Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Sadraj
1. 2. OPIS ZAHVATA ................................................................................................................................. 3 OPIS OKOLIA LOKACIJE ZAHVATA .................................................................................................. 8 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. 2.9. 3. Klimatoloke i meteoroloke znaajke .................................................................................... 8 Kakvoda zraka .......................................................................................................................... 8 Hidroloke znaajke ................................................................................................................. 8 Kakvoda povrinskih voda........................................................................................................ 8 Bioekoloke znaajke ............................................................................................................... 9 Geoloke znaajke ................................................................................................................. 10 Prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti.............................................................................. 11 Naselja i stanovnitvo ............................................................................................................ 11 Infrastruktura ........................................................................................................................ 11

OPIS MOGUDIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI .......................................................................... 13 3.1. Utjecaji tijekom pripremanja/projektiranja i graenja ......................................................... 13 Utjecaj na kakvodu zraka ............................................................................................... 13 Utjecaj na povrinske i podzemne vode ........................................................................ 13 Utjecaj na tlo ................................................................................................................. 13 Utjecaj na biljni i ivotinjski svijet .................................................................................. 14 Utjecaj na prometnu infrastrukturu i promet ............................................................... 14 Utjecaj na razinu buke ................................................................................................... 15 Utjecaj na stanovnitvo i naselja ................................................................................... 15 Utjecaj uslijed nastajanja i zbrinjavanja otpada ............................................................ 15 Utjecaj uslijed iznenadnih dogaaja (akcidenta)........................................................... 16

3.1.1. 3.1.2. 3.1.3. 3.1.4. 3.1.5. 3.1.6. 3.1.7. 3.1.8. 3.1.9. 3.2.

Utjecaji tijekom koritenja .................................................................................................... 16 Utjecaj na kakvodu zraka ............................................................................................... 16 Utjecaj na povrinske i podzemne vode ........................................................................ 16 Utjecaj na tlo ................................................................................................................. 17 Utjecaj na biljni i ivotinjski svijet .................................................................................. 17 Utjecaj na prometnu infrastrukturu i promet ............................................................... 18 Utjecaj na razinu buke ................................................................................................... 18 Utjecaj na stanovnitvo i naselja ................................................................................... 18 Utjecaj uslijed nastajanja i zbrinjavanja otpada ............................................................ 19
Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 1

3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. 3.2.5. 3.2.6. 3.2.7. 3.2.8.

Grupa: A

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

3.2.9. 3.3. 4.

Utjecaj uslijed iznenadnih dogaaja (akcidenta)........................................................... 20

Vrednovanje utjecaja na okoli ............................................................................................. 20

MJERE ZATITE OKOLIA I PROGRAM PRADENJA STANJA OKOLIA ............................................. 23 4.1. Prijedlog mjera tijekom pripremanja/projektiranja i graenja ............................................. 23 Mjere za zatitu zraka .................................................................................................... 23 Mjere za zatitu povrinskih i podzemnih voda ............................................................ 23 Mjere za zatitu tla ........................................................................................................ 24 Mjere za zatitu biljnog i ivotinjskog svijeta ................................................................ 24 Mjere zatite prometne infrastrukture i prometa......................................................... 25 Mjere zatite od buke .................................................................................................... 25 Mjere za zbrinjavanje otpada ........................................................................................ 25 Mjere zatite od iznenadnih dogaaja (akcidenta) ....................................................... 26

4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. 4.1.4. 4.1.5. 4.1.6. 4.1.7. 4.1.8. 4.2.

Prijedlog mjera tijekom koritenja ........................................................................................ 26 Mjere za zatitu zraka .................................................................................................... 26 Mjere za zatitu povrinskih i podzemnih voda ............................................................ 26 Mjere za zatitu tla ........................................................................................................ 27 Mjere za zatitu biljnog i ivotinjskog svijeta ................................................................ 27 Mjere zatite prometne infrastrukture i prometa......................................................... 27 Mjere zatite od buke .................................................................................................... 28 Mjere za zbrinjavanje otpada ........................................................................................ 28 Mjere zatite od iznenadnih dogaaja (akcidenta) ....................................................... 29

4.2.1. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.2.6. 4.2.7. 4.2.8. 4.3. 5.

Prijedlog pradenja stanja okolia ........................................................................................... 29

LITERATURA ................................................................................................................................... 30

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 2

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

1. OPIS ZAHVATA
Podruje zahvata nalazi se na podruju Krapinsko-zagorske upanije, u katastarskoj opdini Krapina. Planirana lokacija zahvata nalazi se u junom dijelu opdine, na poljoprivrednom podruju. Zemljopisni poloaj zahvata vidljiv je na grafikom prikazu 1.

Grafiki prikaz 1 Zemljopisni poloaj T.C. 'Krapina' (izvor: ARKOD)

Zahvat se nalazi u blizini naselja Velika Ves i Polje Krapinsko, uz pristupnu cestu autocesti A2 (Zagreb-Macelj), nekadanju Zagorsku magistralu, u neposrednoj blizini naplatne postaje. Takoer se u blizini nalazi pruga Zabok-urmanec. Zahvat u prostoru, trgovaki centar, izvest de se na novoformiranoj graevnoj estici koja de obuhvatiti, u cijelosti ili djelomino, niz

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 3

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

katastarskih estica iz k.o. Krapina i k.o. Velika Ves. Ukupna povrina novoformirane estice iznosi oko 145.000 m2, to je vidljivo na grafikom prikazu 2.

Grafiki prikaz 2 Iskaz povrine novoformirane estice T.C. 'Krapina' (izvor: ARKOD)

Nakon provedenog geomehanikog ispitivanja i geostatike analize ustanovljeno je da je temeljno tlo geomehaniki uvjetno pogodno za izgradnju TC-a uz uvaavanje navoda i mjera iz Geotehnikog elaborata (SPP d.o.o., veljaa 2011, Varadin). Graevna estica na kojoj se planira zahvat veliine je oko 14 ha. Teren je ravniarski, blago nagnut od juga prema sjeveru. Kroz sredinji dio obuhvata zahvata prolazi rijeka Krapinica,
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 4

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

kojoj se planira urediti korito kako bi se smanjilo erozivno djelovanje. Graevna estica nepravilnog je oblika, izduena u smjeru sjever-jug. Okruena je postojedim prometnim prstenom preko kojeg de se omoguditi spoj na iru prometnu mreu, a koji de se dodatno urediti, i sa povrinama zatitnog zelenila. Sjeverni i istoni dio graevne estice predvien je za parkiralite. Jugozapadni dio graevne estice zauzimaju graevine centra i garaa sa otvorenim parkiralitem na krovu. Udio prirodnog terena osigurat de se iz zona zatitnog zelenila uz navedenu esticu ili okolnog prostora. Ukupna tlocrtna povrina za T.C. Krapina iznosi oko 30.000 m2. Smjetaj na parceli je vidljiv na grafikom prikazu 3.

