Odazivam Ti Se Gospodaru Odazivam

ODAZIVAM TI SE
GOSPODARU
ODAZIVAM!
Safet Sulji Riyadh 2012
WWW.ET-TAQWA.COM
ET-TAQWA
ISLAMSKI DAWETSKI WEB PORTAL
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

UVOD
Doista svaka zahvala pripada Allahu, Njemu zahvaljujemo od Njega pomo traimo, Njemu se kajemo (vraamo) i od Njega oprost traimo. Allahu se utjeemo od zla naih dua i nai djela, koga uputi Allah njemu nema ZABLUDE a koga u zabludu odvede njemu nema UPUTE! Svjedoim da nema drugog boanstva dostojnog oboavanja mimo Allaha jedinog i svjedoim da je Muhammed sallallahu alejhi ve sellem Njegov rob i Njegov Poslanik neka je na Njega Allahov spas i mir, na Njegovu
126
porodicu i sve one koji ga slijede na uputi do Sudnjega dana. A zatim:
VRIJEDNOST PRVIH DESET DANA ZULHIDDETA

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je posvjedoio da su to najbolji ovodunjaluki dani kada je rekao u hadisu kojeg prenosi Ibn Abas, radijallahu 'anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ''Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu drae od ovih dana (misli se na deset dana zul-hiddeta).'', ashabi su upitali: ''O Allahov Poslanie! ak ni dihad (borba) na Allahovom putu?'', odgovorio je: ''ak ni borba na Allahovom putu, osim ovjeka koji izae svojim tijelom i imetkom, pa ne vrati nita od toga.'' (Biljei ga Ibn Davud br. 2438). Od Allahove dobrote prema Njegovim robovima je i to to je im je odredio posebna vremena za injenje ibadeta u kojima e poveati svoje pokornosti i svoja dobra djela i
126
u kojima e se natjecati u injenju djela koja ih pribliavaju njihovom Gospodaru. Sretan je onaj ko iskoristi ta vremena i ne dopusti da proteknu bezvrijedno. Od tih dobrih, posebnih i korisnih vremena je i prvih deset dana zul-hiddeta. To su dani za koje je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, posvjedoio i potvrdio da su najbolji dunjaluki dani, tako to je podsticao na poveanje injenja dobrih djela u ovim danima. Na kraju dovoljno je to to je se Uzvieni Allah zakleo tim danima, to ukazuje na njihovu bitnost i znaajnost, jer se Svemogui i Uzvieni Allah ne kune osim neim to je takoer, znaajno i sveto. Sve ovo nabrojano i spomenuto zahtjeva od nas, kao Allahovih robova, da se potrudimo u injenju dobrih djela, da lijepo doekamo ove dane i da ih na najbolji nain iskoristimo. KAKO DOEKATI PRVIH DESET DANA ZULHIDDETA? Priliilo bi svakome muslimanu da posebna i znaajna vremena za injenje ibadeta, a od njih je i prvih deset dana zul-hiddeta, doeka sljedeim stavrima:
126
Iskrenim pokajanjem; Na svakom muslimanu je da specijalna ibadestka vremena doekuje sa iskrenim pokajanjem i vrstom odlukom da se udalji od grijeha i grijeenja, jer u iskrenom pokajanju je uspjeh roba i na dunjaluku i na ahiretu. Rekao je Uzvieni Allah: ''I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono to elite.'' (Prijevod znaenja, En-Nur 31.). vrsta i iskrena namjera da ovjek iskoristi ove dane; Svaki musliman bi trebao strogo paziti kako e iskoristiti ove dane injenjem dobrih djela, a onaj ko ima iskrenu namjeru Allah e ga pomoi i dati mu uslove i sredstva koja e ga pomoi da dovri i upotpuni dobra djela. Rekao je Allah Svemogui: ''One koji se budu zbog Nas borili Mi emo, sigurno, putevima koji nama vode uputiti.'' (Prijevod znaenja, El-Ankebut 69). Udaljivanje od grijeenja; Kao to su dobra djela stvari koje pribliuju ovjeka njegovom Gospodaru, Allahu Svemoguem, isto tako su loa djela i grijeenje stvari koje udaljuju roba od njegovog Gospodara i od Njegove milosti. ovjek moe biti udaljen od Allahove milosti zbog grijeha kojeg poini ili ini, pa ako si od onih koji ude i ele Allahovu milost i oprotaj
126
grijeha budi na oprezu i kloni se grijeenja kako u ovim danima tako i u drugim. Stoga brate muslimane, pripremi se za ove dane i ibadete u njima prije nego prou i proteknu, da potom bude od onih koji e za njima aliti, ali im aljenje nee od koristi biti. ODLIKE (FADILETI) HIDETA: DESET DANA ZUL-
Uzvieni Allah se zakleo njima, a ono ime se Allah zaklinje ukazuje na njegovu vanost, bitnost i velianstvenost, jer se Velianstveni ne kune osim neim to je velianstveno. ''Tako mi zore, i deset noi.'' (Prijevod znaenja, El-Fedr 1, 2.) ''Deset noi'', rekao je Ibn Kesir u svome tefsiru; misli se na deset prvih dana od zulhiddeta, kao to je rekao Ibn Abas, Ibn Zubejr, Mudahid i drugi, a to biljei od njih i prenosi imam Buharija. To su poznati i odreeni dani u kojima je Allah odredio da se u njima On spominje i zikr ini. ''I da bi u odreene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.'' (Prijevod znaenja, ElHadd 28.) Veina uleme je miljenja da su ''odreeni dani'' prvih deset dana zul-hiddeta, kao to
126
je to bilo miljenje i Ibn Abasa i Ibn Omera, radijallahu 'anhuma. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je posvjedoio da su to najbolji ovodunjaluki dani kada je rekao u hadisu kojeg prenosi Ibn Abas, radijallahu 'anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ''Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu drae od ovih dana (misli se na deset dana zul-hiddeta).'', ashabi su upitali: ''O Allahov Poslanie! ak ni dihad (borba) na Allahovom putu?'', odgovorio je: ''ak ni borba na Allahovom putu, osim ovjeka koji izae svojim tijelom i imetkom, pa ne vrati nita od toga.'' (Biljei ga Ibn Davud br. 2438). U ovim danima je dan Arefata. Dan Arefata je dan u kojem Allah Milostivi grijehe oprata, dan u kojem Allah Samilosni svoje robove vatre oslobaa, i da nikakve druge odlike deset dana Zul-hiddeta nema osim to je u njima dan Arefata, to bi bilo dovoljno. U tim danima su dani klanja kurbana i dani obreda hadda, veliki i znaajni ibadeti kojima se Allahovi robovi pribliavaju Njemu, jer je hadd peti temelj u islamu. Ovi dani su bolji od zadnjih deset dana Ramazana. Upitan je Ibn Tejmijje, Allah mu se smilovao: ''Koji su dani bolji, prvi deset dana zul-hiddeta ili zadnjih deset dana
126
Ramazana?", pa je odgovorio: ''Deset dana zul-hiddeta su bolji od zadnjih deset dana Ramazana, dok su noi zadnjih deset dana Ramazana bolje od deset dana zulhiddeta.'' To su dani u kojima se samo jednom godinje prua prilika vjernicima da u njima mogu initi osnovne i temeljne ibadete. Na to ukazuju rijei Ibn Hadera, Allah mu se smilovao: ''Ono to je oito jasno da je razlog specifinosti deset dana zul-hiddeta je to to se u njima mogu istovremeno initi osnovni i temeljni ibadeti, kao to je namaz i post, sadaka (zekat) i had, a to ne moe u drugim danima''. (Fethul-Bari) KAKO I DANE? KOJIM DJELIMA ISKORISTITI OVE
Namaz; Da, stub i glavni temelj islama je namaz, stoga se od vjernika i muslimana trai njegovo obavljanje u svakom vremenu i svakom stanju, s tim to ovdje skreemo panju da u ovim danima ovjek jo vie treba da posveti panju ovoj vrsti ibadeta. Stoga je poeljno da odlazi rano na namaz u damiju, da to vie kljanja nafile, jer je to od najboljih djela koja roba pribliavaju Allahu Uzvienom.
126
Prenosi Sevban, radijallahu 'anhu, da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: ''Na tebi je da ini puno seddu Allahu, jer ti ni jednu seddu ne uini, a da te Allah njome za jedan stepen ne uzdigne i jedan grijeh ti oprosti.'' (Biljei ga Muslim). Post; Samim time to je post vrsta ibadeta i od dobrih djela, rekao je Ibn Hader, Allah mu se smilovao: ''Jedan od onih koji je postio deset dana zul-hiddeta je Abdullah Ibn Omer, radijallhu anhuma. (''Letaiful-Me'arif 522) Rekao je imam En-Nevevi o postu deset dana zul-hiddeta da je jako poeljno (mustehab). Poto je u ovim danima i dan Arefata, stoga je od sunneta da taj dan poste oni koji nisu na haddu, zbog toga to hadija taj dan treba da provede u ibadetu, dovama i sl., sve to na osnovu Poslanikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijei: ''Post dana Arefata brie grijhe dvije godine, prole i sljedee.'' (Biljei ga Muslim, Et-Tirmizi i Ahmed). Obavljanje hada i umre; Uzvieni Allah je propisao i naredio muslimanima da hodoaste Ka'bu u ovim danima, tj. da obave hadd bar jednom u njihovom ivotu, onaj koji ima mogunost (novanu i tjelesnu) za to.
126
Onaj kome Allah Milostivi omogui da obavi ove dvije vrste obreda, nada se da e imati svoj udio u Poslanikovim, sallallahu 'alejhi ve sellem, rijeima: ''Umra do umre brie poinjene grijehe izmeu njih, a za primljen hadd (hadd-mebrur) nema nagrade osim Denneta''. (Biljee ga Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, radijallhu a'nhu). Klanje kurbana; Od stvari koje pribliavju roba njegovom Gospodaru jeste i klanje kurbana koji je kod veine islamske uleme potvreni sunnet. Rekao je Enes, radijallahu 'anhu: ''Zaklao je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, dva rogata i debela ovna, zaklao ih je svojom rukom, izgovarajui bismilu, donosei tekbire i pritiskajui im vratove nogom (prilikom klanja)'' (Mutefekun a'lejhi) Rekao je Ibn Omer, radijallahu 'anhuma: ''Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je proveo u Medini deset godina, i svake godine bi klao kurban''. (Biljei ga Ahmed i Et-Tirmizi sa dobrim lancem prenosioca). Zikr (spominjanje Allaha) i tekbiranje; Prenosi Ibn Omer, radijallhu 'anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ''Nema velianstvenijih dana kod Allaha, i Njemu draih djela u njima od ovih
126
deset dana (zul-hiddeta), pa u njima puno izgovarajte tehlile (La ilahe illellah), tekbire (Allahu ekber) i tahmide (elhamdulillah).'' (Biljei ga Ahmed) Rekao je imam Bujharija: ''U vrijeme deset dana zul-hiddeta izlazili bi Ibn Omer i Ebu Hurejre, radijallahu 'anhum, na pijece pa bi donosili glasno tekbire, uli bi ih ljudi pa bi i oni inili isto.'' Takoer je rekao: ''Tekbirao bi Ibn Omer u svome atoru na Mini, pa bi ga uli oni koji su u mesdidu pa bi i oni tekbirali, a tako su inili i oni na trgovima (prodajnim mjestima, pijacama) pa se tresla Mina od tekbira.'' Od sunneta i lijepo je u ovim danima na glas i visokim tonom tekbirati, kao to je od sunneta to initi pojedinano a ne u skupinama i jednoglasno (u jedan glas). Udjeljivanje sadake; Iako je sadaka od optih ibadeta koja se moe initi tokom itave godine, ipak je preporuljivo muslimanu da joj posveti panju i udjeli siromanima i potrebnima u ovim danima. Allah Plemeniti nas podstie na udjeljivanje sadake pa kae: ''O vjernici, udijelite dio od onoga ime vas Mi opskrbljujemo, prije nego to doe Dan kada nee biti otkupa, niti prijateljstva, niti posrednitva! A nevjernici
126
sami sebi ine nepravdu.'' (Prijevod znaenja El-Bekare 254.) Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: ''Sadaka nee umanjiti imetak.'' (Biljei ga Muslim) Poslije svega napisanog i spomenutog, svaki musliman i muslimanka imaju prilike da ove dane iskoriste u ibadetima, Allahu zahvaljujui i Njega veliajui, izvravajui Njegove naredbe a ostavljajui grijeenje, kako bi stekli Allahovo zadovoljstvo i Njegov oprost.
VRIJEDNOST HADDA
"Prvi hram sagraen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja oevidna mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko ue u njega treba da bude bezbjedan. Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome." (Prijevod znaenja Ali 'Imran, 96-97.)
126
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Umra do umre brie grijehe poinjene izmeu njih, a za ispravno obavljen, primljen, hadd nema druge nagrade do Dennet." Neka je zahvala Uzvienom Allahu, delle delaluh, koji uini hadd jednim od ruknova islama, a njegovo obavljanje od znakova potpunog imana, i velikim podsticajem na jedinstvo svih muslimana. Salavat i selam donosimo na Allahovog miljenika i najodabranijeg od svih poslanika, koji je rekao: "... a za hadd mebrur nema druge nagrade osim Denneta." Kae Uzvieni Allah: "I kada smo kao pribjeite Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo; "Ne smatraj Nama nikoga ravnim, i oisti ovaj Hram Moj za one koji e ga obilaziti, koji e pored njega boraviti (itikaf), i koji e molitvu obavljati, i oglasi ljudima hadd!" dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim; dolazie iz mjesta dalekih,..."(Prevod znaenja el-Hadd, 2627.)
126
I kae Uzvieni: "Hadd je u odreenim mjesecima; onom ko se obavee da e u njima hadd obavljati nema snoaja sa enama i nema runih rijei, i nema svae u danima hadda. A za dobro koje uinite Allah zna. I onim, to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da neto steknete. A kada poete sa Arefata, spominjite Allaha kod me'aril-harama; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. Zatim krenite odakle kreu ostali ljudi i traite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prata i samilostan je. A kad zavrite obrede vae, opet spominjite Allaha, kao to spominjete pretke vae, i jo vie Ga spominjite! Ima ljudi koji govore: "Daj Ti nama, Gospodaru na, na ovom svijetu!" Takvi na onom svijetu nee imati nita.
126
A ima i onih koji govore: "Gospodaru na, podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu, i sauvaj nas patnje u ognju!" Njih eka nagrada koju su zasluili! A Allah brzo svia raune. I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko pouri i ostane samo dva dana nije grijeh; a nee se ogrijeiti ni onaj koji se dulje zadri, samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred Njim sakupljeni."(Prijevod znaenja el-Bekare, 197203.) I kae Uzvieni: "Prvi hram sagraen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja oevidna mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko ue u njega treba da bude bezbjedan. Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome."(Prijevod znaenja Ali 'Imran, 96-97.) Islamski uenjaci su sloni da je obavljanje hadda jedan od temelja-ruknova islama, kao to na to upuuju predhodno spomenuti ajeti i rijei Allahovog Poslanika, sallallahu
126
'alejhi ve sellem: "Islam je sagraen na pet temelja; svjedoenju da nema drugog istinskog boanstva pored Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca Ramazana, i obavljanju hadda za onoga ko je u mogunosti." [Hadis su zabiljeili imami Buhari (8) i Muslim (16) u svoja dva 'Sahiha'. (Pogledaj: 'Dami'u li ahkamil-Kur'an' 5/214 od Kurtubija i 'Tefsirul-Kur'anil-azim' 2/81 od Ibnu Kesira.)] Po ispravnijem miljenju hadd je propisan devete godine po hidri. (Pogledaj: 'Dami'u li ahkamil-Kur'an' 5/217 od Kurtubija, 'Sifetuhaddeti-Nebijj' str. 34. od ejha Abdul-Aziza et-Tarifija, i 'erhu kitabil-hadd min Bulugilmeram' str. 2 od Sulejmana Ulvana.) Obavljanje hadda je jedno od najvrednijih, i Allahu najdraih, pokornosti sa kojima se rob pribliava Svome Gospodaru. Biljee imami Buhari (1819) i Muslim (1350) u svoja dva 'Sahiha' od Ebu Hurejre, radijellahu 'anhu, da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko bude hodoastio ovaj Hram, i ne bude se sastajao sa suprugom (misli se na spolni odnos i naslaivanje), i ne
126
bude inio velike grijehe, vratit e se kui kao na dan kada ga je majka rodila." Biljee imami Buhari (1773) i Muslim (1349) u svoja dva 'Sahiha', i drugi, od Ebu Hurejre, radijellahu 'anhu, takoer, da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Umra do umre brie grijehe poinjene izmeu njih, a za ispravno obavljen, primljen, hadd nema druge nagrade do Dennet." Biljei imam Muslim u svome 'Sahihu'(121) od Amra Ibnul-Asa, radijellahu 'anhu, da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Primanje islama brie ono to je predhodilo, obavljanje hadda brie ono to je predhodilo (od grijeha), injenje hidre brie ono to je predhodilo."
TA SE PODRAZUMIJEVA ...ONAJ KOJI JE U MOGUNOSTI.

Hadd su duan obaviti svaki punoljetan i razuman musliman i muslimanka koji su to u mogunosti, kao to kae Uzvieni Allah: "Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti..."(Prevod znaenja, Ali 'Imran, 97.)
126
to se tie mogunosti islamski pravnici se razilaze o njenom svojstvu i koliini. Prvo miljenje: Veina islamskih uenjaka, od kojih su hanefijski, afijski, i hanbelijski pravnici, su na stanovnitvu da se pod mogunosti podrazumijeva materijalna mogunost za svoju opskrbu na putu i opskrbu onih koje je obavezan izdravati dok se ne vrati sa hadda, i prevozno sredstvo. I to su dokazivali sa predajom koju su zabiljeili imami Darekutni u 'Sunenu'(7/108), Hakim u 'Mustedreku'(1/209), i drugi, od Enesa, radijellahu 'anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitan o mogunosti, pa je rekao: "Opskrba i jahalica."(Pogledaj: 'Ihtijar li ta'lilil-muhtar' 1/10 od Ibnu Mevduda, 'Behrur-raik' 2/337 od Ibnu Nudejma, 'Lubab fi erhil-kitab' 1/89 od Gunejmija, 'Mebsut' 4/294-295 od Serhesija, 'Hidaje' 1/134 od Mergijanija, 'Beda'ius-sana'i' 2/122 od Kasanija, 'Tebjinul-hakaik' 2/3 od Zejle'ija, 'Haijetu Ibnu Abdidin' 2/460, 'erhu Fethil-kadir' 2/417 od Sivasija; 'Umm' 2/116 od imama afije, 'Havil-kebir' 4/13-14 od Maverdija, 'erhul-kebir' 7/13 od Rafi'ija, 'Medmu'a' 7/64-67 od Nevevija, 'Haijetu Kalijubi' 2/109-110, 'Revdatu-talibin' 3/6 od Nevevija, 'Mugnil-muhtad' 1/463 od irbinija,
126
'Tezhib fi edilleti metni gaje we tekrib' str. 108 od Mustafe Buge; 'erhul-kebir' 3/169 i 'Mugni' 3/167 od Ibnu Kudame, 'Insaf' 3/284 od Merdavija, 'erhu Zerkei' 1/402, 'erhu Muntehel-iradat' 1/517 i 'Revdul-murb'i' 5/27 od Buhutija, 'Delilu-talib' str. 101 od Kermija, 'Menaru-sebil' 1/333 od Ibnu Duvejjana, 'erhul-mumti'a' 7/25 od Ibnu Usejmina.) Ali je ispravno da ova predaja nije vjerodostojna od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, nego je 'mursel' kao to su to zastupali imami Darekutni, Ibnul-Munzir, Bejheki, Ibnu Hazm, Abdul-Hakk Ibili, Ibnu Abdul-Hadi, Zejle'i, Ibnu Hader, Munavi, i drugi. ('Mursel' je predaja koju prenosi ravija iz generacije tab'ina od Allahaovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, bez spominjanja ashaba, i to je jedna od vrsta nevjerodostojnih hadisa, radi prekida u lancu prenosilaca izmeu Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i tab'ina. Pogledaj: 'Ilel' 15/164 od Darekutnija, 'Iraf ala mezahibil-ulema' 3/175 od Ibnu Munzira, 'Muhalla' 7/55 od Ibnu Hazma, 'Sunenul-kubra' 4/330 od Bejhekija, 'Tenkihutahkik' 2/379 od Ibnu Abdul-Hadija, 'Nesburraje' 3/9-10 od Zejle'ija, 'Telhisul-habir'
126
2/482-485 od Ibnu Hadera, 'Fethus-semavi' 1/383-384 od Munavija.) Najvjerodostojnije to se prenosi o tome su rijei Abdullaha Ibnu Abbasa, radijellahu 'anhuma, kao to su zabiljeili Ibnu Derir u 'Tefsiru' (7/105) i Bejheki u 'Sunenul-kubra' (4/331) da je rekao: "Mogunost je da tijelo roba bude zdravo i spremno, da posjeduje dovoljno imetka za opskrbu, da posjeduje jahalicu, i da sebi time ne nakodi." Lanac prenosilaca ove predaje je vjerodostojan. (Pogledaj: 'Minhatul-Allam' 5/167 od Abdullaha Fevzana i 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str. 48. od Abdul-Aziza et-Tarifija.) Drugo miljenje: Da se mogunost razlikuje od ovjeka do ovjeka, i nije precizno definisana. Svako ko je u stanju da obavi hadd na bilo koji nain, poduzimajui uzroke, pa makar otiao do Mekke bez prevoznog sredstva, ako je to u stanju, i ako mu to nee prouzrokovati negativne posljedice, obavezan je da obavi hadd. Ovo je stav Malikijske i Zahirijske pravne kole, i miljenje koje je izabrala skupina
126
uenjaka od selefa, od kojih su: Ibnu Zubejr, Dahak, 'abi, Hasan el-Basri, Ata, Malik, Ibnu Derir, Ibnul-Munzir, Ibnu Hazm, i drugi. Ovaj stav je izabrao i Hafiz Ibnu Hader. (Pogledaj: 'Risale' str. 72 od Kajravanija, 'Istizkar' 4/165 i 'Kafi fi fikhi ehli Medine' 1/356 od Ibnu Abdul-Berra, 'Tad wel-iklil' 2/498 od Abderija, 'Zehire' 3/177 od Karafija, 'Muhtesarul-halil' str. 66, 'Mevahibul-delil' 3/448 od Hitab-Ru'ajnija, 'erhul-kebir' 2/6 od Dirdira, 'Semeru-dani' 1/360 od Ezherija; 'Muhalla' 7/54 od Ibnu Hazma; 'Iraf ala mezahibil-ulema' 3/175 od Ibnu Munzira, 'Muhalla' 7/54 od Ibnu Hazma, 'Tefsir Ibnu Derir' 6/43-44, 'Minhatul-Allam' 5/168 od Abdullaha Fevzana; 'Fethul-Bari' 3/379 od Ibnu Hadera.) ZAKLJUAK: Ovo miljenje je ispravnije, a Allah najbolje zna, zato to je ajet doao u openitoj formi, a od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, se ne prenosi nita vjerodostojno to precizira spomenutu mogunost. Onaj ko je u mogunosti da stigne do Mekke, bez velike potekoe, obavezan je da obavi hadd.
126
TRETMAN ONOGA KO OSTAVI HADD

