o je to utv rdio Dr. Josip Županov Ima trenutak a k ad bi i za V as oso-
ćete moje uspomene s robije (u zagrebačk om tj ednik u 'Danas', bno neupućen čov jek posumnjao
"Sak riv ena strana Mjeseca" i n a str.
od 29.12.1987., s. 18). Sv a ta pse- da ste agent prov ok ator ili podbaci-
252. pročitat ćete izjav u k oju je - udopravna hiperproduk cija k oja v ač k lipov a pod noge integralnih i
zadužen iz Beograda za to - iznio danas može zanimati n ajv iše psihi- neospornih opoziconara i disidena-
pred nama trojicom Hrv ata, od k o-
jatre i stručnjak e za mark sističk u ta, k oji se drže po strani tuñami-
jih je jedan bio i franjev ac, fra K e- k ibernetik u, prožeta je - mark sistič- načk og Mesićev a režima.
rubin Vlahov ić:
k om ideologijom i to n ik ak o ne mo-
Naučite se poštiv ati slobodu ljuds-
"Slušaj ti mene! Da j a teb i k ažem že biti naša prav na baštin a. Mi smo
k e sav jesti.
jednu stv ar. Pazi, ja nosim unifor- prav ašk i narod, sv jestan sv og hr-
mu od 1943. A k o itko, onda ja v atsk og državnog prav a! To je jedini način da doživ ite obra-
znam šta je to živ ot i smrt, sloboda ćenje - sv i k olik o v as tamo ima,
i nesloboda, prav o i 'prav o'. Ti za- uk ljučujući tu i naše teologe iz
borav ljaš da je zadnji partizansk i “Kršćansk e sadašnjosti”. Oni očito
metak ispaljen u to što ti n aziv aš ne v jeruju u Bioga, jer su pok orni
'prav om'. Mi dobro znamo naše tuñoj, a ne sv ojoj sav jesti. S v ama
prav o i ničije nam lek cije nisu pot- je jak o tešk o, sk oro nemoguće v o-
rebne. Ti poznaš šk ole, ja živ ot. To diti dijalog po zdrav u razumu.
je moja šk ola. Uv ijek je prav o bilo
Odrasli ste i šk olov ani u psihotičnoj
oružje u ruk ama jačega. Sv ak se
sredini u k ojoj ak o nisi k omunist,
služi prav om da očuv a sv oje intere-
onda samo mo žeš biti fašist. A sv e
se".
norme i normalnosti se nalaze baš
Sad možete shv atiti zašto moja I sam Krleža je, n ak on Titov e smr- - izmeñu te dv ije k rajnosti. Opasno
k njiga uspomena s robije ni danas ti, izjav io: “Nak on pedesete godine je poistov ijetiti profesora matema-
ne može biti tisk ana u Domov ini. živ ota sv ak i Hrv at postaj e k atolik i tik e i zapov jednik a zatv orsk e stra-
prav aš, jer ništa drugo u biti nije ni že, k ak o to v i sv i redov ito činite!...
Nadbisk up zagrebačk i A lojzije Ste- mogao biti”:
pinac bio je suñen po - revolucio-
narnom prav u. Iz tog 'prav a' proizi- Vi ste sv i proizašli iz mark sističk ih
S t r an ica 32 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Proti v koru pcije

T R I Š ES T I C E I DV A P O P A ( 1 3 )
Vjekoslav Škreblin, Zagreb CIJELU POZNATU PO VIJEST. ALI zakonito prodane INA-e, čiji Za-
STVARNA SVJETSKA VLADA DO- kon o prodaji su i pisa li i kršili
REPUBLIKA SR BIJA rijedak je
VOLJNO MOĆNA DA DOKRAJČI sami.
primjer "neposlušne" zemlje koju
SVE RATOVE, TAKOðER BI BILA
mafija kontrolirajući i vrh EU-a Da bi razotkrivena i argumentima
DOVOLJNO MOĆNA DA DOKRAJ-
još nije stavila pod svoju totalnu načeta banda bila što homogeni-
ČI SVE SLOBODE."
kontrolu. Ovaj feljton dokumenti- ja, nabrojeni će sumnjivci dati
rano pokazuje i potvrñuje ono na Kakve nam poruke upućuje ban- AZIL-ZAŠTITU kriminalcu RADI-
što nas zabrinuti promatrači već da sumnjivaca i bitanga koja po- MIRU ČAČIĆU, opetovano vršeći
duže vremena upozoravaju. kušava oformiti svjetsku nad vla- ATENTAT NA HRVATSKI ZAKON
du, dokazuje i "Slučaj Škreblin". KOJI SU SAMI DONIJELI. Dozvo-
A upozoravaju nas na "Različite
Dovoljno jaka potvrda iznesenom lit će dot ičnom sumnjivcu da tim
putove, iste ciljeve" kojima su
tekstu je ponašanje i hrvatskih načinom ponovo sjedne u sabor-
sumnjivci zagospodarili osim vr-
vladara. sku klupu, čiji se Sabor odavno je
hom Europske unije, Kraljevinom
svima razvidno, pretvorio u AZI-
Nizozemskom, Nje mačkom, Aus- Njihovo vladanje nadmašuje i
LANTSKI CENTAR ŽEŠĆIH HR-
trijom, Madžarskom, Francus- stroge kriterije načina vladanja
VATSKIH KRIMINALACA.
kom. Za vrijeme Billa Clintona buduće svjetske nad vlade. Naši
mafija je kontrolirala i a meričkog su se vladari - kriminalci sjatili u Zamislite SPAVAČA RADIMIRA
predsjednika i Senat za što pos- institucije RH, dograbili se poluga kada se probudi u sabornici i po-
toji izjava jednog od pripadnika vlasti koje poluge zapravo nikada čne "kritizirati" VLAST, kako ništa
zločinačke organizacije. nisu nit i ispuštali iz ruku. Danas nije postigla u borbi protiv orga-
očitije nego jučer funkcioniraju niziranog kriminala, mafije, tero-
Pokušali su i terorizmom i bor-
manirima zločinačke organizacije. rizma, mita, korupcije...?! Stoga
bom "na život i smrt" opetovano
svaka čast i upućeno divljenje
osvojiti pozicije kontrole SAD-a, Primjerice, donose zakone za
KATOLIČKOM SVEĆENIKU što je
ali im je i a merički narod i a me- sve, ali kada shvate kada ih nji-
digao svoj glas protiv ovakvog
ričko pravosuñe i Bushova admi- hovi donoseni zakoni priječe u
najavljenog počinjenja kaznenog
nistracija bila prevelika prepreka. ostvarenju kakvog mračnog i pr-
djela od strane ZAKONODAVCA.
Razbijena i raskrinkana ideologija ljavog zadanog si cilja, tada SUS-
o kontroli ljudskog društva kao TAVNO KRŠE I USTAV I ZAKONE I njemu svećeniku je valjda DUH
sustava, upravo putem svojih I OBIČAJE. "Mesijanskim" nači- SVETI DAO DAR SPOZNAJE kako
po klisa ra po ku šav a nom se tada kriminal pretvara na se protiv hrvatskih štetočina tre-
"sofisticiranim" načinom opetova- zakonu temeljena odluka. ba dignuti i "luñak" i "smeće".
no zauzeti pozicije koje su držali Štoviše protiv sveopćeg štetočine
Takvo djelovanje naših vladara
za vrijeme Billa Clintona. treba se "dodati gas" i s DVA PO-
dokazuje kako su spremni počini-
PA te otvoreno udariti TRI ŠES-
Jesu li "smjene" trojice kriminala- ti TERORISTIČKI ČIN LOMEĆI I
TICE.
ca s če la Izraela bile koz metičke VLASTITO DONESENI ZAKON,
ili se radi o odlučnoj borbi IZRAE- PRILAGOðAVAJUĆI GA VLASTI-
LA protiv organiziranih kriminala- TIM TRENUTNIM MJERILIMA.
ca u vrhu te države, pokazat će Zanemarimo "moj" slučaj kao
vrijeme. Osnovni cilj meñunarod- dokaz kako su i premijer i pred-
ne mafije čije protagoniste ras- sjednici Republike i Sabora do
krinkava i ovaj feljton je stvara- ramena zaronili ruke u kriminal.
nje svjetske NADVLADE.
Samo zbog toga slučaja će usko-
"POBORNICI TAKVE VLADE SU ro, kada će prestati kršenje i te-
ZANIJETI VIZIJOM GLOBALNOG roriziranje zakona, sva trojica
TIJELA DOVOLJNO MOĆNOG DA završiti u zatvoru Remetinec. Za BLAGO ONIMA KOJI NE RAZUMI-
DOKRAJČI SVE RATOVE, KOJI SU sada spomenuti sateliti meñuna- JU, PA IH SVE SKUPA NASMIJA-
KAO ŠTO JE POZNATO, BILI PO- rodne zločinačke organizacije ne VA.
ŠAST ZA ČOVJEČANSTVO KROZ mogu odgovarati niti zbog protu-
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 33
Proti v koru pcije

HR V A T S KA J E DU Ž NA KA O T R I
NE KA DA Š NJ E JU G O S LA V I J E !
Branko Stojković, Bjelovar ko zadužuje? I gdje je taj ogrom- glavom platiti i narod. Mislim da
ni novac? Dok drugi mediji svaki grañanin u Hrvatskoj, treba
Ovo su za Hrvatsku najdramatič-
(danas) prenose da je – odluka dobro razmisliti, gdje se nalazi i u
niji i najsudbonosniji dani. Hrvats-
donesena: Slovenija nas ne će kojem vremenu živi?
ki branitelji u „Domovinskom ra- pustiti u EU do 2015. godine. Pi-
tu“, borili su se za neovisnost i Hrvatski narod je bezuman kad
tam vas: Svi „ovi“ političari u vlas-
slobodu. Oni su htjeli (poslije) ne vidi i ne priznaje istinu.
ti, kome su oni u službi? Koje po-
uživati plodove svoje borbe u tije-
nižavanje sad hrvatski narod do- Strahote i grozote zbivaju se u
ku mira. Njihova se težnja preob-
življava. Stegnite remene – oni ovoj zemlji. Političari obmanjuju i
ratila i pretvorila u tjeskobu i mu-
vam još poručuju. Vodeća politika kradu, te sve rade na svoju ruku.
ku. A gospoda na vlasti, što god
gleda svoje interese, a kriju se iza Izgleda da im nitko ništa ne mo-
ona krivo rekla ili napravila, nji-
društvenih interesa. Pozivam hr- že. No, i vi narode uzdate se u
hov ugled nikada nije narušen, tj.
vatski narod da optuži ovu repre- njihove laži i beskorisne riječi.
ugrožen? Represivni režim uzeo je
sivnu vlast, jer je veoma opasna i Love vas kao muhe na lijepak.
masku bezgrešnog sveca, te svi
društveno štetna. Naša zemlja Znajte to, da pogrješan način ži-
se tome moraju pokorno klanjati.
zapada u sve veće probleme, dok vota ne dolazi od ljudi iz bivših
Iako smo kao država dužni tri pu- Hrvatskoj prijeti katastrofa i uniš- centralnih komiteta (KPJ), nego
ta više nego bivša Jugoslavija. tenje. Dolazak najmračnijih sila su vam opet to postali glavni vo-
To nikoga ne uzbuñuje. U Vjesni- nabija vam u svijest kolektivnu deći ljudi i kadar iz Hrvatske. Sa-
ku sam pročitao od 14. siječnja krivnju, kao kolac, a vi i dalje, mo ovaj put „kašu“ su vam dru-
2009., na stranici 2, gdje je sredi- možete šutjeti. gačiju pripremili.
šnja banka HNB dala vjerodostoj-
Ali plodove zla ćete vi baštiniti i Tito je Jugoslaviji stavio dinamit,
ni podatak, da je Hrvatska dužna
naslijeñem uživati, i vaši potomci. tj. fitilj u guzicu, i minirao je s 25
gotovo 37,7 milijardi eura. A tije-
Što (sad) Hrvati mogu znati, što milijardi dolara, da se razleti na:
kom 10 mjeseci prošle godine,
mogu činiti i če mu se mogu nada- šest, sedam, osam,…, komada, a
dug je povećan za 4,4 milijarde
ti? Činjenica je da vladari vode sad to isto rade poturice, ovi neki
eura ili bolje rečeno za 13,3 %.
Hrvatsku iz proble ma u problem, i tobože Hrvati s Republikom Hr-
Iako je, na grubo to proračunato,
to bez ikakvih ideja, koje bi ljudi- vatskom.
Hrvatski je dug oko 70 milijardi ma barem donekle olakšale život,
dolara. Bivša Jugoslavija je bila Kad pročitate ovaj tekst, možete
odnosno živ ljenje… S druge stra-
dužna oko 25 milijardi dolara. ga prešutjeti, ignorirati, ili ga ubr-
ne gledajući, svaki razumni čovjek
v id i – da je t o sl o m zo zaboraviti. Novce ćete morati
Inozemno zaduživanje je sve veće
„žabokrečinske politike“, koju će vratiti iako ih vi niste potrošili.
i ne prestaje. Tko nas i zašto toli-

HR V A T S KA J ES T DU Ž NA , A LI …
Ivo Matanović, predsjednik cesta). Samo se bogate zemlje vaća i ne će ga objaviti na svom
Zdruga udruga hrvatskih politič- mogu zaduživati. Hrvatski dug portalu.
kih uznika R H i inoze mstva (državni) je daleko manji nego
Preporučamo i drugim portalima
bilo koje ze mlje iz tranzicije. jer
Hrvatska jest dužna, ali nije ništa da ne nasjedaju na udbaške pro-
70% duga otpada na privatni
manje dužna nego je A merika ili vokacije pojedinaca kojima je sve
kapital, a upravo toliki je i posto-
ti Nje mačka (dolara po stanovni- mrsko što se hrvatskom nazivlje.
tak gospodarstva u privatnim ru-
ku). Jugoslavija se ne može us-
kama. I najzad, hrvatska sudbina bit će
poreñivati s Hrvatskom. Hrvatska
onakva kakvom ju hrvatski narod
je ugradila 20 puta više u dugo- Ovo je udbaški i antihrvatski
napravi, a ne kako to zamišljaju
ročnu investiciju (1.700 km auto- tekst kojeg naša udruga ne prih-
neki pojedinci.
S t r an ica 34 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
B osno moj a

PE T IC IJ A ZA P OV RA T RE PU B L IK E
B OS NE I H E RC E G OV I NE
VIJEĆU MINISTARA EVROPSKE UNIJE gov povratak iz suspenzije i ponovnu uspostavu dr-
ORGANIZACIJI UJEDINJENIH NACIJA žavno-pravnog poretka kojeg on nalaže na cijelom
Autor: Sven Rustempašić, Sarajevo teritoriju BiH u državnoj strukturi vlasti BiH. Tek se
taj ustav, ukoliko postoji potreba, može amendirati
TRAŽIMO prema željama grañana i njihovih predstavnika.
Mi potpisnici tražimo povratak iz protuzakonite sus- OBRAZLOŽENJE
penzije jedinog domaće i internacionalno zakonitog i
priznatog ustava države Bosne i Hercegovine - Us- Sa gledišta Domaćeg i Internacionalnog prava, ok-
tava Republike Bosne i Hercegovine. troirani Dejtonski ustav (Aneks 4) je nezakonit.

Jedini zakoniti, sa stanovišta internacionalnog i do- 1. Član II Konvencije o Genocidu definira internacio-
maćeg prava, i internacionalno priznati ustav države nalni zločin ¨genocid¨ na slijedeći način:
Bosne i Hercegovine je - Ustav Republike Bosne i U trenutnoj Konvenciji, genocid znači akt počinjen sa
Hercegovine (RBiH), priznat od strane Organizacije namjerom da uništi, u cijelosti ili djelomično, odre-
Ujedinjenih Nacija (OUN), Evropske Unije (EU) i pre- ñenu nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku grupu, na
ko 100 država širom svijeta, uključujući i tzv. velike način:
sile, proljeća 1992. godine, priznanjem RBiH kao su-
verene, jedinstvene države, a na temelju nalaza i (a) Ubijanja članova te grupe;
odluke opunomoćenih pravnih eksperata EU, Badin-
(b) Prouzrokovanja ozbiljnih tjelesnih ili mentalnih
terove komisije, da su Ustav RBiH odn. država RBiH
povreda članovima te grupe;
zasnovani na jednakopravnosti svih grañana, držav-
ljana RBiH, punim vjerskim i narodnim slobodama, (c) Na mjerno prouzrokovanje uvjeta života za neku
višestranačkoj parlamentarnoj demokraciji, te širokoj grupu, sračunato sa ciljem da se dovede do fizičkog
regionalnoj decentralizaciji u korist jedinica lokalne uništenja cijele grupe ili njenog dijela;
uprave, općina-županija, kao i na temelju grañan-
(d) Nametanje mjera sa namjerom da se spriječi ra-
skog Referenduma od 29. februara i 1. marta 1992.
ñanje djece u okviru te grupe;
godine.
(e) Prevoñenjem djece silom iz jedne u drugu grupu.
Grañani RBiH su prema nalogu Badinterove komisije
- sačinjene od opunomoćenih pravnih eksperata EU - Početkom 1993. godine, Republika Bosna i Hercego-
izašli 29. februara i 1. marta, 1992. godine na gra- vina je pokrenula sudski postupak na Internacional-
ñanski Referendum kojega je zatražila, na terenu nom Sudu Pravde u Den Hagu, vrhovnom pravnom
nadgledala, verificirala i priznala Internacionalna za- organu UN, optužujući bivšu Jugoslaviju (Srbiju i Cr-
jednica, te su se sa 64% glasova opredijelili za suve- nu Goru) da je počinila akt genocida, definiranim
renu, samostalnu, jedinstvenu RBiH. Na temelju pod (a), (b), (c) i (d) spomenutog Člana II konvenci-
zaključaka Badinterove komisije EU, odluke UN, Re- je o genocidu. Država je dobila svaku fazu ovog
ferenduma i Ustava RBiH, država je 22. maja, 1992. sudskog procesa i konačnu Presudu 26. februara,
godine primljena kao punopravna 177. članica OUN. 2007., koja nije sasvim zadovoljavajuća po žrtvu i
Internacionalno pravo, ali koja je donijela dovoljno
Odmah nakon Referenduma, uslijedila je agresija na
pravnih punosnažnih i primjenljivih segmenata na
RBiH, čije su posljedice preko 100.000 ubijenih gra-
osnovu kojih se može pristupiti povratku Ustava
ñana RBiH, nekoliko stotina hiljada invalida, oko dva
RBiH iz nelegalne suspenzije.
miliona protjeranih iz svojih domova (mnogih izvan
domovine), stotine hiljada djece bez jednog ili oba Grañani RBiH i njihovi prijatelji širom svijeta koji se
roditelja, više hiljada silovanih žena, ogromne mate- zalažu za pravdu i poštiv anje internacionalnog prav-
rijalne štete. Cilj te agresije bio je i ostao uništenje nog poretka, a posebno Konvencije o genocidu, tra-
RBiH, što će biti postignuto ukoliko ostane prema že da se Republika Srpska, kreirana genocidom, pro-
Dejtonskom oktroiranom, nezakonitom ustavu glasi ilegalnom i da se Ustav RBiH ponovo stavi u
(Aneks 4 Dejtonskog mirovnog ugovora), dakle, uko- funkciju, dakle, izvadi iz suspenzije koja traje od
liko jedini zakoniti Ustav RBiH bude ukinut. Za sada Dejtona.
je Ustav RBiH samo suspendiran. Stoga tražimo nje-
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 35
B o sOnsov rmt oi j a