Grafiki prikaz 3 Smjetaj objekta T.C. 'Krapina' na parceli (izvor: ARKOD) Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 5

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Objekt Krapina nepravilnog je tlocrta s visinama prizemlje i 1. Kat. Maksimalna visina iznosi 13 m (ulazni atrij). Graevina je projektirana na nain kako bi bila prilagoena koritenju osoba sa smanjenom pokretljivodu. Trgovaki centar se sastoji od prostora za najam (prodavaonice, ugostiteljski objekti, kino dvorane), javnih prostora namijenjenih korisnicima i pomodnih prostora. Za trgovaki centar projektiraju se sljedede instalacije: instalacija vodovoda, kanalizacije, elektroinstalacije jake i slabe struje, plinska instalacija i instalacije ventilacije, grijanja, hlaenja i klimatizacije. Na lokaciji zahvata trenutno nije izvedena zadovoljavajuda prometna niti komunalna infrastruktura. Prostorno-planskom dokumentacijom planira se izvoenje prometne i komunalne infrastrukture ueg podruja zahvata (gospodarska zona) i nain prikljuenja na iru infrastrukturnu mreu. Obzirom na oekivani broj vozila i arhitektonsku koncepciju trgovakog centra predviena su dva prikljuka graevne estice na okolne prometnice. Za potrebe elektroopskrbe trgovakog centra planira se izgraditi 4 transformatorske stanice 20/0,4 kV transformacija, minimalne instalirane snage 1x1 MVA. Navedene transformatorske stanice bit de izvedene ili kao samostojede ili ugraene u sklopu trgovakog centra. Spoj trgovakog centra, kao i cijele gospodarske zone u iri sustav elektroopskrbe izvest de se spajanjem na bududu transformatorsku stanicu NTS 110/x Polje smjetenu zapadno od trgovakog centra na udaljenosti od oko 600 metara. Sve javnoprometne povrine i parkiralita bit de osvijetljeni postavljanjem visokih stupova javne rasvjete. Mrea DTK za cijelu gospodarsku zonu gradit de se u koridoru sjeverne prometnice. Od kudnih prikljuaka izvedenih na fasadi Krapina izvest de se spoj do srednjetlanog (ST) plinovoda koji prolazi uz koridor postojede prometnice. Objekt de se prikljuiti na vodoopskrbne cijevi magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi koridorom ulica Polje Krapinsko i Velika Ves, a za koji se planira proirenje na 300. U drugoj fazi, nakon to se izvede novi magistralni cjevovod 1.000 koji de biti poloen u koridor Zagorske magistrale, trgovaki centar de se prikljuiti na njega. Odvodnja oborinskih voda planira se izvoditi sustavom melioracijskih kanala. Korito rijeke Krapinice predstavljat de glavni odvodni kanal u koji de se prikljuivati manji kolektori oborinske odvodnje. Sustav interne sanitarne odvodnje de se preko vie prikljunih toaka spojiti na kolektor sanitarne odvodnje. Ovim kolektorom de se sanitarna voda preko ureaja za proidavanje uputati u korito rijeke Krapinice.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 6

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Planirano je ukupno 6080 parkirnih mjesta (PM). Dostava robe u prodajne prostore moguda je na vie pozicija preko utovarno-istovarnih rampi. Pristup vatrogasnim vozilima mogud je uzdu cijele vanjske fasade tako da pokriva sve otvore na fasadi. Sustav internih prometnica trgovakog centra zahtijeva izgradnju triju mostova preko rijeke Krapinice, od ega su dva mosta vienamjenska (vozila i pjeaci) dok je jedan most predvien samo za pjeake. Trgovaki centar de biti opremljen postrojenjima/ureajima za ventilaciju, grijanje i hlaenje, napajanje elektrinom energijom i instalacijama nunim za funkcioniranje centra odnosno obavljanje planiranih djelatnosti. Dio postrojenja de biti smjeten u zatvorenim tehnikim prostorima, a dio u vanjskom prostoru na krovu graevine.

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 7

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

2. OPIS OKOLIA LOKACIJE ZAHVATA

2.1. Klimatoloke i meteoroloke znaajke

Razmatrano podruje pripada kontinentalnom - toplo umjerenom kinom tipu klime Cfwbx (prema Kppenovoj klasifikaciji jo se naziva i klima bukve) koji karakteriziraju umjereno topla ljeta, dosta kiovite te hladne zime. Prosjena godinja temperatura zraka za postaju Krapina iznosi 11,0 C (1994.-2009.). Najvia zabiljeena temperatura iznosila je 38,3 C, a najnia -18,5 C. Prosjena godinja koliina oborina iznosi 907,8 mm. Srednja godinja relativna vlanost zraka iznosi oko 77 %. Prevladavaju i vjetrovi su iz ENE, NE te SSW smjera. 2.2. Kakvoa zraka

Rezultati mjerenja kakvode zraka provedeni na podruju grada Krapine u razdoblju od 29.05.2006. do 02.06.2006 i od 23.01.2007. do 30.01.2007. ukazuju da se zrak na podruju grada Krapine moe svrstati u KATEGORIJU I. 2.3. Hidroloke znaajke

Najznaajniji vodotok na podruju promatranog sustava odvodnje je vodotok Krapinica u koju je predvieno isputanje proidenih otpadnih voda kao i isputanje oborinskih voda. Vodotok Krapinica se formira od rjeica Maceljice, Putkovca, Ravninske i utnice i generalno tee pravcem sjever jug. Krapinica utjee u rijeku Krapinu i do svog uda ima slivnu povrinu od 197 km2. Prema mjerenim podacima na hidrolokoj postaji 'Krapina' u razdoblju od 1990. do 2008. godine najvedi protok zabiljeen je 1999. godine, a iznosio je 28,4 m3/s. Najmanji protok izmjeren je 2003. godine i iznosio je 0,025 m 3/s. Srednji godinji protok za razmatrano razdoblje iznosi 0,754 m3/s. 2.4. Kakvoa povrinskih voda

Za ocjenu ekolokog i kemijskog stanja povrinskih voda koriteni su podaci Hrvatskih voda o pradenju kakvode voda vodotoka Krapinica od 2004. do 2008. godine. Na temelju mjerodavnih vrijednosti analiziranih parametara za pradenje kakvode vode moe se zakljuiti slijedede: Vodotok Krapinica na podruju postaje Krapina prema fizikalno-kemijskim pokazateljima voda pripada vodama I. i II. vrste, prema reimu kisika pripada vodama III. vrste, prema hranjivim tvarima i mikrobiolokim pokazateljima pripada V. vrsti voda te prema biolokim pokazateljima odgovara II. i III. vrsti voda.

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 8

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Na podruju postaje Zabok vodotok Krapinica prema fizikalno-kemijskim pokazateljima pripada vodama I. do III. vrste, prema reimu kisika pripada vodama III. i IV. vrste, prema hranjivim tvarima pripada vodama IV. odnosno V. vrste, prema mikrobiolokim pokazateljima pripada V. vrsti voda te prema biolokim pokazateljima odgovara II. vrsti voda. 2.5. Bioekoloke znaajke

Planirani zahvat u prostoru izvodi se na prostoru intenzivno obraivanih oranica i mezofilnih livada Srednje Europe. Ispust je predvien u rijeku Krapinicu. Na samoj lokaciji zahvata nisu zabiljeene zatidene, vrijedne i ugroene biljne i ivotinjske vrste, meutim cijelo podruje potpada pod upanijsko lovite, kao to je prikazano u grafikom prikazu 4 (izvor: Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva - UPRAVA ZA LOVSTVO).