Onaj ko bude u mogunosti da obavi hadd pa ga ne obavi, islamski uenjaci se razilaze po pitanju njegovog stanja, da li je ostavljanjem hadda postao nevjernik ili je samo veliki grijenik. Prvo miljenje: Velika veina islamskih uenjaka, od prvih generacija do dananjeg dana, su na stavu da takva osoba nije dostigla stepen nevjerstva ostavljanjem hadda, zato to se od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ne prenosi nita vjerodostojno to ukazuje na to, ali se slau da je hadd jedan od pet ruknova islama, i da onaj ko ga ostavi, smatrajui ga obaveznim, biva velikim grijenikom. Drugo miljenje: Da je onaj ko bude u mogunosti da obavi hadd i ne obavi ga, bez opravdanog razloga, time postao nevjernik. Ovaj stav se prenosi od jednog broja islamskih uenjaka, od kojih su: Hasan ElBasri, Se'id Ibnu Dubejr, Nafi'a, Suddi, Hakem Ibnu Utejbe, Ishak Ibnu Rahuje, Ahmed Ibnu Hanbel (u jednoj predaji od
126
njega), Ibnu Habib, i drugi. (Pogledaj: 'Tefsir Ibnu Derir' 6/21, 'Dami'u li ahkamil-Kur'an' 5/231 od Kurtubija, 'Sifetu-haddeti-Nebijj' str. 33. od Abdul-Aziza et-Tarifija.) Svoje miljenje su zasnivali na sljedeim dokazima: Kae Uzvieni Allah: "Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome." Komentar: Ajet po svojoj vanjtini ukazuje da onaj ko ostavi obavljanje hadda biva nevjernikom, ali predvodnik svih komentatora Kur'ana Abdullah Ibnu Abbas, radijellahu 'anhuma, njegov uenik Mudahid Ibnu Debr, i skupina uenjaka od selefa, kau da se to odnosi na onog koji zanegira obaveznost obavljanja hadda. (Pogledaj: 'Tefsir Ibnu Derir' 6/47, 'Dami'u li ahkamilKur'an' 5/231 od Kurtubija, 'Edvaul-bejan' 1/332-335 od enkitija. To je stav kojeg je izabrao i imam Ibnu Derir et-Taberi.) Biljee imami Tirmizi u 'Sunenu'(812), Ibnu Derir u 'Tefsiru'(6/41), Ibnu Ebi Hatim u 'Tefsiru' (3859), Ukajli u 'Du'afaulkebir'(2140), Bejheki u 'u'abul-imanu'(3978) i drugi, od Alije Ibnu Ebi Taliba, radijellahu
126
'anhu, da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ko bude posjedovao opskrbu i jahalicu, i ne obavi hadd, takav je umro kao idov ili kranin, zato to Allah kae u svojoj knjizi:"Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome."" Komentar: U lancu prenosilaca ove predaje ima ravija Hilal Ibnu Abdullah koji je odbaen i nepouzdan kod hadiskih strunjaka, tako da ovaj hadis nije vjerodostojan. (Pogledaj: 'Dami'us-sunen' 3/176 od Tirmizija, 'Du'afa' 4/348 od Ukajlija, 'u'abul-iman' 3/430 od Bejhekija, 'Du'afau wel-metrukin' 3/177 i 'Mevdu'at' 2/210 od Ibnu Devzija, 'Mugni fi du'afa' 2/714 od Zehebija, 'Tefsirul-Kur'anilazim' 2/85 od Ibnu Kesira, 'Tehzibu-tehzib' 4/290 i 'Telhisul-habir' 2/487 od Ibnu Hadera.) Biljee imami Darimi u 'Sunenu'(1785), Bejheki u 'Sunenul-kubra'(8922), Ebu Nu'ajm u 'Hiljetul-evlija'(9/251), Rujani u 'Musnedu'(1231), i drugi, od Ebu Umame, radijellahu 'anhu, da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Onaj ko ga ne sprijei od obavljanja hadda
126
oigledna potreba, ili nepravedni vladar, ili bolest koja ga je zadrala, pa umre i ne obavi hadd - neka slobodno umre kao idov ili ako eli kao kranin." Komentar: U lancu prenosilaca ove predaje ima ravija erik Ibnu Abdullah el-Kadi koji je slab prenosilac kod veine hadiskih strunjaka. (Pogledaj: 'Ilelu Tirmizi el-Kebir' i/69, 'Sunenu-Darekutni' 1/345, 'Sunenulkubra' 10/271 od Bejhekija, 'Tehzibu-tehzib' 4/295 i 'Tekribu-tehzib' 1/417 od Ibnu Hadera.) U senedu takoer ima i Lejs Ibnu Ebi Sulejm ije su hadise ostavili uenjaci hadisa zato to je pomijeao predaje i imao slabo pamenje. (Pogledaj: 'Derhu we ta'dil' 1/151 od Ibnu Ebi Hatima, 'Du'afa welmetrukin' str. 230. od Nesaija, 'Kamil' 6/87 od Ibnu 'Adija, 'Medruhin' 2/231 od Ibnu Hibbana, 'Tehzibu-tehzib' 8/417-418 od Ibnu Hadera.) Hadis ima i druge mahane ali emo se zadrati na spomenutom radi skuenosti u prostoru. (Pogledaj: 'Mevdu'at' 2/210 od Ibnu Devzija, 'Tenkihu-tahkik' 2/393 od Ibnu Abdul-Hadija, 'Tenkihu kitabi-tahkik' 2/10 od Zehebija, 'Nesbur-raje' 4/411 od Zejle'ija, 'Telhisul-habir' 2/486-488 od Ibnu Hadera.) Slino se prenosi u jo nekoliko predaja od
126
Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ali su jo slabijeg lanca prenosilaca. Biljee imami Ebu Bekr el-Isma'ili, Bejheki u 'Sunenul-kubra'(3/335), Ebu Nu'ajm u 'Hiljetul-evlija'(9/252), i drugi, od voe pravovjernih Omera Ibnul-Hattaba, radijellahu 'anhu, da je rekao: "Ko bude u stanju da obavi hadd pa ga ne obavi svejedno mu je umro kao idov ili kranin." (Kao to spominje Hafiz Ibnu Kesir u 'Tefsiru' 2/85.) Lanac prenosilaca ove predaje je vjerodostojan do Omera, radijellahu 'anhu, kao to kau Bejheki, Ibnu Kesir, Ibnu Hader, enkiti, Albani, i drugi. (Pogledaj: 'Sunenulkubra' 3/334 od Bejhekija, 'Tefsirul-Kur'anilazim' 2/85 od Ibnu Kesira, 'Tehzibu-tehzib' 4/290 od Ibnu Hadera, 'Edvaul-bejan' 1/334335 od enkitija, 'Silsiletu ehadisi-da'ife' 10/166 od Albanija.) Slino se prenosi i od Abdullaha Ibnu Mes'uda, radijellahu 'anhu, ali sa jako slabim lancem prenosilaca. (Pogledaj: 'Nasbu-raje' 4/412 od Zejle'ija i 'Sifetuhaddeti-Nebijj' str. 36. od Abdul-Aziza etTarifija.)
126
ZAKLJUAK: Iz predhodnog vidimo da sve sa ime su dokazivali svoj stav ne moe posluiti kao dokaz da onaj ko ostavi hadd bez opravdanog razloga biva nevjernikom, osim predaje koja se prenosi od Omera, radijellahu 'anhu, koja se odnosi, a Allah najbolje zna, na onog koji ostavi hadd smatrajui da nije obavezan, ili na onog koji ne vidi u obavljanju hadda koristi, ili na onog ko se nemarno odnosi prema haddu i iskazuje nezainteresovanje. Dok onaj ko ostavi obavljanje hadda, smatrajui da je obavezan, i da je tim inom grean pred Uzvienim Allahom - ne biva nevjernikom, nego velikim grijenikom, i na njemu je obaveza da se iskreno pokaje Allahu i trai od Njega oprosta, a Allah, delle e'nuh, najbolje zna. Na naredbu hadda, kao petog islamskog arta, Uzvieni Stvoritelj je ukazao slijedeim rijeima: "...Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti; a onaj koji nee da vjeruje - pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome." (Prijevod znaenja AluImran 97)
Prenosi se da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "O ljudi, Allah vam je propisao hadd, pa ga obavite..."(Muslim).
126
Dunost hadda je potvrena Kur'anom, Sunnetom i idma'om, tako da osoba koja negira obavezu hadda, kao stroge dunosti (farza) smatra se nevjernikom. Onaj ko potvruje da je hadd farz, ali ga zanemari, njegovo vjerovanje je u velikoj opasnosti. Nek se pripaze oni koji odgaaju hadd. Potvreno je od Omera, radijallahu 'anhu, da je rekao: "Nek` umre kao Jevrej ili kao Kranin!" - ponovio je to tri puta - "ovjek koji umre, a ne obavi hadd, a imao je mogunosti, te odbio da ga obavi." (ElBejheki) Prenosi se od El-Hasana, da je rekao: "Rekao je Omer Ibn El-Hattab: "Odluio sam da poaljem ljude u neke krajeve, pa da uvide ko sve ima mogunost, te ne obavi hadd, da im narede dizju. Oni nisu muslimani, oni nisu muslimani." (Se'id). Dakle, osoba koja posjeduje mogunosti da obavi hadd, a ne obavi ga, nalazi se u velikoj opasnosti za ouvanje svoje vjere, osim da ga sprijei u tome bolest ili druga potekoa.
126
Inae, umire kao Jevrej ili Kranin, kao to se prenosi od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu: "Ko umre i ne obavi hadd islama, a nita ga ne sprijei, opravdani razlog ili vladar koji je silnik, nek umre tj. odabere od dvije smrti, ako hoe kao Jevrej ili kao Kranin!" Za osobu koja je preminula, a nije obavila hadd i da je imala namjeru da ga obavi, dozvoljeno je da neko drugi obavi tu dunost za nju. Prenosi se od Ibn-'Abbasa, radijallahu 'anhuma, da je neka ena iz plemena Duhejne dola kod Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sellem, i rekla: "Zaista se moja majka zavjetovala da e obaviti hadd i umrla je ne obavivi ga. Da li ja mogu umjesto nje obaviti hadd?", on ree: "Da, obavi hadd za nju.' Kad bi ti znala da tvoja majka ima dug, da li bi ga isplatila?" Ispunite dug prema Allahu, jer Allah je najprei da se prema Njemu ispunjavaju obaveze." (Buhari) Zato se, o brate, boj Allaha i izvri ono to ti On nareuje i ne trai hajra u drugom mimo pokornosti: "Kada Allah i Poslanik Njegov neto narede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupe..." (Prijevod znaenja Al-Ahzab, 36)
126
Vrijednost hadda Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitan koje je najbolje djelo: "Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika!", zatim je upitan: "Koje nakon toga?", rekao je: "Dihad na Allahovom putu!", zatim je upitan: "Koje nakon toga?", rekao je: "Hadd mebrur (ispravno i iskreno obavljeni hadd)!" (Buhari i Muslim) Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "... a za hadd mebrur, nema druge nagrade za njega, osim Dennet." (Buhari i Muslim) Prenosi se od Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, da je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ko obavi hadd, a ne bude nepristojne i rune rijei govorio, i ne bude krio Allahove propise, vratie se (bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila." (Buhari i Muslim) Vrijednost hadda i 'umre je tolika da se oni koji obavljaju te obrede ubrajaju u Allahove robove koji kada mole Allaha, subhanehu ve teala, On im prima dovu; kada trae neto od Njega, On im daje; kada trae oprost, On im oprata. Allah, delle a'nuhu, se ponosi takvim Svojim robovima ukazujui melekima na njih i na Svoju milost prema njima dok oni borave
126
na 'Arefatu, govorei: "Idite oprostio sam vam!" To je, uistinu, velika blagodat i zar ovjeku treba vei dar od Allahova oprosta, kojeg On, 'azze ve delle, daje kome On hoe. Pored velike vrijednosti i nagrade koju ovjek dobija izvravajui obred hadda, trebamo znati da se haddom iskazuje pokornost Allahovim naredbama, potpuna predanost svome Gospodaru i privrenost Njegovoj vjeri to potvruje sljedei ajet: "Onaj ko se sasvim preda Allahu, uz to ini dobra djela, uhvatio se za najvru vjeru..." (Prijevod znaenja Luqman, 22) Sutina i znaenje obavljanja hadda Postavlja se pitanje iz pozicije imana, islama i erijata; koje je to sutinsko i ope znaenje obavljanja hadda? Kao sastavni dio islamske tradicije svih objava, hadd je u svim vremenima bio i ostaje do Sudnjeg dana, ljudski odziv na Allahov poziv: I oglasi ljudima hadd! dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim, dolazie iz mjesta dalekih. (Prijevod znaenja El-Hadd, 27). Kako spoznati vrijednosti hadda, kao jednu od najveih duhovnih veza izmeu Gospodara i Njegovog roba, te kako i na koji
126
nain osjetiti sve te blagodati koje proizilaze iz haddskih obreda? Odgovor na ovo pitanje krije se u nainu obavljanja hadda jednog ovjeka, ovjeka kojeg je Uzvieni Allah poastio da samo jednom obavi hadd i to pred kraj svog plemenitog ivota. To je Allahov poslanik i miljenik, Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem. Za Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, je obavljanje hadda bila prilika, da ljudima pokae ne samo obrede hadda, nego da ih naui kako da izgrade svoj odnos prema Gospodaru, na koji nain da ouvaju imansko bratstvo, kako da se odnose prema svojoj rodbini i mnoge druge vrijednosti koje su veoma bitne za odgojnu stranu ummeta. elei Allahovo zadovoljstvo i elei da jasno i ispravno dostavi nain obavljanja hadda, Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, je na Oprosnom haddu bio vodi i imam hadijama, a njihov broj je bio oko 100.000. Zasigurno svaki od tih hadija, koje je Uzvieni Allah poastio da vide Njegovog poslanika, te da sa njim obave i hadd,
126
osjetio je istinsku vrijednost svakog obavljenog haddskog obreda. Sprovoenje i utvrivanje tevhida Tevhid, kao istinska spoznaja Uzvienog Gospodara kroz sve vrste ibadeta, bio je jedan od glavnih aktivnosti na kojoj je radio Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, za vrijeme obavljanja hadda, povodei se za rijeima Allaha, delle a'nuhu, kao to stoji u prijevodu znaenja: Hadd i umru radi Allaha izvravajte (El-Bekare, 196), a koje upuuju da se haddski obredi obavljaju iskreno u ime Allaha i sa istinskim tevhidom u srcu. Priznavanje Uzvienog Allaha, kao jedinog Gospodara koji nema sudruga u vlasti, ogleda se kroz nekoliko stvari na haddu: 1)Telbija je jedan od obreda hadda, koja u svom znaenju krije i otkriva jednou Stvoritelja, Onoga koji nema sudruga. Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: Povienim glasom, Poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, je uio rijei tewhida: Odazivam Ti se, Gospodaru, odazivam. Odazivam Ti se, Ti nema nikakva druga. Odazivam Ti se. Tebi pripada svaka hvala, blagodat i vlast, Ti nema (u tome) druga'. (Muslim, 1218)
126
A Ibn Omer, radijallahu 'anhuma, znao bi rei: Ove rijei su dovoljne i na njih se nita ne dodaje. (Buhari, 5915 i Muslim, 1184). 2)Klanjanje dva rekata nafile nakon obavljenog tavafa i uenja na njima sura, ElKafirun i El-Ihlas. Ove dvije asne kur'anske sure u sebi sadre izrazita i duboka znaenja tevhida, kroz koje ovjek potvruje postojanost Uzvienog Allaha, te Njegova uzviena svojstva i lijepa imena. Tako da ove dvije asne sure obuhvataju sve tri vrste tevhida: tevhidu-r-rububijje, to znai da je Uzvieni Allah Tvorac i Gospodar svega i da drugog Gospodara nema, zatim tevhidul-uluhijje, to znai da je Uzvieni Allah istinski Bog i da se samo Njemu upuuju sve vrste ibadeta, i tewhidu-l-esmai ve sifat, znai vrsto ubjeenje da samo Allahu, delle a'nuhu, pripadaju sva imena i svojstva savrenstva. Velika je blagodat za jednog mu'mina, da na mjestu na kojem je stajao Ibrahim, 'alejhisselam, i gradio kuu tevhida (Ka'bu), slijedei Sunnet Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, ui i izgovara iste kur'anske sure koje je uio i on, sallallahu 'alejhi ve sellem.
126
Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, dok bi klanjao dva rekata poslije tavafa, uio bi sure u kojima su sadrane rijei tevhida, sure El-Ihlas i El-Kafirun. (Sunen Ebi-Davud, 1909, a vjerodostojnim ga je ocijenio ejh Albani). 3)Stajanje na breuljcima Saffa i Merva, te uenje dove na njima. Saffa i Merva su dva sveta mjesta, od Uzvienog Allaha blagoslovljena, koja je Allah, delle a'nuhu, uinio znamenjima, dokazima i milou svim vjernicima. Pored sa'ja, obaveznog tranja izmeu ova dva breuljka, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, uio bi dovu na ovim asnim mjestima, a ta dova sadravala bi sve segmente tevhida. Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi poeo od Saffe, popeo bi se na breuljak tako da vidi Ka'bu, a zatim bi se okrenuo prema njoj (Ka'bi), i prouio tri puta: 'La illahe illallahu, vahdehu la erike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu, ve huve 'ala kulli ej in kadir. La illahe illallahu vahdehu......' a kod bi doao do Merwe, uradio bi isto". (Muslim, 1218).
126
Hadera, radijallahu 'anha, je na ovim asnim mjestima stajala prije Poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, u potrazi za vodom, kako bi napojila sebe i svoga sina Isma'ila, 'alejhisselam, pretravala bi prostor izmeu Saffe i Merve, u svom srcu nosila je smisao i znaenje dove koju je kasnije uio Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, a to znaenje se ogledalo u istinskom ubjeenju, da nema drugog Boga sem Allaha i da On jedini daje opskrbu. 4)Boravak na Arefatu i uenje dove na njemu. Arefat je mjesto koje devetog zu-l-hiddeta prua najblie zamiljenu sliku Sudnjega dana. Po nekoliko miliona hadija, tog dana iskreno upuuje Uzvienom Allahu dove i trae od Njega oprosta za svoje grijehe. U dananje vrijeme, neki ljudi koji naalost nisu ni svjesni mjesta na kojem se nalaze, period od podne namaza pa do akama (koje je inae i predvieno za boravak na Arefatu), provedu u spavanju i izleavanju. Kroz dove koje je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, uio na dan Arefata, zraio je isti tevhid i neizmjerna zahvala Allahu to je Muhammedovom ummetu podario ovakvo asno i od Allaha blagoslovljeno mjesto.
126
Tada je bilo teko zamisliti da ljudi na dan Arefata vrijeme provode u spavanju ili nekorisnoj prii, jer uz vodia i imama, kao to je bio Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, svaki od njih osjetio je istinsku i duhovnu vrijednost boravka na Arefatu. Istina, danas meu nama nije Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ali jesu njegove rijei i upute o tome kako i na koji nain mu'min da osjeti blagodati Arefata. Od Dabira, radijallahu 'anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Najvrijednija dova, je dova na dan Arefata, i najvrijednije to sam uio ja i poslanici prije mene jeste: La illahe illallahu, vahdehu la erike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l- hamdu, ve huve 'ala kulli ej in kadir. (Damiu etTirmizi, 3585, a dobrim ga je ocijenio ejh Albani). I na kraju ovog kratkog pregleda nekih obreda hadda, moemo slobodno zakljuiti da je osnovna i glavna zadaa, Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, za vrijeme hadda, bila ostvarivanje i utvrivanje tevhida, kao glavne poruke s kojom ga je zaduio Uzvieni Allah. Jedna velika veina hadija koja je obavljala hadd sa Poslanikom, sallallahu 'alejhi ve sellem, je bila tek ula u okrilje islama, pa je ovakav
126
nain hadda samo uvrstio njihovo vjerovanje. Danas imamo slinu situaciju, kada veliki broj hadija dolazi na hadd, sa minimalnim znanjem o svojoj vjeri i sa veoma nesigurnim ubjeenjem o tevhidu kao glavnoj smjernici i vodilji za uspjean ivot na ovom svijetu, a pogotovo na buduem. Zato trebamo ispravno da nauimo kako istinski spoznati i oboavati svoga Gospodara kroz sve vidove ibadeta, kako bi tu spoznaju pokazali prilikom obavljanja pete islamske dunosti, kojom nas Uzvieni Allah dui ako smo u mogunosti, te kako bi na kraju postigli i zasluili najveu vrijednost za ISPRAVNO obavljeni hadd, za kojeg je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Za hadd mebrur (tj. za pravilno i potpuno izvren hadd), nema druge nagrade osim Denneta. (Buhari)
POGLAVLJE O VRIJEDNOSTI HADDA I POJANJENJU KOME JE HADD OBAVEZAN

: )) .(( , .
126
Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Umra do umre je iskup za ono izmeu njih, a za hadd mebrur1 nema druge nagrade osim Denneta. Muttefekun alejhi. 2
: : ! , : )) , : . ((. , , .
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Rekla sam: 'Allahov Poslanie, je li enama propisan dihad?' Rekao je: 'Da, propisan im je dihad u kojem nema borbe: hadd i umra.' Prenose Ahmed i Ibn Made, i ovo je njegova verzija, sened mu je sahih i osnova mu je u Sahihu (Buharijinom). 3
: . : ! , ,: )) . ((. , . .(( : ))
1
Hadd mebrur je onaj koji se ne pomijea sa grijesima, a korijen mu je iz 'birr' dobroinstvo, pokornost. A kae se i da znai primljen hadd, a od znakova primljenosti je da se hadija vrati bolji nego to je bio i da se ne povrati grijeenju.
2
Sahih. Buharija (1197), Muslim (827). Sahih. Ahmed (24158), Ibn Made (2901), Buharija (1520).
126
Prenosi se od Dabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma, da je rekao: Doao je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, beduin i rekao: 'Allahov Poslanie, obavijesti me o umri, da li je obavezna?' Rekao je: 'Ne, a da je obavi bolje je za tebe.' Prenose Ahmed i Tirmizi, a prioritetno miljenje je da je mevkuf. 4 A Ibn Adijj ga biljei na drugi nain kao slabog, kao merfu' od Dabira: Hadd i umra su propisani. 5
: , : )) . ((. ,
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao: Reklo se: 'O Allahov Poslanie, ta je mogunost?' Rekao je: 'Opskrba i jahalica.' Prenosi Darekutni, a sahihom ga ocjenjuje Hakim, a prioritetno miljenje je da je mursel. 6
. ,
I prenosi ga i Tirmizi u hadisu Ibn Omera, ali 7 .u senedu mu je slabost
4
Daif mevkuf. Ahmed (13877), Tirmizi (931). afija, rahmetullahi alejhi, rekao je: Po pitanju umre nema nita vjerodostojno. Ona je samo poeljna.
5
Daif mevkuf. Ibn Adijj (4/1468), Bejheki (8542).
Daif. Darekutni (2/216), Hakim (1613). Ibnul-Munzir je rekao: O ovome se ne prenosi nijedan spojen vjerodostojan hadis, a najispravnije od predanja jeste predanje Hasana elBasrija koje je mursel.
7
Daif. Tirmizi (813).
126
HADD MALOLJETNE OSOBE
:: " " : . : )) ((. . : .: )) : ((.

