You are on page 1of 2

VIKINKI I MAARSKI NAPADI I STVARANJE SVETOG RIMSKOG CARSTVA NEMAKOG NARODA Raspad Franakog carstva 843.

godine ubrzao je najezde novih doljaka na tle Evrope. Poslednji nalet razarajuih varvarskih pohoda potresao je Evropu tokom IX i X veka. Napadi su dolazili sa severa, istoka i juga od strane Vikinga, Maara i Arabljana ( Saracena ). Vikinzi. Vikinzi, ili Normani su poreklom iz Skandinavije. Tokom IX veka oni kreu u razliitim pravcima. Jedni, Varjazi, kreu na istok, ka slovenskim zemljama. Jedno od njihovih plemena, Rus, je stvorilo naseobinu u Novgorodu. Vrlo brzo su pokorili tamonja slovenska plemena, prenose prestonicu u Kijev i formiraju prvu rusku dravu u IX veku, Kijevsku Rusiju, koja e opstati do prve polovine XIII veka,kada e je pokoriti Mongoli. Drugi deo Vikinga kree na zapad. Osvajaju poluostrvo Jitland i tu formiraju Dansku. Njihovi napadi e zahvatiti i Francusku, pa e im francuski kraljevi dati teritoriju da se na njoj nasele Normandiju. Iz Normandije e poeti da napadaju britansko ostrvo. Tamo su Angli i Sasi u V veku formirali svoje drave pokorivi domae stanovnitvo, Brite. Sada e i sami biti meta napada Normana iz Normandije. Normani, pod vostvom Viljema Osvajaa, 1066. u bici kod Hejstingsa poraavaju Angle i Sase i osvajaju Englesku. Normani e osvojiti jo i junu Italiju i Siciliju od Arabljana, koji su neto ranije tu formirali svoju dravu. Stvaranje Svetog rimskog carstva nemakog naroda. Sredinom IX veka opada mo karolinkih kraljeva u istonoj Franakoj tj. Nemakoj. Nemaka je bila podeljena na 4 vojvodstva (Saksonija, Bavarska, Frankonija i vapska). Svaki od vojvoda je teio da proiri svoj uticaj i da zameni kraljeve iz karolinke dinastije. To je polo za rukom vojvodama Saksonije, koji e formirati novu dinastiju. Najznaajniji vladari iz ove dinastije su bili Hajnrih I Ptiar i njegov sin, Oton I Veliki (936-973). I jedan i drugi e ratovati protiv slovenskih plemena na istonoj granici, s namerom da im nametnu nemaku vlast, i Maara. ton I e iskoristiti svoje meanje u italijansku politiku i povee vojsku na Rim, a 962. e dobiti carsku krunu, pa e nastati Sveto rimsko carstvo nemakog naroda. Maari ( Ugri ) dolaze iz Azije krajem IX veka i postepeno prodiru prema zapadu, ka Nemakoj. Njihova brojna i lako pokretljiva konjica pustoila je sve pred sobom. Da bi im se uspeno suprotstavio Hajnrih I je sproveo vojnu reformu izgradio niz utvrenja koja Maari nisu umeli da opsedaju i unapredio konjicu. Ova reforma je dala konane rezultate za vreme Otona I, koji je uspeno zaustavio irenje Maara u bici na reci Lehu, kod Augzburga 955.godine. Posle ovog poraza Maari su se nastanili u Panoniji i poetkom XI veka primili hrianstvo. Vrlo brzo, Maarska postaje kraljevina, a prvi kralj se zvao Itvan (Stefan). Borba carstva i papstva (borba za investituru). Od XI do XIII v. Nemaka je u svom razvitku uinila primetan korak napred. 1024 g. na prestolu Nemake i Svetog Rimskog carstva saksonsku je dinastiju smenila frankonska ili saliska. Prvi predstavnik te dinastije bio je Konrad II i vreme njegove vladavine predstavlja doba najvieg uspona carske vlasti. U to vreme u katolikoj crkvi poinje da igra veliku ulogu crkveni pokret, koji je nastao jo u X v. i dobio ime po manastiru Kliniju gde je najpre i poeo. Nasuprot pocepanosti koja je vladala u katolikoj crkvi i sve veem porastu svetovnog duha u njoj klinijevci su nastojali da uvrste crkvenu disciplinu i da stvore centralizovanu crkvenu organizaciju s papom na elu. Jedan od pristalica ovog pokreta bio je i papa Grgur VII,

koji je odmah po stupanju na vlast izdao dokument Diktat pape. Tu je Grgur tvrdio da samo pape imaju pravo da postavljaju i smenjuju episkope; da je papa senior svih vladara, koji treba da budu njegovi vazali i da svoju vlast primaju od njega kao feud; da papa ima pravo da sudi vladarima, da ih kanjava i njihove podanike oslobaa dunosti da im se pokoravaju, dok papi niko ne sme suditi; da su vladari obavezni da mu ljube noge. Na zahteve koje je istakao papa, tadanji nemaki car, Hajnrih IV, proglasio je zbacivanje Grgura VII. Ali, Hajnrih je potcenio snage papstva. Njegove pretnje Grgura nisu nimalo uplaile. On je na svom koncilu objavio liavanje Henriha vlasti i njegovo iskljuenje iz crkve, a njegove podanike oslobodio je zakletve vernosti. To je bio signal za novi pokret feudalaca, koji su prema Henrihu bili opozicionarski raspoloeni. Naavi se u tako tekom poloaju, Hajnrih IV je odluio da se bar prividno izmiri s papom. U januaru 1077 g. krenuo je u Italiju da trai sastanak s papom. Papa, strahujui od neprijateljskih akcija Hajnriha, sakrio se u Kanosu, a Hajnrih je morao da se ponizi. U odelu grenikapokajnika morao je ekati tri dana dok ga papa nije pustio k sebi i oprostio caru koji je pao pred njim na kolena. Borbu sa papstvom nastavio je i Hajnrih V. Borba se zavrila 1122 g. takozvanim Vormskim konkordatom, koji je pretstavljao pokuaj kompromisa izmeu cara i pape. Vormski konkordat je zaveo novi nain popunjavanja episkopskih mesta (investitura). Episkope bira svetenstvo. Pritom se ti izbori u Nemakoj vre u prisustvu cara ili njegovog delegata, i oni imaju pravo da se umeaju u sluaju neslaganja. Konkordat je uopte predstavljao polovino reenje koje nije zadovoljilo ni jednu ni drugu stranu. Crkva je iz ove borbe izala kao monarhijski ureena ustanova pod vrstom vlau papa.

You might also like