Grafiki prikaz 4 Prikaz granica lovita Krapina

Ispust oborinskih i proidenih otpadnih voda je predvien u rijeku Krapinicu, u kojoj se od ugroenih i strogo zatidenih ribljih vrsta moe nadi Alburnoides bipunctatus (Dvoprugasta uklija).
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 9

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

2.6.

Geoloke znaajke

Prema seizmikoj karti, koja je sastavni dio Osnovne inenjerskogeoloke karte Republike Hrvatske u razdoblju od 10.000 godina na podruju planirane lokacije TC-a moe se oekivati potres intenziteta VII po skali MCS-64 (Mercalli-Cancani-Sieberg), a to je vidljivo na grafikom prikazu 5 (izvor: Geofiziki odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu).

Grafiki prikaz 5 Seizmoloka karta Republike Hrvatske Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 10

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Na temelju terenskih i laboratorijskih istraivanja tla utvreno je da se na istraivanom podruju javljaju tri tipa tla: (1) aluvijalno, (2) aluvijalno livadsko tlo i (3) movarno glejno tlo. Prema rezultatima bonitetnog vrednovanja zemljita, utvreno je javljanje tri bonitetne klase. Najvedi dio zemljita pripada vrijednim obradivim tlima (P2), manji dio kategoriji ostalih obradivih tala (P3), a najmanji kategoriji ostalih tala (P). 2.7. Prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti

Planirani zahvat nalazi se na podruju Nacionalne ekoloke mree koje je odreeno kao 'Vano podruje za ptice'. ifra i naziv podruja je HR1000007 Hrvatsko zagorje. Na podruju samog zahvata nema posebnih zatidenih prirodnih i kulturnih vrijednosti. 2.8. Naselja i stanovnitvo

Prema popisu iz 2001. godine na podruju Grada Krapine ivjelo je 12.950 stanovnika. Gustoda naseljenosti Grada, koji zauzima povrinu od 48 km2, iznosi oko 270 stanovnika/km2. U neposrednoj blizini zahvata nalaze se naselja Polje Krapinsko, Velika Ves i Pristava. To su karakteristina cestovna naselja, odnosno vedina objekata je grupirana uzdu glavne prometnice. Na podruju samog zahvata nema objekata. 2.9. Infrastruktura

Uz podruje planiranog zahvata prolazi autocesta A2 koja se poklapa sa meunarodnim cestovnim pravcem E-59 (dio Pyhrnske autoceste) Nrnberg Linz Graz Macelj Zagreb Split i prua se u smjeru sjever-jug. Podrujem zahvata prolazi i pruga Zabok - urmanec dravna granica koja slui za mjeoviti promet putnikih i teretnih vlakova. S istone i sjeverne strane prostora nalaze se jo dvije prometnice biva Zagorska magistrala i lokalna cesta prema karidevu. to se elektroopskrbe tie, cjelokupno podruje napaja se iz TS 35/10 kV, 2x8 MVA KRAPINA (STRAHINJE) koja je dalekovodom 35 kV vezana na TS 110/35 kV, 2x40 MVA STRAA (Hum na Sutli). Iz TS 35/10 kV, 2x8 MVA KRAPINA napajaju se distributivne TS 10(20)/0,4 kV. Iz navedenih transformatorskih stanica (TS 10(20)/0,4 kV) ustrojena je nadzemna niskonaponska mrea, koja je vedim dijelom nezadovoljavajudega presjeka i tehnikoga stanja. Od elemenata transportnog sustava za plin uz promatrano podruje prolazi magistralni plinovod Rogatec-Krapina-Zabok. U Krapini se nalazi mjerno-redukcijska stanica. Na magistralni plinovod prikljuena je distributivna mrea kojom je osigurana opskrba plinom naselja uz prostor zahvata.

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 11

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Vodoopskrba promatranog podruja osigurana je iz nekoliko zasebnih vodoopskrbnih sustava. Magistralni vodoopskrbni cjevovod ulazi na podruje Grada Krapine sa sjevera, uz granice naselja Dolide i utnica. Unutar Grada Krapine nalaze se dva vodocrpilita i to u Zagori i Strahinji te vedi broj mjesnih vodovoda (12).

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 12

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

3. OPIS MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI

U ovom poglavlju navedeni su predvieni utjecaji zahvata na okoli kao i njihovo vrednovanje. Unutar opisa utjecaja iskazana je opisna ocjena vrednovanja utjecaja. Tablica vrednovanja utjecaja s brojanim vrijednostima ispunjavana je metodom ekspertne prosudbe i nalazi se kao prilog na kraju ovog poglavlja.

3.1.

Utjecaji tijekom pripremanja/projektiranja i graenja

3.1.1. Utjecaj na kakvodu zraka Tijekom izgradnje oekuje se umjereno lokalno oneidenje zraka ispunim plinovima iz mehanizacije koja de se koristiti na gradilitu, te povedanim koliinama praine koja de se dizati u atmosferu tijekom kretanja kamiona, utovara/istovara, transporta i sl. Koliina praine iz navedenih izvora ovisi o stanju podloge, brzini kretanja vozila, opteredenosti, atmosferskim prilikama (vlanost, brzina vjetra). S obzirom na proraunate emisije i ogranieno vrijeme izvoenja radova, negativni utjecaj prainom i plinovima na okoli ocijenjen je kao umjeren. 3.1.2. Utjecaj na povrinske i podzemne vode Tijekom izgradnje moe dodi do ugroavanja definiranog vodnog reima rijeke Krapinice uslijed eventualnog zatrpavanja kanala, otedivanja i smanjivanja protonog profila, a to su sve mogude posljedice izvoenja radova na ureenju korita, izgradnji triju mostova i izgradnji sustava odvodnje. Tijekom izgradnje zahvata moe dodi do tetnog utjecaja uslijed nekontroliranog izlijevanja strojnih ulja ili goriva iz koritene mehanizacije na tlo te njihovo otjecanje prema povrinskim vodama ili procjeivanje u podzemne vode. Utjecaj se procjenjuje malim. 3.1.3. Utjecaj na tlo Izgradnjom trgovakog centra dodi de do prenamjene i presjecanja znatnog broja relativno kvalitetnih poljoprivrednih estica, obzirom na potrebe za izgradnjom gradilinih prometnica i mjesta skladitenja materijala i otpada. Na podruju izgradnje podzemne infrastrukture koja je u koridoru bududih zelenih povrina javlja se privremeni gubitak pokrovnog dijela tla (humusa), dok se na podruju izgradnje trajnih nadzemnih objekata (zgrada centra, trafostanice, ureaj za proidavanje otpadnih voda, prometnice, parkiralita) javlja trajni gubitak pokrovnog dijela tla (humusa). Utjecaj na tlo na podruju izgradnje je lokalan i zbog prenamjene povrina nepovoljan, a po znaaju s obzirom na zahvadeno podruje (oko 14 ha) velik.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 13