2. RBiH je 177. punopravna članica UN. Prema Po- pod pritiskom, obmanom ili nelegitimnom voljom.
velji UN, Ustav i institucije države članice UN, druge Ali, sa aspekta unutarnjeg prava, pregovaranjem
države ne mogu mijenjati, a pogotovo ne agresijom Ustava Republike BiH i prihvaćanjem „Dejtonskog
na članicu UN. Čak niti UN nema pravo miješanja u ustava“, činjena je izdaja Republike BiH, što se može
ustavni poredak svojih članica. Član 2, paragraf 7 ponajbolje vidjeti iz članova 154. i 155. Ustava RBiH
Povelje UN kaže da ništa sadržano u toj Povelji ne koji glase:
može dati za pravo Ujedinjenim Nacija ma da se mi-
Član 154 - Neprikosnoveno je i neotuñivo pravo i
ješaju u pitanja koja su stvar unutarnjeg pravnog
dužnost grañana, naroda Bosne i Hercegovine i pri-
poretka svoje članice.
padnika drugih naroda koji u njoj žive da štite i bra-
Savjet Sigurnosti Ujedinjenih Nacija u svojoj Rezolu- ne slobodu, nezavisnost, suverenitet, teritorijalni in-
ciji broj 752 iz 1992. godine, proglasio je SR Jugosla- tegritet i cjelokupnost i Ustavom utvrñeno ureñenje
viju (Srbiju i Crnu Goru) agresorom na RBiH, a Rezo- Republike.
lucijom broj 757 iz 1992, počeo kažnjavati agresora
Član 155 - Niko nema pravo da prizna ili potpiše ka-
uvodeći mu ekonomske sankcije.
pitulaciju, niti da prihvati ili prizna okupaciju Republi-
UN nisu smjele dozvoliti niti da počnu pregovori o ke Bosne i Hercegovine ili pojedinog njenog dijela.
ustavnom preureñenju države članice, žrtve agresije, Niko nema pravo da spriječi grañane Republike Bos-
bez obzira na pristanak Predsjednika predsjedništva ne i Hercegovine da se bore protiv neprijatelja koji je
Republike BiH da se upusti u te pregovore. Rezultat napao Republiku. Takvi akti su protuustavni i kažnja-
takvih pregovora je nasilna promjena ustava države vaju se kao izdaja Republike. Izdaja Republike je
žrtve agresije. najteži zločin prema narodu i kažnjava se kao teško
krivično djelo.
3. U Dejtonskom ugovoru Bosna i Hercegovina se
našla pod starateljstvom SR Jugoslavije i Republike Legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH, g.
Hrvatske, što je zabranjeno članom 2. Povelje UN. Krešimir Zubak, nije pristao da potpiše ni preliminar-
Internacionalno pravo, zaštita zemalja članica i oba- ni mirovni sporazum u Dejtonu. U ime Hrvata iz BiH,
veza UN da osigura tu zaštitu postoji - osim ako se taj je sporazum potpisala susjedna država, Republi-
zemlja članica UN, tog prava sama ne odrekne. Me- ka Hrvatska, putem svojih opunomoćenih predstav-
ñutim, prema Bečkoj konvenciji o ugovorima, to od- nika, što je nečuveno, krajnje protuzakonito u Inter-
ricanje ne smije biti rezultat nelegitimnog predstav- nacionalnom pravnom poretku.
ljanja, reinterpretacije predmeta pregovora, obmana
Aneks 4 finalne verzije mirovnog sporazuma, Pariški
državnika prema vlastitim grañanima i djelovanjem
sporazum, koji se danas koristi kao ustav Bosne i
protiv ustava svoje države, kao i spoljne prinude,
Hercegovine nikada nije ratificirala Skupština RBiH,
pogotovu one nastale agresijom, ratnim zločinima i
čime je dokazana nelegitimna volja bosanskoherce-
zločinom genocida.
govačkih pregovarača i potpisnika Dejtonskog/
4. U Članu 2.1 Povelje UN se kaže: „Meñu članica- Pariškog sporazuma. To znači da Aneks 4 nikada nije
ma UN odnosi se moraju zasnivati na poštovanju prošao kroz legalnu proceduru promjene Ustava pro-
načela suverene jednakosti“. pisanu prethodnim, a tada važećim, Ustavom RBiH.
Kako je ustav jedne zemlje izraz suverene jednakosti 6. Sa aspekta konvencija o meñudržavnim ugovori-
zemalja članica UN, jasno je da je pregovaranje o ma, Bečka konvencija iz 1969. godine, pridružena
ustavu od strane susjednih zemalja direktno kršenje Povelji UN, smatra ništavnim ugovore suprotne In-
Člana 2 Povelje UN, kao imperativne norme Interna- ternacionalnom pravu, dakle suprotne Povelji UN.
cionalnog prava. Činjenica da su SR Jugoslavija i Re- Za BiH je bitno da član 53. spomenute konvencije
publika Hrvatska postali sudionici pregovora o usta- smatra ništavnim čak i ugovore koji su dobrovoljno
vu Bosne i Hercegovine, pri čemu je ukidanje Ustava doneseni, ako su suprotni Internacionalnom pravu.
RBiH upravo jedan od ciljeva rata, u suprotnosti je Osim toga, kao ugovor, Dejtonski ustav je suprotan
sa Članom 2 Povelje UN. referentnoj konvenciji za meñudržavne ugovore, po
kojoj se ugovorom smatraju sporazumi iz meñu drža-
5. Ljudi koji su još od Lisabona 1991-2, preko Žene-
va, isključujući mogućnost da ti ugovori sadrže i us-
ve 1993, do Dejtona 1995, davali agresoru viziju us-
tav neke države.
pjeha, tako što su pristajali da diskutiraju vlastiti Us-
tav, danas to brane navodnim pritiskom svijeta, kri- Prema tome, Dejtonski ustav je akt ilegalne „ustavne
jući navedene činjenice o neupitnosti, nedjeljivosti i kapitulacije“ koji su potpisale i garantirale dvije sus-
neprenosiv osti suvereniteta i ništavnosti ugovora jedne države, a koje su kao jedan od osnovnih rat-
S t r an ica 36 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
B osno moj a

nih ciljeva imali upravo izmjenu Ustava RBiH. Ovim


je RBiH odvedena od primjene Povelje UN i Interna-
cionalnog prava. Tražimo povrat RBiH u okrilje i pod
zaštitu Povelje UN.

DODATAK
Ključni dogañaji u korist Republike Bosne i Hercego-
vine i Republike Hrvatske je Referendum od 1. mar-
ta, 1992. o neovisnosti Republike BiH i internacional-
no priznanje Republike BiH, proljeća 1992.
Ova mapa pokazuju kakva je situacija bila februara
1992. godine - i kakva bi ostala (!) u korist velikosrp-
skog projekta, da se Predsjedništvo RBiH i odani
grañani RBiH, a meñu njima svi Muslimani (tadanji
naziv za pripadnike bošnjačkog naroda), nije odlučilo
odbiti poziv Srbije za ostanak BiH u „trećoj Jugosla-
viji“ sa Srbijom i Crnom Gorom; odn. da se nisu od-
lučili tražiti Referendum, da Referendum nije uspješ-
no proveden, da Republika BiH nije priznata kao ne-
ovisna država!
Ova mapa pokazuje kako bi izgledao zapadni dio
velike Srbije, da Republika BiH nije tražila i dobila priznanje svojeg suvereniteta na svjetskom nivou i
postala 177. članica OUN.

K A L A B I Ć I I ZET B EG O V I Ć " K OR A K P O K OR A K "


- U I ST U T I K V U P U Š U
Dr. Muhamed Borogovac, Sa- povoljno riješene za Republiku takve politike, ali on je tek nago-
rajevo BiH; i vijestio fizionomiju mogućih rješe-
nja, dakle pregovori i dogovori
Ko god je studirao ugovorno pra- b) potpisivanje ugovora kojima se
tek slijede.
vo morao je naučiti osnovni prin- odmah daje srpskoj strani sve što
cip, a to je da je jedina garancija trazi (npr. Aneks 4 u Daytonu), Ja sam prije nekoliko sedmica
da će ugovor (dogovor) biti ispoš- dok mi dobivamo sa mo veresiju izjavio da u ovom sporazumu pos-
tovan ako obje strane ISTOVRE- (npr. Aneks 7). toji kolizija kada je u pitanju po-
MENO ispunjavaju svoje obaveze. drška povratku, jer s jedne strane
Sada se iza "zatvorenih vrata" tj.
Svakom djetetu je to jasno, pa traži izradu programa intenzivnog
na tajnim dogovorima iz meñu
još iz djetinjstva pamtimo da je povratka, a s druge podržava stav
SDA, HDZ i SNSD (a vjerovatno i
najsigurnija razmjena dobara "iz Fiskalnog vijeća, odnosno državni
SBiH, SDP) dogovara još jedna
ruke u ruku" i da "sa mo budale budžet za 2009. godinu u kojem
takva izdaja Bosne i Hercegovine.
prave od gotovine veresiju" itd. nema ni pare za povratnike."
To je procurilo u navedenoj Kala-
Meñutim, često ovaj princip biva bićevoj izjavi. Interesantno, kada Ukratko, iz Kalabićeve i Izetbego-
izigran. Najbolji primjeri za to je smo čitali intervju Bakira Izetbe- vićeve izjave da su dogovorene
ovo što se dešava Bosni i Herce- govića u Avazu istoga dana doživ- "korak po korak" promjene ustava
govini otkako je Izetbegovićeva jeli smo "deja vu" efekt kada smo je jasno da se oni stalno dogova-
udbaška grupa došla na vlast. Od čuli frazu "korak po korak" u izjavi raju i da brižno formulišu usagla-
tada do danas, osnovni metodi koja slijedi: šene izjave. A što se tiče suštine
uništavanja Bosne i Hercegovine tajnih dogovora, jasno je da
"U SDA postoji jedinstvo u podršci
su: "korak po korak" promjenama
politici pregovaranja, u pravljenju
ustava RS dobiva odmah sve što
a) Pristanak da se pregovara o kompromisa, u napretku korak po
joj treba, a da mi samo dobija mo
stvarima koje su po zakonu bile korak. Prudski sporazum je izraz
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 37
B osno moj a

obećanja, tj. veresiju. Naime, čim Samo ćemo ovom prilikom napo- stanja" nije moglo legalizovati
se usvoji "prvi korak" promjene menuti da nas je i Prof. Boyle, u okupaciju države. Mnogobrojni su
Ustava, tada CIJELI Daytonski njegovoj novogodišnjoj poruci primjeri gdje je okupator morao
ustav biva legalizovan i kao takav narodu BiH, podsjetio na činjenicu otići mnogo ranije, npr. Sinaj, jug
postaje trajan, što odmah daje da će svaka promjena Daytona u Libana, Vukovar, Gaza itd.
RS-u pravo na samoopredjeljenje. stvari značiti samo legalizaciju i
U našim ruka ma je naša sudbina,
Sve je to detaljno objašnjeno to- zato i cementiranje sadašnjeg
tj. sada se odlučuje da li ćemo
kom diskusija o "Aprilskim aman- stanja. Prof. Boyle je nama na
nekada u budućnosti završiti kao
dmanima" pa nećemo detaljnije primjeru Litvanije objasnio da će
normalna država, kao npr. Litva-
objašnjavati zašto se u Skupštini drzava BiH biti kad tad spasena
nija, ili ćemo sada dati četnicima
BiH ne smije ni "zarez promjeniti ako sada ne legalizujemo rezula-
sve papire čime će biti ukinuta
na daytonskom ustavu", kako jed- tate agresije i genocida. Prof.
bosanska država, a mi završiti u
nom slikovito reče Prof. Dr. Nijaz Boyle je naveo primjer Litvanije
rasulu i haosu novih ratova.
Duraković. zato što ni 50 godina "faktičkog

KA L AB I Ć : P R O M JE N A U S T A V A KO R A K P O KO R A K
Srna po korak, a to znači da bude rje- oko kojih nema saglasnosti neće
šavana jedna po jedna stvar oko ni biti otvarane. Mislim da ima mo
Poslanik SNSD-a u Predstavnič-
kojih postoji saglasnost", rekao je prostora da uradimo mnogo stvari
kom domu Parla mentarne skupš-
Kalabić tokom ove godine oko kojih smo
tine BiH Drago Kalabić rekao je
saglasni", istakao je Kalabić.
da bi parlament BiH u januaru On je istakao da je važno da ko-
mogao da donese odluku o zapo- načno u BiH bude "napušten me- On je dodao da je sjednica parla-
činjanju procesa ustavne reforme, tod ultimatuma i ucjena da se menta zakazana za 21. januar i
koji bi se odvijao, kako je naveo, završi sve odjednom i to na način da nije sporno da se na dnevnom
korak po korak. da što odsto odgovara jednoj redu nañe pitanje ustavne refor-
strani". me.
"Odluka parlamenta najvjerovat-
nije će biti u pravcu toga da se u "U prvi mah će ići one stvari oko
ustavnim promjenama ide korak kojih postoji saglasnost, a one

B OG UM I L ST V O K A O R EL I GI O ZN I
P R OB L E M ( 4 )
dr. Ivo Pilar, predavanje održa- Iz njihovih redova izabirali su se Iz redova ovih savršenih izabirali
no 10. veljače 1927. bogomilski svećenici. Ali i bez ob- su se i bogomilski svećenici. Na-
zira na izbor za svećenika, svaki ravski, kako Bogomili nisu uopće
Ako bi savršeni prekršio stroge
savršeni je bio ovlašten da vrši priznavali sakramente, tako nisu
propise, jeo meso, ubio životinju, sve bogomilske vjerske čine. imali ni posebnog sakramenta sv.
općio sa ženom, tada bi izgubio
Smatralo se da imaju Riječ Božju, reda. Svećenike je izabirao narod
svoju savršenost, prestao biti svr-
i da od njih bježi nečastivi kano kod službe iz redova savršenih.
šitelj, dobri krstjanin ili Bošnjanin,
strelica sa luka. Oni su bili trajni
i nakon pokore morao bi dobiti Bogomilska hijerarhija se sastoja-
ideal ostalih običnih vjernika bo-
ponovno utješenje. la iz Djeda (Dida), koji je bio gla-
gomilskih.
va crkve, zatim iz gostiju i stara-
Naspram ovom strogom životu,
Kad bi obični Bogomil sreo svrši- ca. Gost i starac zvali su se i
ugled je "svršitelja" u bogomilskoj
telja, kleknuo bi pred njim i reka- strojnici, a svaki did, koji je bio
općini bio vrlo velik. Oni su bili
o: "oče blagoslovite", običaj koji kao patrijarh i glava crkve, imao
prava crkva bogomilska, oni su
se još i danas održao u Bosni, je oko sebe 12 strojnika, što je
bili pravi nasljednici Krista i njego-
pred svećenicima katoličkim i pra- spominjalo na 12 apostola, i na
vi apostoli.
voslavnim. Manihejevih 12 pomoćnika.
S t r an ica 38 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
B osno moj a

Svoje bogoslužje, pošto nisu imali ni. Ali se nisu svi Bogomili slagali služili svijetu, dakle vragu. Već
svečanih hramova, držali su gdje u učenju, koja sudbina čeka i Bo- općenje s njima bio je grijeh, koji
god: u prirodi, na vrh brijega, a gomila iza smrti. Apsolutni dualisti se redovito navodio i ispovijedao
po zimi i nevremenu u kućama. učili su, da se ni jedna bogomil- u javnoj ispovjednoj formuli.
Za bogoslužje trebali su klupu ili ska duša ne može izgubiti, jer
Odjeveni su bili jednostavno, obi-
stol prostrt ubrusom od bijeloga pojedinac nije kriv, da je Satanael
čno u crno, savršeni su nosili i
platna i nista više. Bogoslužje se stvorio njegovo tijelo griješnim.
kukuljicu na glavi, kao fratri. Usli-
je sastojalo od molitve, čitanja sv. Slagali su se više manje u tome
jed njihovih hranidbenih propisa
pisma, propovijedi, primanja u da oni koji nisu tako čisti da bi
bili su i vrlo mršavi. Piše u jednom
red vjernika i izabiranja svećeni- mogli doći u nebo, moraju još biti
protubogomilskom dje lu: "Ako
ka. zatvoreni u drugo grije-
vidiš čovjeka mršava, u crno odje-
šno tijelo, da se muče u
Kod bogoslužja obavljala vena, koji mrmlja molitve, onda
zatvoru griješne puti,
se je i ispovijed. Ispovi- znaj da je Bogomil". Ideal je bio
dok konačno požive ži-
jed se nije obavljala taj- biti "asarkos kai asoma" - mrša-
votom jednoga svršite-
no, nego javno pred či- vost, tj. biti bez mesa i kostiju.
lja, tako da mogu doći u
tavom općinom, izgova- nebo. Bogomili su dakle Ova mršavost Bogomila postala je
ranjem stanovite ispovi- poslovična. U francuskom jeziku
vjerovali u seobu duša,
jedne formule. znaci "bougre", slab čovjek, ar-
u metempsihozu, nauku
mer Wicht njemački, a to dolazi
Glavna molitva bila je indijskog porijekla.
od Boulgre - bugarski Bogomil, jer
Bogomilima "Oče naš", ali koji
Naravski, da je kraj temeljnoga južnofrancusko patarenstvo došlo
nije bio sasvim identićan s našim
shvaćanja Bogomila bila isključe- je iz Bugarske.
očenašom. Bogomili npr. nisu mo-
na vjera u uskrsnuće tijela. Tijelo,
gli moliti "kruh nas svagdašnji", Zabranjeno je bilo sticanje bogat-
kao djelo vražje, nije moglo us-
jer i kruh, kao tvar, bio je djelo stva, a napose je bila zabranjena
krsnuti; ono je naprotiv bilo osu-
vražje. Zato su molili za "kruh nas trgovina, da čovjek ne zapadne u
ñeno na konačnu i potpunu pro-
nadzemaljski", "panem nostrum "laž, prevaru i krivotorstvo". uspr-
past.
supersubstantialem". kos toga bili su Bogomili izvanred-
To je uglavnom bilo vjerovanje i no marljivi kao težaci i rukotvorci.
Bogomili nisu poznavali lakih gri- organizacija naših Bogomila. Nji- Ali od svoje zarade davali su zna-
jeha, nego samo teških. Prema
hova vjera im je propisivala način tan dio u svrhu svoje vjerske op-
tome, njihova nauka nije ni poz-
života. ćine. Tako meñu njima nije bilo
navala čistilišta na drugom svije-
bogatih ljudi. Smatrali su nadalje,
tu, nego samo nebo i pakao, mo- Glavna značajka im je bila prezir
da nije zaslužno davati milostinju
re od rastaljenog sumpora. svijeta, ljudskoga života i ljudsko-
siromašnima. Prema tome nije
ga tijela. Kako već rekosmo, nisu
Svaki koji nije bio Bogomil, bio je kod njih bilo prosjačenja. Bila je
se smjeli družiti s katolicima i pra-
naravski osuñen na vječnu pro- jednaka sramota milostinju davati
voslavnima, jer oni su po nauci
past, osobito katolici i pravoslav- kao i primati.
Bogomila bili svjetski ljudi, koji su