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sreo karavanu kod Er-Revhae i rekao: Ko su ljudi? Rekoe: Muslimani. Rekoe: Ko si ti? Rekao je: Allahov poslanik. Pa mu je podigla jedna ena svoje muko dijete i pitala: Ima li ovome hadda? Rekao je: Da, a tebi je nagrada. Prenosi Muslim. 8 OBAVLJANJE HADDA ZA DRUGOGA
: . . : , , . , : ))((. . ,
Prenosi se od njega, radijallahu anhuma, da je rekao: El-Fadl b. El-Abbas je jahao iza
8
Sahih. Muslim (1336).
126
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je dola ena iz Has'ama9, pa je ElFadl gledao u nju i ona je gledala u njega, a Vjerovjesnik je okretao Fadlovo lice na drugu stranu. Rekla je: 'O Allahov Poslanie, Allahov propis o haddu je zatekao mog oca kada je bio u dubokoj starosti, ne moe se odrati na jahalici. Hou li obaviti hadd za njega?' Rekao je: 'Da.' Ovo je bilo na Oprosnom haddu. Muttefekun alejhi, a verzija je Buharijina. 10
: : , , , : )) , , ., ((.
Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je jedna ena iz Duhejne11 dola Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: Moja se majka zavjetovala da e obaviti hadd, a nije obavila hadd do svoje smrti. Da li u obaviti hadd za nju? Rekao je: Da. ta misli, da je tvojoj majci ostao nevraen dug, bi li ga vratila? Allahu vraajte dugove, Allah je najprei da se prema
Jedno od arapskih plemena. Sahih. Buharija (1513), Muslim (1334). Arapsko pleme.
10
11
126
Njemu izvre obaveze. Prenosi Buharija.

12
, : : )) , , , , , ((. , . ,
Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Koji god djeak obavi hadd, potom postane punoljetan, obavezan je da obavi drugi hadd. I koji god rob obavi hadd, potom se oslobodi, obavezan je obaviti drugi hadd.' Prenosi ga Ibn Ebi ejbe i Bejheki sa pouzdanim prenosiocima, ali se spori oko toga da li je merfu', a mahfuz je da je mevkuf. 13
: : )) , ,((. , : , , : )) , . ((. ,
12
Sahih. Buharija (1852).
13
Sahih. Ibn Ebi ejbe (14875), Bejheki (8397). Lanac prenosilaca je vjerodostojan i kao merfu'u i kao mevkuf.
126
Prenosi se od njega, radijallahu anhu: uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako dri hutbu i govori: 'Neka se ne osamljuje ovjek sa enom, osim ako je sa njom mahrem, i neka ena ne putuje osim sa mahremom.' Pa je ustao jedan ovjek i rekao: 'O Allahov Poslanie, moja je supruga krenula na hadd, a ja sam prijavljen za tu i tu bitku.' Rekao je Poslanik: 'Idi i obavi hadd sa svojom suprugom.' Muttefekun alejhi, a ovo je Muslimova verzija. 14
: : : , )) (( : , , : )) (( : . : )) , , ((. , , .
Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, uo nekog ovjeka da kae: Odazivam ti se za ubrumu, pa je pitao: Ko je ubrume? ovjek je rekao: Moj brat ili moj roak. Pitao je: Jesi li obavio hadd za sebe? Rekao je: Ne, a Poslanik je rekao: Obavi hadd za sebe, potom obavi hadd za ubrumu. Prenose Ebu Davud i Ibn Made, sahihom ga ocjenjuje Ibn Hibban, ali je
14
Sahih. Buharija (1862), Muslim (1341).
126
prioritetno mevkuf. 15
miljenje
kod
Ahmeda
da
je
: : )) :((. : )) , , ((. , .
Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je drao hutbu i rekao: 'Doista vam je Allah propisao hadd.' Pa je ustao El-Akre' b. Habis i pitao: 'Je li svake godine, Allahov Poslanie?' Rekao je: 'Da sam rekao (da jeste), bilo bi obavezno. Hadd je jedanput, a to bude vie od toga dobrovoljno je.' Prenose peterica osim Tirmizija. 16 Osnova mu je kod Muslima u hadisu Ebu Hurejre. 17
POGLAVLJE O MIKATIMA
: , : , : ,
15
Sahih. Ebu Davud (1811), Ibn Made (2903), Ibn Hibban (962). Bejheki je rekao: Lanac prenosilaca je vjerodostojan i nita vjerodostojnije se ne prenosi u ovom poglavlju. IbnulMulekkin je rekao: Lanac prenosilaca mu je vjerodostojan po uvjetima Muslima. Osporili su ga Tahavija kao mevkuf, Darekutni kao mursel, Zahiri za tedlis, Ibnul-Devzi za slabost u njemu. Abdul-Hakk i Ibnul-Kattan tvrde da je hadis merfu'u. Vjerodostojnim merfu'om ga ocjenjuju Ibn Hader i evkani.
16
Sahih. Ahmed (2510), Ebu Davud (1721), Nesai (2573), Ibn Made (2886). Sahih. Muslim (1337).
17
126
: . )) . ((.
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio Zul-Hulejfu za mikate stanovnicima Medine, Duhfu za stanovnike ama, Karnul-menazil za stanovnike Nedda, Jelemlem za stanovnike Jemena (i rekao:) Oni (mikati) su za njih (njene stanovnike), i za druge koji dou na njih, a ele (obaviti) hadd ili umru, a oni unutar mikata (ulaze u ihrame) u mjestu u kojem su roeni, ak stanovnici Mekke u Mekki. Muttefekun alejhi. 18
: . , . .
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odredio stanovnicima Iraka za mikat Zatu-Irk. Prenose Ebu Davud i Nesai. 19 Osnova mu je
18
19
Sahih. Ebu Davud (1739), Nesai (2605). U lancu prenosilaca je Efleh b. Humejd. Ibn Adijj spominje da je imam Ahmed negirao ovaj hadis Eflehu b. Humejdu. Meutim, IbnulMulekkin je hadis ocijenio vjerodostojnim. Svjedoe mu drugi hadisi koje je Hafiz spomenuo u Telhisu.
126
kod Muslima u hadisu Dabira, radijallahu anhu, ali njegov ravija sumnja da li je merfu'.
20
. :
A kod Buharije stoji da je Omer, radijallahu anhu, taj koji je odredio za mikat Zatu-Irk.
21
, , : : . :
Kod Ahmeda, Ebu Davuda i Tirmizija stoji u hadisu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, za mikat stanovnicima istoka odredio El-Akik. 22
POGLAVLJE O VRSTAMA I SVOJSTVIMA IHRAMA (NIJJETA)

: , , , , , , , ..
20
Sahih. Muslim (1183). Sahih. Buharija (1531).
21
22
Daif. Ahmed (3205), Ebu Davud (1740), Tirmizi (832). U lancu prenosilaca je Jezid b. Zijad, a on je slab po miljenju svih muhaddisa. Takoer, u kancu prenosilaca je i Muhammed b. Alija za kojeg se ne zna da je sluao hadise od svoga djeda.
126
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Izali smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u godini Oprosnog hadda23, a meu nama je bilo onih koji su zanijetili umru, a bilo nas je i koji smo zanijetili hadd i umru, a bilo nas je i koji smo zanijetili hadd, a Allahov Poslanik je zanijetio hadd. Onaj koji je zanijetio umru, izaao je iz ihrama po dolasku, a oni koji su zanijetili hadd ili spajanje hadda i umre, nisu izlazili iz ihrama do bajrama. Muttefekun alejhi. 24 Ko stigne do jednog od pet mikata sa namjerom da obavi had ili umru, dunost mu je propisno obui ihram na samom mikatu. Ko obue ihram prije mikata, nema smetnje ali je bolje da to bude na samom mikatu prema praksi Poslanika. Ako pree mikat bez ihrama dunost mu se vratiti i obui ihrame, u protivnom obavezan je iskupiti se klanjem kurbana. Onaj ko bez namjere obavljanja hada pree mikat, a zatim odlui uinit had ili umru
23
To je bila 10. godina po Hidri. Sahih. Buharija (1562), Muslim (1211).
24
126
obui e ihrame na onome mjestu gdje je to i odluio ne prelazei isto mjesto. Mikati su Zul-Hulejfa (Abar Ali) za Medinjane, El-Duhfa ( u blizini Rabiga) za amlije, Egipat i zemlje Magriba, Jelemlem (Es-Sadijje) za Jemence, Karnul-Menzil (Es-Sejl) za Neddlije, te Zatu Irk za stanovnike istoka i Iraane. Ovo su mikati za stanovnike spomenutih podruja i za sve one koji preko ovih mikata prou s namjerom obavljanja hada ili umre. Ko je unutar mikata obui e ihram u svojoj kui, osim stanovnika Mekke koji izlaze van podruja Mekke (na tzv. el-hall) radi oblaenja ihrama, i to iskljuivo za umru. Ihram za had nije ispravan osim u poznatim mjesecima hada, a oni su: evval, zul-kade i deset prvih dana zul-hiddeta. Ko doe ili pree mikat elei obaviti had treba skinuti ivenu odjeu i obui gornji i donji dio ihrama. Poeljno je da bude ist i bijele boje. Onaj ko nema odjeu ihrama skinut e svoju odjeu i omotati je oko prsa. Donji dio odjee (akire ili iroke pantalone) e ostaviti na sebi i poeti sa obavljanjem obreda.
126
Ako u meuvremenu nae ihrame skinut e ivenu odjeu i obui ih. ena e obui svoju ivenu odjeu. Ako je u hajzu ili nifasu obui e ihram i poeti s obredima kao i ostale hadije, s tim to nee obavljati tavaf oko Kabe sve dok joj hajz i nifas ne prestanu i dok se ne okupa. Sunnet je onome ko eli obui ihram okupati se, oistiti, namirisati glavu i bradu, ali ne i odjeu ihrama. Isto tako, sunnet je da samo oblaenje ihrama treba biti poslije propisanog farz namaza ili nafile. Ihram oznaava namjeru ulaska u obrede. Sunnet je jezikom izgovoriti nijjet ihrama. Kada onaj koji eli obaviti temettu had zanijjeti u mjesecima hada, srcem e zanijjetiti, a jezikom izgovoriti: Lebbejke umreten mutemettian bih ilel-haddi. Odazivam Ti se obavljanja hada. (Allahu) umrom do
Isto se odnosi na onoga koji obavlja kiran, ifrad, umru, koji izvrava bedeluk i onog koji dobrovoljno obavlja had za drugu osobu.
126
Pohvalno je da kod ihrama kae rijei uslovljavanja: Fe in habesenije habisun fe mehall hajsu habeseni. Pa ako budem sprijeen, moje mjesto je gdje sam i sprijeen. Ako izgovori ove rijei, a zatim mu se neto isprijei na putu do Kabe rijeio se obreda hada i nema vie nikakvih dunosti (ili sankcija). Ko ihram zanijjeti bez odreivanja vrste hada ispravno je, i takav had e pretvoriti u bilo koju vrstu hada. Onaj ko obavlja temettu moe dodati nijjet hada na umru i nastaviti sa kiranom. ena koja dobije hajz, a ve je zapoela obred hada, dodat e nijjet umre i tako prei na kiran, ako ve nije obavila umranski tavaf.
POGLAVLJE O IHRAMU (NIJJETU STUPANJA U OBREDE)

: . .
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zanijetio ulazak u
126
obrede Hadda osim ispred mesdida25. Muttefekun alejhi. 26
: )) , .((. ,
Prenosi se od Hallada b. Es-Saiba, od njegovog oca, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Doao mi je Dibril i naredio mi da naredim svojim ashabima da podignu glasove pri uenju telbije kod ulaska u ihram. Prenose peterica, a sahihom ga ocjenjuju Tirmizi i Ibn Hibban. 27
. .
Prenosi se od Zejda b. Sabita, radijallahu anhu, da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, skinuo i okupao prije ihrama (nijeta ulaska u obrede Hadd). Prenosi Tirmizi i ocjenjuje hasenom. 28
25
Mesdida na Zul-Hulejfi, mjestu gdje ulaze u ihram stanovnici Medine. Sahih. Buharija (1541), Muslim (1186).
26
27
Sahih. Ahmed (15961), Ebu Davud (1814), Tirmizi (829), Nesai (2703), Ibn Made (2922), Ibn Hibban (3791). Tirmizi je rekao za hadis da je vjerodostojan.
28
Hasen. Tirmizi (830), Darekutni (2/220), Bejheki (8726), Taberani (4862). Tirmizi je hadis ocijenio dobrim, dok ga je Ukajli ocijenio slabim vjerovatno zbog Abdullaha b. Jakuba koji je u lancu prenosilaca, a njegovo stanje je nepoznato. Ibnul-Mulekkin kae: Vjerovatno je Tirmizi spoznao stanje Abdullaha b. Jakuba im je hadis ocijenio dobrim. Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Seken.
126
: : : )) , , , , , , . ((.
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik bio upitan o tome ta osoba u ihramu moe nositi od odjee. Rekao je: Nee nositi koulju, niti turbane, niti sirvale29, niti burnuse, niti mestve, osim ako neko ne nae papue, onda neka nosi mestve, ali neka ih potkrati nie od lanaka, i neka ne nosi nita od odjee koju je dotakao afran ili vers30. Muttefekun alejhi, a ovo je Muslimov citat. 31
: . , .
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Mirisala sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za ihram prije nego to je uao u ihram, i nakon prvog tehallula (kada je sve to je bilo zabranjeno u
29
Dugi gae koji nose Arapi. Indijski afran. Sahih. Buharija (1542), Muslim (1177).
30
31
126
ihramu dozvoljeno osim ena)) prije nego to je tavafio oko Kabe. Muttefekun alejhi. 32
BRAK OSOBE U IHRAMU (STUPANJE U (BRAK U IHRAMU

: )) ., , ((.
Prenosi se od Osmana b. Affana, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ne eni se muhrim33, niti eni (drugoga), niti prosi. Prenosi Muslim. 34
LOVLJENJE U IHRAMU
, , : , :: )) (( .. : )) ((.
Prenosi se od Ebu Katade el-Ensarija, radijallahu anhu, u prii o njegovom lovu na divljeg magarca dok nije bio muhrim35, da je
32
Sahih. Buharija (1539), Muslim (1189). Osoba u ihramima. Sahih. Muslim (1409). Vidi prethodnu napomenu.
33
34
35
126
rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je svojim ashabima, a bili su u ihramima: 'Ima li meu vama iko da mu je naredio ili mu neim na to ukazao?' Rekoe: 'Nema.' Rekao je: 'Onda jedite ono to je ostalo od njegovog mesa.' Muttefekun alejhi. 36
, , , : )) . ((.
Prenosi se od Es-Sa'ba b. Dessame el-Lejsija, radijallahu anhu, da je on poklonio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, divljeg magarca kod El-Ebva'e ili Veddana37, pa mu je vratio i rekao: Ne vraamo ti ga (ni zbog ega drugog) osim to smo u ihramu. Muttefekun alejhi. 38
: : )) , , : ., , ((.
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Pet ivotinja, sve su one
36
Sahih. Buharija (1824), Muslim (1196). Dva mjesta izmeu Mekke i Medine. Sahih. Buharija (1825), Muslim (1193).
37
38
126
fasici39, ubijaju se u haremu i van harema: gavran, lunja40, korpija (akrep), pacov i pas koji ujeda.' Muttefekun alejhi.
41
. .
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Vjerovjesnik dao da mu se radi hidama dok je bio u ihramu. Muttefekun alejhi. 42
: , , : )) ((. : . : )) , ., ((.
Prenosi se od Ka'ba b. 'Udre, radijallahu anhu, da je rekao: Bio sam donesen Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a krpelji su mi bili rasuti po licu, pa je rekao: 'Nisam smatrao da ti je bol dostigla ovu granicu kako sada vidim.
39
Fasik u osnovi znai onaj koji je izaao, a ovdje se moe rei za ove ivotinje da su izale izvan propisa drugih ivotinja o ubijanju za vrijeme hadda, ili da su izale iz okvira dozvoljenosti jedenja njihovog mesa, ili da su izale iz okvira ostalih ivotinja zbog toga to od njih nema nikakve koristi. Ovo su tri tumaenja koja je napravila ulema o dozvoljenosti ubijanja ovih ivotinja.
40
Vrsta sokola. Sahih. Buharija (1829), Muslim (1198). Sahih. Buharija (1835), Muslim (1202).
41
42
126
Moe li nai ovcu?' Rekao sam: 'Ne.' Rekao je: 'Onda posti tri dana ili nahrani est siromaha, za svakog siromaha pola sa'a.' Muttefekun alejhi. 43
: , , : )) , , , , , , , , ((. ,: , , .: )) ((.
Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: Kada je Uzvieni Allah Svome Poslaniku otvorio Mekku, stao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, meu ljudima, pa je zahvalio Allahu i pohvalio Ga, potom je rekao: 'Doista je Allah sprijeio slonove od Mekke, a pokorio ju je Svom poslaniku i vjernicima, i ona nikome prije mene nije bila dozvoljena, a meni je dozvoljena samo jedan vremenski period u danu44, i nee nikome poslije mene biti dozvoljena. Njena stoka se ne razgoni, niti se upa njeno trnje, niti je
43
Sahih. (1816), Muslim (1201).
44
Tj. Samo jedan vremenski period u danu ulaska u Mekku bilo je dozvoljeno ubistvo u njoj i nikada vie poslije toga. Taj period je bio od izlaska Sunca do ikindije.
126
dozvoljeno ono to se u njoj izgubi, osim onome koji je obznani, a kome neko bude ubijen, moe izabrati izmeu dvije odluke: krvarine ili odmazde.' Pa je rekao El-Abbas: 'Osim limunove trave, Allahov Poslanie, jer mi je stavljamo u grobove i na kue.' Pa je rekao: 'Osim limunove trave.' Muttefekun alejhi. 45
: )) , . ((.
Prenosi se od Abdullaha b. Zejda b. Asima, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ibrahim je uinio Mekku haremom i dovio je za njene stanovnike, a ja sam uinio Medinu haremom kao to je Ibrahim haremom uinio Mekku. I ja sam dovio za njen sa'a i mudd duplo vie kako je dovio Ibrahim za stanovnike Mekke. Muttefekun alejhi. 46
: : )) . ((.
45
Sahih. Buharija (3433), Muslim (1355). Sahih. Buharija (2129), Muslim (1360).
46
126
2102 Safet Sulji Riyadh
Prenosi se od Alije b. Ebi Taliba, radijallahu ,anhu, da je rekao: Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Medina je harem od 'Ajra do Sevra47.' Prenosi 84 .Muslim
POGLAVLJE O NAINU OBAVLJANJA HADDA I ULASKA U MEKKU