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

3.1.4. Utjecaj na biljni i ivotinjski svijet Glavni utjecaj na biljni i ivotinjski svijet tijekom izgradnje odnosi se na unitavanje postojedih stanita i biljnih vrsta prisutnih na lokaciji zahvata. Gubitak se odnosi na korovne zajednice, grmolike i drvenaste vegetacije te movarne vegetacije uz korito rijeke Krapinice. Dolazi do smanjenja povrine koju prekrivaju biljne vrste koje ujedno predstavljaju stanita ivotinjskim vrstama (nepovratni gubitak dijela poljoprivrednih povrina). Utjecaj za vrijeme gradnje bit de najvedi na samoj lokaciji zahvata, gdje de tijekom rada mehanizacije dodi do kratkotrajnog utjecaja prainom i bukom na predmetnog podruja. Dodatno de tijekom radova dodi do odreene devastacije okolnih povrina jer de se po tim povrinama povremeno kretati mehanizacija, naroito tijekom ureenja potrebne infrastrukture. Okolne povrine de se nakon izgradnje rekultivirati. Tijekom izgradnje moe dodi do negativnog utjecaja na kopnena stanita predmetnog podruja zahvata: ukoliko se ne osigura odgovarajudi pristup gradilitu, ved se nepotrebno unitavaju dodatne povrine okolnih kopnenih stanita, ukoliko se graevinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje odlae na okolne povrine, ukoliko doe do izlijevanja opasnih tekudina, ulja, masti u okolne povrine koje predstavljaju kopnena stanita biljnog i ivotinjskog svijeta.

Kako je utjecaj na biljni i ivotinjski svijet tijekom gradnje lokalnog karaktera, smatra se da de utjecaj biti mali. 3.1.5. Utjecaj na prometnu infrastrukturu i promet Tijekom izgradnje oekuje se povedano prometno opteredenje na prometnicama uslijed transporta materijala srednje tekim i tekim vozilima. Za pristup gradilitu koristiti de se autocesta A2, upanijske ceste, javne ceste kao i pruga Zabok urmanec. Promet tekih teretnih vozila koja dovoze i odvoze materijal s podruja zahvata moe utjecati na fiziku stabilnost prilaznih prometnica, kao i na normalno odvijanje prometa. Tijekom prometovanja kamiona moe dodi do prevrtanja kamiona, rasipanja materijala, sudara, zakrenja prometa i drugih akcidenata koji mogu remetiti normalno odvijanje prometa. Takoer se oekuje privremena regulacija prometa i povremeno zatvaranje okolnih prometnica tijekom izvoenja potrebnih infrastrukturnih radova (elektroopskrbni sustav, vodoopskrbni sustav, plinoopskrbni sustav). Obzirom na ogranieno vrijeme izgradnje zahvata i veliku protonu sposobnost glavnih pristupnih prometnica (autocesta A2, Zagorska magistrala), utjecaj na promet ocijenjen je kao zanemariv.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 14

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

3.1.6. Utjecaj na razinu buke Tijekom izgradnje infrastrukture (elektroopskrba, vodoopskrba, plinoopskrba) potrebne za trgovaki centar u okoliu de se javljati buka kao posljedica rada graevinskih strojeva i ureaja, te teretnih vozila. Prekoraenja dozvoljene buke osim zaposlenika osjetiti de stanari objekata u blizini trasa na kojima se izvode radovi. Ovaj utjecaj je negativan, privremen i lokalnog je karaktera. Na podruju gradilita samog trgovakog centra odvijati de se uobiajene aktivnosti gradnje, a buka koja de pri tome nastajati potjecati de od klasine graditeljske mehanizacije i transportnih sredstava (utovarivai, bageri, buldoeri, dizalice, kompresori, kamioni i sl.). Kako su vedina tih izvora mobilni njihove se pozicije mijenjaju. Do povremenih izvora buke (manjeg intenziteta varira tijekom dana) dolazit de prilikom rada strojeva na gradilitu, te prilikom utovara i odvoenja/dovoenja materijala potrebnih za graevinske zahvate. Buka kamionskih motora varira ovisno o stanju i odravanju motora, opteredenju vozila i karakteristikama ceste kojom se vozilo krede (nagib uzdunog profila i vrsta kolnika). Negativni utjecaji buke see do cca. 150 m udaljenosti od izvora buke (gradilita) gdje iznosi cca 45 dBA. Negativni utjecaj povienom razinom buke uslijed koritenja teke mehanizacije ocijenjen je kao vrlo slab iz razloga to de se radovi odvijati tijekom dana i to se radi o graevinskim zahvatima koji de vrlo brzo biti realizirani. 3.1.7. Utjecaj na stanovnitvo i naselja Utjecaji koji de nastati tijekom izgradnje odnose se na povedanje buke zbog kretanja vozila mehanizacije i boravka ljudi na gradilitu, irenje praine i neugodnih mirisa, povedano stvaranje otpada i sl. zbog ega de dodi do privremenog poremedaja ivota u najbliim naseljima. Ovaj utjecaj ocijenjen je kao umjeren. 3.1.8. Utjecaj uslijed nastajanja i zbrinjavanja otpada Organizacijom gradilita, svi potencijalno nepovoljni utjecaji, prvenstveno vezani za neadekvatno zbrinjavanje komunalnog, graevinskog i sl. otpada svest de se na najmanju mogudu mjeru. Tijekom izgradnje trgovakog centra kao nusprodukti gradnje nastajat de razliite vrste opasnog i neopasnog otpada, koje se mogu svrstati unutar slijededih grupa otpada (prema 'Katalogu otpada' izdanom od Agencije za zatitu okolia, u skladu s Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada, NN 50/05): 13 02 15 01 17 01 17 04 17 05 otpadna maziva ulja za motore i zupanike; ambalaa; beton, opeka, crijep/ploice, keramika; metali; zemlja, kamenje i iskop od rada bagera;
Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 15

Grupa: A

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

20 03 ostali komunalni otpad.

Kako je utjecaj uslijed nastajanja i zbrinjavanja otpada lokalan i kratkotrajan, smatra se da se radi o maloj promjeni u okoliu, odnosno malom utjecaju. 3.1.9. Utjecaj uslijed iznenadnih dogaaja (akcidenta) Tijekom izgradnje mogudi su slijededi akcidentni negativni utjecaji: ako doe do nekontroliranog isputanja goriva i mazivih tvari iz transportnih vozila (zbog neispravnog skladitenja, manipuliranja ili curenja uvjetovanoga tehnikim neispravnostima stacionarnih ili pokretnih mehanikih ureaja) i upijanje takvih tekudina u tlo, zbog nepropisnog zbrinjavanja vede koliine graevinskog i komunalnog otpada, u sluaju poara na otvorenom, nesrede uzrokovane viom silom (ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti, udar groma, i sl.), tehnikim kvarom i/ili ljudskom grekom.

Obzirom na karakter zahvata, u normalnim uvjetima rada i uz ispravnu izvedbu graevinskih radova, ne postoji znaajnija opasnost od akcidenata koji bi imali posljedice na ire okruenje.

3.2.