SRP SKA A GRA RNA REF O R MA I KOLO NIZA C IJ A


1918. GODIN E (4)
Šemsudin Handžić, Sarajevo dijela Sandžaka i tzv. jugoslaven- 1918. godine, radi kolonizacije i
ske Makedonije. Taj proces kolo- promjene demografske i vlasničke
SAŽETAK nizacije srpskog stanovništva pre- strukture stanovništva.
Nakon Balkanskih ratova 1912. i ko Drine intenziviran je poslije
Prvog svjetskog rata, kada je Ona je najdrastičnije provedena u
1913. počeo se primjenjivati na- Bosni i Hercegovini, nad zemljo-
čertanijevski nacionalni program stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i
posjednicima Bošnjacima musli-
velikosrpskog hegemonizma, ko- Slovenaca, 1918. godine. Meñu
manima, od kojih je oduzeto
lonizacijom srpskog stanovništva prvim zakonskim aktima nove dr-
1,286.227 hektara poljoprivred-
na osvojenim teritorijama Kosova, žave bila je Agrarna reforma
nog i šumskog ze mljišta kasnije
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 39
B osno moj a

podijeljenog na 249.518 srpskih Na taj način, prema primijenjenoj novine KSHS 84./1919. godine.
obitelji. Na isti način postupljeno metodologiji u analiz i proiz lazi da Uredba o pobiranju prihoda
je prema muslimanima ze mljopo- je blizu 2,450.000 članova obitelji (žetvi) u 1919. godini s beglučkih
sjednicima u ostalim dijelovima dobilo u vlasništvo i posjed obra- ziratnih zemljišta u Bosni i Herce-
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovena- divo i šumsko zemljište, pa je ti- govini. Sl. novine KSHS broj
ca pa i onima koji su živjeli u Ma- me izvršena prva kolonizacija srp- 81./1919. godine. Uredba o pos-
kedoniji, Kosovu i Metohiji, te skog stanovništva, s čime je izmi- tupku s beglučkim zemljama u
Sandzaku i Crnoj Gori. jenjena emografska i vlasnička Bosni i Hercegovini. Sl. novine
struktura nad zemljištem u prvoj KSHS broj 40. od 22. februara
Na pripadnike isla mske vjeroispo-
Jugoslaviji. 1920. godine. Izmjene u Uredbi o
vijedi otpada 3/4 od ukupnog
postupku s beglučkim zemljama u
zemljišta, koje je oduzeto agrar- Pravni akti o agrarnoj reformi u
Bosni i Hercegovini od februara
nom reformom od 1918. i 1919. Bosni i Hercegovini 1919. do
1920. godine. Uredba o financij-
godine, što ih je dovelo u težak 1933. godine. Proglas regenta
skoj likvidaciji agrarnih odnosa u
ekonomski položaj i prisililo na Aleksandra o agrarnoj reformi od
Bosni i Hercegovini. novine KSHS
iseljavanje u Tursku. Iz prezenti- 5. januara 1919. godine Prethod-
111./1921. godine. Zakon o pro-
ranog razmatranja se vidi da je u ne odredbe za primjenu agrarne vedbi djelomične eksproprijacije
Hrvatskoj (Dalmacija, Slavonija), reforme od 25. februara 1919.
zemljišta velikih posjeda za javne
Vojvodini i Sloveniji agrarna refor- godine, Sl. novine KSHS broj
interese, kolonizaciju i izgradnju
ma primijenjena na krupne zem- 11./1919. Uredba o zabrani otuñi-
radničkih i činovničkih stanova. Sl.
ljoposjednike, pa im je oduzeto vanja i opterećiv anja zemljišta
novine KSHS broj 10/1922. godi-
406.981 hektar zemljišta, što je velikih posjeda od 4. jula 1919.
ne. Zakon o izmjenama i dopuna-
ispod 1/4 ukupnog ze mljišta, te je godine. Sl. novine KSHS, broj 82.
ma zakona koji se odnose na ag-
podijeljeno na 316.762 srpske od 21. jula 1919. godine. Uredba
rarnu reformu u Bosni i Hercego-
obitelji. Ukupno je agrarnom re- o upisu vlasništva bivših kmetova
vini. Sl. novine KJ broj 21./1933.
formom oduzeto 1,924.307 hek- kmetovskim selištima u zemljiš-
godine.
tara zemljišta i podijeljeno na nim knjigama u Bosni i Hercegovi-
614.603, pretežito srpske, obitelji. ni od 21. jula 1919. godine. Sl.

BR ZOP OT E ZN A H R V A T SK O - B OŠN J A Č K A ET N O
ŠK OL A ŽEL J K A M I L I Ć EV I Ć A ( 3 )
Željko Milićević, pouzdanik i su neljudskih proporcija i suze, Ako se osvrnemo oko sebe, prim-
izaslanik Alije Izetbegovića riječi i godine neće izbrisati trago- jetit ćemo da je u nekoliko zad-
ve divljaštva za kojeg smo mislili njih desetljeća pećinski pračovjek
da je ostalo, davnih vremena, u Europe potpuno izgubio sposob-
domeni pećinskog pračovjeka. nost razlučivanja. Meñutim, time
nije izgubio i sposobnost vlada-
Mene su u školi lagali kad su mi
nja, i to je zabrinjavajuće. Europa
htjeli utuviti u glavu da je Europa
je, negdje oko Helsinkija 1975.,
kolijevka civilizacije.
ako se ne varam, osnovala Orga-
Bosnu je Europa gazila stoljećima, nizaciju za Sigurnost i Suradnju u
na valovima svojih križarskih- Europi: osce.org
krstaških pohoda na Istok. Bosnu
To je trebala biti najveća utvrda
Europa nije branila od povratnih
za sigurnost, suradnju, ljudska
valova nasilja koja su dolazila sa
prava, i takve slične velike rječeti-
Istoka kao odgovor na valove vi-
EUROPI TREBA BOSNA ne. Pred njenim se očima ubijalo i
tezova, koji su išli napadati ljude
silovalo u Bosni. Genocid protiv
Bližimo se godišnjici koja označa- u dalekim zemlja ma zbog vjerskih Bošnjaka, i pogotovo genocid Sre-
va najgori zločin koje je jedno razlika. Geni pećinskog pračovje-
brenice, je počinjen skoro točno
ljudsko biće počinilo protiv dru- ka su u kolijevki civilizacije još
dvadeset godina nakon što je ko-
gog. Ta okrutnost, mržnja i ludilo uvijek primarni i dominantni.
lijevka civilizacije smjelo krenula
S t r an ica 40 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
B osno moj a

putem iskorijenjivanja degenerika kolijevke civilizacije. Od Francus- nja jedni drugih, i debate o seku-
i obuzdavanja gena pećinskog ke, gdje su pred dvije godine za- larizmu i Isla mu u vijestima. Ne-
pračovjeka. Ne zaboravimo da su palili žive ljude jer su bili izbjegli- ma sumnje da je Europa umješala
svi šehidi Bosne platili, iz svog ce, siromasi i Muslimani, preko svoje prste. Ona će dozvoliti Tur-
džepa, putem poreza, za troškove Holandije koja je izglasala zabra- skoj pristup u Uniju sa mo na ko-
osnivanja i održavanja rada orga- nu šamija i svih pokrivala glava ljenima. Ja se nadam da Turci
nizacije koja je gledala njihovo ženskom stanovništvu, pa do da- neće prihvatiti taj diktat.
usmrćenje. našnje Švicarske, koje je vodeća
A što se Bosne tiče, Europa ju
politička stranka SVP (Švicarska
Mišljenja sam da bi bio valjan i treba jer će se primanjem ze mlje
narodna stranka), skupila nekih
pravedan zadatak IABNA-i sakupi- žrtve genocida zatvoriti knjiga
115.000 potpisa da se zabrani
ti podatke o tome koliko protjera- istine povijesti svih genocida koji
gradnja minareta u Švicarskoj. Po
nih Bošnjaka živi u Sjevernoj su, kroz stoljeća, bili počinjavani,
zakonima Švicarske, ako se skupi
Americi - i Sjedinjene Države i u kolijevki civilizacije, protiv ljudi
najmanje 110.000 potpisa, to da-
Kanada su osnivači OSCE - i ocije- koji su živjeli na vjetrometini svih
je pravo zahtjeva za referendum.
niti kolike su štete pretrpjeli, pa povijesnih divljanja onih oko njih.
To je civilizirano. U toj kolijevci
da se onda ispostavi jedan cjelo- minaret nema mjesta, jer, citiram,
tan esap OSCE-u i Europskoj Uni- Nemojmo ići na koljenima u Euro-
„ne služi za vjerske obrede“. Eu- pu. Europa treba Bosnu, e da bi
ji. To je potrebnije nego komada-
ropa nije kolijevka civilizacije ne- oprala svoje okrvavljene ruke.
nje KBSA.
go leglo neznanja i mržnje, koje- Pripremimo jedan povijesni esap,
Inače, Europa uporno ustrajava u mu je korijen u pećini. pa tek kad ga Europa prihvati i
protivljenju prisustvu Islama koji plati, i financijski i moralno i prav-
A sad se je kolijevka malo usmje-
postaje primjetan i kao vjera i kao no, onda se odlučimo da li Bosni
rila i na Tursku. Zadnjih dana su
način života, i prema tome opa- treba Europa.
previranja i hapšenja i optuživa-
san jer podriv a stoljeća tradicija

BA N J A LU K A – U S P O MEN E I S T V A RN O S T S A MEJ DA N A ( 4 )

Mehmed Selman, Travnik dosta brojna, zapaženi su braća U večernjim satima bi se našli
Sašivarevići, Ibrišagići, Hadžide- stariji drugovi koji su svirali uz
1. DIO MEJDAN (3) dići, Habibovići, Šanta, Hadžiali- žičane instrumente, te bi uz gita-
U Stupničkoj grupi, i to Donja ći, Kovačevići, Baht ijarevići, Ju- ru, svirali razne melodije, a mi
Stupnica, istaknut iji drugovi bili sufovići, Šibici, Kulenovići, Sabi- bismo ih pažljivo slušali do kasno
su braća O merbašići, Hazim i tovići, Hadžiselimovići, Tetarići i u noć. To je i pokretalo na pjes-
Husnija, braća Mašići, Nikica i drugi. mu, a bilo je i pjesa ma različitog
Braco, braća Šatni, Vlado i Že lj- sadržaja, pa čak u to vrije me
Ova grupa obično se sastajala u
ko, braća Selman, Mehmed - Me- pjevale su se pjesme koje su bile
večernjim satima, istina, ne svi,
do, Sabahudin i Safet, Kučukovi- zabranjene, pa su se krišom pje-
nego samo istaknuti i stariji om-
ći, Suljo, Bajazid i Ha kija, Šašiva- vale. Pred sam drugi svjetski rat
ladinci. U ljetne dane "Abacija "
rević Zijad, Isla movići, Bojici, počele su se pjevati revolucio-
sa Hadži-Hivzinom sedrom pros-
Trumići, Ahmetaševići, te mnogi narne pjesme koje su najavljiva-
to oživi, bude prepuna kupača
drugi, koji su se družili sa gore le dolazak drugog svjetskog rata.
različitog uzrasta i do kasno u
pomenut im drugovima. Veoma Kada bi "Abacija ", to mjesto mla-
noć čula se pjesma i svirka, te
je važno napomenuti to, da je dih, mogla da govori, ispričala bi
cika i vriska razdragane djece. U
našoj grupi povremeno se prik- mnoge priče, tajne i razgovore
kasnim, ljetnim satima, djevojke
ljučivao i Braco Potkonjak, braća koji su voñeni me ñu mladima, te
iz komšiluka, dolazile su na
Krešići, Blahovski Vjekoslav, Mile razne dogodovštine koje su se
"Abaciju" i u dimija ma ili u dugim
i Teo Šiva kao i Jovanović Boži- dešavale na "Abaciji", od ma lih
košulja ma da se okupaju u Vrba-
dar zvani "Srbin" i drugi koji su svaña do tuča, kao i mnogo lije-
su. Nastala bi prava cika i vriska
se navraćali u našu grupu, naro- pih druženja raznih uzrasta.
tih kupača. Ovu grupu, naročito
čito srednjoškolci sa kojima su se u ljetnim danima, a i rane jeseni,
družli drugovi iz Donje Stupnice. posjećivala je grupa iz Stupnice.
O grupi "Abacija" koja je bila
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 41
Za je d nu kunu

“K ON ZU M ” ZA G RE B
( u v la sn iš t v u Iv ic e To do rić a ) :

KUPUJMO HRVATSKO!

Smilies
Finest chocolates filled with milk cream

Desert od najfinije mlečne čokolade punjen laganim mlečnim kremom

Proizvoñač:
Industrija konditorskih proizvoda
“KONDIVA” d.o.o.
Bulevar kralja Aleksandra 276,
Beograd
Fabrika “KONDIVA”,
selo Žbevac-Bujanovac, Srbija

Uvoznik za Hrvatsku:
“KONZUM” d.d., Marjana Čavića 1a,
10000 Zagreb
S t r an ica 42 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
O svr ti

ZA M K A ( K ON T R OL E) S V I J ET A , I L UM I N A T I I
N OV A C B E Z N OV C A
ðivo Bašić, Dubrovnik podrovati. Od 22 suca, devetori- ne, ... dio tajnih nauka ipak [se]
ca su bili iluminati. ... Red ilumi- poziva na uporabu spolnosti u
Klaus-Rüdiger Mai, Moć iz ta me,
nata nije preživio Francusku re- magijske svrhe, prema drevnim
Tajna društva na djelu, IPD, Ri-
voluciju, koliko god da su to pri- tantričkim idejama Carla Kellnera
jeka, 2006, str. 172-173, 175-
željkivali i još uvijek žele roma- (što ih nikako ne valja pomiješati
178, 189-190, kaže:
nopisci i teoretičari zavjera." s organizacijom orgija). ... Ilumi-
"Rijetko je koje tajno društvo nati, dakle, nisu niti iz mišljotina
Massimo Introvigne, Iluminati i
steklo toliku slavu kao Iluminati, romanopisaca nit i moćan red koji
Sionski priorat, Verbum, Split,
koje se oduvije k smatralo miste- potječe iz razdoblja renesanse te
2006, str. 74, 76, 85, 87, pak
rioznim, a njegovi članovi svjets- je u svojim redovima okupljao
veli:
kim urotnicima koji love u mut- najveće genije znanosti i umjet-
nom. ... s njima počinje povijest "Unatoč neprekidnu konstruira- nosti. Riječ je o tipičnu izrazu
modernih tajnih društava koja su nju mitologije, Red iluminata po- 'vruće struje' svijeta povezane s
metodom urote nastojala ostva- sjeduje ma lo toga za pamćenje. masonerijom, zainteresirane za
rit i da le kosež ne društv eno- Riječ je o tek jednoj me ñu broj- magiju i okult izam".
političke ciljeve. Njihov utemelji- nim nje mačkim para masonskim
Iz odlične knjige David Icke, Pri-
telj Adam Weishaupt stvorio je skupina ma unutar okultna okruž-
če iz vremenske omče, TELEdisk,
prvu strogo hijerarhiziranu kad- ja bogata daleko jačim strujanji-
Zagreb, 2008, (koja se može na-
rovsku organizaciju koja se služ i- ma. ... Nakon što je 11. rujna
ručiti na www.tele disk.hr, tel.
la taktikom dugoga marša kroz 1926. u Berlinu zakonito ute me-
01/6683-630 ili www.supe r
institucije. ... profesor Weishaupt ljio Svjetsku ligu Iluminata, godi-
knjizara.hr, tel. 01/4875-734),
u svibnju 1776. s četiri studenta ne 1929. [Leopold] Engel dopuš-
donosimo kratki citat (str. 64-
u Ingolstadtu potiho je osnovao ta uspostavljanje švicarske lože
67):
tajno društvo koje su isprva Iluminata u Zürichu,
skromno nazivali Društvo usavr- posvećene, vrlo pri- "Jedan od najvažni-
šenika. ... U me ñuvremenu su kladno, Wilhelmu jih aspekata kon-
društvo htjeli nazvati i 'Red Tellu (1307.-?). trole čovječan-
pčela' jer je svaki član trebao ... Svjetska stva od strane
poput pčele skupljati mudrost liga Iluminata ilu mina t sk ih
umjesto meda. Rasprava oko ostaje poma- krvnih loza
imena potrajala je dvije godine, lo pretencioz- pre dst a v lja
sve dok napokon nisu našli od- no ime, ali n ov ča rs k i
govarajuće: Red iluminata, pros- barem uklju- sustav. Ilumi-
vijetljenih. ... članovi su se osje- čuje skupine natska finan-
ćali prosvjetiteljskom elitom i u na jmanje cijska žaoka
svrha im je bila proširiti svjetlo dvije ze mlje: krajnje je jedno-
prosvjetiteljstva ... sebe su smat- Njemačkoj i Švi- stavna, a proteže
rali sasvim posebnima i prosvije- carskoj, uz ka kva do- se od vremena Sume-
tljenima mudrošću. ... Vrhovnici pisnog člana u Austriji i ra i Babilona sve do dana-
Reda, kasnije Vijeće vrhovnika SAD-u. ... Kada je, pak, riječ o šnjih dana. Teme lji se na stvara-
Reda, 'Aeropag', ostali su u taj- 'tajni' Iluminata, čini se kako je nju nepostojećeg novca koji se
nosti. ... Društvo je neprestano ona dvojaka. S jedne strane riječ pozajmljuje ljudima i businessu u
moralo biti uhoñeno. Taj je sus- je o ponovnom ot krivanju savr- zamjenu za ka mate. Posljedica
tav svoje savršenstvo postigao šena masonskoga iskustva što toga je enormno zaduženje vla-
podlim me haniz mom me ñusob- ga navodno nude Bavarski ilumi- da, poslovnih subjekata i općeni-
nog špijuniranja članova. ... Red nati koji ga - pre ma [Hermannu to stanovništva što vam pruža
je takoñer prisvojio važne insti- Josephu] Metzgeru - nisu izumili, mogućnost da ih nadz irete. Pri-
tucije, poput Vrhovnog suda u već naslijedili od jedne dale ko tom je od presudne važnosti či-
Wetzlaru - to znači da ih je uspio starije tradicije. ... S druge stra- njenica da je bankarima dopuš-
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 43
O svr ti

