Seminarski rad iz kolegija Odabrana poglavlja iz kognitivne psihologije

Mentor: mr.sc. Anela Nikevi-Milkovi Student: Danijel ori

itav smisao kreativnosti je u tome da se ovjek naui sluiti svojom glavom

Tome Letbridege

Stvaralatvo

Miljenje

 Interes u svim umjetnostima, znanostima, politici, filozofiji. Pitanje: u emu su kreativni ljudi razliiti od drugih, nekreativnih?
(Da li su inteligentniji, da li vie rade? Da li okolina, odgoj i obrazovanje stvaraju kreativnu osobu?)

Kreativnost
sinonim inteligencija,originalnost, autentinost, razvoj linosti, samoostvarenje, itd.

to je to kreativnost?

 mentalni procesi koji dovode do novih rjeenja, ideja, zamisli, umjetnikih formi, teorija i proizvoda koji su jedinstveni i novi univerzalno ljudsko obiljeje, a ne samo sposobnost rijetkih pojedinaca spoj veeg broj intelektualnih sposobnosti kao i drugih crta karaktera i osobnosti

 Gilford test neobinih upotreba testovi kreativnosti; otkriti potencijali te prilagoditi odgoj i obrazovanje da bi se ti potencijali pravilno usmjerili i razvijali

Kreativnost

Produktivnost

 kreativnost se prije svega odnosi na kvalitetu sadranu u jednom stvaralakom produktu

produktivnost se odnosi na kvantitet neije produkcije

Divergentna produkcija/divergentno miljenje Guilford-ov modela strukture intelekta oblik miljenja proces stvaranja dviju ili vie informacija iz danog sadraja,raznovrsnost i kvantitet produkcije inicirane istim izvorom. otvara nove ideje i mogua rjeenja

 Testovima DP :zadaci otvorenog tipa koji zahtijevaju vie odgovore

Kriterij kreativnosti odgovora: fluentnost originalnost fleksibilnosti elaboracija

Originalnost uvoenje neeg novog, svjeeg, neponovljivog, spominje se u svim definicijama kreativnosti originalne osobe: vole poslove kod kojih dolazi do uporabe govora, imaju jaka politika gledita i stavove, uvjerljive su i jake linosti, vole biti u centru panje, priznaju svoje nesavrenosti i sl.

Kreativnost i talent mogu se razviti i ostvariti samo u sredini koja potuje individualnost i slavi raznolikost. (T. Aleksander)

Jesu li kreativni ljudi izuzetno inteligentni?

 Oni koji postiu niske rezultate ispitivane klasinim testovima inteligencije, postiu niske rezultate i u testovima kreativnosti. Oni koji postiu visoke rezultate u testovima inteligencije, postiu od najniih do najviih rezultata u testovima kreativnosti.

 Kreativni uenici: otvoreni prema okolini, kritini, fleksibilni, lako se odueve, imaju puno inicijative, originalni, nekonvencionalni,, vole novo, ustrajno rade na rjeavanju zadatka, imaju izrazit osjeaj za humor.

 Torrance je utvrdio da su kreativni uenici u koli zapostavljeni, vri se nasilje nad njihovom kreativnou, ismijava ih se i smatra nastranima obitelji kreativne djece: cijene djeje interese, nezavisnost i preuzimanje rizika obitelji visoko-inteligentne djece: daju vie vanosti dobrom ponaanju i kolskom uspjehu

 Kreativno miljenje moe se poboljati vjebom tj. treningom Guilford smatra da su misaone sposobnosti ujedno i intelektualne vjetine, koje se mogu vjebati kao i psihomotorne vjetine.

Trening kreativnog miljenja moemo podijeliti na:

1. trening u koli; 2. trening u specijalnim teajevima kreativnosti; 3. specijalne metode treninga.

Faze kreativnog miljenja:

Pripremna ili faza preparacije Inkubacija ili unutranje dozrijevanje rjeenja Iluminacija ili inspiracija Verifikacija ili provjeravanje

Obian ovjek misli samo kako da mu proe vrijeme; kreativan ovjek kako ga iskoristiti.
Arthur Schopenhauer

Odlike stvaralakog miljenja: kreativna percepcija divergentno miljenje originalnost fleksibilnost tolerancija prema neodreenosti otvorenost iskustva stvaralaka fantazija Kreativna generalizacija fluentnost ideja otkrivanje, formuliranje razvijanje problema

 Razvijanje problema je jedna od najvanijih sposobnosti stvaralakog miljenja, koja dovodi do znanstvenih, filozofskih i drugih otkria, koja poslije vode otkrivanju i formuliranju novih pitanja i problema. Otkrivanje i razvijanje problema je najvaniji dio puta do novog rjeenja.

Psihologija kreativnog miljenje danas je na neki nain prela samu sebe i postala jedna od teorija i koncepcija miljenja uope.

Obrazovanje bi trebalo voditi razvoju linosti, tj. kreativnosti, a dogaa se suprotno.

Jahara Kemal

LITERATURA:
Andrilovi, V. (1995.). Razvijanje kreativnosti u razliitoj ivotnoj dobi, Napredak br. 2, 1995., str. 133-138. udina-Obradovi, M. (1990.). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. kolska knjiga: Zagreb. Fulgosi, A., Fulgosi-Masnjak, R. (2005.). Psihologija stvaralakog miljenja: od introspekcije do asocijacionizma.; Suvremena psihologija 8 (1), 63-92. Naklada Slap: Zagreb. Kvaev, R. (1981.). Psihologija stvaralatva. Zavod za udbenike i nastavna sredstva: Beograd. Ozimec, S. (2006.). Otkrie kreativnosti. Tonimir: Varadinske Toplica. Poljak,V.(1978.). Stvaralatvo u koli, Pedagoki rad, 5-6, str. 216. Zagreb

na

pozornosti