Utjecaji tijekom koritenja

3.2.1. Utjecaj na kakvodu zraka Tijekom koritenja najvedi utjecaj de imati pojaani promet vozila. Prema proraunima emisije plinova i tetnih tvari, generirani promet de imati umjeren utjecaj na oneidenje zraka s obzirom na trenutno oneidenje zraka ispunim plinovima s autoceste A2. Odreeni utjecaj moe se oekivati i od dimovodnih i ventilacijskih kanala, ali samo u sluaju koritenja zastarjelih i neodgovarajudih tehnologija. to se tie neugodnih mirisa, oni de se stvarati u kanalizaciji i na ureaju za proidavanje otpadnih voda. Kod ureaja za proidavanje poseban izvor neugodnog mirisa su gruba reetka, fino sito te postrojenje za obradu mulja. Kritine toke prema kojima de se iriti neugodni mirisi su kude locirane istono i sjeveroistono od ureaja. Prve kude su od ureaja udaljene oko 200 m. 3.2.2. Utjecaj na povrinske i podzemne vode Izgradnjom trgovakog centra i ureenjem okolnih povrina (tijekom koritenja) promijenit de se struktura uvrdenosti povrina terena i smanjiti mogudnost upijanja oborinske vode.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 16

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Kvaliteta proidenih otpadnih voda koje de se preko ureaja za proidavanje otputati u rijeku Krapinicu zadovoljava propisanu kakvodu vode za uputanje u recipijent II. vrste. Granine vrijednosti propisane su lankom 7. Pravilnika o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08). Doputene vrijednosti kao i oekivane vrijednosti na mjestu ispusta prikazane su u tablici 1.

Parametar BPK5 KPK Ukupna ST Ukupni N Ukupno P

Pravilnik (NN 94/08) grani ne vrijednosti 25 mgO2/l 125 mgO2/l 35 mgST/l 15 mgN/l 2 mgP/l

Oekivani efekti <25 mgO2/l <125 mgO2/l <35 mgST/l <15 mgN/l <2 mgP/l

Tablica 1 Zahtijevane granine i oekivane vrijednosti parametara vode na izlazu iz ureaja za proidavanje otpadnih voda T.C. 'Krapina'

Bududi da se sada u rijeku Krapinicu uputaju neproidene otpadne vode, izgradnjom ureaja za proidavanje nede se naruiti, odnosno ugroziti kvaliteta vode. Utjecaj je trajan, lokalnog karaktera i zanemariv. 3.2.3. Utjecaj na tlo Trajnom prenamjenom izgubit de se ukupno 14 ha poljoprivrednog zemljita, od toga velik dio predstavlja pogodna tla za poljoprivredu. Tijekom rada trgovakog centra, unato pojaanom odvijanju prometa na okolnim prometnicama, nije za oekivati da de dodi do promjene naina koritenja poljoprivrednih povrina unutar pojasa od 100 m, obzirom na ved postojedu frekventnost okolnih prometnica (autocesta A2 i nekadanja Zagorska magistrala). Ne oekuje se negativni utjecaj na promjene fizikalnih, kemijskih i hidropedolokih svojstava okolnog zemljita osim u smislu mogudeg oneidenja povrinskog sloja tla na podruju irine do oko 100 m uz same prometnice. Procjeivanje otpadne vode u tlo mogude je kao posljedica loeg odravanja sustava: zaepljenje cjevovoda, dotrajalost objekata. Navedeni utjecaji javljaju se povremeno i lokalnog su karaktera. Zbog svega navedenoga, utjecaj na tlo procjenjuje se kao mali. 3.2.4. Utjecaj na biljni i ivotinjski svijet Nakon izgradnje i krajobraznog ureenja razvit de se novi tipovi stanita - zgrade javne namjene s pripadajudim povrinama s mjestiminim spontanim oblicima vegetacije.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 17

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Devastiranjem biljnog pokrova na predmetnom podruju unitit de se i stanita ivotinja koje tu ive. Ovaj negativan utjecaj je neizbjean i na samom podruju zahvata ne moe se ublaiti mjerama zatite. Zbog injenice da se radi o poljoprivrednim povrinama kakvih jo ima u okolici zahvata, nede dodi do poremedaja u sastavu ivotinjskog svijeta te de svi predstavnici modi opstati na stanitima u blizini podruja zahvata. Predstavnici ivotinjskog svijeta de najvjerojatnije izbjegavati predmetno podruje zbog povedane razine buke i prisustva ljudi. Negativan utjecaj na ivotinjski svijet de biti vrlo slab iz razloga to de se vedina ivotinjskih vrsta odrati na irem podruju zahvata. Eventualni ozbiljniji utjecaj mogud je na ptice zbog svjetlosnog oneidenja, ali kako u blizini ved postoji svjetlosno oneidenje na voru autoceste A2 ovaj utjecaj se takoer smatra slabim. Indirektan utjecaj mogud je na ivotinje u oblinjim umama i visokim travama, prvenstveno zbog povedanog broja ljudi i pojaanog prometa, ali se zbog udaljenosti navedenih stanita smatra zanemarivim. 3.2.5. Utjecaj na prometnu infrastrukturu i promet Kako promatrani zahvat u prostoru ima gotovo idealan prometni poloaj, smatra se da de prometna protonost na lokalnim prometnicama ostati nepromijenjena. Obzirom na oekivani broj posjetitelja TC-a i sadanju prometnu situaciju moe se zakljuiti da postojede prometnice mogu posluiti oekivani broj vozila. Eventualni negativan utjecaj moe se osjetiti na lokalnim prometnicama u razdoblju intenzivnijih poljoprivrednih radova, kada i malo povedanje prometa moe stvoriti dugake kolone iza sporih poljoprivrednih vozila, te na izlaznoj naplatnoj postaji zbog malog broja naplatnih mjesta. Iz svega navedenog proizlazi da de utjecaj na prometnu infrastrukturu u fazi koritenja biti mali. 3.2.6. Utjecaj na razinu buke Izradom kvalitetnog projektnog rjeenja s obzirom na izbor fasadnih elemenata greevine, izbor postrojenja/ureaja i njihov smjetaj u prostoru, te potivanjem projekta prilikom izgradnje trgovakog centra, tijekom koritenja se ne oekuje zamjetan utjecaj buke na okoli. 3.2.7. Utjecaj na stanovnitvo i naselja Izgradnja trgovakog centra de dovesti i do pozitivnih, gospodarskih i drutvenih, promjena koji obuhvadaju otvaranje velikog broja novih radnih mjesta (900 zaposlenih po smjeni), proirenje trgovake i druge ponude, povedanje koliine drutvenih sadraja i opdenito
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 18