teno da posuñuju novac koji ne metu. Po že lji mogu stvarati eko- na ne ma pojma o onome što se
posjeduju. Ukoliko vi ili ja ima mo nomski bum ili propast. Isto vri- dogaña, reći će va m da su e ko-
milijun funti može mo pozajmit i jedi i za tržište vrijednosnih papi- nomski bum kao i propast dio
milijun funti. Meñutim, kada ra pomoću kojeg ove obitelji po neka kv o g pr iro dn og
banka ima milijun funti ona mo- financijskom i bankarskom susta- 'ekonomskog ciklusa'. Nije tako.
že dati u zaja m deset puta toliko, vu prebacuju i sele na trilijune Riječ je o sustavnoj manipulaciji
pa i više, te na to zaračunati ka- dolara dnevno, odlučujući o to- Iluminata da svijetu preot mu
mate. Ukoliko bi čak i vrlo ma len me hoće li njihova vrijednost ras- stvarni imetak. U vrije me e ko-
broj ljudi koji teoretski imaju no- ti ili padati, vinuti se ili doživjeti nomskog razvoja velik se broj
vac što su ga položili u banke slom. Slom burze nije nešto što ljudi još više zadužuje. Živa eko-
danas otišli podići ga, banke bi se tek tako dogodi, slom burze nomska a ktivnost znači da pos-
unutar pola sata zalupile vratima se namješta. Pitate se zašto bi lovni subjekti uzimaju u zaja m
zato što ga ne maju. Novac u Iluminati to učinili kad su u ta više sredstava za nove tehnologi-
banci je mit, još jedan trik povje- tržišta uložili silan novac? Ukoliko je kako bi povećali proizvodnju i
renja. Odete li u banku i zatraži- si upoznat s time da će uskoro udovoljili potražnji. Ljudi posuñu-
te zajam, banka neće tiskati nije- doći do sloma zato što ćeš ga ju više novca kako bi kupili veću
dnu novu novčanicu nit i će kova- sâm izazvati, znat ćeš prodati kuću i skuplji automobil, budući
ti novi kovani novac. Sa mo će svoj udio po najvišoj cijeni i ot- da su puni povjerenja u pogledu
utipkati iznos kredita na vaš ra- kupiti ga natrag čim se slom do- svoje ekonomske budućnosti.
čun. Od tog trenutka vi banci godi. Na taj način u prilici si og- Tada, u najprikladnije m trenut-
plaćate ka mate na nešto što nisu romno povećati broj svojih dioni- ku, najveće banke koje koordini-
ništa drugo nego utipkane brojke ca kupujući kompanije po mini- ra iluminatska mreža, podižu ka-
na ekranu. Kako god, propustite ma lnoj cijeni prije nego što si matne stope kako bi obuzdale
li platiti taj nepostojeći zaja m manipulacijom doveo do kolapsa. zahtjeve za kreditima i počinju
banka se može pojaviti i posve utjerivati već zaostala dugova-
Veći dio 'novca' u optjecaju nije
legalno uzeti vaše bogatstvo koje nja. Uvjeravaju vas da odobrava-
fizički novac: gotov novac i kova-
doista postoji, vašu kuću, zem- ju da leko manji broj kredita no
nice. Novac predstavljaju brojke
lju, auto i imetak do procijenjene prije. Time se post iže učina k
koje elektronski prelaze s jednog
vrijednosti one cifre - ma kolika povlačenja jedinica raz mjene
kompjutorskog računa na drugi
ona bila - utipkane na onom e k- (novac u njegovim različit im obli-
putem novčanih doznaka, kredit-
ranu, plus ka mate. Štoviše, s cima) iz optjecaja. To za sobom
nih kartica i čekova. Što je više
obzirom da nisu vlade te povlači prekid potražnje za proiz-
novca u prometu, bilo
koje novac stavljaju vodima i dovodi do smanjenja
elektronskog ili u
u optjecaj nego broja radnih mjesta zato što u
drugom obliku,
privatne banke optjecaju ne ma dovoljno novca
to ima više
koje klijenti- koji bi stvarao neophodnu gos-
e kono msk ih
ma odobra- podarsku a ktivnost. Ljudi i pos-
aktivnosti i
vaju kredite, lovni subje kti više ne uspijevaju
pro izv oda
banke na taj zarañivati dovoljno da bi mogli
koji se kupuju
način kontroli- otplaćivati svoje kredite, pa odla-
i prodaju, ljudi
raju kolika je ze u bankrot. Banke tada preuzi-
imaju veće pri-
količina novca u maju njihov stvarni imetak, nji-
hode, a veći je i
prometu. Što veći broj hov business, kuću, ze mlju, au-
broj dostupnih radnih
kredita daju to je više novca u tomobil i drugo vlasništvo, u
mjesta. Meñutim, trajan motiv
optjecaju. U če mu je razlika iz- zamjenu za neplaćanje povrata
takvih financijskih poteza Ilumi-
meñu e konomskog procvata duga koji nikada nije bio ništa
nata leži u stvaranju procvata
(prosperiteta) i ekonomske dep- više od brojki ut ipkanih na ekra-
odobravanjem mnoštva zajmova
resije (siromaštva)? Sa mo u jed- nu.
nakon čega slijedi zatvaranje
nomu - količini novca u prometu.
slavine što će prouzročiti depre- ...Umjesto da stvore svoj vlastiti,
Kroz taj sustav privatne banke
siju ili slom. Preplaćeni e kono- kamata ma neopterećeni novac,
pod nadzorom istih onih ilumi-
misti i novinari koji prate e ko- vlade ga posuñuju od privatnih
natskih obitelji odlučuju o tome
nomsku te matiku, od kojih veći- bankarskih kartela i pritom ka-
koja će količina novca biti u pro-
S t r an ica 44 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
O svr ti

mate i glavnicu (ponekad) plaća- još su jedan oblik oporezivanja, Na kraju može mo zaključiti da po
ju poreznim novce m grañana. a parkiranje na cesti savršen je nekima Iluminati postoje, a po
Upravo fantastični novčani iznosi primjer kako se na ma manipulira nekima ne, ali ne mora mo nešto
koje plaćate u obliku poreza od- da uzastopno plaća mo istu stvar. ili nekoga ikako nazvati ili opisati
laze ravno u privatne banke za U tom slučaju kroz oporezivanje da stvarni scenarij bude vrlo sli-
povrat 'novčanih' kredita koje bi plaćamo za izgradnju i održava- čan ili isti već spomenutom. Mis-
vlade same mogle stvoriti, i to nje (pre mda to često nije slučaj) lim da će besmislenost kontrole
bez ka mata. ... Ono što naziva- cesta; plaćamo cestarinu za pra- dobiti svoj epilog u činjenici de-
mo 'privatizacijom' rasprodaja je vo da koristimo vlastiti auto; vla- mografske eksploz ije svijeta koju
državne imovine u za mjenu za di plaća mo ogroman porez u go- je kao takvu teže kontrolirati čak
dug koji je stvorila banka. Najsi- rivu koje kupuje mo, kao i kada i s većim broje m izvršitelja-
romašnije ze mlje svijeta ilumi- dajemo servisirati i popraviti svo- podložnika sustavu kontrole, jer
natskim bankarima predaju nad- ja vozila; a zatim, kada smo sve bogatstva treba ili bi barem tre-
zor nad svojom ze mljom i prirod- to platili, prisiljeni smo platiti za balo "uživati" u većom mjeri. Na-
nim bogatstvima budući da ne parkiranje svojih vozila na istim ime, to je (be)smislenost materi-
mogu otplaćivati preuzete kredi- onim cestama za koje smo već jaliz ma, ali je činjenica da se,
te kojima su ih banke hotimice platili. Ne učinimo li to, kaznit će kako god okrenemo, malo ulaže
uhvatile u za mku ... Sve to vodi nas novčanom kaznom, a taj će u medicinska otkrića za produže-
do iste spletke, Iluminata, i istog novac i opet otići iluminatskom nje(m) ž ivota. Jer postoje poje-
izraza - kontrola. sustavu vlasti. Kamere postavlje- dinci koji bi u tehničkom smislu
ne radi mjerenja brzine nisu tu trebali živjeti bare m deset života
...Našim novce m od poreza fi-
kako bi spriječile prometne nes- da b i pot roš i l i v la st it a
nancira se plan, a poreze plaća-
reće; one vlastima predstavljaju (materija lna) bogatstva, a to ne
mo na sve: na naš dohoda k, na
još jedan izvor prihoda koji će mogu zbog kratkoće ž ivota. Do-
ono što kupuje mo, ča k i na ono
iskoristit i da nas još više utamni- duše (baš tako!), život je pods-
što osiguravamo. Gotovo sve
če. Bilo kuda pogledate, mi fi- kup znatno dužeg posmrća i bes-
ljudske djelatnosti su oporezive.
nancira mo vlastitu zatvorsku će- konačnosti, pa ima nade.
...Globe za prebrzu vožnju i par- liju."
kiranje na zabranjenom mjestu

P RI ZNA NJ E HRVA TSK E D R ŽA VNO STI O D ST RA N E


ALJASKE – 26. L IP NJA 1991. GODIN E
Ivo Matanović, Zadar nak 1941. lje m sila osovine koje su rat izgu-
godine. Isti- bile, pa je tako, nažalost, i Neza-
Na današnji nadnevak godine go-
na tada je to visna Država Hrvatska izgubila
spodnje 2009. Neovisna Država
bilo u vrije me svoju nezavisnost. Nu, bez obzira
Hrvatska proslavit će 17. obljetni-
d r u g ač ij e g na tadašnje okolnosti, što su Hr-
cu Me ñunarodnog priznanja neza-
me ñuna rod- vati ponovno izgubili nezavisnost i
visnosti i punog suvereniteta. Bit
nog društve- postali robovi novog robovlasnika
će svečano, ponadajmo se, obilje-
nog poretka. jugo-srbo-komunista i domaćih
žen ovaj nadnevak u svim većim
V r i j e me izdajnika. Vrijedno je i za ovu pri-
gradovima i naseljima. S pravom i
Ivan Živković s vj ets ko g godu zabilježit i i spomenut i drža-
ponosom dakako, jer je taj nad-
rata gdje su ve koje su i u takvim prigoda ma
nevak Povijesni nadnevak, rekli
sukobile snage velikog Trojnog priznavali Hrvatima nezavisnost
bismo i povijesno-nad povijesnim,
pakta: Rim, Berlin, Tokio s jedne pa ih stoga spomenimo:
jer kroz povijest postanka i nas-
– kao agresora i s druge sviju na-
tanka Nezavisne Države Hrvatske Magjarska 10. travnja 1941., Nje-
padnutih tzv. država Anti-
bilo je više priznavanja. Zadnji mačka 15. travnja 1941., Italija
hitlerovske koalicije.
takav bilo i meñunarodno prizna- 15. travnja 1941., Slovačka 15.
nje NDH u vrije me žestokih borbi Znano je da je tadašnja Hrvatska travnja 1941., Bugarska 21. trav-
hrvatskog naroda za svoj opsta- svoju nezavisnost tražila pod okri- nja 1941., Rumunjska 6. svibnja
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 45
O svr ti

članova Europske zajednice, lić, koji je vladao od nadnevka


(istoga dana), a nešto kas- 10. travnja 1941. do 6. svibnja
nije to su učinile i Austrija, 1945.
Bugarska, Kanada, Mañar-
Kronološki smo gore spomenuli
ska, Malta, Poljska i Švicar-
nadnevke priznavanja nezavisnos-
ska. Sljedeći su dani i mje-
ti hrvatskoj državi, onako kako
seci donosili nova me ñuna-
smo to do sada slavili, nu, meñu-
rodna priznanja i Hrvatska
tim, zahvaljujući naše m politič-
je tako zauvijek neizbrisivo
kom iseljeniku gospodinu Ivanu
ucrtana u ze mljopisnu kartu
Živkoviću, nedavno doseljenom u
svijeta.
Zadar, stvarno i prvo priznanje
Prvo priznanje Hrvatske neovisnosti Hrvatske države do-
stiglo je iz Vatikana još 3. godilo se puno prije ostalih i to
listopada 1991. godine, ka- nadnevka 26. lipnja godine gos-
da su dali svoju potporu podnje 1991. u gradu Bristol Bay
hrvatskom osa mostaljenju. Borough Box 189, Naknek –
Službeno meñunarodno pri- Aljaska 99633, ka mo su ribari iz
znanje Hrvatske Vatikan je dao San Pedra- Kalifornije išli ribariti i
1941., Španjolska 27. lipnja
13. siječnja 1992. godine. Nakon loviti losose u ovom dije lu A ljas-
1941., Finska 3. srpnja 1941.,
Vatikana su se na taj korak odlu- ke.
Danska 10. srpnja 1941.
čili i Nje mačka, Island, Estonija,
Toga dana vrlo ljubazni gradona-
Do kraja 1944. g. tadašnju Hr- Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i
čelnik spomenutog grada gospo-
vatsku je priznalo još 19 država, San Marino.
din Fred W. Pike sa svojim tajni-
uključujući Japan i Čangajašeko-
Ovdje treba posebno istaći da je com gospoñom Betty J. Bonin pri-
vu Kinu, što je ukupno bilo 28
Hrvatska tog dana uspostavila mio je u svojim službenim prosto-
država.
diplomatske odnose s Nje mač- rija ma posadu od 26 ribara, ugos-
Mnoge od ovih gore spomenutih kom, što je odigralo veliku ulogu tio ih i napisao službeni proglas
država, kao i Hrvatska, poslije u me ñunarodnom priznanju. Na- kojim priznaje neovisnost Sloveni-
završetka Drugog svjetskog rata kon Nje mačke, koja je Hrvatsku je i Hrvatske.
imale su istu sudbinu. Ostale su priznala još 18. prosinca 1991.
bez suvereniteta i pale su pod Njemačka je probudila uspavanu
ropstvo komunističkih pobjednika, Europu. Do kraja siječnja 1992.
punih 45 godina. Zahvaljujući Bo- godinu Hrvatsku je priznalo još
žjim silnica ma i nadahnuću Svevi- sedam ze malja. Bile su to F inska,
šnjega, 1989. g. došlo je do pada Rumunjska, Albanija, Bosna i Her-
komunist ičkog carstva i konačnog cegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivi-
osloboñenja porobljenih. Meñu ja. Iran je bio prva azijska i isla m-
njima osloboñena je i Hrvatska, ska zemlja koja je priznala Hr-
samo s tom raz likom što je Hr- vatsku, dok je meñu afričkim
vatska svoju nezavisnost morala i zemlja ma to bio Egipat.
Dakle, e kskluzivno ot kriva mo da
krvlju platiti.
I tako, u vrlo teškim ratnim uvje- je prvo priznanje Neovisne Države
Drugo priznanje Hrvatske uslijedi- tima Hrvatska je zlatnim slovima Hrvatske došlo iz države Aljaske,
lo je u tijeku najžešće borbe Hr- upisa la na dnevak 15.sije čnja sastavnice SAD, a ne od Svete
vata sa srpskim agresorima i do- 1992. g., a njen Drugi poglavar stolice iz Vatikana ili ti Islanda,
maćim hrvatskim pobunjenim tzv. Dr. Franjo Tuñman na Jelačiće- kako se do sada u proslavama tog
Srbima, koji su se pobunili i nisu vom trgu gromko je uskliknuo povijesnog nadnevka spominja lo.
htjeli priznati Hrvatsku kao svoju povijesnu sintagmu:
Povijesni ribarski brod čiju je po-
domovinu.
„Ima mo Hrvatsku!“ sadu ugostio gradonačelnik Okru-
Recimo to odmah, do nadnevka ga Bristol Bay gospodin Fred W.
I da ne bi bilo zabune, prvi pog-
15. siječnja 1991. g. Hrvatsku Pike i priznao nezavisnost RH i
lavnik NDH bio je Dr. Ante Pave-
nezavisnost priznalo je dvanaest Slovenije 26. lipnja 1991. godine.
S t r an ica 46 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
H r v at s k i j e z i k

OR GA N SK A P OD L OGA H R V A T SK OGA J EZI K A ( 5 )


Priredio Borna jezične promjene. Obnovljen je reskih zaokreta.
leksički purizam austroslavenskoga
Koliko je u Hrvatskoj bila omraže- U tome je kontekstu neobično za-
tipa, karakterističan na hrvatske
na velikosrpska jezična politika i nimljiv jedan izniman dogañaj hr-
jezične prilike u drugoj polovici
takozvani zajednički pravopis, vidi XIX. stoljeća. Ubrzo je obnovljen i vatske jezične povijesti. Već je re-
se i iz činjenice da je jednom od čeno da je na hrvatskome parti-
morfonološki pravopis, koji je u
prvih odluka banovinskih vlasti taj zanskom teritoriju vrijedio bano-
Hrvatskoj prevladavao od hrvats-
pravopis ukinut i vraćen na snagu vinski Boranićev pravopis. No nije
koga narodnog preporoda do de-
Boranićev. Vodeći hrvatski lingvist bio samo spontan mehanički nas-
vedesetih godina prošloga stoljeća.
Stjepan Ivšić pokreće časopis Hr- tavak banovinske jezične prakse.
Takav pravopis, pogrješno zvan
vatski jezik, a mladim znanstvenici- Izbor nije jednostavno bio samo
etimološkim (korijenskim), uveli su
ma Petru Guberini i Kruni Krstiću izmeñu banovinskoga i endehaš-
bili hrvatski ilirci želeći se približiti
objavljuje Matica hrvatska god. kog pravopisa, teorijski je dolazio
drugim slavenskim jezicima, osobi-
1940. knjigu Razlike izmeñu hr- u obzir i onaj "zajednički srpskohr-
to češkomu i ruskomu, no morfo-
vatskoga i srpskoga književnog vatski" do 1939., koji je u Srbiji
nološko načelo ne odgovara gla-
jezika. Ta knjiga nije doduše bila ostao na snazi. No izbor je izvršen
sovnoj strukturi hrvatskoga jezika,
lingvistički posve dobro utemeljena koja je izrazito prozirna, pa je do svjesno i potvrñen posebnom odlu-
i srpska joj je kritika, uz teške na- kom ZAVNOH-a (hrvatskoga parti-
narodnoga preporoda (bez obzira
padaje, našla i pojedine stvarno zanskog parlamenta) na III. zasje-
na grafijsku neadekvatnost) u hr-
slabe strane, no u hrvatskoj su danju svibnja 1944. u Topuskome.
vatskome pisanju uglavnom prev-
javnosti Razlike odlično primljene i To je jedinstven slučaj u cijelome
ladavalo fonološko načelo, kao i u
ostavile su silan dojam te bez sum- europskom pokretu antihitlerov-
drugim prozirnim jezicima. Tako je
nje ozbiljno utjecale na opću svi- skoga otpora.
za hrvatski prirodno rješenje vrap-
jest, ne samo na filološke krugove.
ca prema vrabac kao što je u isto Kakvo je stanje hrvatskoga jezika
Stanje duha u hrvatskoj filologiji tako prozirnom latinskome prirod- na koncu Drugoga svjetskog rata?
jednostavno je sazrelo za neke no scripsi, scriptum prema scribo, Hrvatsko je društvo zbunjeno i ta
spoznaje za koje prije nije bilo pra- scribere, ili kao što Talijani (bez činjenica nije nimalo neobična. U
voga razumijevanja. Jer još godine obzira na nesavršenu grafiju) pišu posljednjih nešto više od pol sto-
1935. crnogorsko-srpski lingvist Giambattista sa m, a ne sa n ljeća situacija se neprestano mije-
Radosav Bošković objavio je jednu (prema Gianni). Naravno, u gla- njala, uvijek pod pritiscima. U de-
manju korektno napisanu studiju o sovno neprozirnim jezicima bilo bi vedesetim godinama XIX. stoljeća i
hrvatsko-srpskim jezičnim razlika- fonološko pravopisno načelo kraj- na početku XX. službena filologija,
ma, uglavnom rječničkima, koja je nje nepoželjno, primjerice u rusko- u kojoj su na ključnim položajima
u Srbiji bila uglavnom ignorirana, me, engleskome ili francuskome, filolozi što su ujedno bili predstav-
ali ni u Hrvatskoj još nije bila pra- ali za hrvatski jezik ono je, uz sitna nici jedne čudne vladajuće koalicije
vo shvaćena niti iskorištena za ar- odstupanja, ipak prikladnije od iz me ñu hrvatskih ma dža rona
gumentaciju. No u banovinsko do- morfonološkoga (ili pak povijesno- (pristaša peštanske politike) i naci-
ba prave jezične činjenice počele ga). To znači da su jezične refor- onalista iz srpske manjine, takoz-
su se uočavati i privlačiti pozor- me u doba II. svjetskog rata znači- vani hrvatski vukovci (najvažniji
nost. Ono što je nedostajalo, bila le zapravo nazadak u organskome Tomo Maretić i Fran Iveković), iz-
je teorijska neizgrañenost hrvats- razvitku hrvatskoga jezičnog stan- daje osnovne rječničke priručnike
koga jezikoslovlja. Učenje Praške darda. Na područjima pod kontro- u kojima uvodi bitne gramatičke,
škole o normama i jezičnome stan- lom partizana ostao je bio na snazi rječničke i pravopisne promjene.
dardu, tada već svjetski priznato, banovinski Boranićev pravopis i Toj je struji djelomično pripadao i
nije na nas još imalo nikakva utje- jezična praksa iz doba Banovine, a Ivan Broz, koji je god. 1892. izdao
caja. takvo je stanje ostalo i nakon god. razmjerno dobar fonološki Hrvatski
1945. u Federalnoj Državi Hrvats- pravopis (II. izdanje 1893) i prip-
Jezične razvojne tendencije u Ba- koj, odnosno poslije u Narodnoj remao veliki Rječnik hrvatskoga
novini prekinula je god. 1941. nje- Republici Hrvatskoj u okviru nove jezika. No Broz umire 1893. i nje-
mačka invazija na Kraljevinu Jugo- jugoslavenske federacije. Tada gov rječnik nastavlja madžaron
slaviju. U Nezavisnoj Državi Hr- počinje polstoljetno razdoblje kri- njegov ujak kanonik Fran Iveković,
vatskoj provedene su drastične vudava jezičnog razvoja s mnogo a njegov pravopis nastavlja izdava-
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 47
H r v at s k i j e z i k

ti Dragutin Boranić, do 1915. četiri smislu Maretićeve škole i izdaje ga korifejima integralnoga jugoslaven-
izdanja kao Broz-Boranićev, a od god. 1901. kao Broz-Ivekovićev. stva. Do konca tridesetih godina,
1921. samo pod svojim imenom, i Promjene koje uvode hrvatski usprkos hrvatskomu otporu, po-
to kao Pravopis hrvatskoga ili srp- "vukovci" uz pomoć madžaronskih navlja se opet nasilje nad hrvats-
skoga jezika, do 1951. deset vlasti hrvatska javnost nije prihva- kim jezikom, a godina 1939. dono-
(upravo 11) izdanja, postupno ga ćala, ali škole su imale odsudan si samo predah, s time da za traja-
prilagoñujući Maretićevu učenju, to utjecaj. Nakon Prvoga svjetskog nja II. svjetskog rata hrvatski jezik
jest, približavajući ga srpskomu rata kraljevski režimi nastavljaju u doživljava i opet novi potres, samo
pravopisu. Ni Brozov rječnik nije novim prilikama sličnu jezičnu poli- druge vrste. Takva je situacija za-
bio bolje sreće. Nakon Brozove tiku kao nekadanji madžaronski, a tečena godine 1945.
smrti rukopis prerañuje Iveković u sami hrvatski madžaroni postaju