: , , , , : )) , ((. , : )) , , , ((. , , , . , : )) ((. , , : )) , , , , , , ((. , , , - .
74
.Dva brda u okolini Medine .)0731( Sahih. Buharija (6755), Muslim
84
621
2102 Safet Sulji Riyadh
: , , , , , , , . , , , . , , , . , , , , , , , : )) , , ((, . , , , , , , , , , , . , , , , , , , , . .
,Prenosi se od Dabira b. Abdullaha ,radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, obavljao hadd pa smo izali sa njim dok nismo doli do Zul621
Hulejfe, pa se porodila Esma b. 'Umejs, a on je rekao: Okupaj se, povei se odjeom i zanijeti obrede Hadda. Allahov Poslanik je klanjao u mesdidu, potom je uzjahao Kasva'u49, i kada je stigao na ElBejda'u podigao je glas uei tevhid (telbiju): Odazivam Ti se, moj Allahu, odazivam Ti se. Odazivam Ti se, Ti nema sudruga, doista je (sva) hvala (Tebi) i blagodat od Tebe i vlast, Ti nema sudruga, sve dok nismo stigli do Kabe, tada je dotakao Rukn (haderul-esved), pa je ubrzano hodao tri puta, a (sporije) hodao etiri puta. Potom je stigao do Mekami-Ibrahima, pa je tu klanjao, zatim se vratio Ruknu (haderul-esvedu) i dotakao ga. Potom je izaao kroz vrata na Safu, a kada se pribliio Safi, prouio je: Doista su Safa i Merva Allahova asna mjesta50.' Poinjem sa onim ime je poeo Allah. Potom se popeo na Safu dok nije (mogao) vidjeti Kabu, pa se okrenuo prema Kibli, zatim je izjavio Allahovu jednou i donio tekbir i rekao: Nema boga osim Allaha, Jedinog, koji nema sudruga, Njemu pripada vlast i hvala i On moe sve. Nema boga osim Allaha, Jedinog, ispunio je obeanje, pomogao Svoga
49
Deva Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Sura El-Bekare, 158
50
126
roba i sam pobijedio Skupine51. Potom je molio izmeu toga. Rekao je slino ovome triput, potom je iao prema Mervi, dok se ne bi spustio u srednji dio doline, onda bi trao sve dok se ne bi popeo, pa je hodao do Merve, i na Mervi radio ono to je radio i na Safi, pa je spomenuo hadis, a u njemu stoji: Potom kada je bio dan Tervije52, krenuli su prema Mini. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je jahao. Klanjao je na njoj podne, ikindiju, akam, jaciju i sabah, potom je kratko boravio dok sunce nije izalo, pa je preao (preko Muzdelife ne zadravajui se) dok nije doao do Arefata, pa je zatekao mali ator, koji mu je bilo namjeteno na Nemiri, pa je boravio u njemu dok se sunce nije spustilo, naredio je (da mu pripreme) Kasva'u, pa su mu je osedlali, pa je doao do srednjeg dijela doline, pa odrao hutbu, potom se prouio ezan, pa ikamet, pa je klanjao podne, pa se uio ikamet i klanjao je ikindiju, a izmeu njih nije nita klanjao. Potom je uzjahao i stigao na mjesto stajanja (kod brda Ilal), pa je usmjerio stomak svoje deve Kasva'e prema kamenju (tj. brdo mu je bilo s desne strane), a uinio je put kojim se hodalo ispred njega i okrenuo se prema Kibli,
51
Aluzija na bitku na Hendeku. Vidi suru El-Ahzab, 9. 27. ajeta. Osmi dan zul-hiddeta.
52
126
i nije prestao stojati dok nije zalo sunce i malo otilo utilo, dok se izgubila (suneva) ploa (disk), i krenuo je, a bio je zategao Kasva'ino ue toliko da je njena glava skoro udarala u oslonac bedra njegovog sedla, a desnom rukom je govorio: 'O, ljudi, smirenosti, smirenosti!' Kada god bi doao do gomile pijeska, popustio bi malo dok bi se popela, pa je stigao na Muzdelifu i klanjao na njoj akam i jaciju sa jednim ezanom i dva ikameta, i nije izmeu njih nita klanjao. Potom je legao dok nije dola zora, pa je klanjao sabah kada mu se ukazalo da je osvit zore, sa ezanom i ikametom, potom je uzjahao dok nije stigao do El-Me'arilharama, pa se okrenuo prema Kibli i molio, donosio tekbire i govorio 'la ilahe illellah', i nije prestao stojati dok se nije dobro razdanilo. Krenuo je prije nego se pojavilo sunce, dok nije stigao u srednji dio Muhassira, pa je malo potjerao, potom je krenuo srednjim putem koji izlazi na veliko demre, dok nije doao do demreta koje je kod drveta, pa je bacio sedam (kamenia), sa svakim je donosio tekbir, veliine kamenia za praku. Bacio je iz sredine doline (tako da mu je Mina bila sa desne strane a Mekka sa lijeve),. Potom krenuo prema mjestu klanja, pa je zaklao (kurban), a
126
potom je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzjahao i krenuo i obavio tavaf ifadu i klanjao je u Mekki podne. Prenosi Muslim u duoj verziji.
53
. .
Prenosi se od Huzejme b. Sabita, radijallahu anhu, da bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi zavrio sa telbijom na haddu ili umri, traio od Allaha Njegovo zadovoljstvo i Dennet, a traio utoite u Njegovoj milosti od Vatre. Prenosi afija sa slabim senedom. 54
: : )) , , , ., ((.
Prenosi se od Dabira da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Ja sam zaklao ovdje, a Mina je cijela mjesto za klanje, pa koljite u svojim stanitima. I ja sam stajao ovdje, a cijeli Arefat je mjesto stajanja, i stajao sam
53
Sahih. Muslim (1218).
54
Daif. afija (1/307). Hafiz u Telhisu kae: Prenosi ga afija od Huzejme. U lancu prenosilaca je Salih b. Muhammed b. Zajide el-Lejsi, a on je Medeni i slab je.
126
ovdje, a cijeli Dem55 (Muzdelifa) je mjesto za stajanje.' Prenosi Muslim. 56
: . , .
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, po dolasku u Mekku, uao preko njenog najvieg dijela (mjesto Keda'), a izaao preko najnieg (mjesto Kuda). Muttefekun alejhi. 57
: , . .
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da ne bi doao u Mekku dok ne bi zanoio u Zu-Tuva, pa osvanuo i okupao se, a spomenuo je da je tako radio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Muttefekun alejhi.
58
: . . ,
55
Osnova rijei dem je okupljanje, a to je Muzdelifa. Nazvana je tako jer su se Adem i Hava sastali tu kada su bili izbaeni iz Denneta i razdvojeni.
56
Sahih. Muslim (1218). Sahih. Buharija (1577), Muslim (1258). Sahih. Buharija (1553), Muslim (1259).
57
58
126
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da bi poljubio Crni kamen i na njemu uinio seddu. Prenosi Hakim kao merfu', Bejheki kao mevkuf. 59
: . .
Prenosi se od njega da je rekao: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, im je naredio da ubrzano hodaju tri kruga, a hodaju etiri, i da hodaju izmeu dva rukna (kod prva tri kruga). Muttefekun alejhi. 60
, . : . .
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da bi on, kada bi tavafio oko Kabe, prvi tavaf kaskao tri, a hodao etiri (kruga). 61 U jednom od rivajeta stoji: Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi tavafio na haddu ili umri, kada bi doao,
59
Daif. Hakim (1/455), Bejheki (5/75). Ljubljenje Crnog kamena spomenuto je u dva Sahiha od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a to se tie dodatka koji govori o ljubljenju kamena, biljee ga Hakim i Bejheki, a Ukajli kae: U lancu prenosilaca je Dafer b. Abdillah koji je grijeio i premetao.
60
Sahih. Buharija (1602), Muslim (1264). Sahih. Buharija (1537-1538), Muslim (2/230-231).
61
126
prvo bi urno obiao tri kruga oko Kabe, a etiri bi hodao. Muttefekun alejhi.62
: ..
Prenosi se od njega (Ibn Abbasa) da je rekao: Nisam vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da na Kabi dodiruje ita osim dva jemanijska rukna. Prenosi Muslim. 63
: . , .
Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je poljubio Crni kamen, pa rekao: Doista znam da si ti kamen, ne donosi tetu niti korist, a da nisam vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da te ljubi, ne bih te poljubio. Muttefekun alejhi. 64
: . , .
Prenosi se od Ebu Tufejla, radijallahu anhu, da je rekao: Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ini tavaf oko
62
Ono to se nalazi izmeu zagrada nije bilo u osnovnoj verziji. Sahih. Muslim (1269). Sahih. Buharija (1597), Muslim (1270).
63
64
126
Kabe i da dodiruje rukn tapom koji je imao, i da ljubi tap. Prenosi Muslim.
65
. : . ,
Prenosi se od Ja'la b. Umejje, radijallahu anhu, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tavafio je otkrivene desne nadlaktice sa zelenim ogrtaem. Prenose peterica, osim Nesaija, a sahihom ga ocjenjuje Tirmizi.
66
: , . .
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao (kada su ili sa Mine na Arefat): Telbiju bi donosio ko je htio od nas i ne bi mu ga porekli, a tekbir bi donosio ko je htio od nas i ne bi mu ga porekli. 67
: .,
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: Poslao me je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa
65
Sahih. Muslim (1275). Hasen. Ahmed (17273), Ebu Davud (1883), Tirmizi (859), Ibn Made (2954). Sahih. Buharija (1659), Muslim (1285).
66
67
126
putnim stvarima ili je rekao sa slabima sa Muzdelife nou. Muttefekun alejhi. 68
: . : , -: - .
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Sevda je traila dozvolu od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u noi Muzdelife da krene prije njega, a bila je teka, pa joj je dopustio. Muttefekun alejhi.
69
: : )) ((. .,
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je rekao: 'Ne bacajte kamenje dok se ne pojavi sunce.' Prenose peterica osim Nesaija, a u senedu je prekid.
70
68
Sahih. Buharija (1856), Muslim (1293). Sahih. Buharija (1680), Muslim (1290).
69
70
Daif. Ahmed (19778), Ebu Davud (1940), Tirmizi (893), Nesai (5/270), Ibn Made (3025). Hafiz je ovaj hadis u Fethu ocijenio dobrim. Vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Hibban. Meutim, Ibn Abdil-Hadi i Hafiz kau da je lanac prenosilaca prekinut.
126
: , , . .,
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Poslao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, po Ummu Seleme no uoi bajrama, pa je bacila kamenie prije zore, potom je otila i obavila tavaf-ifadu. Prenosi Ebu Davud, a sened mu je po uvjetima Muslima. 71
: : )) -: - , , ((. ., ,
Prenosi se od 'Urve b. Mudarrisa, radijallahu anhu, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Ko prisustvuje ovom naem namazu (sabahu) misli na Muzdelifu 'potom stoji sa nama dok ne krenemo, a prije toga je stajao na Arefatu nou ili danju, upotpunio se njegov hadd i zavrio je svoje obrede.'
72
71
Sahih. Ebu Davud (1942). Ibn Abdil-Hadi kae: Prenosioci ovoga hadisa su prenosioci Muslima. Bejheki kae: Lanac prenosilaca je vjerodostojan bez imalo sumnje.
72
Sahih. Ahmed (15619), Ebu Davud (1950), Tirmizi (891), Nesai (5/263), Ibn Made (3016), Ibn Huzejme (2820). Vjerodostojnim su ga ocijenili Darekutni, Hakim i Kadi Ebu Bekr b. El-Arebi koji kae: Hadis je po uvjetima Buharije i Muslima. Hejsemi je rekao: Prenosioci kod Ahmeda su prenosioci Sahiha.
126
: : , . .
Prenosi se od Omera, radijallahu anhu, da je rekao: Murici ne bi krenuli sa sa Muzdelife dok se ne bi izalo sunce i govorili bi: 'Osvijetli se, Sebiru73.' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, razlikovao se od njih, pa je krenuo sa Muzdelife prije izlaska sunca. Prenosi Buharija.74
: . .
Prenosi se od Ibn Abbasa i Usame b. Zejda, radijallahu anhuma, da su rekli: ''Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije prestajao izgovarati telbiju sve dok nije bacio kamenie na Akabi. Prenosi Buharija. 75
, , : . .
Prenosi se od Abdullaha b. Mes'uda, radijallahu anhu, da se postavio tako da mu je Kaba bila sa lijeve strane, a Mina sa desne
73
Brdo koje se nalazi sa lijeve strane onome koji se zaputi prema Mini, i to je najvee brdo u Mekki.
74
Sahih. Buharija (1684). Sahih. Buharija (1686).
75
126
strane, i da je bacio sedam kamenia i rekao: Ovo je mjesto na kome mu je sputena sura Bekare. Muttefekun alejhi. 76
, : . .
Prenosi se od Dabira, radijallahu anhu, da je rekao: Bacio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kamenie na dan bajrama ujutro, a to se tie poslije toga, onda kada sunce nagne sa zenita. Prenosi Muslim.
77
, , , , , , , , , , , , , , : . .
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je bacio na malim demretima sedam kamenia, donosei tekbir nakon svakog kamenia, potom je krenuo i potraio pogodno mjesto, pa je ustao i stao u pravcu Kible, dugo je stajao tako, dovio je sa dignutim rukama, potom je bacio na srednjim, potom je krenuo nalijevo pa je
76
Sahih. Buharija (1749), Muslim (1296). Sahih. Muslim (1299).
77
126
potraio pogodno mjesto i stao okrenut u pravcu Kible, potom je dovio i digao svoje ruke i dugo je stajao, a zatim je bacio kamenie na Akabi iz sredine doline i nije stajao kod nje. Zatim je otiao i rekao: Tako sam vidio da radi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Prenosi Buharija. 78
.(( } : )) : . : )) .((.
Prenosi se od njega, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik rekao: Allahu moj, smiluj se onima koji su obrijali kosu. Rekoe: I onima koji su skratili, Allahov Poslanie. Rekao je trei put: I onima koji su skratili. Muttefekun alejhi. 79
, , , : , . : )) ((. : , , : )) ((. : )) . ((.

Prenosi se od Abdullaha b. Amra b. 'Asa, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik,
78
Sahih. Buharija (1751). Sahih. Buharija (1727), Muslim (1301).
79
126
sallallahu alejhi ve sellem, stajao na Oprosnom haddu, pa su ga stali pitati, i rekao je ovjek: Nisam ni osjetio, a obrijao sam se prije nego to sam zaklao. Poslanik je rekao: Kolji, nema smetnje. Doao mu je drugi i rekao: Nisam ni osjetio a zaklao sam prije nego to sam bacio kamenie. Rekao je: Baci, nema smetnje. Tog dana nije bio upitan o neemu to je prije uraeno ili poslije a da nije rekao: Uradi, nema smetnje. Muttefekun alejhi. 80
. , .
Prenosi se od El-Misvera b. Mahreme, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao prije nego to se obrijao i da je svojim ashabima to naredio. Prenosi Buharija. 81
: : )) ((. ., ,
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da je rekla: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 'Kada bacite i obrijete se, postaje vam dozvoljen miris i sve ostalo
80
Sahih. Buharija (83), Muslim (1306). Sahih. Buharija (1811).
81
126
osim ena.' Prenose Ahmed i Ebu Davud, a u lancu je slabost.

82
: )) . , ((.
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: enama nije propisano brijanje, one samo krate. Prenosi Ebu Davud sa dobrim senedom. 83
: , , . .
Prenosi se od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da je Abbas b. Abdul-Muttalib radijallahu anhu, traio dozvolu od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da noi u Mekki u noima Mine zbog njegovog napajanja (hadija), pa mu je dopustio. Muttefekun alejhi. 84
, , , . . , ,
82
Hasen. Ahmed (23951), Ebu Davud (1978). Ibnul-Mulekkin i Munziri su hadis ocijenili dobrim.
83
Hasen. Ebu Davud (1985). Sahih. Buharija (1634), Muslim (1315).
84
126
Prenosi se od Asima b. Adijja, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik dao olakicu pastirima deva da ne borave na Mini, da bacaju (kamenie) na dan bajrama, potom da bacaju sljedei dan za dva dana, potom da bacaju na dan Nefra85. Prenose petorica i sahihom ga ocjenjuje Tirmizi i Ibn Hibban. 86
... : ..
Prenosi se od Ebu Bekreta, radijallahu anhu, da je rekao: Drao nam je hutbu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan bajarama. Hadis. Muttefekun alejhi. 87
: : )) ((. .
Prenosi se od Serrae b. Nebhan, radijallahu anha, da je rekla: Drao nam je hutbu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na 'Dan glava' (drugi dan dana terika), i rekao je: 'Zar ovo nije srednji dan
85
etvrti dan kada se hadije sputaju s Mine u Mekku.
86
Hasen. Ahmed (4/450), Ebu Davud (1975), Tirmizi (955), Nesai (5/273), Ibn Made (3037). Tirmizi kae za hadis da je hasen-sahih.
87
126
terika?' Hadis. Prenosi Ebu Davud sa dobrim senedom. 88
: )) ((. .
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da joj je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Tvoj tavaf oko Kabe i i izmeu Safe i Merve, dovoljan ti je za tvoj hadd i umru. Prenosi Muslim. 89
. . ,
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ubrzano hodao u sedam (krugova) kada je obavljao tavaf-ifadu. Prenose peterica osim Tirmizija, a sahihom ga ocjenjuje Hakim. 90
., , .
88
Hasen. Ebu Davud (1953). Sahih. Muslim (1211).
89
90
Sahih. Ahmed (14133), Ebu Davud (2001), Nesai u Kubra (2/460), Ibn Made (3060), Hakim (1/475). Hakim kae da je hadis po uvjetima Buharije i Muslima, ali ga oni nisu zabiljeili. S tom konstatacijom slae se i Zehebi.
126
Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao podne, ikindiju, akam i jaciju, potom je zaspao na Muhassabu, potom je uzjahao u pravcu Kabe i tavafio oko nje. Prenosi Buharija.
91
: -: - : ..
Prenosi se od Aie, radijallahu anha, da to nije radila tj. zastajanje na Ebtahu i govorila je: Allahov Poslanik je tu bio siao zato to je to bilo mjesto koje je najpogodnije za izlazak. Prenosi Muslim.
92
: . , .
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: Ljudima je nareeno da im bude posljednje vrijeme (na haddu) kod Kabe (tj. da obave tavaful-veda'), osim to je olakano eni u mjesenom ciklusu. Muttefekun alejhi. 93
91
Sahih. Buharija (1764). Sahih. Buharija (1765), Muslim (1311). Sahih. Buharija (1755), Muslim (1328).
92
93
126
: : )) , . ((. ,
Prenosi se od Ibn ez-Zubejra, radijallahu anhuma, da je rekao: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Namaz u ovom mom mesdidu bolji je od hiljadu namaza drugdje, osim u El-Mesdidulharamu, a namaz u El-Mesdidul-haramu bolji je od namaza u mom mesdidu za sto namaza.' Prenosi Ahmed, a sahihom ga ocjenjuje Ibn Hibban.
94
VRSTE HADDSKI OBREDA

Hadija ima slobodan izbor vrste hada temettua, ifrada i kirana. Najbolji je temettu. Temettu znai dati umri prednost nad hadem u mjesecima hada, zatim obaviti had poslije umre. Ifrad znai striktno zanijjetiti samo had.
94
Sahih. Ahmed (4/5), Ibn Hibban (1620), Bejheki (10058). Ibn Abdil-Hadi kae: Lanac prenosilaca je po uvjetima Buharije i Muslima. Hejsemi kae: Lanac prenosilaca je vjerodostojan i prenosioci su mu povjerljivi, a osnova mu je u dva Sahiha u hadisu Ebu Hurejre kod Buharije i hadisu Ibn Omera kod Muslima.
126
Kiran znai da se umra i had zajedno zanijjete, ili, da se zanijjeti samo umra i naknadno doda had prije poetka umranskog tavafa. Ko eli ifrad ili kiran, a sa sobom nije poveo hedj (rtvenu ivotinju), dozvoljeno mu je da od hada naini umru. Obavit e tavaf i saj, skratiti kosu i rijeiti se ihramskih stega. Tako je postao onaj koji obavlja temettu had, a dokaz je predaja da je Poslanik naredio je svojim ashabima, radijjallahu anhu, koji su poeli sa ifradom i kiranom da se rijee stega ihrama i uine ih umrom. (ElBuhari i Muslim) Onaj ko povede hedj sa sobom nije mu dozvoljeno izai iz stega ihrama, jer je Poslanik, naredio svojim ashabima koji su poveli hedj da ostanu u ihramima dok hedj ne stigne na svoje mjesto tj. dok ne doeka prvi dan Kurban-bajrama. Sunnet je muhrimu (onome ko je u ihramu) da to vie ui telbiju od samog uspinjanja na prijevozno sredstvo. Mukarac e podii glas pri telbiji, a ena stiati toliko da samo sama sebe uje. Telbija glasi: Lebbejkallahumme lebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk, innel-hamde
126
ven-nimete leke vel-mulk, la erike leke. Odazivam Ti se moj Allahu, odazivam Ti se; Ti nema sudruga, odazivam Ti se! Doista zahvala, blagodat i vlast Tebi pripadaju, Ti sudruga nema! Telbiju je potebno donositi prilikom ulaska i silaska na putu do Mekke, kada se uje da je drugi ue, iza propisanih fard-namaza, kada se pokrije glava iz zaborava. Onaj koji obavlja temettu had prekinut e sa telbijom pri otpoinjanju umranskog tavafa. Oni koji ine ifrad i kiran prekinut e s telbijom prilikom bacanja kamenia na prvi dan Kurban-bajrama.
JEDNOSTAVAN NAIN OBAVLJANJA UMRE