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

atraktivnosti ovog podruja, vede prometne povezanosti i sl. Indirektni utjecaji obuhvadaju dugorone promjene karaktera ireg podruja. Izgradnja trgovakog centra moe, u ovom sluaju, odigrati ulogu okidaa i indirektno prouzrokovati niz promjena koji de rezultirati urbanizacijom i jaim povezivanjem s bliim zemljopisnim podrujima (Zagrebaka upanija, Grad Zagreb, Republika Slovenija i dr.). Indirektni utjecaji obuhvadaju preorijentaciju gospodarstva (naputanje poljodjelstva, to je i danas prisutno), smanjenje poljoprivrednih povrina, povedanje povrine i vrijednosti graevinskog zemljita, razvitak pojedinih gospodarskih aktivnosti, povedanje ulaganja, pojaanu izgradnju objekata iste/sline namjene to moe rezultirati stvaranjem podruja kontinuirane izgradnje uz autocestu. S obzirom da na socioloki i psiholoki utjecaj na lokalno stanovnitvo djeluju sve aktivnosti na podruju zahvata, na temelju kvantificiranja tih utjecaja ocjenjuje se da negativnog sociolokog i psiholokog utjecaja na lokalno stanovnitvo nede biti. 3.2.8. Utjecaj uslijed nastajanja i zbrinjavanja otpada Tijekom koritenja oekuje se stvaranje raznovrsnog otpada, ovisno o najmoprimcima prostora. Za oekivati su slijedede skupine otpada: Neopasni otpad: o otpad iz pripremanja i prerade hrane, kljuni broj 02 00 00 (predvidivo 02 02 00 otpad od pripremanja i prerade mesa, ribe i drugih namirnica ivotinjskog porijekla i 02 06 00 otpad iz pekarske i slastiarske industrije) o ambalaa od papira i kartona, kljuni broj 15 01 01, o ambalaa od plastike, kljuni broj 15 01 02, o mijeana ambalaa, kljuni broj 15 01 06, o biorazgradivi otpad, kljuni broj 20 02 01, o mijeani komunalni otpad, kljuni broj 20 03 01. Opasni otpad: o ambalaa koja sadri ostatke opasnih tvari ili je oneidena opasnim tvarima, kljuni broj 15 01 10*, o apsorbensi, filtarski materijali (ukljuujudi filtere za ulje koji nisu na drugi nain specificirani), tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zatitna odjeda oneidena opasnim tvarima, kljuni broj 15 02 02*, o fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadri ivu, kljuni broj 20 01 21*, o baterije i akumulatori obuhvadeni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadre ove baterije, kljuni broj 20 01 33*, o kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadre (18 01 06*), o otpad iz ureaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi nain (talog od idenja ureaja za proidavanje otpadnih voda, talog od idenja mastolova, talog od idenja internog kanalizacijskog sustava) (19 08),
Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 19

Grupa: A

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

o otpadna maziva ulja za motore i zupanike (13 02). Ukoliko de se neopasni otpad zbrinjavati putem ovlatenih skupljaa pojedine vrste neopasnog otpada, a opasni otpad skladititi u zatvorenom prostoru i predavati se ovlatenim obraivaima/zbrinjavateljima otpada, nede dodi do negativnog utjecaja na okoli. 3.2.9. Utjecaj uslijed iznenadnih dogaaja (akcidenta) Izvanredni dogaaji na lokaciji zahvata mogu uslijediti u sluaju: poara, potresa, ekstremno nepovoljnih vremenskih uvjeta, izlijevanja otpadnih voda i/ili opasnih tvari (ulja, goriva i sl.) na nezatidene povrine.

Obzirom na karakter zahvata, u normalnim uvjetima rada i uz kontrolu i ispravne postupke rada u sklopu centra, ne postoji znaajnija opasnost od akcidenata koji bi imali posljedice na ire okruenje. Akcidentne situacije su mogude uslijed nepravilnih postupaka kod rukovanja opasnim tvarima u procesu rada trgovakog centra, mehanikih otedenja instalacija i dr. ili uslijed greke u materijalu ili izgradnji. 3.3. Vrednovanje utjecaja na okoli

Za odreivanje znaajnosti utjecaja (intenziteta ranjivosti) koristi se ljestvica koja opisuje veliinu i kakvodu promjene u okoliu (Tablica 2.). Analiziraju se i procjenjuju mogudi utjecaji planiranih djelatnosti na sastavnice okolia.
MATRICA INTERAKCIJA ZA VREDNOVANJE ZAHVATA
Potencijalni utjecaji vrednuju se:
1 2 3 4 5 nema promjene u okoliu ili je zanemarujua - nema

Planirane vrste djelatnosti (aktivnosti) tijekom pripreme, graenja i koritenja zahvata:

Skidanje pokrovnog sloja Krenje raslinja Dovoz i odvoz materijala Nasipavanje Betoniranje Radovi na infrastrukturnim prikljucima Asfaltiranje Stvaranje otpada

utjecaja
mala promjena u okoliu - mali utjecaj umjerena promjena okolia - umjereni utjecaj velika promjena okolia - veliki utjecaj nedopustiva promjena okolia - nedopustivi utjecaj

a) b) c) d) e) f) g) h)

Tablica 2 Veliina i kakvoda promjena u okoliu

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 20

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Procjenom utjecaja na okoli promatranog zahvata na temelju broja skupljenih bodova u matrici interakcija odreuje se ishodina ljestvica za definiciju veliine i intenziteta pojedinanih utjecaja na okoli. Isto je tako odreen i ukupan utjecaj zahvata na okoli (predstavljen srednjom ocjenom svih utjecaja) prema skali dobivenih bodova.
Podruja zatite i sastavnice okolia a
Tijekom pripreme zahvata
Prostor i infrastruktura
1) 2) 3) 4) prometnice graevinske zone Dalekovodi naselja 2 2 1 2 2 2 3 1 2 2 1 1 1 1 2 2 2 1 2 2 2 2 1 2 1 2 2 1 1 1 2 2 1 2 1 2 2 1 1 1 3 2 1 3 2 2 1 1 2 2 2 2 1 2 2 2 3 1 2 2 3 2 1 3 2 2 1 1 2 2 2 2 1 2 3 3 3 2 3 3

Vrsta djelatnosti (Iz Tablice 2.) c d e f

vode
5) podzemne vode 6) povrinske vode

atmosfera
7) zrak 8) klima

biosfera
9) fauna 10) flora

Tijekom graenja
tlo
11) plodnost tla 3 2 1 1 2 2 4 1 3 1 1 2 2 2 3 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 3 1 1 2 2 1 3 1 3 2 1 1 2 2 4 1 3 1 1 2 2 1 3 1 3 4 1 2 3 2 3 2

vode
12) izvori pitke vode 13) energetski potencijal

atmosfera
14) klimatske znaajke

biosfera
15) ivotne zajednice 16) Ekoloka mrea

prostor - potencijal za
17) poljoprivreda 18) drugo

Tijekom koritenja
poljoprivreda (umarstvo)
19) tlo 20) infrastruktura 21) socijalna struktura 2 1 1 2 2 1 1 1 2 1 1 3 2 1 1 1 1 1 1 2 2 1 1 1 1 1 1 2 2 1 1 1 2 1 1 2 3 2 1 1 2 1 1 2 2 1 1 1 2 1 1 2 3 2 1 1 3 2 2 2 3 2 1 1

naselja (turizam i rekreacija)

22) buka 23) kakvoa zraka 24) vizualne kakvoe

kulturna dobra
25) arheoloka batina 26) graditeljska batina

Ukupno po stupcima:
Ukupno svi stupci:

46

42

34

34 354

46

46

46

60

Tablica 3 Ocjena utjecaja pojedine djelatnosti na sastavnicu okolia

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 21

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

Ukupno dobivena srednja ocjena procjene zahvata iznosi 1,70 (prosjena ocjena svih djelatnosti) to predstavlja mali utjecaj. Iz prikazanog je vidljivo da najvedi utjecaj ima djelatnost 'Stvaranje otpada', ija srednja ocjena iznosi 2,31 (=60/26), to predstavlja malu promjenu u okoliu, odnosno mali utjecaj. S druge strane, kao zanemarive su se pokazale djelatnosti 'Dovoz i odvoz materijala' i 'Nasipavanje', ija srednja ocjena iznosi 1,31 (=34/26). to se tie skupnog utjecaja djelatnosti na pojedine sastavnice, oekivano je najvedi utjecaj poljoprivredu (22) i plodnost tla (20), to spada u umjereni utjecaj prema slijededoj skali: 32 - 40 NEDOPUSTIV UTJECAJ Planirani zahvat jako utjee na okoli te de dijelovi okolia biti uniteni ili u potpunosti promijenjeni, a ponajprije u visoko osjetljivim podrujima gdje su mogud utjecaji na vie sastavnica okolia. (tlo, voda, zrak zatidena podruja, podruja izuzetne kakvode, rijetke ili vrlo izuzetne vrste, niska sposobnost neutralizacije ili revitalizacije i sl.). 24 - 32 VELIKI UTJECAJ Planirani zahvat jako utjee na okoli te de poduzimanjem zahvata biti uniteni dijelovi okolia kao i prethodno navedeni, ali na manjem podruju, odnosno na manjem broju sastavnica okolia. 16 - 24 UMJERENI UTJECAJ Planirani zahvat de dijelom unititi ili promijeniti samo pojedine dijelove manje vrijednog okolia. 8 - 16 MALI UTJECAJ Planirani zahvat de samo malo unititi ili promijeniti pojedine dijelove okolia manje vrijednog okolia. 0 - 8 NEMA UTJECAJA Planirani zahvat de samo minimalno utjecati ili uopde nede utjecati na okoli.

Gore izlistane vrijednosti su oekivane, obzirom da se radi o zahvatu u prostoru koji je omeen prijanjim zahvatima (autocesta, eljeznica, lokalne prometnice) te je kao takav pod njihovim dugotrajnim utjecajem. Shodno tome, jedini gubitak svodi se na lokalni gubitak poljoprivrednog tla, te umanjivanje kvalitete ostalih sastavnica na koje tlo inae utjee (procjeivanje voda, zadravanje svjeine zraka ljeti, prirodna fauna).

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 22

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

4. MJERE ZATITE OKOLIA I PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIA

Prije poetka graenja nositelj zahvata treba, putem sredstava javnog informiranja, obavijestiti zainteresiranu javnost o planiranom zahvatu i oekivanim utjecajima koje moe poluiti planirana gradnja. 4.1. Prijedlog mjera tijekom pripremanja /projektiranja i graenja

4.1.1. Mjere za zatitu zraka

1. Pri projektiranju i izboru opreme uzeti u obzir primjere najboljih raspoloivih tehnika, radi smanjenja koliine nastalog CO2. 2. Pri projektiranju ugostiteljskih objekata koristiti odgovarajuda projektna rjeenja za sprjeavanje irenja neugodnih mirisa. 3. Prevoziti rasuti graevinski materijal vozilima koja su primjerena, te ga vlaiti ili prekrivati, pogotovo za vrijeme vjetrovitih dana. 4. Ograniiti brzinu kretanja vozila po povrinama gradilita na 30 km/h. 5. Za vrijeme sunih dana polijevati vodom transportne povrine koje nisu asfaltirane. 6. Strojevi i vozila koja se upotrebljavaju kod graenja moraju se redovito kontrolirati u pogledu koliine i kakvode ispunih plinova koji moraju biti u skladu s doputenim vrijednostima.

4.1.2. Mjere za zatitu povrinskih i podzemnih voda

7. U sklopu izrade projektne dokumentacije potrebno je izraditi Pravilnik o radu i odravanju sustava odvodnje otpadnih voda i separatora ulja i masti pri normalnom radu i izvanrednim uvjetima koritenja. Pravilnikom treba predvidjeti lokaciju, dispoziciju i tretman otpadnog mulja. Naknadno treba predvidjeti imenovanje tvrtke i odgovorne osobe zaduene za njegovo provoenje. 8. Provoditi crpljenje sadraja iz graevinskih jama. 9. Na gradilitu je zabranjeno servisiranje i pranje vozila (osim kotaa) te skladitenje goriva i maziva. 10. Opskrba i pretakanje goriva mora se odvijati pod nadzorom, na nepropusnoj povrini s rubnjacima, te uz odgovarajuda sredstva za neutralizaciju eventualno prolivenog goriva. 11. Zabranjeno je isputanje goriva, maziva, boja, otapala i drugih kemikalija koje se koriste u postupku graenja u melioracijski sustav odvodnje i u okolni teren.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 23

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

12. Sanitarne otpadne vode koje nastaju na gradilitu potrebno je rijeiti postavljanjem dovoljnog broja kemijskih WC-a. 13. Cjelokupni sustav odvodnje nuno je projektirati i izvesti vodonepropusno. Vodonepropusnost internog sustava odvodnje potrebno je dokazati atestima prije stavljanja zahvata u uporabu.

4.1.3. Mjere za zatitu tla

14. Projektom organizacije gradilita predvidjeti povrine za privremenu lokaciju odlagalita (za odlaganje materijala koji de se u kasnijim graevinskim fazama ili fazama sanacije modi iskoristiti): a. biljnog materijala b. humusa c. zemljanog materijala d. dopremljenog graevinskog materijala. 15. Strojevi koji se koriste za izvoenje zemljanih radova moraju se redovito kontrolirati u pogledu prokapljivanja goriva i/ili maziva. 16. Zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje otpadnog materijala na nezatideno tlo. 17. Humusni sloj koristiti za ureenje okolia, odnosno iskoristiti za druge potrebe, u skladu s propisima.

4.1.4. Mjere za zatitu biljnog i ivotinjskog svijeta

18. Tijekom izvoenja zahvata nositelj zahvata je duan djelovati tako da u najmanjoj mjeri oteduje prirodu, a po zavretku zahvata duan je u zoni utjecaja zahvata uspostaviti ili pribliiti stanje u prirodi onom stanju koje je bilo prije zahvata. 19. Kretanje teke mehanizacije ograniiti kako bi povrine okolnih stanita devastirane radovima bile to manje, kao i uznemiravanje ivotinja. 20. Gradilite ograditi adekvatnim neporoznim materijalom kako bi se sprijeilo irenje otpada i zapraivanje okolne vegetacije i poljoprivrednih povrina. 21. Za krajobrazno ureenje koristiti autohtone bjelogorine kontinentalne biljne vrste primjerene podneblju (domicilno bilje), pritom vodedi rauna o njihovim alergogenim svojstvima. 22. Gradilinu rasvjetu organizirati u mjeri kako bi izazvala to manje svjetlosno oneidenje, odnosno to je preciznije mogude usmjeriti je prema gradilitu.