ZA Š TO D U BR O VA ČKI K NJ I ŽE VNI CI N IS U P IS A LI
KAKO S U GOVOR I LI ? ( 4)
Mirko Deanović Akademija Slovinska sa zadaćom, ca). Pa ka ko su naši stari pozorno
da goji narodni jezik i knjigu. pratili sve ono, što se dogaña na
Takoñer u Zadru hrvatski književ-
drugoj strani preko Jadrana, tako
nik Ivan Tanzlinger-Zanotti iz lju- U Italiji je za renesanse oživio in-
su se oni i u zanimanju za knji-
bavi pre ma jez iku pripre ma teres za jezik, pojavljuju se tada
ževni jezik mogli ugledati u svoje
“dvadeset i pet lit hrvatskoj slo- prvi jezični puristi i gra matici tali-
učitelje, korist iti se njihovim isku-
vinskoj mladosti” svoj talijansko- janski (na pr. Be mbo, naš Fortu-
stvom i primjenjivati njihove ideje
hrvatsko-latinski rječnik koji se nio i dr.), osnivaju se ustanove za
u izgrañivanju vlastitog književ-
sačuvao u rukopisu. A u Splitu se njegovanje jezika i izdavanje rječ-
nog jezika.
na početku XVIII. vijeka osniva nika (na pr. Accade mia de ll Crus-

G O V OR I MO LI IS P RA V NO HR VA T S KI ? ( 4 )
RAZLIKOVNI RJEČNIK, Stan- Oborine, padaline Padavine vor, a malim, kada zaista znače
ka Pavuna , „Integra“ d.o.o., Za- množ inu, kojoj je govor uprav-
Neznabožački,
greb ljen.
poganski Paganski
RJEČNIK b) osobne i posvojne za mjenice 2.
osobe j e d n i n e u pismima:
Ispravno Pogrješno
VELIKA I M ALA SLOVA (9) Ti, Tebe (Te), Tebi (Ti), Tobom,
Njihati Njijati Tvoj, …; to ne vriedi za dialog (u
„Hrvatski pravopis“, Zagreb, drami ili pripoviedci i t. d.), ali
Nos Njokalica 1944. vriedi za (pozdravni ili drugi ka-
Roniti Njuriti OBĆENITO kav) g o v o r (besjedu), koji se
upravlja izravno nekoj osobi;
Obalni Obalski 13. a) osobne I posvojne z a m j
Okidač, kokot Obarača e n i c e u pismima: Vi, Vas, Va- c) za mjenice pod b) u molitvama i
ma (Va m), Vaš, …, koje se iz ulju- crkvenim pjesma ma; tu se velikim
Osobito, napose Obaška dnosti upotrebljavaju mjesto 2. početnim slovima mogu pisati i
osobe jednine. U pismima to vrie- zamjenice 3. osobe On, Njega
Izvjestitelj Obaveštavalac
di i za za mjenicu, koja zaista zna- (Ga), Nje mu (Mu), Njegov, pa
Uputa (npr. o pravnom či m n o ž i n u, ako je u toj povratne zamjenice Svoj, Sebe
lijeku) Obaveštenje množ ini uključena i osoba, kojoj (ali ne enklitičko se), ako se od-
govorimo Vi. U g o v o r u nose na Boga. To se kadkad čini i
Rasol, salamura Pac
(besjedi) pišu se te za mjenice ve- u hvalospjevima i drugim pohval-
Tihi ocean Pacifik likim slovom samo, kad se odnose nim sastavcima u čast i u slavu
na osobu, kojoj je upravljen go- nekoga.
Štakor Pacov
S t r an ica 48 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
H r v at s k e p r a v i c e

NO Ž U LEð A HRVA TSK O M NA RO D U – USP O MEN E


NA TA LIJ A NSKE SA BI RN E LOGO RE (3)

Jedan od zatočenika, „Hrvatska“, njihovim ležajima ustanovio je da ispod vode.


Dubrovnik, 12. rujna 1944. su svi mrtvi, i to da su sigurno
Sve to nije Talijanima ni malo
umrli od gladi.”
smetalo, da tu smjeste veliki broj
širomašnih naših zatočenika te da
LOGOR U BAKRU s njima postupaju isto ona ko kao i
NA TVRðAVI MAMULA u ostalim svojim logorima. Batina-
Taj mali logor sačinjavalo je oko
30 zatočenih Hrvata iz Gorskog (BOKA KOTORSKA ) nju i gladi nikada kraja. Karabi-
njeri su i tu dnevno mlatili ljude
Kotara i Hrvatskog Primorja. S Na samom ulazu u Boku Kotorsku
gdje god su dohvatili.
ovim internircima se je po priča- iz meñu Prevlake i Lušnice, a na
nju Ivana Trohe iz sela Delnica – sredini mora, izgrañena je na hri- Jednog su dana otvorili vatru iz-
Fužine, Gorski Kotar, postupalo dini poznata prastara tvrñava van zatvora na ljude koji su se
podpuno isto kao i sa svima osta- “Ma mula”. Zub vremena ju je pri- nalazili u zatvoru kroz tamničke
lim zatočenicima na već navede- lično iztrošio. I ta tvrñava je pos- prozore. Tom su prigodom jednog
nim da lmatinskim otocima. tala simbolom talijanskih nasilja. zatvorenika težko ranili. Kad su to
doznali talijanski častnici nisu za-
Batinanja i zlostavljanja bilo je i Tu su Ta lijani drža li zatočene lju-
točenoga htjeli poslati u vojničku
tu napretek. de iz Boke i Crne Gore te iz kotara bolnicu u Boku, već su dnevno
Glad je i ovdje učinila svoje, tako Dubrovnika i iz ciele Hercegovine. dovodili liječnika u zatvor da ga
da je u kratko vrieme zimi 1943. Prostorije se ove tvrñave nalaze u lieči.
u tome logoru preko polovice za- vječnoj vlazi, budući da se nalaze
točenika umrlo od gladi zlostavlja-
nja. Spomenuti Troha pripovieda
jedan bolni slučaj:
“Jednoga dana, kad je on pošao u
neku radionicu da kad drvodjelac
radi za dvostruku porciju hrane te
da tako uz mogne preživjeti, vratio
se je po običaju oko 5 sati polsije
podne s posla. Kad je došao u
baraku u kojoj je on spavao s još
jednom cielom obitelju koju su
sačinjavali muž, žena i troje dje-
ce, našao je čitavu ovu obitelj ne-
pomično ležati. On im je po običa-
ju nazvao dobru večer, ali mu nije
nitko odgovorio. Kad je pristupio Tvrñava Mamula
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 49
H r v at s k e p r a v i c e

Ovo svjedoče mnogi očevidci kao početkom mjeseca lipnja 1943. iz Herrcegovine tom su prilikom
i tamošnji zatočenici Milan Drago- Talijani su sve prež ivjele odveli u pustili kuća ma, ali ovi nisu mogli
jević i Antun Priz mić iz Dubrovni- Italiju u poznati logor Visco kod doći ni do Dubrovnika te su bili
ka, te Ve ljko Radić iz Baške Vode. Udina, da tako ovi budu što dalje smješteni u Državnu bolnicu u
Prema njihovom izvještaju i u tvr- od svojih kuća u času sloma Itali- Dubrovniku, u kojoj su nekoliko
ñavi Ma muli umrlo je preko polo- je, za kojeg su talijanski častnici dana kasnije sva trojica od izne-
vice zatočenika što od gladi što unapried znali, te da tako jadnim i moglosti pre minula. Bila je to pos-
od batinanja i ostalog zlostavlja- izpaćenim zatvorenicima one mo- ljedica gladi i z lostavljanja na tvr-
nja. guće povratak njihovim kuća ma i ñavi Ma muli.
obiteljima.
Kao iz svih drugih logora iz Dal-
macije tako i sa tvrñave Mamule Trojicu vrlo izne moglih zatočenika

NAŠ I
T E NI S AČ I
VODE PR OT I V
MADŽ ARA U
B UDI MPE Š T I
S 3:1!

Croatia, „Nedjeljne vijesti“, Za- čitav susret sa 2:4. se pokazali boljima te pobijedili u
greb, 6. srpnja 1942. 4 kola s 3:6, 6:4, 6:3, 9:7.
Ovaj put su medjutim naši igrači
BUDIMPEŠTA, 5. srpnja. pokazali bolju spre mu, te su dru- Trećeg dana igraju se još dvije
gog dana od dvije igre parova pojedinačne igre u kojima nastu-
Nakon drugog dana teniskog sus-
uspjeli dobiti jednu i to igru prvih paju Mitić protiv Asbotha i Šarić
reta s Madžarskom za „Rimski
parova. Tako sada naši vode s protiv Katone ili dra Mayera.
pokal“ naši predstavnici vode s 3:
3:1, pa im je siguran najmanje
1. Ako od ove dvije igre naši dobiju
neodlučan konačni ishod, ako ne i
samo jednu, onda će mo Madžari-
Nakon što je prvog dana Branović pobjeda i ovom susretu s izvrs-
ma uspješno uzvratiti zagrebački
pobijedio Gaborya sa 6:4, 6:3, tnim Masžarima.
poraz. To je dosta ma lo vjerojat-
5:7, 3:6, 6:3, a Palada Szigetia sa
Drugog dana nastupili su najprije no, jer Šarić još nije ravan ostali-
6:2, 2:6, 5:7, 6:1, 6:1, došla je
Branović i Würth protiv Szigetia i ma, a Mitić pak imade za protivni-
Hrvatska u vodstvo s 2:0. Baš ta-
Katone te izgubili brzo u 3 kola sa ka trenutno najboljeg igrača Eu-
ko je bilo i prigodom prvog susre-
2:6, 3:6, 2:6. U drugoj igri nastu- rope. Meñutim i neodlučan ishod
ta u Zagrebu. I tada su naši vodili
pili su najbolji madžarski preds- s Masžarima u Budimpešti je us-
prvog dana s 2:0, ali su onda iz-
tavnici Asboth i dr. Mayer protiv pjeh!
gubili sve 4 iduće igre, pa tako i
našeg para Mitić-Palada. Naši su

ŠALE
„ Nedjeljne vijesti“, Zagreb, 6. DJEČJA M UDROST POEZIJA I PROZA
srpnja 1942.
Oče ako netko uz me jednu ženu, Kad me vidiš u novoj ljetnoj halji-
U VOJARNI onda je ona njegova bolja polovi- ni, ne ćeš me prepoznati, to je
ca, zar ne? pjesma.
Miškiću, što čini vojnik, kad pred-
postavljeni ostavlja momčadsku Da, sinko, tako se kaže. Baš dobro. Bit ćeš mi nepoznata,
sobu? a za nepoznate žene ne plaćam
Ili oče, ako se netko drugi put
račune!
Raduje se, gospodine naredniče! oženi, tada ne preostane od njega
ništa?
S t r an ica 50 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Podl ist a k

P OB J ED A ( 5 )
CRNE TAČKE, Jevrem Brković, Baš tako je re kao. U kolima drug Krleža pitao Čigru
ČGP DELO, OOUR Globus, Zag- odakle je, od kad je borac i šta je
Kad mu je rečeno da ga drug ði-
reb, 1989. po činu.
do već čeka, drug Krleža se izne-
23. nadio. Rekao je: “Da niste možda već lajtnant?” –
pitao je.
Danas je u Maderi bio drug Krle- “Ovdje se već zna za moj posjet.”
ža. Kad mu je Čigra re kao da je Dal-
Dok ga je Šarac sprovodio do so-
matinac, drug Krleža se nasmijao
O njegovom dolasku obavijestio be druga ðida, Krleža se obazirao
i rekao mu:
me Šarac. oko sebe, razgledao hodnik i sve
na spratu. “Jarca ti tvoga, pa ti si naš, Dal-
Unaprijed se zna lo da će da doñe.
moš.”
Šarcu je tiho rekao:
I dan se znao.
“Svi smo mi naši” – odgovorio je
“Ovo baš ne liči na Kre mlj.”
Drug ðido naredio da se na ulazu Čigra.
lijepo dočeka i primi. Šarac mu je odgovorio:
Čigra kaže da drug Krleža Mažes-
“Taj ne smije da čeka.” – rekao je “Ima vremena, ličiće. Tu smo tik zove Mañestik.
Šarcu. privremeno.”
Zvao ga na kafu.
Drug Krleža je ušao dosta obazri- Drug Krleža izašao nasmijan od
Čigra odbio.
vo i pravo na prijavnicu. druga ðida.
Morao je odma h da se vrati u Ma-
Skinuo je šešir i za molio da bude RZ ga ispratio do pred Maderu.
deru.
prijavljen kod druga ministra ðila-
Tu su čekala naša kola.
sa.

S T ANJE U HE RC EGO VI NI ( 2 )
U HERCEGOVAČKOM SLUČA- Budući da je trebalo udovoljavati sam od sebe ili po nečije m savje-
JU, fra Martin Planinić, Župni pastoralnim potreba ma, biskup je tu ili nalogu, pokrenuti oduzima-
ured Ploče-Tepčići, 2008. fra Alojzije Mišić ponudio franjev- nje župa od franjevaca i davanje
cima brigu za te župe. Što je po- župa, nekoć nepostojećih, svje-
nudio to je 1923. i službeno pre- tovnim svećenicima, nekoć prakti-
Korijen hercegovačkog slučaja je dao. Kad su biskup Mišić i don čno nepostojećima.
u nepostojanju svjetovnoga1 sve- Marijan Ke lava napravili ugovor,
Budući da čovjek snuje, a Bog
ćenstva kad je bio prisiljen biskup Sveta ga je Stolica odobrila do
odreñuje, biskup Čule nije mogao
Buconjić da mu odredi što će taj svoga miga – svoje nove odluke.
ostvariti svoj san. Što je sanjao
kler imati kad ga jednoga dana Nije naznačila ka kve: spontane ili
nije dosanjao:
bude. iznuñene.
1. Otišao je u zatvor, ni kriv ni
Odluke su donesene, vrije me je Takvo je stanje potrajalo sve do
dužan. Posve nevin!
prolazilo, župe se nisu osnivale nastupa biskupa dr. Petra Čule,
iako je to doista bilo potrebno. koji je posvećen za biskupa mos- 2. Unatoč na mještenoj mu
Prošlo je oko 20 godina od Buco- tarsko-duvanjskog i administrato- smrtnoj zamci sudarom vla-
njićeve odredbe a da ne bi ništa ra trebinjsko-mrkanskog u franje- kova, uspio je 1958. izaći
od provedbe, zbog nedostatka vačkoj crkvi u Mostaru 4. listopa- živ iz zatvora.
svjetovnoga svećenstva. Zato su da 1942. na blagdan svetoga oca
3. Načinom na koji je pokrenu-
franjevci počeli osnivati župe. Ni Franje. Moglo bi se raspravljati:
Jesu li mjesto i nadnevak bili slu- o ponovnu raspodjelu župa
jednu, dakle, od Buconjićevih pla-
čajni ili na mjerni? No, to nije važ- u Hercegovini, i kako ga je
niranih župa nisu osnovali svje-
vodio, gurnuo je Crkvu u
tovni svećenici. no. Važno je da će novi biskup,
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 51
Podl ist a k

Hercegovini u nesreću koja vačke franjevce. I, eto srži herce- on tvrdi: „Biskup Iv an Waldhausen
se zove hercegovački slučaj. govačkog slučaja – reakcije na nije se slagao s Kolomanov im meto-
neprimjerenu akciju. dama, pa je samo nek olik o mjeseci
4. Nije dočekao rasplet svoga poslije sv oga ustoličenja uputio Papi
zapleta. molbu da ga razriješi bisk upsk e služ-
1 be. Nije želio biti sudionik u Koloma-
Zbog tih nepoželjnih činjenica Prema posthumnom djelu k otorsk o-
nov u ratu jer je smatrao da donosi
plan mu je odgoñen za deset go- g a b isk up a dr. M ark a P er ić a
v iše štete nego k oristi. Papa ga je
dina. Što mu je odgoñeno nije „Hercegov ačk a afera Pregled doga-
uv jerav ao da treba promijeniti sv oju
zatomljeno već nastavljeno. Bis- ñaja i v ažniji dokumenti Sv ezak I.“,
odluk u i ostati i dalje bisk upom u
str. 37. Glede bisk upa dominik anca
kup Čule je odmah po dolasku iz Bosni. On, meñutim, želi živ jeti i dje-
Iv ana Wildhausena (Teutonik usa)
zatvora potajice radio na dokida- lov ati k ao obični redov nik te i nak on
da ga je Papa Grgur IX. imenov ao
nju Dekreta iz 1923. Što je želio papinsk ih nagov aranja ostaje pri
bisk upom u Bosni. No don Mark o, ne
to je i ostvario. Uspio je 1965. sv ojoj odluci, podnosi ostavk u na
znam zašto, ne spominje da je Iv an
dekret dokinuti i hercegovački službu. Ne znamo k ad mu je Papa
Weldhausen dao neopoziv u ostavk i
slučaj otvoriti ili pokrenut i. Budući ostav ku prihv atio, ali u papinsk om
na tu službu. Što je propustio don
pismu k ralju Beli IV. od 20. srpnja
da je sve to radio, uradio i netak- Marko Perić nije propustio Anñelko
1237. god. Iv an se spominje k ao
tično provodio bez dogovora s Barun u k njizi „Svjedoci i učitelji“
negdašnji bosansk i biskup.“
franjevcima, izazvao je protiv se- „Pov ijest franjev aca Bosne Srebrene“
be i hercegovački puk i hercego- Sarajev o-Zagreb 2003., str. 79., gdje