Ako ovjek eli da ue u obrede umre, potrebno je da se okupa kao to se kupa poslije denabeta95, da se namirie sa najboljim mirisom koji ima, a nee mu tetiti ako ostane mirisa nakon oblaenja ihrama96.
95 96
Kupanje poslije spolnog odnosa. Ihrami su odjea koja se sastoji iz dva dijela, donji dio koji se privrsti oko struka i gornji dio koji se prebaci preko ramena. ene takoer imaju ihrame, ali su njeni ihrami odjea u kojoj je inae dozvoljeno izlaziti napolje.
126
Kupanje prilikom oblaenja ihrama je sunnet97 kako za mukarce tako i za ene, pa ak i za ene koje su u hajzu98 ili nifasu99. Nakon kupanja i namirisavanja tijela ovjek e obui ihrame, te e klanjati farznamaz ukoliko bude namasko vrijeme, a ako ne bude onda e klanjati dva rekata s nijetom sunnetulvudua100. ena koja je u hajzu ili nifasu nee klanjati nita. Kada zavri sa namazom, poinje sa obredima umre izgovarajui: Lebbejke umretenLebbejke Allahumme lebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk, innel hamde ve ni'mete leke vel mulk, la erike leke.101 (Odazivam ti se umrom Odazivam se, Allahu moj, odazivam. Odazivam se, Ti nema sudruga, odazivam. Zaista svaka zahvala, blagodat i vlast pripadaju Tebi, Ti nema sudruga.) Mukarac e povienim glasom izgovarati telbiju, dok e ena izgovarati toliko glasno tako da je uje onaj koji se nalazi pored nje. Potrebno je da onaj koji obavlja umru mnogo izgovara telbiju, a posebno kada mijenja
97
Djelo koje je inio na Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za ije injenje e ovjek dobiti nagradu. 98 Mjeseni ciklus. 99 Postporoajni period. 100 Dva rekata koja se klanjaju poslije abdesta. 101 Rijei Telbije.
126
stanja i vremena, kao naprimjer kada se penje uz uzvisicu ili kada silazi ili kada se priblii no ili dan. Poslije toga neka trai od Allaha Njegovo zadovoljstvo i Dennet i neka se utjee Njegovom milou od Vatre. U umri telbija je propisana od oblaenja ihrama do poetka tavafa, a u hadu od oblaenja ihrama do poetka bacanja kamenia na DemretulAkabe na Dan bajrama. A kada ovjek ue u MesdidulHaram ui e desnom nogom i rei: Bismillah, vessalatu ves-selamu ala resulillah. Allahummegfir li zenbi, ve-ftah li ebvabe rahmetike. E'uzu billahi El-Azim ve bi vedhihi El-Kerim ve bi sultanihi El-Kadim, mine-ejtani Er-Radim.102 Zatim e se ovjek uputiti prema Haderul esvedu (Crni kamen)103 kako bi zapoeo tavaf104 te e dodirnuti Crni kamen desnom rukom poljubivi ga, a ako ne bude u mogunosti dodirnut e ga rukom prednjim djelom tjela okrenutim prema Crnom kamenu, a ako ni to ne bude u mogunosti pokazat e svojom desnom rukom prema Crnom kamenu, ali pri tom postupku nee poljubiti svoju ruku.
102
Dakle, to je dova koja se inae ui prilikom ulaska u mesdid.
103
Crni kamen je kamen iz Denneta koji je ugraen u ugao Kabe, a pravac tog ugla je oznaen zelenim svjetlom. 104 Tavaf je obilazak oko Kabe sedam krugova poevi i zavravi kod Crnog kamena.
126
Meutim, bolje je ovjeku da ne ulazi u velike guve kako ne bi ometao ljude. Prilikom dizanja desne ruke ovjek e izgovoriti: Allahu ekber (Allah je najvei). Zatim e krenuti obilaziti oko Kabe tako da mu ona bude s njegove lijeve strane, a kada doe do Jemenskog ugla105 dodirnut e ga bez ljubljenja, a ako ne bude u mogunosti nee se nadmetati s ljudima kako im ne bi naudio, te e rei izmeu Jemenskog ugla i Crnog kamena: Rabbena atina fi dunja haseneten ve fil ahireti haseneh, ve kina azabenn nar. Allahumme inni eseluke el afve vel afijete fi dunja vel ahireh. I svaki puta kada bude prolazio u pravcu Crnog kamena izgovorit e tekbir, a u ostalim krugovima u tavafu izgovarat e zikr, uiti dove, uiti Kur'an jer tavaf i jest uspostavljen da bi se Allah Uzvieni veliao.106 Nakon zavretka posljednjeg (sedmog) kruga u tavafu prii e MekamuIbrahimu107 uei: Vettehazu mimmekami Ibrahime 108 musalla.
105
Jemenski ugao je ugao koji se nalazi prije ugla Kabe u kojem je Crni kamen, a pokazuje pravac prema Jemenu. 106 Ako bi ovjek neto priao u toku tavafa to mu ne bi pokvarilo tavaf, meutim, bolje je da se ui zikr, Kur'an, dove i sl. 107 Mekamu Ibrahim je mjesto gdje su bile stope Ibrahima, alejhi selam dok je pravio Allahovu kuu Kabu. Bio je blizu Kabe, ali je za vrijeme halife Omera Ibnul Hattaba, radijallahu anhu, malo udaljen od nje kako bi ljudi koji tavafe mogli nesmetano i bez veih potekoa obilaziti oko Kabe. 108 ElBekare, 125.
126
Zatim e klanjati dva kratka rekata iza MekamuIbrahima, na prvom rekatu nakon Fatihe prouit e suru Kul ja ejjuhel kafirun , a na drugom Kul huvAllahu ehad Kada zavri sa ta dva rekata vratit e se do Crnog kamena i dodirnuti ga ako bude u mogunosti. Zatim e otii do Mesa'a109, pa kada se priblii breuljku Safa110 prouit e ajet: Inne Saffa vel Mervete min eairillah... (do kraja 185. ajeta sure ElBekare) Potom e se popeti na uzvieniji dio Safe tako da vidi dijelove Kabe okrenuvi se prednjim dijelom tijela prema njoj, podigavi ruke, te e zahvaliti se Allahu Uzvienom, a onda e doviti i moliti Ga ono to eli. A od dova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na ovom mjestu je: La ilahe illellah vahdehu la erike leh, lehulmulku ve lehul hamdu ve huve ala kulli ej in kadir. La ilahe illellahu vahdeh, endeze va'deh, ve nasare abdeh, ve hezemelahzabe vahdeh. Ponavljao bi to tri puta, a i dovio bi izmeu toga. Zatim e sii sa Safe i uputiti se prema Mervi hodajui, a kada stigne do mjesta na kojem je zeleno svjetlo jako e potrati shodno svojoj
109
Mjesto izmeu breuljaka Safe i Merve na kojem se obavlja sa'j, tj. hodanje izmeu ta dva breuljka. 110 Safa je breuljak koji je blii Kabi, a Merva je udaljeniji breuljak.
126
mogunosti ne uznemiravajui nikoga sve dok ne stigne do drugog zelenog svjetla, nakon kojeg e hodati uobiajnim hodom sve dok ne stigne na Mervu. Popet e se na nju, okrenut e se prema kibli (Kabi), podignuti svoje ruke i uiti sve ono to je uio na Safi, osim 185. ajeta iz sure El Bekare.111 Zatim e sii sa Merve i uputiti se prema Safi hodajui po mjestu za hodanje, a trei po mjestu oznaenom za tranje. Kada stigne na Safu uradit e sve ono to je uradio i prvi put, a tako e isto postupiti i na Mervi sve dok ne upotpuni sedmi krug. Odlazak od Safe ka Mervi je jedan krug, a povratak na Safu je drugi krug. ovjek e izgovarati na sa'ju112 ono to eli od zikra, upuivanja dove i uenja Kur'ana. Kada zavri sedmi krug (na Mervi) mukarac e obrijati glavu (to je bolje) ili skratiti kosu, a ena e skratiti kosu u duini jagodice prsta. Obaveza je da se brijanje glave obavi po itavoj glavi ukoliko ovjek bude brijao glavu, a ako bude skraivao kosu, onda je obaveza takoer da skrati kosu sa svih strana glave. Brijanje glave za mukarca je bolje od skraivanja kose, osim u sluaju da se umra obavlja kratak vremenski period prije hada
111 112
Ovaj ajet se ui samo pri prvom penjanju na Safu. Odlazak od Safe do Merve i povratak na Safu.
126
kada je bolje da se kosa skrati kako bi ostalo neto kose da se za vrijeme hada obrije. S ovim radnjama zavravaju se obredi umre. Nakon toga prekidaju se zabrane koje su bile u toku ihrama, kao to su spolno openje sa suprugom, namirisavanje, oblaenje odjee i drugo.
ZABRANE U IHRAMU
Devet ih je, a one su: 1. ianje kose; 2. Rezanje noktiju. En-Nevevi u El-Medmuu kae: Dozvoljeno je muhrimu otkloniti nokat ako se slomi. Dozvoljeno mu je blago eanje i pranje glave. Ako kosa tom prilikom sama spadne, nema smetnje. 3. Namjerno namirisavanje bilo kojim mirisom ili namjerno mirisanje (umrkavanje) mirisa. 4. Zabranjeno je mukom hadiji namjerno oblaiti ivenu odjeu. 5. Pokrivanje glave neim to pripinje uz glavu kao kapa, ihram, turban i sl. 6. Ubijanje kopnene divljai ili pomaganje u tome. 7. Spolno openje.
126
8. Spolni akt bez direktnog openja. 9. Sklapanje branog ugovora. Dokaz za ove zabrane su rijei Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: Muhrim nee obui koulju, turban, ogrta, akire, niti haljinku koju je miris utog isiota ili afrana dotakao, te cipele osim da ne nae papue, pa e te cipele prerezati da budu ispod nonih lanaka.( Muttefekun alejhi) Uzvieni kae o namjernom ubijanju divljai u krugu Harema: O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hada!( SuretulMaide,ajet 95). Poslanik je rekao: Muhrim nee sklapati niti e mu se sklapati brani ugovor ni zaruke.( Prenose ga svi osim El-Buharija) Uzvieni Allah, kae: Had je u odreenim mjesecima; onom ko se obavee da e u njima obavljati had nema snoaja sa enama i nema runih rijei, i nema svae u danima hada. A za dobro koje uinite Allah zna. I onim, to vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni! (Suretul-Bekare, ajet 197) Islamski pravnici su se sloili da se had ne kvari dok je hadija u ihramima, osim potpunim spolnim odnosom prije prvog razrjeenja ihramskih stega. Takvog hadiju
126
sljeduje dovretak hada, te ponovno obavljanje hada sljedee godine i plaanje iskupa. Had je pokvaren odmetanjem od islama, Allah nas toga sauvao! Muhrimu je dozvoljeno svezati ihram kaiem ili konopcem i sl., zbog nepostojanja dokaza koji govori suprotno. Mukarcu i eni muhrimima dozvoljena je promjena i pranje ihrama prema hadisu Ikrime: Poslanik promijenio je odjeu ihrama na EtTenimu. (Umdetul-Bari) eni je zabranjeno oblaiti nikab, zar, feredu i rukavice dok je pod ihramom. A kada pored nje budu prolazili stranci spustit e veo preko lica (koji nee zatezati i dodirivati lice) prema poznatom hadisu Aie, radijjallahu anha, Ihram ene je u njenom licu, a iveno moe oblaiti na ostale dijelove tijela. Muhrimu je dozvoljeno baviti se svojim zanimanjem ili trgovinom, prema rijeima Uzvienog: Ne pripisuje vam se grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da neto steknete. (Suretul-Bekare, ajet 198).
USLOVI ZA SAJ
126
Poznato je ve da se saj ne obavlja osim poslije tavafa. Kada se klanja tavafski namaz izai e se na safu i od nje zapoeti saj. Okrenut e se prama Kibli i rei tri puta: Allahu ekber, La ilahe illallahu Vahdehu la erike leh; lehul-mulku ve lehul-hamdu juhji ve jumitu ve huve ala kulli ejin Kadir. La ilahe illallahu Vahdehu nesare abdehu ve eazze dundehu ve hezemel-ahzabe Vahdehu, muhlisine lehud-dine ve lev kerihelkafirun. Nema drugog boga osim Allaha Jedinog; On sudruga nema, Njemu pripada vlast i zahvala. On oivljava i usmruje i On je sve Moan uraditi. Nema drugog boga osim Allaha Jedinog pomogao je Svog roba, ojaao vojsku Svoju, Sam porazio stranke; iskreno ispovijedam Njemu vjeru, pa makar nevjernicima bilo krivo. (Muslim) Licem e se okrenuti prema Kabi bez dizanja ruku kao kod poetnog tekbira u namazu. Zatim e polahko krenuti prema Mervi. Za krugove tavafa i saja ne postoje odreene dove, nego je to proizvoljno. Nema smetnje ako bi se uilo: Safa i Merva su Allahova asna mjesta, zato onaj koji Kabu hodoasti ili umru obavi ne ini nikakav prijestup ako krene oko njih.
126
A onaj koji drage volje uini kakvo dobro djelo pa, Allah je doista Blagodaran i sve zna. Kada doe do dvije zelene oznake izmeu njih e mukarac potrati i pouriti u hodu, ako moe. Zatim, popet e se na Mervu i vratiti se koraajui prema Safi. Kada stigne na vrh uinit e isto kao prvi put. Ii e i vraati se i tako ispuniti sedam krugova. ena ne treba uriti ili trati. Uslovi za saj su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Nijjet na poetku, Saj obaviti hodajui, Upotpuniti sedam krugova, Saj mora biti poslije tavafa, Da krugovi saja budu jedan iza drugog, Poeti od Safe, Potpuno prei krugove od Safe do Merve, Obaviti saj bez pauziranja.
Saj je vaei i bez abdesta, kao i za enu koja je u hajzu ili nifasu. istoa (tj. abdest) za saj je Sunnet.
126
Mukarac e skratiti ili obrijati kosu, a ena e podjednako skratiti kosu koliko je veliina jagodica prstiju. Tako se umra zavrila i onaj ko obavlja temettu ili umru rijeio se ihramskih stega. Tada im je dozvoljeno to je bilo zabranjeno u ihramu. Hadije koje obavljaju kiran ili ifrad prvi tavaf im je tavaful-kudum (tavaf dolaska) i on je sunnet. Ako ele uinit e ga sajem kirana za hadije koje obavljaju kiran, a sajem hada za one koji obavljaju ifrad. Oni mogu odgoditi saj do poslije tavaful-ifade (tavaf poslije boravka na Arefatu i on je obavezni tavaf - rukn). Ostat e u ihramima obavezno sve do prvog dana Kurban-bajrama. Onaj koji obavlja kiran (mukarin) nema vie zaduenja u odnosu na onoga ko obavlja ifrad (mufrid), osim to mora zaklati hedj. Ako ne nae postit e deset dana, tri dana na hadu i sedam kada se vrati kui.
USLOVI ZA TAVAF
Kada onaj koji eli obaviti had ili umru ue u Mekku, lijepo bi bilo da se okupa.
126
Kada ugleda Kabu treba podii ruke (kao u dovi) i rei: Allahu ekber, Allahumme zid hazel-Bejte terifen ve tekrimen ve tazimen ve mehabbeten ve zid min erefihi ve keremihi mimmen haddehu eviatemere terifen ve tazimen ve birra. Allah je Najvei, Boe moj poveaj ovoj Kui ugled, poast, veliinu, strahopotovanje i ljubav. Poveaj onome ko je radi hada ili umre obie ugled, poast i dobroinstvo. Lijepo je da onaj koji ulazi u Mesdidul-Haram pone tavafom, to predstavlja pozdrav, osim da nastupi vrijeme propisanog farz-namaza s kojim e prije poeti, a onda nastaviti tavaf. Za tavaf su potrebni sljedei uslovi: 1- Nijjet (iskrena namjera); 2- Otpoinjanje tavafa od El-Haderul-Esveda. Sunnet je poljubiti ga ili naiaretiti rukom prema njemu. 3- Kabi biti okrenut lijevim ramenom. 4- Upotpuniti sedam krugova tavafa. Ko posumnja da li je izvrio npr. est ili sedam krugova, uzet e manji broj (tj.est) i upotpuniti tavaf. 5- istoa uzimanje abdesta. 6- Tavaf obaviti pjeaei (shodno fizikim mogunostima). 7- Tavaf obaviti oko cijele Kabe i oko polukrunog dijela (Haderu Ismal). Ako bi obiao samo graevinu Kabe, bez
126
polukrunog kamenog dijela, tavaf mu ne bi bio vaei, jer i Haderu Ismal pripada Kabi. 8- Da tavaf bude u Mesdidul-Haramu. 9- Neprekidno obavljanje krugova tavafa. Ako se proui ikamet za namaz dozvoljeno je prekinuti tavaf, a zatim nastaviti; s tim da sve to bude u kratkom vremenskom razdoblju. Ako se previe odui obnovit e tavaf od poetka. 10- Pokriti stidne dijelove tijela. Lijepo je da mukarac uini gornji dio ihrama ispod desnog pazuha i prebaci ga preko lijevog ramena, da ubrza hod i usitni korake bez tranja, sve to u prva tri kruga prvog tavafa hada ili umranskog tavafa. Tavaf je dozvoljeno vremenskim periodima. obaviti u svim
Fino je poljubiti El-Haderul-Esved ili ga dodirnuti ili naiaretiti prema njemu na poetku svakog kruga tavafa. Fino je dodirnuti i Jemenski rukn, a izmeu dva rukna treba rei: Rabbena tina fid-dunja haseneten ve fil-hireti haseneten ve kin azben-nr. Gospodaru na, podari nam na dunjaluku dobro i na Ahiretu dobro i sauvaj nas kazne u vatri.
126
Hadija u tavafu treba uvati svoj pogled kako bi sauvao i svoj had. Poslije e obaviti dva rekata tavafskog namaza. Ovaj namaz je pritvreni sunnet i klanja se kod Mekami Ibrhima, ako je mogue. Uzvieni kae: Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrhim bude prostor iza kojeg ete namaz obavljati. (Suretul-Bekare, ajet 125) Tavafski namaz se moe obaviti i na bilo kojem drugom mjestu u Haremu. Sutra (perda) nije obavezna prilikom tavafskog namaza, nekog farza ili druge nafile u Haremu. Poslije namaza napit e se vode Zemzem, to je sunnet.
ISKUPI ZA POGREKE NA UMRI

