PREDNOSTI ZIDOVA OD BETONA: velika vrstoa, velika nosivost, dugo traju, dobar izolator zranog zvuka.

NEDOSTATCI ZIDOVA OD BETONA: velika prostorna teina, loi toplinski izolatori, neadaptilnost, loi izolatori udarnog zvuka (dobro prenose mehanike udarce) Prema nainu izvedbe zidova od betona razlikujemo: monolitni nearmirani monolitni armirani zidani raznim blokovima montani gotovi vieslojni zidovi tzv. "SENDVI-PANOI" BETON je umjetni kamen (kameni konglomerat) koji se sastoji od cementa, agregata i vode. MB marka betona je srednja zajamena vrstoa betona na tlak koja se utvruje ispitivanjem pokusnih kocki nakon 28 dana od izvedbe betona. Prema koliini vode i nainu ugradnje razlikujemo sljedee konzistencije betona: VLAAN MEKANI ili PLASTINI ITKI ili TEKUI Tunelska oplata omoguuje istovremenu izvedbu, odnosno betoniranje zidova i stropova. Prostorna masa laganog betona je od 300 do 1900 kg/m3 Razlikuje 2 vrste laganih betona: NARAVNI i UMJETNI. Naravni lagani betoni nastaju uporabom laganih anorganskih i organskih agregata: beton od kamene ugljene drozge beton od topionike drozge beton od otpadaka opeke beton od ekspandirane gline beton od organskih agregata (durisol) Umjetni lagani betoni dijele se na: pjenobeton (predstavnik je BETOCEL) i plinobeton (najpoznatiji predstavnik je SIPOREX). Prema nainu izvoenja pregradne zidove dijelimo u 4 skupine: ZIDANI PREGRADNI ZIDOVI MONOLITNI PREGRADNI ZIDOVI izvode se od betona, armiranog betona i zidarske sadre(gipsa). PREGRADNI ZIDOVI SA ZASEBNOM KONSTRUKCIJOM MONTANI PREGRADNI ZIDOVI Monolitni pregradni zidovi se izvode od armiranog cementnog morta (rabic pregrada) ili armiranog sadrenog morta (gips). Pregradni zidovi od gipskartonskih ploa su unutranje lake montane-demontane pregradne stijene slojevitog presijeka koje imaju svoju konstrukciju. Konstrukcija se izgrauje od metala, savijenog elinog lima, aluminijskih profila ili od drvenih letvica. Najpoznatiji proizvoai montanih gipskartonskih pregrada su "KNAUF" i "RIGIPS". ZIDOVI OD STAKLENIH ELEMENATA: zidovi od luxfer blokova staklena opeka, zidovi od staklenih "KEPPLER" prizmi, "PROFILIT" ili "COPILIT" staklene pregrade. Stopovi se najee sastoje od 3 sloja: Nosiva konstrukcija (konstruktivni dio) slojevi poda podgled ili plafon Karakteristike armiranobetonskih stropova: prednosti: mala visina tede prostor, velika vrstoa, mogui razliiti oblici zavisno od oplate, nisu zapaljivi otporni na visokim temperaturama, dugo traju nedostatci: velika specifina teina, izrada oplate i skele, loa toplinska izolacija, loa izolacija od udarnog zvuka prema obliku i nainu optereenja razlikuje sljedee vrste armiranobetonskih stropova: RAVNE PLOE, PLOE S GREDAMA, SITNOREBRIASTI STROPOVI, LJUSKE, NABORI.

 Prema nainu izvoenja razlikujemo 3 vrste armiranobetonskih stropova: MONOLITNI u cjelosti se izvode "na licu mjesta" odnosno na mjestu gdje e ostati trajno ugraen. POLUMONTANI dio stropne konstrukcije proizvodi se industrijski, a dio se izvodi na licu mjesta odnosno na mjestu gdje e ostati trajno ugraen. MONTANI u cjelosti se proizvode industrijski, a na gradilitu se samo montiraju na mjestu gdje e ostati ugraeni. Prema nainu oslanjanja, ravne AB ploe dijelimo na: KONZOLNE, SLOBODNO POLOENE, UPETE, KONTINUIRANE, KRINO ARMIRANE PLOE, GLJIVASTE AB PLOE (PEURKASTE). Polumontani sitnorebrasti stropovi: sistem "HERBST", polumontani sitnorebrasti strop sistem "ISTEG", "AVRAMENKO", "BETONPROIZVOD", "TEHNIKA-BETON" Osijek, polumontani AB strop sistem "MONTA", "FERT", montani AB sitnorebrasti strop sistem "STANDARD", "PERKOVI", motani AB strop sistem "INDUSTROGRADNJA", montani AB strop od sanduastih greda sistem "SIEGWART", montani AB strop od "I" greda sistem "RAPID", motani AB strop od "T" greda, motani AB strop od koritastih greda polukrunog presjeka. Armiranobetonski stropovi sa staklenim elementima stakleni strop s vidljivim rebrima "LUXFER", stakleni strop sa skrivenim rebrima "KEPPLER", strop od okruglih staklenih lonaca. DRVENI STROPOVI PREDNOSTI: lagani su, dobar toplinski izolator NEDOSTATCI: lako zapaljivi, manja nosivost, krai vijek trajanja. Osni razmak nosivih drvenih greda kod drvenih stropova iznosi 60-90 cm elini "I" profil nosi pregradni zid od opeke. PLATICA je drvena greda koja ima omjer stranica poprenog presjeka vei od 1:3