I Z MJE S NE T RADI C I JE
Kao dijete slušao sam u razgovoru Ne znam kad je izašao ni kad je vanja. Prvi put sam se, sav sretan,
odraslih osoba da je naš biskup don točno došao u Tolisu ni koliko je bio s njim rukovao u kolovozu 1960.
Petar Čule u zatvoru. Nisu oni pri u Tolisi. Ali znam da mi je Ivan Bo- kad je imao krizmu na Humcu pok-
tom krili sažaljenje i duševnu bol. šnjak – sad fra Alojzije Bošnjak – raj Ljubuškog. Isto se to dogodilo i
Ne bih sa sigurnošću mogao prosu- pred kraj moga VI., a njegova VII. u veljači 1961. na svršetku misija
diti ili se meñu pukom s većom boli razreda gimnazije, s velikim vese- na Humcu te opet na istom mjestu
govorilo o biskupovu ili o fratar- ljem rekao: “Naš je biskup došao u 1962., nakon završetka prve godine
skom tamnovanju. Samo znam da Mostar.” To što rekoh u skladu je s moga teološkog studija, uoči svete
je narod govorio s dubokim pošto- činjenicom da je biskup Čule 27. krizme i svećeničkog reñenja fra
vanjem i o zatvorenom biskupu i o srpnja 1958. u Mostaru podijelio Viktora Nuića, fra Kornelija Kordića,
zatvorenim fratrima. Ipak sam osje- sveti Svećenički red fra Radi Dragi- fra Bone Krndelja i fra Žarka Ilića.
ćao razliku. Kad se govorilo o zat- ćeviću i fra Petru Krasiću. Prvi put sam s njim razgovarao kao
vorenim fratrima, govorilo se o nji- mladomisnik kad sam poslovno do-
ma više na temelju poznanstva, a Prvi put sam ga vidio na Tepčićima
šao u biskupijski dvor.
13. lipnja 1959., kao sjemeništarac.
kad se govorilo o zatvorenom bis-
Teško je danas izraziti što je za me- Premda je bjelodano da se odavno
kupu, govorilo se zbog poštovanja
ne značilo svojim očima vidjeti i rješava pitanje župa iza zatvorenih
njegova naslova.
svojim ušima slušati svoga biskupa. vrata, ja sa sigurnošću mogu reći:
Biskupov zamjenik, svećenik bez Odmah mi se svidio, čim je rekao: nisam o tom ništa znao dok sam
biskupskoga biljega, bio je don An- «Ne mogu nas omesti u našem po- bio u novicijatu od 16. srpnja 1960.
drija Majić, meñu pukom cijenjen i slu. Bit će sada krizmana djeca koja do 17. srpnja 1961. Dolazili su na
poštovan. On me je krizmao 9. lis- nisu u školi, a ostalu djecu krizmat Humac svjetovni svećenici i iz Dal-
topada 1949. Nakon te krizme ću kad doñu iz škole. Ne će nitko macije i iz Hercegovine kao kućna
znam sigurno da je imao još jednu od vaše djece ostati nekrizman.» čeljad. Slušajući razgovore, popra-
krizmu u mojoj zavičajnoj župi To mu je svatko odobrio. ćene raznim šalama meñu svećeni-
(Gradac-Blizanci), sada Gradini 29. cima, obostrano je vladanje bilo
kolovoza 1954. kad se krizmao i Drugi put sam ga vidio 24. lipnja domaće. Ništa nisam znao ni kao
1959., kad je bila kriz ma u mojoj
moj brat Rade. student prve godine 1961/62. u
župi Gradac-Blizanci, sada Gradini.
Visokom, ni za JNA od 29. rujna
Don Andrija Majić Bio sam blizu oltara i gledao kako
1962. do 23. lipnja 1964.
pobožno govori svetu misu. Ni na
Poznato mi je da je biskup Čule bio
Tepčićima ni na Gradini nisam se s
konfiniran u franjevačkom samosta-
njime rukovao. Bilo mi je nezgodno
nu Tolisi nakon izlaska iz zatvora. približiti mu se radi dubokog pošto-
S t r an ica 52 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Roma n

O D D VO GL AVO G O RL A DO
CRV ENO G B A RJ AK A
P. N. Krasnov

B O LJŠ E VI Z AM ( 15 )
Osma (i posljednja) knjiga romana

VIII protiskivao kroz gomilu stra- je, da ubijstvo - nije ubijstvo,


Na čelu svega posla oko ruše- načkih sumišljenika, kad mu je grabež nije grabež, pogrom
nja Rusije stajala su dva krup- doviknuo netko u ropskom za- nije pogrom i nasilje nije nasi-
na zlikovca: Vladimir Ilijič nosu: lje. On je privukao k sebi i ok-
Uljanov - Lenjin i Lav Trocki - - Druže Lenjine! ... Vi i Wilson ružio se počašću ubojica, oti-
Bronstein. Poležajev je shvaća- danas rešavate sudbinu zemalj- mača i provalnika. Pljačkaši i
o, da će se njihovom smrću, a ske kruglje! maroderi u njegovo su ime do-
osobito sa smrću Lenjinovom, bivali odlikovanje crvene zvije-
komunisti bosjaci, - treća ka- zde. Po njegovu nalogu postav-
tegorija, najveća i najmoćnija, ljali su spomenike razbojnicima
- osjetiti, da su ostali bez zaš- i izdajicama. Negdje na Volgi
tite i bez onoga, koji je prikri- domislili se skrpiti i svečano
vao krv, koju su oni prolijevali. otkriti spomenik Judi Iskario-
Lenjin je pred čitavim svije- tu s uzicom oko vrata... I izda-
tom opravdavao njihove pres- jice, i razbojnici, i svi krvnici
tupke. Lenjin je bio nad čita- obradovali se. I oni su mogli
vim svijetom. Njegove su osno- računati, ako poñe i dalje ova-
ve bile: svjetska revolucija, ko, da će i njima netko postavi-
požar i rušenje čitavog svijeta. ti spomenik.
I zato je on za njih bio više od Običan iskrivljeni smiješak Svi ti ljudi: - bosjaci, ubojice,
rimskoga pape, više od engles- izobliči pune obraze idiotskog provalnici, makar kako čvrsto
koga kralja i amerikanskoga Lenjinovog lica. Uske očice spavala njihova savijest, osje-
predsjednika, više od Francus- pretvorile se u pukotine. ćali su, da izvode nešto nelije-
ke palate, znatniji od Wilsona, - Dobro, dobro! dobacio je idu- po. Oni su shvaćali, da će jed-
Lloyd Georga, Milleranda, Foc- ći dalje, - no kako dolazi u ovaj noć svanuti dan, kad će trebati
ha, da se i ne govori o takvim "dati odgovora" za zlodjela,
razgovor Wilson?
patuljcima, kakav je bio Pil- koja su počinili i da će doći
sudski. Lenjin je pljuvao na Lenjin im je prvi rekao, da ono, netko, tko će ih po zaslugama
njih i rugao im se sa cinizmom što su oni smatrali grijehom: nagraditi - "usred polja, na ze-
ruskoga zlikovca. ubijstvo, grabež, nasilje - nije lenoj grani". Od toga ih je zaš-
grijeh. On oh je odriješio od tićivao Lenjin. A dok on živi i
O njemu se pripovijedalo, da
grijeha, on je umirio njihopvu dok je on na vlasti - sva krv
se jednoč iza izvještaja "o me-
savijest. Glasno, za čitav svi- pada na njega.
ñunarodnom momentu i nedos-
jet, u novinama, u listićima, ra-
ljednostima versailskoga mira"
dijem, na skupštinama izjavio
Nastavit će se...
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 53
Roma n

PO L A K O NJS K E S IL E ( 5 )
Alija Nametak
“Bogme, ne znam. Evo ide još visoko momče. – “Pripazite mi ”Hoćeš li moći ovakvo kupiti?”
nekih seljaka, pa možemo po vi konja, obratio se seljacima , “Mogao bih kupiti i konja za
njima poručiti, da pošalju auto. koji su s njim dotle došli.” ovolike pare. Puno je ovo para
Može se koji slučajno naći i na Pratili su ga pogledom, kako za jedno magare, ali ja bih vo-
Buni, a ako ne bude, neka doñe priječcima skraćuje put, a se- lio da nije ovako zaglavilo, nego
koji iz Mostara. Doći će on hit- ljaci su s konjima krenuli ces- ove dvije hiljadarke. Nu eto,
ro kao išta.” tom. šta ćemo? Suñeno mu zar, da
“Znam, doći će auto hitro, ali “A šta ću ja, gospodine, sa svo- od toga pogine. Čovjek se po-
ne će nikakav pješak stići u jim duhanom? Danas sam ga i miri i kad mu jedinac umre.
Mostar prije dva sata.” ja morao predati na vagu, a sad Svakakav se može razgovoriti
“A šta mu možeš. Stignut će osim gladan. Nego, živ bio, gos-
nemam šta.”
podine, zapiši ti gdjegod, radi
kad stigne.” “Ne brigaj se! Ja ću već u Ot- Otkupnog ureda, da mene ne bi
“Imamo li se bar gdje skloniti, kupnom uredu reći, da sam ti poslije potezali po sudovima:
da što popijemo?” ja upropastio duhan. Ja ću za Ja sam Meho Voloder, Osma-
“Evo dolje podno okuka ima ka- te i porez platiti, a evo tebi i
nov, iz Pijesaka.”
vana, pa vi hajte tamo, a ja ću za duhan koliko je pravo.” –
ostati; moram ovaj vaš auto i Otvorio je lisnicu i vadio iz nje “Dobro, dobro; doñi ti koji dan
banknote. Meho je sa straho- u Otkupni ured, pa ćeš dobiti
ovo moje sirotinje čuvati.”
poštovanjem gledao u one lije- potvrdu, da je plaćen porez.
“Ne ću ni ja. Olgice, uniñi u au- pe slike na novčanicama, koje Jesi li uzimao što predujma?”
to i zamotaj se, dušice sva drš- su bile glatke i neprevijene, “Tovar kukuruza.”
ćeš.” “kao da su sad ispod čekića”. “I to će biti plaćeno.”
Naišla je grupa seljaka. Zaus- Dao mu je dvadeset stotinjar-
tavila se i upustila se s Mehom Sunce je obasjalo svom zim-
ka.
u razgovor. Žalili su njegovu skom toplinom krš i sitni goli
“Je li dosta?” grm meñu kamenjem. Meho je
nedaću i s podsmijehom govori-
li o gospodskoj nesreći. Meho čučnuo i uvezivao u rogalj od
im je pristupio bliže i došapnu- rupca široke novčanice pošto ih
o, da je ovo “gospodin od mono- je pobožno isprevijao, a ðoko
pola”. Njihova su se lica ukruti- je s nestrpljenjem pogledao,
la i pribili su se jedan uz dru- hoće li se pomoliti kakav auto,
goga kao pilići uz kvočku, kad iako je vidio, da je vrlo rano da
se jastreb uzmota nad baščom bi mu se mogao nadati. Izvadio
je iz tašne čokolade s lješnici-
i kućom.
“Jest, gospodine. Bog ti platio! ma.
“Hajd’, junaci, tko će pohitjeti Da hoćeš, Bog do, procijeniti “Dušice, posluži se. Sad će doći
do Otkupnog ureda, da mi se da se plati i drugim seljacima auto, pa ćemo se brzo krenuti
pošalje jedan auto i jedan me-
duhan ovako.” s ovoga mjesta.”
haničar.”
“A ovo ti je za magare.” – I do- Nastavit će se...
“Ja ću” – javi se jedno okošto dao mu je dvije hiljadarke.
S t r an ica 54 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
B o g n as j e s t v o r i o

S VO JI M Ž I VO T O M I VJE R O M U I S U S A KR I S T A
I K AM E R O M S VJE D O Č I M Ž I VO T Č O V JE KA
Zvonko B. Ranogajec, kršćan- stvaranju TV progra ma "Slika Hr- Troškovi prebacivanja videovrpca
ski TV producent, 2537 Eastwood vatske", i da ona svojim radom i u profesionalnom studiju u Chica-
Avenue, Evanston, Illinois 60201 znanjem pokaže "koliko je Hrvats- gu i poštarina iz našali su 683,80
SA D, e - ma i l: Z ra n og a je c koj stalo do njezinih iseljenika!" US dolara! To je mnogo novaca
@sbcglobal.net za naša (moje supruge i mene)
Moji kontakti s gospoñom Ka-
skromna penz ionerska mjesečna
ISTINA O NAM A ISELJENIM rolinom Vidović Krišto, glav-
primanja!
I DOMOVINSKIM HRVATIMA, nom urednicom HRT-a prog-
HTJELI MI PPRIZNATI rama: "Slika Hrvatske" Bez obzira na njene lijepe i uvjer-
ljive riječi nisa m imao doja m da
ILI NE! (2) Tijekom cijele 2008. godine imao
će to tako bit i, jer mi je dobro
sam mnogo osobnih kontakata s
Nebiblijska i biblijska perspektiva poznat mentalitet naših ljudi.
gospoñom Karolinom Vidović Kriš-
razumijevanja i gledanja odnosa i Osim toga, na moje dire ktno pita-
to, glavnom urednicom HR T-a
surañivanja iz meñu ise ljene i do- nje kolika je njena moć odlučiva-
programa "Slika Hrvatske", putem
movinske Hrvatske nja oko produciranja njenog TV
elektronskih pisa ma i telefonskih
programa "Slika Hrvatske", gos-
Karolina Vidović Krišto poduljih razgovora u svezi s mo-
poña Karolina Vidović Krišto od-
jim hrvatskim dokume ntarno-
Glavna urednica satelitskog prog- govorila mi je s povišenim i uvrje-
povijesnim filmovima, TV e misija-
rama HRT-a "Slika Hrvatske" djivim glasom da ima više od
ma, prilozima i TV intervjima koje
90% moći odlučivanja!
Početkom studenoga 2007. godi- sam proizveo u Sjevernoj A merici!
ne imenovana je nova urednica Znao sa m da ne govori istinu, ali
Na taj način dobro sa m upoznao
satelitskog progra ma HRT-a "Slika radi toliko potrebnih odnosa i su-
gospoñu Karolinu Vidović Krišto!
Hrvatske": Karolina Vidović Krišto! rañivanja s hrvatskom državnom
Krajem veljače 2008. godine, na
Za mnogobrojne gledatelje u televizijom HRT-a i HTV odlučio
zahtjev gospoñe K. V. Krišto pos-
Americi, Australiji i Novom Zelan- sam joj poslati što je tražila od
lao sa m joj elektronskom poštom
du to ime može imati značajnu mene. Poslao sa m joj tri (3) slje-
svoju kratku biografiju, svoga 30-
vrijednost jer o gospoñi Vidović deće TV e misije:
togodišnjeg filmskog i TV djelo-
Krišto ovisi znatno i progra m
vanja u Americi, kao i popis/opus 1. "Istina o ulozi iseljene Hrvatske
HRT-a s kojim gledatelji u dijas-
sv ojih 250 dokume nt a rno- t ije kom Do mov inskog ra t a
pori u prošle dvije godine nisu
povijesnih filmova, TV e misija, 1991.-1995."
posve zadovoljni. U razgovoru za
priloga i TV intervjua proizvedenih
CRO metro magazin nova uredni- 2. "TV intervju: gost e misije: Do-
i snimljenih u ise ljenoj Hrvatskoj/
ca je kazala (izvañeno iz konteks- magoj Šola, Generalni konzul RH
Sjevernoj Americi. Nekoliko tjeda-
ta razgovora): u Chicagu."
na kasnije nakon što je primila
"I ja sa m odrasla u dijaspori. cijelokupan popis/opus mojih fil- 3. "Tri dana u Chicagu". Doku-
Znam koliko smo svi mi voljeli čuti mova, TV e misija, priloga i TV mentarna TV e misija o Zdravku
hrvatsku riječ, a tada nije bilo intervjua gospoña K.V. Krišto u Tomcu. TV e misija je snimljena
programa za dijasporu. Tim veća našem podulje m telefonskom raz- prigodom godišnjeg banketa CAA-
je sada moja motivacija." govoru zamolila me da joj poša- a Croatian American Association.
lje m regularnom poštom nekoliko
Kazala je g-ña Karolina Vidović Gospoña Karolina Vidović Krišto
mojih uradaka (filmova, TVemisi-
Krišto, sadašnja glavna voditeljica ja, priloga i TV intervjua) na eu- bila je veoma impresionirana mo-
satelitskog progra ma HRT-a "Slika ropskom PAL sustavu kako bi ih jom biografijom i sadržajima mo-
Hrvatske" i priloga "Slika Hrvatske jih 250 filmova, TV e misija, prilo-
mogla vidjeti u studiju. Tom pri-
najavljuje". ga i TV intervuja koje sa m proiz-
godom napomenula mi je da će
veo i snimio u suradnji sa supru-
Njena želja je bila i jest da hrvats- HTV platit i troškove prebacivanja
gom Jagicom tije kom moga 30-
ki iseljenici svojim prijedlozima, videovrpca iz NTSC američkog
togodišnjeg djelovanja na filmu i
željama i kritika ma sudje luju u sustava na europski PAL sustav.
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 55
B o g n as j e s t v o r i o