Iskupi za pogreke obuhvataju sljedee: na hadu i umri
1- Iskup za kakvu bolest ili glavobolju, namirisavanje i oblaenje ivenog je tri dana posta ili nahraniti est siromaha, za svakog siromaha po pola saa; ili klanje braveta. Uzvieni kae: Had i umru radi Allaha izvravajte! A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite, a
126
glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onda meu vama koji se razboli ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kad budete slobodni, obavite umru do hada i zakoljite kurbana do koga moete lahko doi. A onaj ko ga ne nae neka posti tri dana u danima hada, i sedam dana po povratku, to jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava. (Suretul-Bekare, ajet 196) Iskup se ne daje radi jedne ili dvije otpadnute dlake, niti radi jednog ili dva nokta, nego e radi jednog takvog ina nahraniti siromana, radi dva dvojicu siromanih, a za tri ina dat e iskup (fidju).( El-Mugni) Ako zaboravi i poini neku od zabrana ihrama i ako neto uniti, smatra se da je to namjerno, kao npr. ubijanje divljai ili brijanje kose. Ako se radi o nenamjernom inu kojim se neto ne unitava, kao npr. oblaenje ivenog, namirisavanje, pokrivanje glave, onda nema sankcije za to. O fidji postoji hadis Poslanika, koji prenosi Kab Ibn Udreh: Moda su ti insekti glavu napali? Jesu, Poslanie. odgovori on. Ree mu: Obrij glavu i posti tri dana ili nahrani est siromaha ili brave zakolji.( Muttefekun alejhi)
126
2- Iskup za spolno openje prije prvog razrjeenja od stega ihrama. Dunost je zaklati devu, jer je openje teki prijestup koji kvari had. Isto se odnosi ako ( se namjerno) ejakulira bez openja, ako se onanie, poljubi, dodiruje ili stalno gleda u zabranjeno. Ako ne mogne zaklati devu postit e deset dana, tri na hadu i sedam po povratku kui. Polno openje poslije prvog razrjeenja od stega ihrama ne kvari had, ali se mora zaklati brave.( El-Mugni.) Poslije e otii na granicu harema (el-hall) i obui ihrame da bi obavio tavaf, jer tavaf je rukn bez kojeg nema hada. U ovome nema razilaenja. Sankcija kvarenja umre spolnim openjem prije dovretka saja je klanje braveta. Ako se to uini prije kraenja ili brijanja kose potreban je iskup u vidu posta, sadake ili kurbana. 3- Iskup za (vadiba). isputanje hadskih farzova
Ko prije zalaska sunca napusti Arefat i ne vrati se, ili ne prenoi na Muzdelifi, ili ne provede odreeno vrijeme noi na Mini, ili pree mikat bez ihrama i ne vrati se uiniti ihram, ili izostavi oprosni tavaf (osim ene u
126
hajzu i nifasu), ili izostavi bacanje kamenia u jednom danu, ili tri i vie kamenia ne baci, ili ne skrati ili ne obrije kosu za sve ove prijestupe iskup je brave. 4- Iskup za ubijanje kopnene divljai u ihramu, ili ubijanje haremskih ivotinja, pa makar ih halal bilo jesti. Tu postoji proizvoljni odabir izmeu klanja istoimene domae ivotinje, ili, procijeniti vrijednost u novcu i kupiti hranu koja je inae dostatna za sadekatul-fitr. Svakog siromaha treba nahraniti sa muddom penice ili sa pola saa neeg drugog jestivog. Moe i postiti za svakog siromaha jedan dan. Uzvieni kae: O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hada! Onome od vas ko je hotimino ubije kazna je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti dvojica vaih pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time to e, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah je ve oprostio ono to je bilo. Onoga ko to opet uradi Allah e kazniti. Allah je Silan i Strog.( Suretul-Maide, ajet 95) Isto se odnosi na sjeu haremskog drvea i kidanje lia kojeg ovjek nije zasadio. Iskup je u procjeni vrijednosti unitenog.
126
5- Iskupi za zakanjenje obavljanja dotinih obreda i iskup za sprijeenost obavljanja hada. a) Ko doeka zoru prvog dana Kurbanbajrama, a ne proboravi na Arefatu iz opravdanog razloga, had ga je proao. Ihram i nijjet mu prelaze u obred umre. Treba se vratiti i obaviti had sljedee godine i povesti hedj. Ko ne nae hedja postit e tri dana na hadu i sedam kada se varti kui. b) Sprijeenost obavljanja hada: Kome se isprijei neka prepreka na putu do Mekke, zaklat e hedj na mjestu spreavanja s nijjetom razrjeenja od stega ihrama. Takoe, obrijat e ili oiati glavu. Ako to ne moe, postit e tri dana s tom namjerom. Izlazak iz ihrama je u ovom sluaju tek poslije klanja hedja ili obavljanja posta. Dunost mu je ponovo obaviti had. Uzvieni kae: A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte.( Suretul-Bekare, ajet 196) Ako bi bio sprijeen prije boravka na Arefatu razrijeio bi se ihrama i duan bi bio zaklati hedj bez nadoknade hada u budunosti. Ako bi mogao obaviti had iste godine, duan je to uiniti.
126
Ko ne bude sprijeen doi na Arefat, a bude sprijeen prii Kabi i ne mogne obaviti tavaful-ifadu, nee se razrijeiti iharama sve dok ne obavi tavaf, pa makar i dugo na to ekao. Tavaful-ifada nije vremenski ogranien. Ko uslovi na poetku ihrama: Fe in habesenije habisun fe mehall hajsu habesen. Pa ako budem sprijeen, moje mjesto je gdje sam i sprijeen., moe se razrijeiti ihrama na mjestu gdje je i blokiran. Nije duan nadoknaditi had niti zaklati hedj. Ko bude sprijeen obaviti umru, duan je zaklati kurban (brave), ako ne uslovi prilikom nijjeta. U svakom sluaju, dunost je dovriti pokvarenu umru kao i had. Dodatak: Ko poini neki od prekraja koji nije u vidu unitenja, i to iz zaborava ili neznanja, nema iskupa niti grijeha. Npr. ko se namirie ili prekrije glavu ili obue iveno. Ali, ako to namjerno uini grijean je i duan se iskupiti iskupom koji je propisan.
126
Ako se poini kakav prekraj s unitenjem, kao to je ubijanje ivotinje, uklanjanje kose, nokata i sl., duan se iskupiti. Nema razlike radilo se o namjernom ili nenamjernom postupku. Reeno je da ako otkloni kosu ili nokte iz zaborava ili neznanja o propisu, nema sankcija. Allah najbolje zna.
BORAVAK NA AREFATU
Kada izae sunce devetog dana zul-hiddeta sve hadije e smireno i s telbijom krenuti prema Arefatu. Kada dou do Nimre ostat e do podneva. Kada nastupi podne otii e i Mesdidu Nimre, gdje je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem drao hutbu na Oprosnom hadu. Hadije nisu dune klanjati dumu. Poslije hutbe i obavljanja podne i ikindije namaza, skraeno i spojeno, uputit e se prema Arefatu. Oevidno je da je dolazak u Nimru i podne namaz u toj damiji sunnet. Podruje Nimre, Vadi Urne i damija Nimre su van granica
126
Arefata prema miljenju En-Nevevija, ejhulislama Ibn Tejmijje i Ibnul-Kajjima, Allah ime se svima smilovao. Boravak na Arefatu je rukn (sastavni dio hada) bez kojeg had nije potpun. Uslov je da boravak bude unutar granica samog Arefata. Cijeli Arefat je mjesto boravka; breuljci i ravnice na tom podruju. doline,
Boravak nije ogrnien na Debelus-Sahre ili Debelur-Rahmeh kako ga obini ljudi nazivaju. Cijeli Arefat je mjesto predajama od Poslanika . boravka prema
Ko na Arefatu provede dio dana ili noi njegov had je ispravan. Sunnet je zapoeti boravak od nastupanja podneva sve dok sunce ne zae. Ko proboravi dio dana i ode prije zalaska sunca duan je zaklati kurban prema miljenju veine islamskih pravnika. Ako ode danju i vrati se prije zalaska sunca na Arefat i ostane do samog zalaska nije potreban iskup. Imam Malik i E-afii kau: To je kao da
126
pree mikat, pa se vrati i obue ihram na mikatu. Ko ne uspije doi u toku dana na Arefat i doe po noi dovoljno mu je samo malo zastati. El-Muveffek kae: Zadnje vrijeme za boravak na Arefatu je vrijeme do pojave zore prvog dana Kurban-bajrama u emu nema razilaenja meu ulemom. Arefat je veliki dan u kojem se sputa milost na one koji borave na njemu. Zato je lijepo upuivati sve vjerodostojne dove. O vrijednosti Arefata prenosi nam Hafiz ElMunziri sa vjerodostojnim senedom od Enesa Ibn Malika , radijjallahu anhu, koji kae: Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je boravio na Arefatu, a sunce samo to nije zalo. Tada ree: pozornost! Bilale, pozovi mi ljude na
Bilal ustade i ree: Sluajte Poslanika sallallahu alejhi ve sellem ! Ljudi se umirie, a on ree: Skupino ljudi, doao mi je maloprije Dibril i poruio mi od mog Gospodara selam i rekao: Allah je oprostio onima koji borave na Arefatu i onima koji su na Muzdelifi (El-Mear).
126
Zagarantovao im je oprost buduih grijeha. Ustade Omer , radijjallahu anhu, i ree: O Allahov Poslanie, je li to posebno za nas? Poslanik sallallahu alejhi ve sellem ree: Ovo je vama i onima koji dou poslije vas sve do Sudnjeg dana. Omer, radijjallahu anhu, ree: Obilno i lijepo je Allahovo dobro!
BORAVAK NA MUZDELIFI
Kada zae sunce i nestane sunevog diska, sa Arefata se treba uputiti na Muzdelifu, i to mirno i dostojanstveno, izgovarajui telbiju i istigfar. Kada se stigne skraeno i spojeno e se klanjati akam i jacija prije sputanja jahalica (tj. prije raspremanja). Ako bi se akam zasebno klanjao nema smetnje. Muzdelifa je El-Mearul-Haram sa svim breuljcima i dolinama, a ne kako neki misle da je to brdo na kome se danas nalazi damija. Boravak na Muzdelifi je obavezan, a ko ga izostavi duan je kurban zaklati, to je miljenje Ebu Hanife, Ahmeda, Ishaka i drugih, osim, izostaviti ga s razlogom kao npr. onaj ko na Arefat doe nou kada mu je dovoljan boravak u vidu prolaska poslije polovine noi.
126
Sunnet je nakon klanjanja sabah-namaza okrenuti se prema Kibli i uputiti dovu Allahu sa injenjem istigfara. Uzvieni kae:Ne pripisuje vam se grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da neto steknete. A kada poete sa Arefata spominjite Allaha kod asnih mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. (Suretul-Bekare, ajet 198) Kada dan dobro osvane pokrenut e se prema Mini prije izlaska sunca, shodno sunnetu. Na putu e se donositi telbija. Dozvoljeno je krenuti sa Muzdelife iza pola noi, i to slabim i nemonim, kao i onima koji im trebaju pomoi i paziti ih. Sunnet je sa Muzdelife uzeti sedam kamenia radi njihova bacanja na Demretul-Akabu. Preostale kamenie uzet e na bilo kojem mjestu. Kada se proe dolina Vadi Muhassir lijepo je pouriti uei telbiju.
POSTUPCI HADIJE PRVOG DANA KURBAN BAJRAMA
126
Kada hadija stigne na Minu sunnet je po redu initi sljedee radnje: baciti kamenie na Demretul-Akabu, zaklati kurban za onog koji obavlja temettu i kiran, brijanje ili skraivanje kose, tavaful-ifada, saj za temettu, a za kiran i ifrad nema saja poslije onog pri dolasku u Mekku. Nema smetnje neke od ovih spomenutih radnji uiniti prije ili kasnije. Prvi dan Kurban-bajrama je dan Velikog hada. Nazvan je tako zbog mnogobrojnih radnji hada koje se taj dan obavljaju. Kamenie treba bacati jedan za drugim. Donijet e se tekbir sa svakim kameniem, a zatim se odmaknuti bez zastajkivanja. Poslije prvog baenog kamenia prekida se telbija. Poslije bacanja sunnet je zaklati kurban, ako ga ima, i to u bilo kojem dijelu Mine. Cijelo podruje Harema je mjesto klanja. Zatim, obrijat e se ili skratiti kosa. Skraivanje mora biti podjednako. ena e od pletenica (ili repa) skratiti koliko su jagodice prstiju. Poslije e obaviti tavaful-ifadu, a poeljno je da tavaf bude poslije bacanja kamenia, klanja i brijanja kose.
126
Ako odgodi tavaf do noi nema zapreke. Dozvoljeno ga je obaviti nastupanjem ponoi prvog dana Kurban-bajrama. Ovo je miljenje E-afiija, a zadnje vrijeme za ovaj tavaf, prema najispravnijem miljenju, nije ogranieno. Kada ga god obavi ispravan je po miljenju Ebu Kudame.( El-Mugni (na marginama je Eerhu-l-Kebir), 3/4759) Ako bi hadija dao prednost tavaful-ifadi nad bacanjem kamenia ispravno je i dovoljno, a ako ga odgodi za posljednje dane Kurbanbajrama ili ak poslije, nema smetnje i za to nee klati kurban.( El-Medmuu, En-Nevevi, 8/161) Poslije tavafa onaj koji obavlja temettu obavit e saj, jer je njegov prvi saj bio samo umranski. Za kiran i ifrad obavezno se mora obaviti saj poslije tavaful-ifade, ako nisu obavili saj poslije tavaful-kuduma (tavaf pri dolasku u Mekku). Tavaf i saj su dva sastavna dijela hada (ruknovi). Allah , kae: I neka oko Hrama drevnog (Suretul-Hadd, ajet 29) obilaze.,
126
i kae: Safa i Merva su Allahova asna mjesta, zato onaj koji Kabu hodoasti ili umru obavi ne ini nikakav prijestup ako krene oko njih.( Suretul-Bekare, ajet 158) Prvo razrjeenje iz stega ihrama se deava obavljanjem dvije od tri radnje: bacanjem kamenia, brijanjem ili ianjem kose i obavljanjem tavaful-ifade sa sajem (ako je duan obaviti saj). Kada hadija obavi dvije od tri spomenute radnje, sve mu je dozvoljeno osim spolnog openja. Ako namjerno ili nenamjerno, prije ili naknadno, obavi jednu od ovih radnji nije grijean. Drugo razrjeenje od ihramskih stega se okonava upotpunjavanjem tree radnje. Kada nju obavi sve mu je dozvoljeno, pa i spolni odnos. Klanje ne ulazi u uslove razrjeenja iz stega ihrama. BORAVAK NA MINI, BACANJE KAMENIA I ZADNJA TRI DANA KURBAN-BAJRAMA Jedanaesti, dvanaesti i trinaesti dan zulhiddeta su tri posljednja dana Kurbanbajrama. Boravak na Mini po noi u tri zadnja dana je vadib. Poslanik je to inio kao obred.
126
On kae: Uzmite od mene vae obrede (hada). Ko ne nae boravite na Mini i provede dio noi na njoj ostatak mu je dovoljan provesti drugdje u bilzini. Nema smetnje za to, ako Bog da. Bacanje kamenia na tri demreta poinje sa jedanaestim danom poslije nastupanja podneva. Ako se kamenii bace prije podneva dunost ih je ponovo baciti. Isto se odnosi i na dvanaesti i trinaesti dan, osim, ako se pouri s naputanjem Mekke. Svaki dan e poeti bacanje od prvog demreta, a to je malo demre koje je u paraleli sa Mesdidom El-Hif na Mini. Sa bacanjem kamenia uit e se tekbir, stati prema Kibli i upuivati dove. Zatim, prii e se drugom tj. srednjem demretu, stati i uputiti dove poslije bacanja; i na kraju e se prii zadnjem tj. velikom demretu (Demretul-Akaba), baciti kamenie i krenuti bez stajanja i upuivanja dove, povodei se tako za praksom Poslanika, El-Muveffek u El-Mugniju kae: Ako jedan ili
126
dva kamenia budu nedostajala, nema smetnje, a ako vie njih nedostaje to povlai sankcije. Ako nedostaju tri kamenia duan je zaklati kurban, zato to se u jeziku tri smatra mnoinom. Ko izostavi bacanje kamenia na sva tri demreta u jednom danu duan je zaklati kurban*, prema miljenju Malika, Es-Sevrija, E-afiija, Ataa, El-Evzaija i drugih. (ElMedmuu; En-Nevevi) Ako odgodi bacanje kamenia do noi radi prijeke potrebe ili nemoi, nee ih bacati do sutra poslije podne, prema stavu Ebu Hanife i Ishaka. E-afii, Muhammed Ibnul-Munzir i Jakub su miljenja da e ih baciti nou zbog rijei Poslanika ovjeku koji je rekao: Bacio sam kamenie poslije akama. Baci ih nema smetnje. odgovori Poslanik. (Prenosi ElBuhari objanjavajui znaenja pojma no i razilaenje uenjaka u tome) U El-Mugniju stoji: Ako odgodi bacanje jednog dana za drugi dan, ili sva bacanja odgodi za zadnji dan Kurban-bajrama, ostavio je sunnet i nema nikakve sankcije, osim to e po redu bacati (kako je i zakasnio).
126
Ako prou dani bajrama i sunce zae a bacanje je izostavio nee ga naknadno obavljati, ali mu je dunost zaklati kurban. Ko ode sa obreda hada prije bacanja kamenia duan je dati iskup, a grijean je ako se ne vrati. Uzvieni kae: I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko pouri i ostane samo dva dana nije grijeh; a nee se ogrijeiti ni onaj koji se dulje zadri, samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred Njim sakupljeni.( Suretul-Bekare, ajet 203) Dozvoljeno je opunomoiti drugoga za bacanje kamenia, ako se radi o djeci, bolesnima, nemonima, trudnicama itd. Koga zalazak sunca zatekne treeg dana Kurban-bajrama, dok je jo u Mekki, ostat e do sutranjeg dana sve dok ne baci kamenie i ne ode s drugima.
HEDJ (KLANJE KURBANA) I OBAVEZNI ISKUPI KURBANIMA NA HADU

Hedj znai ono to se daruje Haremu od deva, goveadi ili bravadi.
126
Pohvalno je da onaj ko naumi krenuti prema Mekki pokloni neko grlo stoke i podjeli ga sirotinji u Haremu. Pohvalno je da hedj sa sobom povede iz svoje domovine ili grada; ili da ga usput, u Mekki ili na Arefatu kupi. Ako ga uope ne povede, kupit e ga na Mini i time zadovoljiti propis hedja. To je miljenje Ibn Abbasa, Ebu Sevra, Ebu Hanife, afijskog mezheba i veine preostalih. Za hedj je ispravno uzeti ono to zadovoljava propise kurbana, gledajui na godine i sauvanost od mahana. Obavezni iskupi kurbanima na hadu Obavezni iskupi kurbanima su: 1.Kurban onoga ko obavlja temettu i kiran. Uzvieni kae:Had i umru radi Allaha izvravajte! A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onaj meu vama koji se razboli ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kad budete slobodni, obavite umru do hada i zakoljite kurbana do koga moete lahko doi. A onaj ko ga ne nae neka posti tri dana
126
u danima hada, i sedam dana po povratku, to jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava.( Suretul-Bekare, ajet 196) 2. Kurban za sprijeenost i zakanjenje obavljanja hadskih obreda. Uzvieni kae: A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite. Ako ne mogne zaklati kurban, postit e deset dana, analogno izvriocu temettua. 3. Iskup za smetnje bolesti glave i sl., moe biti u obliku posta, sadake ili kurbana. 4. Iskup za lov divljai moe biti u raznim oblicima; kao kurban, podjela hrane ili sadake. Uzvieni kae: O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hada! Onome od vas ko je hotimino ubije kazna je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti dvojica vaih pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time to e, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah je ve oprostio ono to je bilo. Onoga ko to opet uradi Allah e kazniti. Allah je Silan i Strog. (Suretul-Maide, ajet 95.)
126
5. Obavezni kurban radi izostavljanja nekog od hadskih farzova. 6. Obavezni kurban radi polnog openja. Onaj ko pokvari had openjem prije prvog razrjeenja od stega ihrama dovrit e had, ali je duan u budunosti taj had obnoviti. Dunost mu je zaklati devu, a ako ne mogne, postit e tri dana na hadu i sedam po povratku kui, kao kod temettua. Ko poslije prvog razrjeenja iz stega ihrama bude spolno opio za tavafi-ifadu ihrame e obui na granici Harema (el-hall) i duan je kurban zaklati. Ono to je dunost zaklati u Haremu dunost je tu meso i podijeliti i nahraniti druge, kao npr. hedj posebno odreen za sirotinju u Haremu. Uzgred, Arefat nije u granicama Haremierifa. Dani klanja kurbana su sva etiri dana Kurban-bajrama. S klanjem se poinje poslije zavretka bajram-namaza i hutbe. Nije dozvoljeno klati prije, a potrebno je upozorti na bezobzirno bacanje mesa bez udjeljivanja sirotinji ili potrebnim.
126
Uzvieni kae: Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog. (SuretulHadd, ajet 28.)
ISKUPI ZA POGREKE NA HADU I UMRI

Iskupi za pogreke obuhvataju sljedee: na hadu i umri
1- Iskup za kakvu bolest ili glavobolju, namirisavanje i oblaenje ivenog je tri dana posta ili nahraniti est siromaha, za svakog siromaha po pola saa; ili klanje braveta. Uzvieni kae: Had i umru radi Allaha izvravajte! A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onda meu vama koji se razboli ili ga glavobolja mui, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kad budete slobodni, obavite umru do hada i zakoljite kurbana do koga moete lahko doi. A onaj ko ga ne nae neka posti tri dana u danima hada, i sedam dana po povratku, to jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Mekke. I bojte se Allaha i znajte da On teko kanjava. (Suretul-Bekare, ajet 196) Iskup se ne daje radi jedne ili dvije otpadnute dlake, niti radi jednog ili dva nokta, nego e
126
radi jednog takvog ina nahraniti siromana, radi dva dvojicu siromanih, a za tri ina dat e iskup (fidju).( El-Mugni) Ako zaboravi i poini neku od zabrana ihrama i ako neto uniti, smatra se da je to namjerno, kao npr. ubijanje divljai ili brijanje kose. Ako se radi o nenamjernom inu kojim se neto ne unitava, kao npr. oblaenje ivenog, namirisavanje, pokrivanje glave, onda nema sankcije za to. O fidji postoji hadis Poslanika, koji prenosi Kab Ibn Udreh: Moda su ti insekti glavu napali? Jesu, Poslanie. odgovori on. Ree mu: Obrij glavu i posti tri dana ili nahrani est siromaha ili brave zakolji.( Muttefekun alejhi) 2- Iskup za spolno openje prije razrjeenja od stega ihrama. prvog
Dunost je zaklati devu, jer je openje teki prijestup koji kvari had. Isto se odnosi ako ( se namjerno) ejakulira bez openja, ako se onanie, poljubi, dodiruje ili stalno gleda u zabranjeno. Ako ne mogne zaklati devu postit e deset dana, tri na hadu i sedam po povratku kui.
126
Polno openje poslije prvog razrjeenja od stega ihrama ne kvari had, ali se mora zaklati brave.( El-Mugni.) Poslije e otii na granicu harema (el-hall) i obui ihrame da bi obavio tavaf, jer tavaf je rukn bez kojeg nema hada. U ovome nema razilaenja. Sankcija kvarenja umre spolnim openjem prije dovretka saja je klanje braveta. Ako se to uini prije kraenja ili brijanja kose potreban je iskup u vidu posta, sadake ili kurbana. 3- Iskup za (vadiba). isputanje hadskih farzova
Ko prije zalaska sunca napusti Arefat i ne vrati se, ili ne prenoi na Muzdelifi, ili ne provede odreeno vrijeme noi na Mini, ili pree mikat bez ihrama i ne vrati se uiniti ihram, ili izostavi oprosni tavaf (osim ene u hajzu i nifasu), ili izostavi bacanje kamenia u jednom danu, ili tri i vie kamenia ne baci, ili ne skrati ili ne obrije kosu za sve ove prijestupe iskup je brave. 4- Iskup za ubijanje kopnene divljai u ihramu, ili ubijanje haremskih ivotinja, pa makar ih halal bilo jesti. Tu postoji proizvoljni odabir izmeu klanja istoimene domae ivotinje, ili, procijeniti vrijednost u novcu i kupiti hranu koja je inae dostatna za sadekatul-fitr. Svakog siromaha treba
126
nahraniti sa muddom penice ili sa pola saa neeg drugog jestivog. Moe i postiti za svakog siromaha jedan dan. Uzvieni kae: O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hada! Onome od vas ko je hotimino ubije kazna je da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost procijeniti dvojica vaih pravednih ljudi, pokloni Kabi, ili da se iskupi time to e, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti, da bi osjetio pogubnost postupka svoga. A Allah je ve oprostio ono to je bilo. Onoga ko to opet uradi Allah e kazniti. Allah je Silan i Strog.( Suretul-Maide, ajet 95) Isto se odnosi na sjeu haremskog drvea i kidanje lia kojeg ovjek nije zasadio. Iskup je u procjeni vrijednosti unitenog. 5- Iskupi za zakanjenje obavljanja dotinih obreda i iskup za sprijeenost obavljanja hada. a) Ko doeka zoru prvog dana Kurbanbajrama, a ne proboravi na Arefatu iz opravdanog razloga, had ga je proao. Ihram i nijjet mu prelaze u obred umre. Treba se vratiti i obaviti had sljedee godine i povesti hedj. Ko ne nae hedja postit e tri dana na hadu i sedam kada se varti kui.
126
b) Sprijeenost obavljanja hada Kome se isprijei neka prepreka na putu do Mekke, zaklat e hedj na mjestu spreavanja s nijjetom razrjeenja od stega ihrama. Takoe, obrijat e ili oiati glavu. Ako to ne moe, postit e tri dana s tom namjerom. Izlazak iz ihrama je u ovom sluaju tek poslije klanja hedja ili obavljanja posta. Dunost mu je ponovo obaviti had. Uzvieni kae: A ako budete sprijeeni, onda kurbane koji vam se nau pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte.( Suretul-Bekare, ajet 196) Ako bi bio sprijeen prije boravka na Arefatu razrijeio bi se ihrama i duan bi bio zaklati hedj bez nadoknade hada u budunosti. Ako bi mogao obaviti had iste godine, duan je to uiniti. Ko ne bude sprijeen doi na Arefat, a bude sprijeen prii Kabi i ne mogne obaviti tavaful-ifadu, nee se razrijeiti iharama sve dok ne obavi tavaf, pa makar i dugo na to ekao. Tavaful-ifada nije vremenski ogranien. Ko uslovi na poetku ihrama: Fe in habesenije habisun fe mehall hajsu habesen. Pa ako budem sprijeen, moje
126
mjesto je gdje sam i sprijeen., moe se razrijeiti ihrama na mjestu gdje je i blokiran. Nije duan nadoknaditi had niti zaklati hedj. Ko bude sprijeen obaviti umru, duan je zaklati kurban (brave), ako ne uslovi prilikom nijjeta. U svakom sluaju, dunost pokvarenu umru kao i had. Dodatak: Ko poini neki od prekraja koji nije u vidu unitenja, i to iz zaborava ili neznanja, nema iskupa niti grijeha. Npr. ko se namirie ili prekrije glavu ili obue iveno. Ali, ako to namjerno uini grijean je i duan se iskupiti iskupom koji je propisan. Ako se poini kakav prekraj s unitenjem, kao to je ubijanje ivotinje, uklanjanje kose, nokata i sl., duan se iskupiti. Nema razlike radilo se o namjernom ili nenamjernom postupku. Reeno je da ako otkloni kosu ili nokte iz zaborava ili neznanja o propisu, nema sankcija. Allah najbolje zna. je dovriti
126
OPIS POSLANIKOVOG, SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM, HADA

Prenosi Muslim od Dabira Ibn Abdullaha, radijjallahu anhu: Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, proveo je u Medini devet godina, a hada nije obavio. Zatim je desete godine objavljeno narodu: Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, e obaviti had! U Medinu doe mnogo ljudi i svi su oekivali da se pridrue Poslaniku ,sallallahu alejhi ve sellem, , radei ono to i on radi. Krenuli smo za njim i doli na Zul-Hulejfu (mikat). Esma bint Umejs rodi Muhammeda Ibn Ebi Bekra. Poslala je poruku Poslaniku ,sallallahu alejhi ve sellem, ta joj je initi? Rekao je: Okupaj se i sprijei rasipanje neistoe nifasa stavljanjem kakvog platna.. Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je u mesdidu, a zatim se popeo na jahalicu sve dok deva nije izala u pustinju. Tada poe izgovarati telbiju: Lebbejkallahumme lebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk. Innelhamde ven-nimete leke vel-mulk, la erike lek. I narod poe izgovarati ove rijei, a Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, na to nije nita govorio.
126
Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, stalno je izgovarao telbiju. Nismo imali namjeru obaviti nita osim hada, a za umru nismo znali. Kada smo doli u Mekku dodirnuo je i poljubio rukn (El-Haderul-Esved), obavio tavaf sa urnim i usitnjenim koraanjem bez tranja u prva tri kruga, te slobodno hodajui u preostala etiri. Zatim je proao do Mekami Ibrahima i prouio: Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza kog ete namaz obavljati!( SuretulBekare, ajet 125) i klanjao dva rekata. Stao je izmeu Mekami Ibrahima i Kabe, a u jednoj predaji se kae da je prouio na namazu suru ElIhlas i suru El-Kafirun. Zatim, vrati se do rukna, poljubio ga i izaao na Safu. Kada se pribliio, prouio je: Safa i Merva su Allahova asna mjesta.( Suretul-Bekare, ajet 158), poinjui s onim ime je i Allah poeo. Uspeo se na Safu odakle je vidio Kabu. Okrenuo joj se i prouio tehlil i tekbir i dodao: La ilahe illallahu Vahdehu la erike leh. Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli ejin Kadir. La ilahe illallahu Vahdehu endeze vadehu, ve nesre abdehu ve hezemel-ahzabe Vahdehu. Zatim je uputio dove govorei iste rijei tri puta, te se uputio ka Mervi. Kada doe do sredita doline
126
pourio je, a kada izae nastavi hodati. Po dolasku na Mervu uini isto to i na Safi. Kada je bio posljednji krug na Mervi ree: Da nisam naumio ono to sam ve uradio, ne bih poveo hedja i ovo bi preinaio u umru. Ko od vas nema hedja neka se razrijei (ihramskih stega) i nek ovaj obred (tavafa i saja) uini umrom. Tada je ustao Suraka Ibn Malik Ibn Daem i rekao: Allahov Poslanie, je li to samo ovaj put ili i za ubudue? Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, ispreplete prste i dvaput ree: Umra ulazi u had zauvijek. Alija, radijjallahu anhu, doe iz Jemena sa devom za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ugleda Fatimu kako se razrijeila ihrama, obukla arenu tkaninu i podvukla surmu. On je prekori, a Fatima odgovori: Moj mi otac ovo naredi! Alija je kasnije u Iraku govorio: Otiao sam Poslaniku ,sallallahu alejhi ve sellem, ljutit na Fatimu zbog njena postupka, traei od Poslanika ,sallallahu alejhi ve sellem, pojanjenje za ono to je rekla. Fatima ga je obavijestila da ju je Alija prekorio, pa mu ree: Istinu je rekla, a ta si ti rekao kada je had propisan? Alija odgovori: Rekao sam: Allahu moj, odazivam Ti se onim ime Ti se i Tvoj Poslanik odaziva! i doda: Sa mnom je hedj i ne mogu se razrijeiti (ihrama). Grupa hedja koja je dola sa Alijom iz Jemena i koju je Alija poveo Poslaniku ,sallallahu alejhi ve sellem, brojala je stotinu. Ljudi su se razrijeili ihrama i potkratili kosu - svi osim Poslanika ,sallallahu alejhi ve sellem, i onih sa hedjom. Kada doe deveti dan zul-hiddeta (jevmut-tervije) uputie se prama Mini uei telbiju za had. Poslanik je uzjahao jahalicu i na Mini
126
klanjao podne, ikindiju, akam, jaciju i sabah-namaz. Zatim je malo saekao do izlaska sunca i naredio da mu se postavi ator na Nimri. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,, krenuo je, a Kurejije nisu smatrale da e stati na Muzdelifi kao to su to radili u predislamsko doba. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio je prostor (za boravak) sve do Urne. Zatekao je podignut ator na Nimri i u njemu odsjeo sve do izlaska sunca iz zenita kada mu je dovedena jahalica i on krenu. Kada doe u sredite doline odra govor: Vai ivoti i imeci su sveti jedni drugima, kao to je svet ovaj dan u ovom vaem mjesecu u ovom vaem gradu. Zar ne, svo paganstvo je sa mnom nestalo i krvne osvete iz paganstva su nestale. Prvu nau krvnu osvetu koju ja opratam jeste ivot Ibn Rebie IbnulHarisa, dijete koje je bilo na dojenju kod Benu Sada, a pleme Huzejl ga ubi. Ponitena je i paganska kamata, a prvu nau kamatu koju ja opratam jeste kamata El-Abbasa Ibn Abdul-Muttaliba, sva je ona ponitena. Bojte se Allaha u vaem ophoenju prema enama, jer ste ih uzeli na Allahov emanet, a njihova stidna mjesta s Allahovim imenom sebi dozvolili. Vi imate pravo kod njih da u vae kue nikog ne uvode koga vi prezirete, a ako to urade udarite ih, ali bez nanoenja estokog bola.
126
One kod vas imaju pravo opskrbe i odjee koliko je srednje uobiajeno. Ostavio sam vam neto poslije ega neete zalutati ako ga se budete pridravali Allahovu Knjigu. Biete pitani o meni, a ta ete rei? Rekoe: Svjedoimo da si dostavio, izvrio i savjetovao. Pokazujui kaiprstom prema nebu i uperujui ga prema ljudima triput ree: Boe moj, posvjedoi! Bilal tada proui ezan. Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem,, ustade da klanja podne namaz, a i drugi ikamet se proui te klanja ikindiju. Izmeu njih nije pauzirao. Popeo se na jahalicu dok ne doe na Arefat. Stomak jahalice je dodirivao stijene, a povodac je stavio pred sebe. Okrenuo se Kibli i neprestano stajao sve do zalaska sunca. Svjetlost polahko poe jenjavati, a sunev disk nestade. Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem,, Usamu Ibn Zejda ostavi u pratnji iza sebe i krenu. Stegnu devin povodac tako da joj glava dodirnu oslonac bedra na sedlu. Govorio je pokazujui desnom rukom: O ljudi, mirno, mirno! Kada god bi doao na pjeskovito uzvienje povodac deve bi otpustio da se (lake) popne. Doao je na Muzdelifu i klanjao akam i jaciju sa jednim ezanom i dva ikameta ne inei izmeu njih nikakav zikr. Zatim je legao do pojave zore. Klanjao je sabah-namaz, sa ezanom i ikametom, kada se zora ve jasno ukazala. Uzjahao
126
je i doao na brijeg (El-Mearul-Haram), okrenuo se Kibli, uputio dovu Allahu donosei tekbir, tehlil i rijei La ilahe illallah. Tu je ostao dok se nije dobro osvanulo i krenu prije izlaska sunca. Za sobom ostavi El-Fadla Ibnul-Abbasa. Doao je u Vadi Muhassir, malo skrenuo i uputio se srednjim putem koji vodi na Veliko demre. Na demretu je kod drveta bacio sedam kamenia donosei tekbir sa svakim baenim kameniem. Kamenii su bili veliine graka. I ostali su tako radili. Zatim, krenuo je prema mjestu klanja i zaklao ezdeset i tri kurbana svojom rukom, a ostatak dao da zakolje Alija kojeg je uvrstio u svoj hedj. Naredio je da se od svake deve odsjee komad i stavi u lonac za kuhanje. Jeli su meso i mesnu orbu. Poslije Poslanik ,sallallahu alejhi ve sellem, uzjaha i uputi se Kabi. U Mekki je klanjao podne i otiao do sinova AbdulMuttaliba koji su napajali Zemzemom i rekao im: Izvadite vode, sinovi Abdul-Muttalibovi. Kad vas ljudi ne bi preokupirali napajanjem, zahvatao bih i ja sa vama. Dadoe mu kofu i on se napi iz nje.( Muslim) Allah najbolje zna.
126
KRATKI PRIKAZ PROPISA HADDA I ÙMRE

Hadd je propisan devete godine po Hidri. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedanput je obavio hadd koji je poznat pod nazivom "Oprosni hadd" (Hiddetul-veda'). Obaviti hadd i ùmru jednom u ivotu obavezna je osoba kod koje se ispune sljedei uvjeti: da je musliman, da je razuman, da je punoljetan, da je slobodan (tj. da nije rob) i da je u mogunosti (tj. tjelesna i materijalna mogunost uz sigurnost puta). Kada je ena u pitanju, uz ove arte, uvjetuje se jo i mahrem koji e je pratiti na tom putu. Mahrem je mu kao i svaka druga osoba kojoj je trajno zabranjeno stupiti u brak sa dotinom enom zbog krvne veze, poput oca, ili zbog veze po mlijeku, poput brata po mlijeku. Mikat i ihrami Mikat je mjesto na kojem se nijjeti ulazak u obred hadda i ùmre. Postoji pet mikata, a haddski mjeseci su evval, zul-ka'de i deset dana zulhiddeta.
126
Nije ispravno donijeti nijjet ulaska u haddski obred prije nastupanja ovih mjeseci niti nakon njih. Ihram je nijjet ulaska u obred (hadda ili ùmre). Sunnet je onome ko eli donijeti nijjet ulaska u obred da se prije toga okupa i oisti. Mukarci uz to skidaju ivanu odjeu i oblae bijele ihrame. Sunnet je da se ovaj nijjet donese nakon farza ili nafila-namaza. Pohvalno je naglasiti koju od tri vrste obreda nijjeti, a to su: temettu' (najbolja vrsta), ifrad i kiran. Nakon to donese nijjet, poet e uiti telbijju koja glasi: "Lebbejkellahumme lebbejk, lebbejke la erike leke lebbejk! Innel-hamde ven-ni'mete leke vel-mulk, la erike lek!", to znai: "Odazivam Ti se, Allahu, odazivam! Odazivam Ti se, Ti sudruga nema! Odazivam Ti se, Tebi pripada svaka hvala, blagodat i vlast! Ti sudruga nema!" Telbijju je pohvalno to ee ponavljati. Mukarci je ue glasno, a enama je pohvalno uiti tihim glasom. Stvari koje postaju oblaenja ihrama zabranjene nakon
Osobi koja donese nijjet ulaska u obred (hadda ili 'umre) postaju zabranjene sljedee stvari: oblaenje ivene odjee (mukarcima), uklanjanje dlaka, rezanje noktiju, pokrivanje glave (mukarcima), sklapanje branog ugovora, spolni nadraaj, spolni odnos, ubijanje divljai i mirisanje.
126
Otkup (fidja) za uklanjanje dlaka, rezanje noktiju, oblaenje ivenog, pokrivanje glave i upotrebu mirisa je jedna od tri stvari, izmeu kojih hadija ima pravo izabrati, a to su: postiti tri dana, ili nahraniti ezdeset siromaha dajui svakom od njih po pregrt penice ili dvije pregrti neke druge itarice osim penice, ili zaklati ovcu. Onaj ko ubije divlja ili ugine kod njega, duan je iskupiti se tako to e u kurban zaklati njoj slinu ivotinju od stoke koja se inae kolje u kurban. Naprimjer, ako ubije gazelu, obavezan je zaklati kozu. Ukoliko ubijena divlja ne bude bila slina nekoj od stoke koja se kolje za kurban, procijenit e se vrijednost divljai u novcu, a zatim kupiti hrana siromasima u toj vrijednosti. Svakom siromahu se daje pregrt penice ili dvije pregrti neke druge itarice osim penice. Takoer, moe se iskupiti postom, tako to e za svakog siromaha kojeg bi nahranio postiti po jedan dan. Prinoenje rtve Hadija koji obavlja temettu' ili kiran (vrste hadda) obavezan je prinijeti rtvu, tj. zaklati hedj, a hedj se razlikuje od kurbana po tome to se kolje u Mekki, dok se kurban kolje na bilo kojem mjestu. Prinosi se ovca ili sedmina deve ili krave, a onaj ko nije u mogunosti, postit e tri dana za vrijeme hadda i sedam kada se vrati kui.
126
Ovdje se pod sedminom deve ili krave misli da se sedam ljudi udrui i zajedniki prinesu tu rtvu. Ruknovi i vadibi hadda i 'umre Hadd ima etiri rukna: ihram (ulazak u obred), stajanje na Arefatu, haddski tavaf (tavaful-ifade) i sa'j. Isto tako hadd ima sedam vadiba: ihram (ulazak u obred) na mikatu, stajanje na Arefatu do zalaska sunca, boravak na Muzdelifi do polovine noi, noenje na Mini za vrijeme ejjamit-terik (a to su drugi, trei i etvrti dan Kurban-bajrama), bacanje kamenia na demretima, brijanje glave ili kraenje kose i oprosni tavaf (tavaful-veda'). Za razliku od hadda, 'umra ima samo tri rukna: ihram (ulazak u obred), tavaf i sa'j, dok su vadibi 'umre sljedei: ihram (ulazak u obred) na mikatu i brijanje glave ili kraenje kose. Onaj ko izostavi jedan od ovih ruknova, nije mu ispravan hadd niti 'umra. Onaj ko izostavi vadib, obred mu je ispravan, ali je obavezan prinijeti rtvu. Izostavljanje sunneta ne kvari obred i ne obavezuje nikakav iskup (fidju).
Nain obavljanja hadda i 'umre?
126
Pohvalno je da se osoba koja eli obaviti hadd ili 'umru, kada stigne na mikat, okupa, oisti i namirie. Mukarac e skinuti ivenu odijeu i obui dva bijela ihrama u kojima e zanijetiti obred koji eli obaviti. ena moe obui odjeu kakvu hoe, ali ta odjea mora skrivati njenu ljepotu. Prilikom donoenja nijjeta odredit e jednu od tri vrste obreda koju eli obaviti, a to su: temettu', ifrad i kiran. Najbolja od ove tri vrste je temettu'. Na ovaj nain obavlja se 'umra u mjesecima hadda, a nakon nje hadd u istoj godini. Prilikom ulaska u ovaj obred izgovorit e: "Lebbejke umreten mutemettia'n biha ilel-hadd!" (Odazivam Ti se, Allahu, obavljajui umru, a nakon nje hadd). Ifrad je iskljuivo vrsta hadda, a prilikom stupanja u obred izgovorit e: "Lebbejke hadden"(Odazivam Ti se, Allahu, obavljajui hadd). Kiranom se obavlju se hadd i 'umra zajedno, a prilikom stupanja u obred izgovorit e: "Lebbejke umreten ve hadden" (Odazivam Ti se, Allahu, obavljajui 'umru i hadd). Nakon toga uiti e telbijju koja glasi: "Lebbejkellahumme lebejk, lebbejke la erike leke
126
lebbejk! Innel-hamde ven-ni'mete leke vel-mulk, la erike lek!" Osoba koja obavlja hadd temettu' ili 'umru po dolasku u Mekku odlazi u harem i obavlja tavafulumreh, a onaj ko je zanijetio kiran ili ifrad, obavlja tavaful-kudum koji se obavlja kada se doputuje u Mekku. Tavaf e obaviti hodajui oko Kabe sedam krugova, tako da Kaba bude sa njegove lijeve strane. Tavaf poinje od Crnog kamena i kod njega zavrava. Nakon tavafa klanjat e dva rekata iza Mekami-Ibrahima (mjesta na kojem je stajao Ibrahim, alejhis-selam). Zatim odlazi na Safu kako bi obavio umranski sa'j. Sa'j poinje od Safe, a zavrava na Mervi. Izmeu Safe i Merve hoda se sedam puta. Odlazak od Safe do Merve rauna se jedanput, a vraanje nazad drugi put. Nakon toga onaj ko obavlja hadd temettu' ili 'umru, skratiti e kosu ili obrijati glavu i time je izaao iz ihrama i upotpunio 'umru, dok onaj ko obavlja kiran ili ifradostaje u ihramima sve do prvog dana Bajrama. Osmi dan zul-hiddeta obavlja temettu' zanijetit kojem se nalazi i nee stanovnici Mekke nijjete u (jeumut-tervije) onaj ko e hadd na mjestu na se vraati na mikat, jer Mekki.
Zatim e otii na Minu gdje e provesti devetu no zul-hiddeta. Kada sunce izae devetog dana zul-
126
hiddeta uputit e se prema Arefatu. itav Arefat je mjesto za stajanje osim doline koja se zove Batnu u'rineh. Na Arefatu e klanjati podne i ikindiju u podnevskom vremenu kratei namaze, i mnogo e, okrenut prema Kibli, doviti i traiti milost i oprost od Allaha. Nakon zalaska sunca, zajedno sa ostalim hadijama, krenut e prema Muzdelifi gdje e klanjati akam i jaciju spojeno i skraeno. Tu no e provesti na Muzdelifi i klanjati sabah, a onda stajati na mjestu koje se zoveMea'rul-haram, gdje e puno doviti do pred izlazak sunca. Prije izlaska sunca krenut e prema Mini. Slabim i iznemoglim osobama dozvoljeno je naputati Muzdelifu nakon polovine noi. Obredi koji se obavljaju na dan Bajrama Hadija e na Muzdelifi ili na Mini skupiti kamenie, pa kada stigne na Minu, bacit e sedam kamenia na Demretul-Akabi, a zatim e zaklati hedj, ako je zanijetio temettu' ili kiran, dok onaj ko je zanijetio ifrad nije duan zaklati hedj. Nakon toga e obrijati glavu ili skratiti kosu. Time se zavrava prva faza oslobaanja od zabrana koje su vaile dok se bilo u ihramu. Zatim e se
126
uputiti prema Mekki radi obavljanja tavaful-ifade, a to je glavni haddski tavaf. Onaj ko je zanijetio temettu', nakon tavafa obavit e i haddski sa'j, a isto tako i onaj ko je zanijetio kiran ili ifrad, ako nisu obavili sa'j, nakon tavafulkuduma. Time hadiji postaje dozvoljeno sve to mu je bilo zabranjeno ihramom. Nakon toga hadija se vraa na Minu kako bi tu proveo naredne noi ejjamit-terika i kako bi bacao kamenie na sva tri demreta nakon zevala, tj. nakon to nastupi podne-namaz. Na svakom demretu bacit e po sedam kamenia. Prvo e baciti na malom demretu, a to je onaj koji je najblii damiji El-Hajf, zatim na srednjem, a onda na velikom (Demretul-Akabe). Na ovakav nain e i drugi dan od ejjamit-terika baciti kamenie, a i trei, ako drugi dan ne napusti Minu. Iz Mekke nee izai sve dok ne obavi oprosni tavaf (tavaful-veda'). ena se tretira poput mukarca u svim obredima osim to za vrijeme ihrama ostaje u svojoj ivenoj odjei, ali joj nije dozvoljeno oblaiti nikab i rukavice, a kada pored nje budu prolazili strani ljudi, lice e pokriti mahramom.
126
ena koja je u hajzu ili nifasu nee tavafiti sve dok ne postane ista, a oprosni tavaf joj nije obavezan. A Allah najbolje zna.
ADABI POSJETE MESDIDU ALLAHOVA POSLANIKA SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM

Od suneta je da se posjeuje mesdid Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prije ili poslije Hadda na osnovu onoga to je preneseno ispravnim putem u vjerodostojnim zbirkama hadisa. Od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, se prenesi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
''Namaz u ovom mom mesdidu bolji je hiljadu puta od namaza obavljenog drugdje, osim namaza obavljenog u mesdidu El-El-Haram.''
sellem: Muslim Takoer se biljei od Ibn Omera, radijjallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
''Namaz u ovom mom mesdidu vrjedni je hiljda puta od namaza obavljenog drugdje osim obavljenog u mesdidu El-ElHaram.''Muslim
sellem, rekao:
126
Od Abdullah Ibn Zubejra, radijjallahu anhu, se prenosi da je kazao: Rekao je Allahov Poslanik,
''Obavljeni namaza u ovom mom mesdidu vrjedni je od hiljadu namaza obavljeni drugdje, osim u mesdidu El-El-Haram. Namaz u mesdidu El-El-Haram vrijedni je sto puta od namaza u ovom mom mesdidu.''
sallallahu alejhi ve sellem: Ahmed, Ibn Huzejem, Ibn Hiban. A od Dabira, radijjallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
''Namaz u ovom mome mesdidu bolji je hiljadu puta od namaza obavljenog drugdje, osim obavljenog u mesdidu ElEl-Haram, a obavljeni namaz u mesdidu El-Haram bolji je od sto hiljada namaza drugdje obavljeni.''Ahmed i Ibn Made.
Mnogo je hadisa koji govore o pomenutoj temi tako da ih neemo sada nabrajati, nego emo prei na konkretne postupke tokom zijareta (posjete) samom mesdidu, jer to je ono to je bitno! Dakle, kada musafir ili gost stigne do samoga mesdida Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od sunneta je da ue desnom nogom u mesdid izgovarajui dovu:
126
.
"Euzu bi-l-Lahi-l-azimi ve bi vedihihi-lkeri-mi ve sultanihi-l-kadimi mine-ejtani-r-radim, "Bismi-l-Lah, ve-ssalatu ve-s-selamu ala Resuli-l-Lah." "Allahumme-ftahli ebva-be rahmetike." U ime Allaha, i spas i mir Njegovu Poslaniku. Allahu moj, otvori mi vrata milosti Tvoje! (Muslim)
Kao to je sunnet da se kae prilikom ulaska u bilo koji mesdid, a nema posebnoga zikra odnosno dove za mesdid Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zatim e klanjati dva rekata u pozdrav mesdidu (Tahijjetu-l-mesdid), tokom namaza dovit e Allahu ta eli od dunjaluki i ahiretski dobara te trudit se da bude maksimalno skruen tokom namaza, a ukoliko bude u mogunosti da klanja u bai Rawda to je bolje i vrijednije. A na osnovu rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
''Sve to je izmeu moje kue i minbera je baa od Dennetski bai''.

Po zavrenom namazu posjetit e kabur Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem te kaburove halife Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.
126
Ebu Bekra, radijjallahu anhu, i voe pravovjerni Omera, radijjallahu anhu, te e sa smirenou i blagim tonom rei: ''Es-Selamu Alejke We Rahmetullahi We Berekatuhu Ja Resullallah'' Neka je Allahov mir, spas, blagoslov i bereket na tebe o Allahov Poslanie! Kao to se biljei u hadisima od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
''Nee niko od vas da me poselami a da mi Allah nee povratiti duu da mu odgovorim (vratim) na selam.''
sellem: No, ukoliko bih musafir tokom posjete kazao nesto drugo poput riji: ''Neka je Allahov mir na Tebe Allahov Poslanie, neka je na Tebe mir najodabranije Allahovo bie, neka je na Tebe mir gospodine i predvodnie svih poslanika, voo pravovjernih. Svjedoim da si Ti prenio poslanstvo i izvrio povjerenje, uputio ummet i borio se na Allahovom putu istinskom borbom (dihadom) nema smetnje da se bilo ta od ovoga kae jer je sve to od Poslanikove ostavtine, potom e da donese salavat na Njega, a radei po rijeima
"Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljate ga i vi i aljite mu pozdrav!"