televiziji u iseljenoj Hrvatskoj. Na- posla i ići u novim smjerovima Treći primjer
kon što je primila i vidje la moje prije nego li se novi ravnatelj sa
Croatian TV America a Euro-
TV e misije koje sa m joj poslao, svime upozna. Ipak, nadam se da
World Network Company HRT
gospoña K. V. Krišto nazvala me će moje putovanje bit i ove jeseni.
je odmah telefonom i obavijestila Vidjet ću kako na to gleda novi "Blagdanska čestitka"
me da ima velike planove za moje ravnatelj HTV-a. Svakako ću naja-
Neposredno prije Bož ića i Nove
filmove, TV e misije, priloge i TV viti svoj dolazak. Srdačan pozdrav
2008. godine primio sa m kao
intervjue koje sa m proizveo i sni- iz Zagreba!"
mio u iseljenoj Hrvatskoj/ vjerni dugogodišnji pretplatnik
S poštovanjem, C roa t ia n T VA me r ica , I nc.
Sjevernoj Americi na njenom TV
"Blagdansku čestitku" u kojoj je
programu "Slika Hrvatske". Karolina Vidović Krišto,
stajalo:
urednica satelitskog
Kada sam za molio gospoñu Karo-
programa HRT-a "Dragi predplatnici Hrvatske tele-
linu Vidović Krišto da mi pošalje
SLIKA HRVATSKE vizije, iskoristili bi ovu priliku da
uloženi novac za isporučene vide-
Va m zahvalimo za vašu kont inui-
ovrpce, ona mi je iznenañeno i 22. rujna 2008. godine gospoña
ranu potporu u 2007. godini. Na-
veoma drsko odgovorila da to nije K. V. Krišto ša lje mi još jedno
bio naš dogovor, što jednostavno pokon, bliže smo nego ikad ostva-
elektronsko pismo gdje piše:
renju našeg cilja; omogućiti hr-
nije ist ina! "Budući da još nisa m posjetila
vatskim gledateljima u Sjevernoj
hrvatske iseljenike u Americi, kao
Bez obz ira što sa m imao takovo Americi najatrakivniji progra m,
što je predhodno bilo planirano,
neočekivano i nekršćansko iskus- direktno iz Hrvatske.
odgodio se naš susret. Svakako
tvo s gospoñom K. V. Krišto, nas-
ćemo vam se javiti kada odredimo Mnogo je uzbudljivih novih prom-
tavio sam s našim kontakt ima. U
termin dolaska kako bismo orga- jena, počevši s novom direktori-
ožujku 2008. godine gospoña K.
nizirali i zajednički sastanak". com progra ma Slika Hrvatske,
V. Krišto obavijestila me da ima
Karolinom Vidović-Krišto. Ona će
želju na ljeto posjetiti (u svibnju, 27. studenoga 2008. godine dobio
se potruditi da že lje hrvatskih gle-
lipnju ili srpnju) najbrojnije hr- sam posljednje elektronsko pismo
vatske zajednice u Americi, Chica- datelja postanu stvarnost; krojeći
od gospoñe Karoline Vidović Kriš-
go i New York! program posebno pre ma potreba-
to gdje mi piše: "Poštovani g. Ra-
ma Hrvata koji ž ive preko oceana.
nogajec, hvala vam na e-mailu!
26. travnja 2008. godine dobio Možda ste već i primijetili svježi
Da nije došlo do strukturalnih
sam ele ktronsko pismo od gospo- novi izgled progra ma Slika Hrvats-
promjena na HR T-u ja bih već bila
ñe K. V. Krišto gdje mi javlja da ke, koji je započeo 1. prosinca
u posjeti Va ma i svim drugim ise-
je njen put za Ameriku planiran 2007. itd. ...”
ljenim Hrvatima u Chicagu, New
za kolovoz i tada će mo razgovara-
Yorku, Los Angelesu,itd. Radim CROmetro magazin
ti o mojim filmovima, TV e misija-
na tome da taj put ostvarim u
ma, prilozima i TV intervjuima.
2009. godini. Kao i već predhod- "Veseli nas što može mo predsta-
viti CRO-Metro magazin svim gle-
15. svibnja 2008. godine zahva- no rečeno, najavit ću svoj dolazak
dateljima Hrvatske Te levizije u
ljuje mi se na e-mailu i piše slje- i nada m se konačno sjesti zajed-
deće: "Kao što smo se dogovorili, no i porazgovarati o vašim filmo- Sjevernoj Americi. CRO-metro je
sve vezano za vaše TV-uratke do- vima, mogućim oglasima naših besplatan kvartalni magazin koji
donosi zadnje vijesti i informacije
govorit ćemo se prilikom mojega poduzetnika vani i svemu ostalom
iz Croatian TV-A merica, uključuju-
posjeta Americi. Javit ću va m to- što na m bude zanimljivo! Srdačno
čan datum putovanja!" vas pozdravljam iz hladnog ali ći posebne ponude, informacije o
zajednicama Hrvata, nadolazeće
sunčanog Zagreba".
1. rujna 2008. godine gospoña dogañaje, pregled progra ma HRT
Karolina Vidović Krišto mi piše: S poštovanjem, i/ili CMC kanalu i još mnogo toga.
"Poštovani g. Ranogajec, hvala
Karolina Vidović Krišto, CRO-metro je odličan način na
vam na e-mailu. Budući da je rav-
urednica satelitskog koji Hrvati u A merici mogu ostati
natelj HTV-a dao ostavku i došao
programa HRT-a u kontaktu jedni s drugima te sa
novi, moj izravni šef, do daljnjega
SLIKA HRVATSKE svojom domovinom. Šaljite nam
sam odgodila sva planirana puto-
vanja. Ne priliči odmah izbivati s svoje priče ka ko ste povezani s
Hrvatskom te će mo možda objavi-
S t r an ica 56 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
B o g n as j e s t v o r i o

ti Vašu priču u sljedeće m broju, magazin" koji svakodnevno svojim nastupi-


itd... ma postaju pravi veleposlanici
U prvom broju hrvatskog magazi-
kulturne baštine, kao i hrvatskog
Radujemo se Vašoj budućoj pot- na "CRO metro magazain" koji je
jezika.
pori (a najviše mojoj mjesečnoj izašao kraje m 2007. godine, ured-
pretplati u iznosu od 47.97 USD, nik magazina gospodin Miroslav I sportska dogañanja u našim za-
komentar Zvonka B. Ranogajca) Dubić obratio se pretplaticima jednica ma dilje m A merike ujedi-
kako bi nastavili suradnju i razvoj sljedećim riječima: njuje zajednicu pute m sporta i
najboljeg, najatraktivnijeg progra- tako zbližuju iseljene Hrvate.
"Hrvati dilje m Sjeverne Amerike u
ma Hrvatske.
prvom broju upoznat će se s kon- Zahvaljujući magazinu bit će mo
Lijepi pozdrav, ceptom i idejom magazina s kojim bliž i jedni drugima, a u isto vrije-
ćemo pokušati na neki način uje- me snažnjiji i jedinstveniji, stoga
Vaš Croatian TV-American tim
diniti sve Hrvate nastanjene u ra- nas preporučite vašoj rodbini,
Croatian TV-A merica,Inc.
znim djelovima Amerike. S teksto- znancima i prijateljima. Už ivajmo
Moji kontakti s Croatian TV- vima o doga ñajima u zajednici u ljepotama Hrvatske kroz televi-
America, Inc. ziju i radio, nositelje
vijesti i slike o lijepoj
U srpnju, 2007. godi- našoj.
ne na poziv gospodi-
na Ivice Dubića, Sa- Svaki vaš prijedlog dob-
les & Business Deve- ro je došao, svaki ko-
lopment Managera mentar i sugestija podi-
HRT A merica /CMC ći će nas na višu razinu
America, sastao sam i omogućiti na m nove
se s njim i gospodi- uspjehe".
n o m C h r i s
Vaš urednik,
Willia msom, Presi-
dent & CEO EURO- Miroslav Dubić
WORLD NETWORKA
Iako sa m molio gospo-
u Chicagu. Razgova-
ñu Karolini Vidović Kriš-
rali smo o mnogim
to da napiše nekoliko
stvarima, a najviše o
riječi u CROmetro ma-
interesu iseljenih Hr-
gazinu u svezi naših
vata za TV medij i za
jednogodišnjih mnogih
satelit ski progra m
kontakata i o mome 30-
HRT-a "Slika Hrvats-
togodišnjem filmskom i
ke"!
Hrvata u Americi te dogañajima u TV djelovanju u ise ljenoj Hrvats-
Gospodina Chris Willia msa intersi- Hrvatskoj, upoznavat ćemo vas koj, kao i o 250 filmova, TV e misi-
rali su moji mnogobrojni filmovi, kroz nova izdanja ovog magazina. ja, priloga i TV intervjua koje sa m
TV e misije, priloz i i TV intervjui i Kako je ovaj projekt omogućen proizveo i snimio u suradnji s mo-
njihovo eventualno e mitiranje na jom suprugom Jagicom u iseljenoj
od strane EURO-World Networka
"Slici Hrvaske". Zaželio je da vidi Hrvatskoj/Sjevernoj Americi, gos-
koji svojim pretplatnicima svakod-
jednu od mojih TV e misija, koju nevno donosi dva televizijska pro- poña Karolina Vidović Krišto, glav-
sam mu ja dostavio preko gospo- na urednica HRT-a satelitskog
grama (HR T, CMC) te dva radij-
dina Ivice Dubića. Na moje elek- programa "Slika Hrvatske" i "Slika
ska progra ma (Glas Hrvatske, Na-
tronsko pismo koje sa m poslao rodni radio), dio magazina posve- Hrvatske najavljuje" nije u prva tri
gospodinu Chris Willia msu u svezi ćen je upravo tim progra mima (3) broja CRO metro magazina ni
moje TV e misije koje je vidio, i o jednom jedinom riječju to napisa-
kako bi već postojeći te budući
našem razgovoru u Chicagu, od- la ili spomenula! Čudno, ali istini-
pretplatnici imali bolji uvid u prog-
govor nisa m do danas dobio. Ču- ramsku she mu. to!
dno, ali istinito!
Magazin takoñer prati uspjehe 14. prosinca 2007. godine napisa-
Hrvatski magazin "CROmetro o sam "Otvoreno pismo" glavnom
naših svjetski poznatih sportaša
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 57
B o g n as j e s t v o r i o

uredniku i editoru "CROmetro ma- samima, bez Boga, našega Spasi- vate mnogo je važnije ne ignori-
gazina" gospodinu Miroslav Dubi- telja, Sina Božjeg, Gospodina Isu- rati ove činjenice o odnosima i
ću o mome slučaju. sa Krista! suradnji iz meñu iseljene i domo-
vinske Hrvatske prema odnosu
Odgovor nisam do danas dobio Potpuno nepravilan, nezdrav i ne-
kako će nas Europa ocijeniti ili
od njega, a ni on nije napisao ni kršćanski odnos današnje Hrvats-
možda eventualno prihvatiti u
spomenuo ni jedne jedine riječi o ke vlade pre ma hrvatskim brani-
svoju zajednicu, jer je riječ o Bož-
mome 30-togodišnje m filmskom i teljima Domovinskog rata!
jim bratskim odnosima i suradnji
TV djelovanju u ise ljenoj Hrvats-
Tragedija svih nas Hrvata, današ- iz meñu iseljene i domovinske Hr-
koj!
nji negativni i toliko štetni nespo- vatske i naše jedine od dragog
Čudno, ali ist inito. razumi, odnosi i surañivanja iz me- Boga, našega Spasitelja, Sina Bo-
ñu ise ljene i domovinske Hrvats- žjeg, Gospodina Isusa Krista na m
Zaključak iz nebiblijske i bib-
ke, koji će imat i nesagledive pos- danoj domovini Hrvatskoj!
lijske perspektive razumije-
ljedice u budućim odnosima i su-
vanja i gledanja o odnosima i Mi, Hrvati, ma li smo narod. Ali
rañivanju iz meñu iseljene i domo-
suradnji izmeñu iseljene Hr- nije tragedija biti brojčano ma lim
vinske Hrvatske!
vatske i domovinske Hrvatske narodom, nego je tragedija kada
Umjesto početka jednog novog i se taj mali narod meñusobno di-
Najteže i najnezahvalnije je pisati
stabilnog odnosa koji bi ujedinio jeli i ne slaže!"
o sebi i svome djelovanju. Bez
ova dva tijela povezana zajednič-
obzira na osjećaj sa moisticanja Iako ponavlja m uvijek iste riječi, a
kim korijenjima, a rastavljena ne-
odlučio sa m napisati ovaj infor- Bog, naš Spasitelj, Sin Božji, Gos-
daćama života, izvandomovinski i
mativan člana k s argument ima i podin Isus Krist na mjerno je činio
domovinski Hrvati počeli su pola-
primjerima! Iako u članku ponav- isto svojim učenicima, tako ću i ja
ko, ali možda čak i nepovratno se
lja m mnogo toga već rečenoga i ovaj puta ponoviti iste riječi:
udaljivati!
napisanog, mudro i pa metno je
"Ako je u sebi nesložno, svako će
ponavljati činjenice koje mi iselje- Jedni i drugi počeli su stavljati
kraljevstvo propasti. Ni jedan
ni i domovinski Hrvati ne smije mo svoje osobne interese ispred naci-
grad ili dom, ako je u sebi neslo-
zaboraviti. Bog, naš Spasitelj, Sin onalnih hrvatskih interesa, a sve
žan, neće opstati!" (Matej 12,25)
Božji, Gospodin Isus Krist na mjer- u ime domoljublja!
no je ponavljao svojim učenicima "Istina će vas osloboditi" kaže
Ako nastavimo ignorirati ove či-
i po nekoliko puta iste stvari! Pos- Evanñelje po Ivanu, a istina je da
njenice i jednostavno nastavimo
tojanje i dostupnost informacija "Ne ma pravedna ni sa mo jedno-
se praviti kao da ovi proble mi ne
su veoma značajni preduvjeti za ga; ne ma razumna, ne ma nikoga
postoje, vrlo brzo naći će mo se u
svako društvo, pa tako i za naše koji traži Boga. Svi su zastranili,
situaciji kada ise ljeni Hrvati i do-
hrvatsko, jer "Istina će vas oslo- zajedno se pokvarili. Ne ma ni jed-
movinski Hrvati neće više bit i u
boditi", kaže Evanñelje po Ivanu! noga jedinoga koji čini dobro.
mogućnosti da si sa mi pomogu!
Osobno sam, a vjeruje m da u to- Bože, oprosti nam, jer zaista ne Njihovo je grlo otvoren grob, jezi-
me nisa m usa mljen, zaprepašten znamo što činimo! cima svojim varaju, z mijski je ot-
činjenicom da smo ostvarivši slo- rov za njihovim ustima. Usta su
Vrije me koje je pred na ma, iselje-
bodu i državu, u nekim segmenti- im puna kleveta i gorčine. Noge
nim i domovinskim Hrvatima, mo-
ma otkrili i svoje najnegativnije su im brže na prolijevanju krvi;
ramo iskoristiti kako bi pravilno
porive. Bila bi velika greška pisati nema straha Božjega pred njiho-
razumijeli što na m je sada činiti ili
samo o negativnim pojavama do- vim očima!"
ne činiti kako bi naši odnosi i su-
movinskih Hrvata, a ne pisati i o
radnja, koji su iznimno loši i veo- Kaže Bog, naš Spasitelj, Sin Božji,
negativnim pojavama iseljenih
ma zabrinjavajući, bili u skladu s Gospodin Isus Krist u Svetom pis-
Hrvata!
Božjom riječi, Svetim pismom, mu, Bibliji, Božjoj riječi o čovjeku.
Jedan od tih najnegativnijih pori- Biblijom. Naša je Božja dužnost i To su upozoravajuće ali i spaso-
va nedvojbeno je, htjeli mi prizna- odgovornost da to činimo radi nosne Božje riječi istine za sve
ti ili ne, da su mnogi iseljeni i do- naše djece i generacije Hrvata nas iseljene i domovinske Hrvate,
movinski Hrvati počeli tražiti način koje dolaze poslije nas. htjeli mi priznati ili ne!
na koji će utirati svoj vlastiti put, i
Za nas iseljene i domovinske Hr-
koji će uglavnom ovisiti o njima
S t r an ica 58 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
B o g n as j e s t v o r i o

VE L I K I Z N AK - U K AZ AN J A I P O R U KE
P R E S VE T E D JE V I C E
S odobrenjem crkvenih vlasti, Bis- kon ovoga slijedećeg rata opet će tan broda. Vidim iz daljine sve
kupski ordinarijat Šibenik br. 1004 biti rat strašni, najstrašniji, no valove koji prijete čovječanstvu,
od 5. studenog 1975. s napome- nakon toga će moje sluge i vjerni- vidim sve opasne struje koje bi
nom da „Imprimatur“ znači sa mo ci, koji ostanu na životu, uživati mogle potopiti brod Crkve i vjere.
izjavu da knjiga ne sadrži nikakve takav mir, kakva nije bilo na svije- Ja zato često dolazim, da spasim,
doktrinalne ni moralne zablude. tu nikada. Crkva će biti što se da spasiti. Svoju
tako slavna, kao još nika- zemlju predajte u ruke
Uredio Josip Sukner, Pribić Crk-
da u povijesti, Isus će biti Božje. Bit će to onda
veni 27, 47230 Krašić
Kralj i ja ću vladati uza svijet mira i ljubavi.
KERIZINEN (3) svoga Sina na ze mlji. Ovaj
1. listopada 1955. rekla
bi rat mogao biti uklonjen
Gospa je rekla Lujz i da će u svije- je: „Bog može još dugo
ili smanjen, kada bi se
tu biti apostazije, a ona pita: „Što čekati, a što će biti ako
ljudi mnogo molili i kada
je to?“ — „To je grijeh, kojim se padnete u pandže so-
bi se obratili Bogu. Na
odbacuje Krista. Moli svoga du- tone? Svijet lebdi nad
ovom tlu bi nastao novi
hovnog voñu, da ti to protumači. ponorom. Već sam ga mnogo pu-
Lurd. kad bi se ispunile moje že-
Kršćanin, koji se odreče Krista, taj ta spasila po molitvi krunice. Sada
lje.
je apostata. A takvih će biti mno- je u svijetu teža situacija nego što
go. Ja sam mu dala na znanje 6. kolovoza 1949. — Govori Gos- je ikad bila. Razna ubojita oružja
(duhovnom voñi), neka vjeruje u pa: „Stojim iz meñu Boga i vas, da mogla bi načiniti kraj svijetu. Zato
moje objave i neka te pouči u odgodim Božju pravdu i kaznu. pozivam vjernike na molitvu kru-
svemu što je potrebno. Treba da No ipak se čovječanstvo neće nice, ali sve pozivam. S krunicom
to javite biskupima, da se i oni smiriti. Čovječanstvo neće promi- u ruci vi ste najmoćniji protivnici
angažiraju, da vode narod u pro- jeniti svoj život. Zato će doći stro- neprijatelja vjere. Svijet će biti
cesijama i s molitvama na sveto ga Božja kazna na čovječanstvo. spašen unatoč silama sotone i
mjesto ukazanja. Ova se pobož- Doći će mnoga trpljenja; stoga ja njegovih slugu. Pobjeda je na
nost mora proširiti, jer sam ja u dolazim, da ljude povučem Kristu mojoj strani.“
20 godina već treći put izabrala i da očuvam ljudski rod od pro-
Potom se Lujzi ukazao i Isus. I
Francusku da moje noge stupe na pasti, koja može doći iza prestraš-
nog rata. Francuska je odreñena Isus i Marija pokazali su svoja
njezino tlo. Teško onima koji to presveta Srca, koja probada je-
primaju ravnodušno. da pomiri svijet s Bogom. Odre-
dan mač. Iz srca su prodirale sjaj-
ñena je da poveže potrgane veze
1948. Lujzu moli teško bolesna ne zrake sve do zemlje.
izmeñu Boga i ljudi. No, sudbina
susjeda, da je preporuči Gospi da je svakog naroda u vlastitim ruka- Narod je dolazio na ovo mjesto u
bi ozdravila. Gospa odgovara: ma. Ako Francuska posluša moje velikom broju, a Gospi je to bilo
„Tvoja susjeda neće ozdraviti, riječi i savjete, bit će očuvana ..., drago. Ali je sa žaljenjem rekla da
nego će umrijeti u mjesecu moga osvijetljena divnim svjetlom. mnoge sluge Kristove to uzimaju
Sina jedne subote. No reci joj to neozbiljno. „Neka nam radije po-
tek 10 dana prije smrti, da se nje- Ja dolazim na svijet kao dobra
mognu spašavati duše, nego da
zini roditelji ne bi previše ražalos- majka. Vi ste moja djeca i ja vas
se drže po strani i kritiziraju. Dok
tili.“ Tako je i bilo. Dne 29. svib- sve volim i učinit ću sve da vas
spasim. Svijet može osigurati mir, oni kritiziraju, mnoge duše upa-
nja 1948. rekla je da dolazi novi daju u ñavolske mreže i u pakao.
rat. Neka Francuska računa na no za taj mir mora se boriti ne
Moli svećenike da nam pomognu.
svog susjeda sa istoka. Armija je oružjem, nego molitvama, žrtva-
Preko ruku svećenika teče milost.
već spremna; mnogi će izgubiti ma i pokorom. Treba da molite
Oni čiste duše i privode ih Presve-
život, ali ja ću vas sačuvati. Ne- krunicu. Ona je kao vijenac miris-
tom Trojstvu. Tajna je velika; da
moj smetnuti s uma da je Fran- nih ruža, kojima kitite moju glavu.
ove dvije ljubavi: moga Sina i mo-
cuska odreñena za preporod svi- To je, koliko sa m puta već rekla,
ja po Duhu Svetom spašavaju
jeta. Iz nje će izići veliki monarh. najmoćnije oružje na svijetu. Po
duše, a u tom poslu treba nam
Poslat ću jednoga kralja, koji će molitvi će Bog skratiti kazne ili ih
pomoć svećenika. Bez Majke ne-
kršćanstvo braniti i obraniti. Na- posve ukloniti. Ja sam kao kape-
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 59
B o g n as j e s t v o r i o

ma ni Spasitelja, nema ni spase- mise ne može opstati ni sv. Crk- za novcem i za zabavama. No Bog
nja, nema ni spasenja, nema ni va. Danas moderna Crkva govori: se ne mijenja. Ni Sudac se ne mi-
Crkve. Svećenici to dobro znaju i Bog i molitva bili su dobri prije, a jenja. Isusu je drago da se Njego-
neka me ne ometaju. Oni imaju sada su se vremena promijenila i va Crkva neprestano i žarko moli.
veliku moć po sv. misi. Bez sv. mi s vremenom. Danas teže samo Ona od toga i živi.“

R I J EČ ZA SV A K I T J ED A N ( 6 )
Mieczystaw Malinski ondje mjesto roditelja i grle i mi- Jedan način čovjeka satire, po
luju. Eto tako sve više postaje- drugome raste sve više.
DJETETU SU RADILI O mo monstrumi koji ne znaju što
Nedjelja sv. Obitelji B,
GLAVI to znači dom, ma jka, otac, obi-
Lk 2,22-40
telj, uzajamna pomoć, zajednič-
Od djeteta postao je važniji novi ka radost, svetkovanje nedjelje BITI MI JE U ONOME
auto, veći stan, bolji položaj. …
ŠTO JE OCA MOJEGA
Stvarno, daleko smo zabrazdili i Nedjelja sv. Obitelji A,
postali čudovišta. Žene više ne Mt 2,13 - 15,19-23 Stvoreni smo za nešto vrednije,
žele biti žene, muževi ne žele bit i odličnije, više. Za dostojanstven i
muževi. Ako do djeteta i doñe PONUKAN DUHOM ple menit život. A ne za pranje
iako se za nj konačno odluče, posuña, za brigu o djeci, za na-
tada ga što prije treba smjestiti u Treba čovjek i čistiti, i kuhati, i jobilnije poslove.
neku dječju ustanovu, u vrtić, glačati, i pospre mati i na mještati
krevete … Tako je. Zaista smo stvoreni za
pod društvenu pasku. Za se, za
uzvišeniji život. Ali postiže mo ga
svoju karijeru i pothvate, za svo- Kako sve to činiš? Kao kaznu, samo kuhanje m, kućnim poslovi-
je hobbye žele roditelji što više kao prisilu ili – iz ljubavi? Nije ma, brigom za djecu, svakodnev-
vremena. Još samo da se nañe svejedno iz kojih motiva pereš nim odlaskom i povratkom s pos-
ustanova koja će preuzeti svu čaše, ljuštiš krumpir, slažeš, la …
brigu za dijete, koja će ih i hrani- spremaš, nabavljaš. Nije svejed-
ti i izvoditi u šetnju i učit i prve no, činiš li to iz ljubavi ili pre ko Nedjelja sv. Obitelji C,
riječi “ma ma” i “auto”. Pa da ih volje. Lk 2, 41-52
još – dakako za dobru plaću –

I M E I S US O V O
fra Petar Filić, Zagreb u kome drugom spasenja. Ne ma obojicu u jednome Tijelu iz miri s
uistinu pod nebom drugoga ime- Bogom po križu, ubivši u sebi
Dj 4,8-12 na dana ljudima po koje mu se neprijateljstvo. I doñe te navijes-
Onda Petar pun Duha Svetoga može mo spasiti." ti mir va ma da leko i mir onima
blizu, jer po nje mu jedni i drugi
reče: "Glavari narodni i starješi- Ef 2, 13-22 u jednome Duhu ima mo pristup
ne! Zar mi danas odgovara mo
zbog dobra djela učinjena boles- Sada pak, u Kristu Isusu, vi koji Ocu.
nu čovjeku? Po kome je ovaj nekoć bijaste daleko, doñoste Tako dakle više niste tuñinci ni
spašen? Neka bude znano svima blizu - po Krvi Kristovoj. pridošlice, nego sugrañani ste
vama i sve mu narodu Izraelovu: svetih i ukućani Božji nazidani na
Doista, on je mir naš, on koji od
po imenu Isusa Krista Nazareća- temelju apostola i proroka, a za-
dvoga učini jedno: pregradu raz-
nina, kojega ste vi raspeli, a ko- glavni je ka men sa m Krist Isus.
dvojnicu, neprijateljstvo razori u
jega Bog uskrisi od mrtvih! Po U nje mu je sva grañevina pove-
svome tijelu. Zakon zapovijedi s
njemu ovaj stoji pred va ma zana i raste u hra m svet u Gos-
propisima obeskrijepi da u sebi,
zdrav! On je onaj kamen koji vi podinu. U nje mu ste i vi ugrañe-
uspostavljajući mir, od dvojice
graditelji odbaciste, ali koji pos- ni u prebivalište Božje u Duhu.
sazda jednoga novog čovjeka te
tade kamen zaglavni. I ne ma ni
S t r an ica 60 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
U s t aš k i h i t r o z o v

KR A J U S T A Š KE I KO NO G R A FI JE
Gen Kameni, Zagreb Račana i, daka ko, Druga Tita. za što!”
Bio bi se razgovarao i s Ephra i-
B: Nego, nego. Lijepo se to vidi
mom Zuroffom, ali je on u to
iz prvog poslijeratnog Titova go-
A: Spremni. vrijeme upravo bio na janjetini s
vora održanog u Zagrebu dne
na daleko poznatom de mokrats-
B: Spre mni! 21. svibnja 1945. godine, kada
kom braćom Danijelom Ivinom i
je samozvani marša lčina rekao:
A: Javio se Davor Butković. “On Slavkom Goldsteinom. Naš Stje-
the Record”. pan Mesić lukavo ih je izbjegao. “Mi hoćemo snažnu,
Morao je tobože na Golan. Sre- cvatuću Jugoslaviju.”
B: Uvije k ti on vrti neka kvu plo- ñuje odnose s …, bit će sa sa-
ču. Istu ploču. “Druže Tito mi t i A: Ne će, dakle, više biti pozdra-
mim sobom.
se kune mo, da sa tvoga puta ne va “Za Dom spre mni! ” Morat će
skrećemo.” Da. Ponekad i onu A: Izgleda da i Ivo Sanader nije se govoriti: “Ne smete bre u na-
drugo poznatu, u izvoñenju La- daleko od toga projekta? Navodi šu avliju!” Ne će više biti crnih
darica: Butković: “Sanader je, podsjeti- ustaških kapa. Samo će šubare i
mo, u okviru vladine rasprave o šajkače biti dopuštene. Ne će
„Od Vardara pa do Triglava sprečavanju navijačkih ekscesa više biti slova “U”. Sa mo četiri
od ðerdapa pa do Jadrana ustvrdio kako poklič ‘Za dom “C”. Ne će više biti Thompsona.
kao niska sjajno ñerdana spremni’ ne može biti domolju- Samo trube iz Dragačeva. I Ce-
Svetli suncem obasjana ban jer su pod njim ubijani lju- ca. Nikad više spome nika Dr. Mili
Ponosito sred Balkana di.” Budaku i Juri Fracetiću! Gotovo
Jugoslavijo, Jugoslavijo.“ je s ustaškom ikonografijom.
A: Ne to g. Antica. Ni- Ikakvom. Bit će sa-
sam mislio na to. Sad mo onako kako na m
ga muči nešto posve to naredi uvijek pri-
drugo. Prije ne koliko piti komesar Dado:
dana u “Jutarnjem lis- “Ustaše i NDH za
tu” Ninoslava Pavića Hrvatsku napokon
objavio je svoju svjeto- trebaju postati traj-
nazornu progra msku no zatvoreno, dubo-
deklaraciju: ko kompromitantno
poglavlje naše povi-
jesti, iz kojeg ne
smijemo uzimati
KRAJ USTAŠKE
baš ništa.” To ništa
IKONOGRAFIJE znači povratak kori-
jenima – u Jugosla-
B: Ah, to! Zna m za taj
tekst. Odmah su mi viju. Makar bila i
javili. Nije ga on sa m treća.
General Slavko Štancer
napisao. Pisao ga je B: Kud će suza nego na oko? B: Ništa? Nešto će - dragi moj
zajednički s Tomislavom Jakiće m Znao sam ti ja nekog Ljubana Gen - od ustaške ikonografije
i Budimirom Budom Lončarom iz Sanadera Ljubišu iz Vinkovaca. ipak trajno ostati!
Predsjedničkih dvora. S Pantov- Ne zna m što je on doktoru Ivi u
čaka. Posavjetovao se, koliko A: Da?
rodu, ali znam da se je taj Ljubi-
čujem, a uvije k dobro čuje m, s ša dobrano napio ustaške krvi. B: Da, da. Itekako da :
neizbježnim Ivanom Fumiće m, Hrabro nakon veličanstvene par-
Josipom Jožom Manoliće m i – tizanske pobjede na Bleiburgu i HRVATSKA !
zamisli - osobno s Fidel Castrom. Križnom putu.
Preko zazivača duhova zatražio A: I ja tako mislim!
je i obvezatno mišljenje Ivice A: “Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni B: Dragi moj mladi prijatelju.
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 61
U s t aš k i h i t r o z o v

Nitko i nikada ne će izbrisati iz pod kojim se je pojavio u jednim drugim imenom.


Načela ustaškog pokreta ono što davno poviestno doba, pod
A: Suze mi sa me naviru na oči g.
je tamo trajno zapisao Dr. Ante kojim je prije 1.400 godina
Ustrajniću. Kako to može smetati
Pavelić: došao u današnju svoju pos-
jednom Butkoviću? I on bi treba-
tojbinu, te pod kojim živi sve
§ 1. o biti Hrvat. Što se uopće čuditi.
do danas. To ime ne može i
Ta zna mo mi te šumske Hrvate.
Hrvatski narod je samosvoj- ne smije zamieniti ni jedno
Od vajkada. Mora m ići. O meo
na narodna (etnička) jedini- drugo ime.
sam Vas, ali što se može. Sudbi-
ca; on je narod sam po sebi,
§ 3. ni se nije moguće ukloniti. Očito.
te u narodnostnom pogledu
nije istovjetan s ni jednim Svoju današnju postojbinu B: Ništa, ništa! Pozdravi uredni-
drugim narodom, niti je dio učinio je hrvatski narod već ka. Navrati. Na čaj. Romanijski,
pleme bilo kojega drugoga u pradavna vremena svojom od čubre.
naroda. DOMOVINOM, u njoj se traj-
A: Hoću. Spre mni.
no nastanio, s njome srastao
§ 2.
i dao joj izvorno i naravno B: Spre mni!
Hrvatski narod ima svoje iz- ime HRVATSKA. To se ime ne
vorno poviestno ime HRVAT, može i ne smije zamieniti ni

S LU Š A J T I L JU B A N E : M I S M O U V I J E K
“ Z A DO M S P R EM NI ! ”
Hrvatska, središte i težište hrvatskog naroda i Ne-
zavisne Države Hrvatske. Nas vjera ne može die liti.
Ne može vjera razdieljivati jednaku krvnu braću.
Ne može vjera razdieljivati ono što je jedno te isto.
Vjera jest e manacija, izraz poštovanja pre ma Sve-
višnjemu gospodaru svega živog i mrtvog, a mi
Njegovi stvorovi svi smo jedna ki pred Njim, a kad
smo iste krvi, onda smo jednaki i me ñusobno.
Za nas, za hrvatsku državnu vladu, za hrvatsku
državu, i za mene ne postoji muslimansko pitanje,
jer je to hrvatsko pitanje. Ne postoji pitanje musli-
manske vjere, jer je ona hrvatska u hrvatskoj do-
movini i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ne postoji
nikakovo nit i pokrajinsko, ne postoji niti ustrojbeno
pitanje u tom pogledu. Vi ste cielina, kao što su i
pripadnici katoličke vjere u hrvatskom narodu cieli-
na, ne samo sastavni dio naroda, cielina života i
cielina zajedničkog bivstvovanja u zajedničkoj na m
domovini.
Meni je stalo do toga, da se braća muslimani podi-
gnu, da se podignu narodni široki slojevi, da im
bude pristupačno sve, što je u ovo novo vrie me
Gospodo! potrebno za čestit i u svemu dostojan život čovje-
Muslimani Hrvati nisu sa mo dio hrvatskog naroda, ka, a što nije u prot imbi s propisima i zakonima
oni su jedinstvena sastavna srčika hrvatskog naro- vjere. (Poglavnik, 7. kolovoza 1941.)
da. Bosna nije pripojena Hrvatskoj, nego je Bosna
S t r an ica 62 B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009.
Ko l ač i

M IR IN I VI NK O V AČK I K O L AČ I

R o la t s b a na no m

Sastojine za biskvit: Sastojine za nadjev:


5 jaja, 13 dag maslaca (i li margari na),

5 žli ca šećera, 13 dag mljeveni h oraha,

3 žli ce oštrog brašna, 1/2 dl mli jeka,


Pri premi la:
8 dag mljev eni h oraha i 13 dag šećera i
Mari ja Dragun roñ. Takši ć
1/2 praška za peci vo. 2 banane.

Snimio: Marko Stjepan Mirković


Sastojine za glazuru:
7 dag čokolade i

7 dag maslaca

(i li margari na).

Izrada biskvita:
Umuti ti 5 jaja s 5 žli ca šećera. Dodati 3 žli ce oštrog brašna, 8 dag mljev eni h oraha i 1/2 praška za peci -
vo. Sve i zmi ješati. Peči u tepsi ji na foli ji u pećni ci zagri janoj na 200°C 15 do 20 mi nuta. Nakon što je bi s-
kvi t ispečen vruć zar olati skupa s foli jom i ostavi ti da se ohladi .

Izrada nadjeva:
Prokuhati 1/2 dl mli jeka s 13 dag šećera, dodati "u vruće" 13 dag mljeveni h oraha. Promi ješati. Zati m do-
dati 13 dag maslaca. Mi ješati dok se maslac ne otopi , pa stavi ti na hlañenje.

Nakon što je sv e ohlañeno treba razm otati bi skvi t i ski nuti s foli je. Sav nadjev
razmazati po bi skvi tu. U sredi nu stavi ti dvi je oguljene banane, jednu i za druge,
te smotati u rolat. Izvana stavi ti glazuru.

Izrada glazure:
Otopi ti 7 dag čokolade, te umi ješati 7 dag maslaca. S tom smjesom premazati
rolat i zvana.

Dobar tek!
B r o j 41 - 17. s ij eč nj a 2 009. S t r an ica 63
Č i t at e l j i

MITOVI I ZATAJENA POVIJEST sebe, i postigli svoje ciljeve.

Poštovana gospodo urednici! Kad kroz povijest nismo izvukli pouku o pogublje-
nju Zrinskih i Frankopana koji su branili slobodu
Potvrñujemo primitak Glasnika. Zanimljivo ovih da- Europe od osmanlijskog apetita naših bogatstava…
na na m je u knjižnicu stigla donacija knjige Ljubica Ne, ja ne vidim nika kvu budućnost za Hrvatski na-
Štefan: Mitovi i zatajena povijest – Zagreb 1999. u rod pogotovo kada sa mi sebe nismo u stanju vrjed-
kojoj čita mo ka ko su dva poznata izraelska intelek- novati, niti ispraviti krivo, ne boriti se za istinsku
tualca dr. Amiel Shomrony i dr. Igor Primorac pod- povijest. Montirano suñenje kardinalu Stepincu u
nijeli 1994. godine Yad Vashemu prijedlog da se ime naroda, upravo u ime naroda mora se ispraviti
zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac prizna Pra- na način da ne ostane niti mrlja našeg dragog mu-
vednikom me ñu narodima, jer je spašavao hrvats- čenika.
ke Židove u NDH.
Uzalud na m je pjevati, Lijepa Naša, Još Hrvatska ni
Možete li na m u časopisu javiti koji su rezultati te propala, vijoriti ma lobrojne trobojnice… A cije lo
značajne inicijative? vrijeme pljuvati sa mi po sebi.
Takoñer smo u hrvatskim tiskovina ma pročitali ka- S poštovanjem,
ko je obnovu sudskog postupka blaženiku Alojziju
Stepincu trebala pokrenut i njegova obitelj, ali joj Tomislav Damjanović
nitko od pravosuña niti Crkve nije javio kako i za to tomislav.damjanovic@pu.t-com.hr
postoji zakonski rok, stoga je prilika na ža lbu odno-
sno zamolbu o obnovi sudskog postupka
(namjerno) propuštena. STARA ŠKOLA
Možete li na m u časopisu javiti je li to istina? ŽIVIO TITO I SAVEZ KOMUNISTA !
Srdačan pozdrav! Mensur Beširević
Šumarska Knjižnica enko.bl@hotma il.com
knjiznica@sumfak.hr

POZIV PRAVAŠIMA IZ HSP- a!


MALI BROJ „VELIKIH HRVATA“ Pozivamo Vas da napustite privatnu stranku Ante
Čestitam na Vašoj inicijativi. S obz irom na ozbilj- ðapića i pridružite se Hrvatskim pravašima - Hr-
nost tematike, nika ko mi nije jasno za ma li odaziv vatskom pravaškom pokretu koji rade na okuplja-
peticije. Kao narodu, loše nam se piše kad sa mi o nju pravaša.
sebi loše sudimo. Kad bolje razmislim, sa mi smo Anto ðapić nije pravaš i to govori ova njegova
odgovorni za svoju prošlost, mizernu sadašnjost i izjava :
upitnu budućnost.
„Tito je imao i poz itivnih stvari - otpor Staljinu
Uzalud na m sve naše slavne pobjede, neispunjenih
1948, Ustav iz 1974. bio je i 1991. dobra stvar,
snova slobode, ropstva, udruživanja koje idu u ko- vratio je Istru i Dalmaciju Hrvatskoj.“
rist tuñih naroda Mañara, Austrije, srljanja kao
guske u magli ka Srbiji, a sada u takozvanu Eu- Bog i Hrvati!
ropsku Uniju koja nas nije željela nego nas bezkra-
Dražen Keleminec
jino ucjenjuje.
drazenkeleminec@yahoo.com
Uzalud smo izginuli braneći nečiju slobodu u kojoj Hrvatski pravaši - Hrvatski pravaški pokret
su se ma li broj „veliki hrvata“ silno obogatili, a mi hphpp@net.hr
ma li Hrvati izginuli kao stoka sitnih zubi. No to je
druga sramotna te ma.
Za cijenu koju smo platili, najbolje pitajmo genera-
la Antu Gotovinu i druge istinske rodoljube kojima
tuñinski sudovi danas sude ka ko bi opravdali sa mi
Uskoro u izdanju nakladničke kuće: Hrva t ski
ul ju dbe ni
“Poslovna savjetovanja Dragun” d.o.o. Udbina/Zagreb
pok re t
Udruga za zaštitu prava
grañana

Pete poljanice 7
10000 Zagreb
Hrvatska
tel: +385 1 29-23-756
fax: +385 1 29-23-757

hrvatska.uljudba@gmail.com
www.hrvatskauljudba.hr
www.svakovamdobro.hr
www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
www.redangus.hr
www.blackdragun.hr
www.laudonovgaj.hr
www.ne-kor.hr

Glasnik
Hrvatskog uljudbenog pokreta
Izlazi subotom

Nakladnik:
Poslovna savjetovanja
Dragun d.o.o.

Uredništvo:
dr.
dr. sc.
sc. Tomislav Dragun
glavni urednik
091/33-88-431

Hrvoje Mirković
grafički urednik
091/33-88-432

Lovorka Dragun Mirković,


Mirković dipl.
oec. za izdavača
091/33-88-433

Priloge slati na adresu:


Zagreb, Pete poljanice 7
hrvatska.uljudba@gmail.com
Idejno rješenje:
© Hrvoje Mirković

You might also like