Uzvienog:
126
Nakon ovoga e se pomjeriti malo u desno (korak) potom e da poselami Ebu Bekra, radijjallahu anhu, rjeima: ''Es-Selamu Alejke We Rahmetullahi We Berekatuhu Ja Halifet-u-Resullallah.'' Neka je Allahov mir, spas, blagoslov i bereket na tebe o halifo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te nakon toga e se pomjeriti opet malo u desno i poselamiti Omera, radijjallahu anhu, rijeima: ''Es-Selamu Alejke We Rahmetullahi We Berekatuhu Ja Emire-l-Mu'minin.'' Neka je Allahov mir, spas, blagoslov i bereket na tebe o voo pravovjernih! Ibn Omer je imao obiaj da prilikom posjete kaburovima kae: Mir na tebe Allahov Poslanie, mir na tebe o Ebu Bekre, mir na tebe o oe, te bih nakon toga otiao ne dodajui nita na to! Ova posjeta kaburovima je svojstvena samo za mukarce, dok za ene nije propisana na osnovu rijei Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem:''Prokleo
je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem ene koje esto posjeuje kaburove te onoga ko pravi mesdide na kaburovima i onoga ko na njima pali svijee.''
to se tie posjete samom mesdidu ona je propisana i za mukarce i za ene na osnovu hadisa koje smo ranije pomenuli a koji govore o fadlu i vrjednosti posjete istom.
126
Od sunneta za musafira jeste da klanja svih pet dnevnih namaza u mesdidu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te da to vie provodi vremena u samom mesdidu provodei vrijeme uei Ku'ran, zikrei i traei oprosta za sebe i svoju porodicu i sve muslimane. Takoer, e klanjati koliko je u stanju dobrovoljnih namaza s ciljem postizanja nagrade koju je obeao Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem. Od lijepi stvari je da tokom boravka u mesdidu klanja dobrovoljne namaze u samoj bai Rawda na osnovu hadis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve
''Sve to je izmeu moje kue i minbera je baa od Dennetski bai''.

sellem: to se tie sami propisani namaza tj.farzova obaveza na musafiru a i mukimu (sjediocu) jeste da uva namaze te da ih klanja na vrijeme u pravom saffu, u dematu, na osnovu rijei Allahova
''Kada bi ljudi znali koja je vrijednost EZANA i prvoga SAFFA, takmiili bih se u tome tako kada ne bi nali mjesto (u prvom saffu) osim da izvlae (bacaju strelice) izvlaili bi.'' Buhari i Muslim
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: A takoer rijei Mustafe, sallallahu alejhi ve sellem,
''Pribliite se i popunite saff (prvi saff) a oni iza vas neka

ashabima radijjallahu anhum:
126
se povode za vama; nee ovjek stalno kasniti na namaz a da ga Allah nee unazaditi. '' Muslim
Biljei Ebu Davud od Aie, radijjallahu anha, da je kazala, rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
''Nee ovjek kasniti na namaz (prvi saff) a da ga Allah nee unazaditi sve dok ne ue u vatru''
sellem: Takoer, Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem, kazao
''Zar se neete posaffati kao to se meleki saffaju pred svojim Gospodarom Uvienim? Rekoe, o Allahov Poslanie, kako se meleki saffaju pred svojim Gospodarom? Ree: Upotpunjuju prvi saff, te se zbiju i poravnaju saff.'' Muslim
svojim ashabima radijjallahu anhum: Ispravnim putem je preneseno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao ashabe na upotpunjavanje prvog saffa, no ukoliko to primijenimo na stvarnost mesdida vidjet emo da je desna strana mesdida van bae Rewda; te se postavlja pitanje ta u toj situaciji uraditi odnosno kako postupiti? Rei emo, desna strana je vrednija u namazu odnosno sam prvi saff od bae te je obaveza da se prvi saff upotpuni i poravna pa makar to i bilo van bae Rawda, a sve navedeno na osnovu rijei i hadisa Muhammeda, sallallahu alejhi
126
ve sellem, koje smo ranije citirali u spomenutoj temi. Od stvari koje su zabranjene jeste ljubljenje bae Rawda te je zabranjeno tavafenje oko nje i slino, jer to nije preneseno od ispravni prethodnika (Selefu Es-Saliha) nego je to BID'A (novotarija) izmiljena. Nije dozvoljeno musafiru da pita odnosno moli Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za ispunjavanje neke potrebe ili izlzak iz neke tekoe ili bolesti, jer sve navedeno se iskljuivo trai i moli samo od Allaha Uvienog! Trenje i molba svega pomenutog od nekoga drugog mimo Allaha Uzvienog je IRK (pripisivanje druga) i oboavanje nekoga drugog mimo Allaha. Islamsko vjerovanje je izgraeno na dva stuba, jedan od njih je da se ne oboava nita mimo Allaha a drugi je da se to oboavanje vri samo na nain kako je to Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, radio i preporuio da radimo.
''Nema boanstva dostojnog oboavanja sem Allaha i Muhammed je Njegov Poslanik''.

Dakle, to znai: Na osnovu ovoga, nije dozvoljeno nikome da trai od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izljeenje, opskrbu... sve je to u Allahovim rukama i njegovo vlasnitvo i ne tri se ni od koga drugog osim od posjedaoca istog a to je bez dvojbe Allah Slavljeni! Kae Allah Uzvieni: Reci:
"Niko ne moe bez Njegove volje posredovati, vlast na

126
nebesima i na Zemlji Njegova je, a poslije - Njemu ete se vratiti."

Zauzimanje moe da bude od strane Poslanika, Meleka, dobri ljudi no, samo dok su ivi....a zauzimanje (efat) od mrtvi sve jedno da li ti mrtvi bili poslanici ili evlije (dobri ljudi) nije dozvoljeno i biva irkom. Kada mrtva osoba ne moe sebi da pomogne, pa kako tek drugom da pomogne? Mrtvom insanu se prekidaju sva dijela osim u tri sluaja to je navedeno u hadisu koji je vjerodostojan. U vjerodostojnoj zbirci od imama Muslima se biljei hadis od Ebu Hurejre, radijjallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
''Kada umre sin Ademov prekidaju se njegova dijela osim u tri sluaja : trajna sadaka ( vakuf ), znanje kojim se koriste ljudi poslje njega ili dobro odgojeno djete koje ini dovu (moli za njega) za njega.''
sellem: Ono to je bilo dozvoljeno za vrijeme Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, ivota, jeste traenje efata (zauzimanje) Njega za ashabe i one koji su traili da im On, sallallahu alejhi ve sellem dovi, a to e takoer biti dozvoljeno i na Sudnjem danu kada budu svi poslanici odbili da se zauzimaju kod Allaha
126
a Muhamed, sallallahu alejhi ve sellem, e kao najodabranije bie zauzimati se kod Allaha za ummet. Samo zauzimanje odnosno traenje efata od ivih je dozvoljeno, a praksa ashaba je to pokazala kada su oni traili da se Poslanik za njih zauzima. Tako kada bih ovjek rekao svome bratu u vjeri ini efat za mene tj. trai od Gospodara za mene to i to; a to je u stvari u znaenju: Dovi Allahu za mene! Dozvoljeno je da se trai sve to je lijepo i dozvoljeno u vjeri, no na Sudnjem danu nije dozvoljeno nikome da se zauzima i trai neto osim Allahovom dozvolom, kao to je rekao Uzvieni u
''Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga bez doputenja Njegova?!''

Kur'anu: Stanje umrle osobe jeste posebno stanje, te nije dozvoljeno nita da se trai niti pak ta ostaje iza umrle osobe osim troga (3 dijela koja ostaju iza umrloga) a u to ne spada ef'at odnosno zauzimanje!!! Nema sumnje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, po preseljenju odnosno smru iv ivotom u Berzahu. Taj ivot je potpuni od ivota kojem ive ehidi, jer Poslanici su na veem stepenu od ehida a taj ivot nije od ivota i osobina ovoga dunjalukog ivota, a takoer nije od ivota koji e ivjeti na Sudnjem danu.
126
Tanije reeno taj ivot je neto to mi ne moemo da dokuimo niti spoznamo, znanje o tome ima na tvorac Allah Uzvieni. Dokaz svemu ovome su rijei Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
''Nee niko od vas da me poselami a da Allah Uzvieni nee mi povratiti duu sve dok mu ne odvratim na selam.''
Ovo upuuje da je On, sallallahu alejhi ve sellem, mrtav, te da mu dua naputa tijelo, te kada Ga neko poselami Allah mu povrati duu da odvrati pozdrav (selam). Dokazi koji upuuju na to da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mrtav su mnogobrojni u Kur'anu i sunnetu, no da je on ''iv'' nekim drugim ivotom (Berzah) to ne spreava ovodunjaluka smrt, ba kao to su ehidi ivi ivotom koji je
''Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga, radosni zbog onoga to im je Allah od dobrote Svoje dao i veseli zbog onih koji im se jo nisu pridruili, za koje nikakva straha nee biti i koji ni za im nee tugovati; radovat e se Allahovoj nagradi i milosti i tome to
spomenut u Kur'anu:
126
Allah nee dopustiti da propadne nagrada onima koji su bili vjernici.''

Svrha svega ovoga reenog jeste da se muslimani upozore na greke koje ine ili ak irk koji bih se mogao desiti ukoliko ovjek ne bi znao sve spomenuto gore od stvari koje su propisane za posjetioca mesdida Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Stvari koje ine pojedini musafiri kod kabura Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tj. podizanje glasova kao i dugo stanje kod samoga kabura je suprotno praksi ispravnih prethodnika i nije dozvoljeno. Allah Uzvieni je zabranio podizanje glasova iznad poslanikova glasa, te raspravljanje kao to raspravljaju jedni sa drugima. Praksa kod kabura Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ono to je propisano jeste
''O vjernici, ne diite glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa i ne razgovarajte s njima glasno, kao to glasno jedan s drugim razgovarate, da ne bi bila ponitena vaa djela, a da vi i ne primijetite. One koji utiaju glasove svoje pred Allahovim Poslanikom - a to su oni ija je srca Allah prekalio u estitosti eka oprost i nagrada velika."
stiavanje glasova kao to kae Uzvieni:
126
A to se tie dugog stajanja kod kabura ono je takoer prekraj jer dovodi do guve i podizanja glasova na tome mjestu a sve te radnje su prekraji obuhvaeni gore pometnutim ajetom. Sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je potovan iv i mrtav i ne prilii nita od navedenog da se ini kod njegova kabura. Takoer od propusta i stvari koje su zabranjene jeste da mnogi hadije diu ruke okrenuti spram kabura i dove sve ovo je suprotno praksi ispravnih prethodnika te je novotarija uvedena u vjeru a rekao
''Drite se sunneta i sunneta moji ispravni (upueni) halifa poslije mene, uhvatite se vrsto onjacima (za sunnet) a klonite se novi stvari, doista je svaka nova stvar novotarija a svaka novotarija je zabluda.''
je Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem: Ebu Davud, Nesai preneose hadis u kome je Allahov
''Ko uvede u ovu nau stvar (vjeru) neto to nije od nje, to se odbija.'' Buhari
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
''Ko bude uradio neko djelo koje nije od nae stvari (vjere) to se odbija.'' Muslim
Dok u Muslimovoj zbirci stoji:
126
Prenosi Alija Ibn Husejn, radijjallahu anhu, da je vidio ovjeka kod kabura Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da dovi, te mu je to zabranio i rekao: Hoe li da ti kaem hadis koji sam uo od oca a on od djeda a on od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da je kazao:
''Ne uzimajte moj kabur za praznovanje, ne inite vae kue kaburovima i donosite salavat na mene, jer vai salavati (pozdravi) bivaju preneseni meni ma gdje vi bili. '' Makdisi
Od stvari koje se takoer mogu primijetiti kod kabura Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jeste i to da se hadije prilikom pozdrava naginju prema naprijed u ast i pozdrav Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a to je zabranjeno a nije poznato da je iko od ashaba Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tako neto inio i obaveza je da se klone toga. To nije dozvoljeno ni kod kabura Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, niti bilo gdje drugo kao to biljei hfz. Ibn Hader, rahimehumullahu, u knjizi ''Fethul-Bari'' prenosei stavove uleme po istom pitanju. Ova stvar je jasna svakome onom ko slijedi sunnet i praksu ispravnih prethodnika, no onome koga pobijede njegove strasti i pristranost u slijepom slijeenju nekoga - ta on i njegovo djelo su u Allahovim rukama i On e da bude sudac tome! Molim Allaha Uzvienog za uputu nama i njima
126
(zalutalim, zavedenim) kao i postojanost u vjeri. Amin Na svim muslimanima je da slijede Kur'an i Sunnet, te ispravne prethodnike jer e samo tako uspjeti.
''Nita nee popraviti ljude ovoga ummeta osim to je popravilo one prve (ashabe).''
Kazao je imam Malik allah mu se smilovao: A poznato je da stvar koja je popravila prvu generaciju sa kojom je Allah zadovoljan jeste sleene Kur'ana i menheda Mustafe, sallallahu alejhi ve sellem, te njegovih ispravni halifa i svih onih koji ih slijede u dobru do Sudnjega dana!
UPOZORENJE:
Posjeta kaburu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nije obaveza a niti uslov za ispravnost Hadda kao to smatraju neki ljudi, nego to je lijepo (mustehab) onome ko posjeti mesdid Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili bude pak u njegovoj blizini. Onaj ko se nalazi daleko od mesdida Allahova Poslanika, nije mu obaveza da se sprema da posjetiti kabur a sunnet je da posjeti mesdid i da se za to spremi. ovjek kada doe u posjetu mesdidu posjetit e i kabur Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
126
kao i kabure Ebu Bekra i Omera, radijjallahu anhuma. Ovim inom posjeta kaburima nee biti ciljana nego popratna radnja u toku posjete mesdidu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. a radei po
''Ne putuje se radi ibadeta radi tri mesdida: Mesdidu El-El-Haram, mom mesdidu i mesdidu El-Aksa.''
rijeima Mustafe, sallallahu alejhi ve sellem: Iz ovoga hadisa jasno vidimo da nema ciljane posjete kaburovima niti drugim nekim mjestima osim navedena tri koje je Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo i odobrio, a On je taj koji je ovom ummetu ukazao na svako dobro da ine i na svako zlo da ga se klone. Sve one koji se suprotstavljaju svemu gore navedenom upozorio je sam Allahov Poslanik,
''Ne uzimajte moj kabur za praznovanje, ne inite vae kue kaburima, i donosite salavat na mene, jer vai salavati (pozdravi) bivaju preneseni meni ma gdje vi bili.'' Makdisi.
sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu: Rijei ne uzimajte moj kabur praznikom (slavljem) su ustvari rijei, ne putujte na put s nijjetom posjete mom kaburu, a mi smo svjedoci danas da se to kri i
126
da se ne slijede rijei Onoga koji ne pria po hiru svome nego po objavi koja mu se objavljuje! Mnogo je hadisa koji su izmiljeni na spomenutoj temi a koji su Da'if (slabi) ili Mevdu (izmiljeni) a
''Ko obavi Hadd a ne posjeti mene, ta on me ne voli!''

neki od njih su:
''Ko me posjeti poslije smrti kao da me posjetio dok sam bio iv.'' ''Ko me posjeti i moga oca Ibrahima, alejhi selam, u jednoj godini, ja mu garantujem kod Allaha Dennet.'' ''Ko posjeti moj kabur, zagarantovan mu je moj ef'at (zauzimanje).''
Svi ovi navedeni hadisi, i mnogi drugi koji su na istu temu nisu preneseni od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao to je to kazao hafiz Ibn Hader u svome dijelu ''Telhis'' nakon to je spomenuo mnoge predaje i hadise te njihove neispravne senede (lanac prenosioca). Kae hafiz Ukajli, rahimehumullahu: ''Na ovu temu nije nita pouzdano preneseno.'' ejhu-l-islam Ibn Tejmijje, rahimehullahu, kae: "Svi ovi hadisi su izmiljeni!" Lijepo je musafiru da tokom posjete gradu Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Medini posjeti i
126
mesdid Kuba i da klanja u njemu, a to je zabiljeeno u vjerodostojnim zbirkama hadisa. U hadisu od Ibn Omera, radijjallahu anhuma, se
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi posjeivao na jahalici ili pjeke mesdid Kuba i klanjao u njemu dva rekata."
prenosi da je kazao: Od Sehla Ibn Hanife, radijjallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Ko
se oisti kod kue (uzme abdest ili gusul) zatim ode do mesdidu Kuba te klanja u njemu dva rekata ima nagradu umre.'' Ahmed, Ibn Made, Nesai, Hakim.
Od Sunneta je takoer da se posjeti Bekiu (mezarje) te kaburove ehida odnosno kabur Hamze, radijallahu anhu, jer je to praksa Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a i njegove rijei:
''Posjeujte kabure, zaista podsjeaju na ahiret.'' Muslim
kaburi
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poduavao je ashabe dovi za umrle prilikom posjete kaburovima da kau:
"
".
126
"E-s-selamu alejkum ehle-l-dijari mine-lmu minine ve-l-muslimine ve inna, in a e-l-Lahu bikum lahikune. Nes elu-l-Lahe lena ve lekumu-l- afijete." Mir s vama, stanovnici smrtnikih domova vjernika muslimana! Mi emo se, ako Allah da, prikljuiti vama! Allaha molimo da nama i vama oprost Svoj dadne! Muslim
U zbirci hadisa od imama Tirmizije, a od Ibn Abbasa, radijjallahu anhu, se prenosi da je kazao: Naiao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pored kaburova u Medini te se okrenuo prema njima i
''Mir vama stanovnici ovih kaburova, Allah oprostio nama i vama, vi ste nai prethodnici, a mi smo na vaim tragovima (mi vas slijedimo).''
rekao: Iz ovoga hadisa vidimo da je posjeta kaburovima s ciljem prisjeanja na ahiret dozvoljena te tom prilikom se dovi za umrlog i moli da im se Allah smiluje i oprosti. No, posjeta kaburima s ciljem dove mrtvom s namjerom molbe i traenja neke pomoi ili koristi od njih je zabranjeno (Haram) a to takoer biva biva i irk.
126
I na muslimanima je da budu oprezni oko iste, e da upuuju ljude stalno na dobro. Molim Allaha da nas uputi i odri na ISTINI i PRAVOM PUTU, a On je KADAR sve da uini! Neka je svaka hvala Allahu, subhanehu ve te'ala, s ijom blagodati zavravaju se sva dobra djela! Neka je salavat i selam na Njegovog roba i poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, supruge, potomke, sve ashabe i sve koji ih slijede u dobru do Sudnjega dana. Molim Te, Uzvieni Allahu, da ovaj trud uini iskrenim radi Tvoga Plemenitog lica i da njime okoristi Svoje robove. Slavljen neka si Ti, Gospodaru moj, i hvaljen. Nema istinskog boga osim Tebe. Od Tebe oprosta traim i Tebi se kajem.
Sadraj
2...........................................................U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog 2...........................................................................................................UVOD 3...................................................Vrijednost prvih deset dana Zul-Hiddeta 12.....................................................................................Vrijednost hadda 17...............................ta se podrazumijeva ...onaj koji je u mogunosti. 22.............................................................Tretman onoga ko ostavi hadd POGLAVLJE O VRIJEDNOSTI HADDA I POJANJENJU KOME JE HADD 38.................................................................................................OBAVEZAN
126
41........................................................................Hadd maloljetne osobe 41..............................................................Obavljanje hadda za drugoga 45..........................................................................POGLAVLJE O MIKATIMA 47............................POGLAVLJE O VRSTAMA I SVOJSTVIMA IHRAMA (NIJJETA) 51................................POGLAVLJE O IHRAMU (NIJJETU STUPANJA U OBREDE) 54........................................Brak osobe u ihramu (stupanje u brak u ihramu) 54...................................................................................Lovljenje u ihramu 59..............POGLAVLJE O NAINU OBAVLJANJA HADDA I ULASKA U MEKKU 79.......................................................................VRSTE HADDSKI OBREDA 92.......................................................................................USLOVI ZA TAVAF 95...................................................................ISKUPI ZA POGREKE NA UMRI 101.............................................................................BORAVAK NA AREFATU 104..........................................................................BORAVAK NA MUZDELIFI 105................................POSTUPCI HADIJE PRVOG DANA KURBAN BAJRAMA 111.......HEDJ (KLANJE KURBANA) I OBAVEZNI ISKUPI KURBANIMA NA HADU 115...................................................ISKUPI ZA POGREKE NA HADU I UMRI 127......................................................Kratki prikaz propisa hadda i ùmre ADABI POSJETE MESDIDU ALLAHOVA POSLANIKA SALLALLAHU ALEJHI VE 135....................................................................................................SELLEM 154.....................................................................................................Sadraj
126

Odazivam Ti Se Gospodaru Odazivam

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Odazivam Ti Se Gospodaru Odazivam

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ODAZIVAM TI SE

Safet Sulji Riyadh 2012

ISLAMSKI DAWETSKI WEB PORTAL

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Safet Sulji Riyadh 2012

porodicu i sve one koji ga slijede na uputi do Sudnjega dana. A zatim:

VRIJEDNOST PRVIH DESET DANA ZULHIDDETA

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

TA SE PODRAZUMIJEVA ...ONAJ KOJI JE U MOGUNOSTI.

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

TRETMAN ONOGA KO OSTAVI HADD

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

POGLAVLJE O VRIJEDNOSTI HADDA I POJANJENJU KOME JE HADD OBAVEZAN

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Daif mevkuf. Ibn Adijj (4/1468), Bejheki (8542).

Daif. Tirmizi (813).

Safet Sulji Riyadh 2012

HADD MALOLJETNE OSOBE

:: " " : . : )) ((. . : .: )) : ((.

Sahih. Muslim (1336).

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Njemu izvre obaveze. Prenosi Buharija.

Sahih. Buharija (1852).

Safet Sulji Riyadh 2012

Sahih. Buharija (1862), Muslim (1341).

Safet Sulji Riyadh 2012

Safet Sulji Riyadh 2012

Sahih. Buharija (1524), Muslim (1181).

Safet Sulji Riyadh 2012

POGLAVLJE O VRSTAMA I SVOJSTVIMA IHRAMA (NIJJETA)