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 24

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

23. Radove ograniiti na dnevno razdoblje kako se ne bi ometalo nodno hranjenje ivotinja.

4.1.5. Mjere zatite prometne infrastrukture i prometa

24. Na dionicama prometnica na kojima de dodi do privremenog prekida prometa potrebno je uspostaviti privremenu regulaciju prometa i osigurati alternativne prometne smjerove. 25. Nakon polaganja podzemne infrastrukture raskopane dionice prometnica potrebno je sanirati i dovesti u prvobitno stanje. 26. Oistiti prometnice od eventualno rasipanog materijala.

4.1.6. Mjere zatite od buke

27. Za planirani zahvat treba izraditi projekt zatite od buke kojim treba uzeti u obzir zakonska ogranienja. 28. Za radove na otvorenom prostoru i graevinama doputena ekvivalentna razina buke tijekom dnevnog razdoblja iznosi 65 dB(A), a u razdoblju od 8 do 18 sati doputa se prekoraenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). 29. Izvoditelj radova je duan koristiti ispravne strojeve i transportna sredstva s atestom koji moraju biti sukladni s propisanim tehnikim zahtjevima koji se odnose na doputenu razinu buke. 30. Kod eventualnih nodnih radova, kada to zahtjeva tehnologija, ograniiti razinu buke na 40 dB(A).

4.1.7. Mjere za zbrinjavanje otpada

31. Projektom organizacije gradilita odrediti mjesta za odvojeno skupljanje i privremeno skladitenje graevnog i ostalog otpada. 32. Opasni otpad (otpadna ulja i masti) skladititi u nepropusnim spremnicima te predati ovlatenom sakupljau. 33. Komunalni otpad i otpad slian komunalnom zbrinjavati na isti nain kao i ostali komunalni otpad na lokalnom podruju. 34. Tijekom gradnje zabraniti spaljivanje otpada na gradilitu. 35. Po zavretku graevinskih i drugih radova potrebno je odstraniti sav preostali materijal i opremu.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 25

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

36. Konano zbrinjavanje graevinskog otpada dogovoriti s ovlatenom pravnom osobom.

4.1.8. Mjere zatite od iznenadnih dogaaja (akcidenta)

37. U sklopu projektne dokumentacije za graenje trgovakog centra, kao poseban dio projekta, u skladu s Dravnim planom za zatitu voda, toka VII, podtoka 6, (NN 8/99), izraditi Operativni plan interventnih mjera u sluaju iznenadnog oneidenja. 38. U sklopu glavnog projekta izraditi Elaborat zatite od poara kojim de se odrediti mjere zatite od poara, mogudnosti gaenja poara i evakuacije, te obavjetavanje prisutnih osoba o opasnosti od poara prema posebnim propisima. 39. Izvriti detaljna seizmika, geomehanika i geofizika istraivanja sa svrhom odreivanja seizmikih projektnih parametara te prema njima projektirati graevinu tako da bude otporna na potres. 40. Na gradilitu osigurati sredstva za neutralizaciju prolivenih opasnih tvari. 41. Na gradilitu osigurati aparaturu za gaenje svih vrsta poara.

4.2.

Prijedlog mjera tijekom koritenja

4.2.1. Mjere za zatitu zraka

42. Odravati i prati skladine i manipulativne povrine i unutarnje transportne putove. 43. Redovito servisirati klimatizacijske sustave za hlaenje/grijanje. 44. Za zatitu od neugodnih mirisa potrebno je pokriti i zatvoriti sve dijelove ureaja za proidavanje otpadnih voda gdje postoji mogudnost prodora neugodnih mirisa. 45. Redovito istiti i prati sve dijelove ureaja za proidavanje kako bi se sprijeilo stvaranje neugodnih mirisa.

4.2.2. Mjere za zatitu povrinskih i podzemnih voda

46. Provoditi redovitu kontrolu rada ureaja za proidavanje odnosno kontrolu kvalitete otpadnih voda na ulazu u ureaj te na izlazu nakon postupka proidavanja. 47. Sanitarne otpadne vode nastale na ureaju prikupiti internim sustavom odvodnje i proidavati na ureaju. 48. Oborinske vode s parkiralinih, prometnih i manipulativnih povrina prikupiti sustavom interne odvodnje i proidavati na ureaju.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 26

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

49. Redovito odravati vodne graevine i protonost profila kanala na podruju trgovakog centra. 50. Neiskoritena kemijska sredstva, dotrajalu i pokvarenu robu bilo koje vrste, zabranjeno je isputati u sustav javne odvodnje ili prolijevati po tlu. 51. Za pranje i idenje koristiti biorazgradiva sredstva. 52. Sve slivne povrine lokacije koje su izloene oneidenju trebaju biti izvedene od vodonepropusnih materijala. 53. Redovito istiti korito rijeke Krapinice na podruju trgovakog centra.

4.2.3. Mjere za zatitu tla

54. Opskrba i pretakanje goriva mora biti pod nadzorom, na nepropusnoj povrini s rubnjacima koja je spojena na separatore ulja i masti te uz osiguranje sredstava za neutralizaciju eventualno prolivenog goriva. 55. Redovito odravati dijelove sustava: provjeravati protonost i vodonepropusnost cjevovoda, kontrolirati stanja objekata i ureaja koji su u izravnom dodiru s tlom. 56. Redovito istiti i kontrolirati zelene povrine.

4.2.4. Mjere za zatitu biljnog i ivotinjskog svijeta

57. Pri osvjetljavanju prometnih povrina sustavom vanjske javne rasvjete koristiti potpuno zasjenjene svjetiljke. Svjetiljke trebaju biti odozgo zasjenjene, postavljene vodoravno tako da rasvjetljavaju samo ciljanu povrinu. Sijalica svjetiljki mora biti u kuditu od neprozirnog materijala koje je s donje strane zatvoreno ravnim staklom. 58. Osvjetljavanje zgrada i parkiralinih povrina iskljuivati od 23,00 do 5,00, izuzev minimalne sigurnosne nodne rasvjete za osiguranje zgrade od provala. Reflektore postavljati da, gdje je to mogude, svijetle odozgo prema cilju osvjetljenja. Reflektori trebaju imati zatitne reetke ili zaslone kojima se svjetlost usmjerava na objekt koji se eli osvijetliti. Osvjetljavanje objekta treba izvesti s vie sijalica manje snage umjesto koritenja velikih reflektora vede snage. 59. Zatitnim ogradama onemoguditi ivotinjama pristup do opasnih postrojenja.

4.2.5. Mjere zatite prometne infrastrukture i prometa

60. Ograniiti brzinu kretanja od 20-30 km/h unutar prometnih povrina u sklopu trgovakog centra i prometnog prstena s rotorima.
Grupa: A Tema: Trgovaki centar 'Krapina' Stranica 27

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

61. Uputnom signalizacijom nedvosmisleno ukazivati na ciljeve putovanja u podruju unutarnje i vanjske prometne mree. 62. Dinamikom prometnom signalizacijom u podruju lokacije zahvata upudivati na slobodne pristupe i parkirno-garane kapacitete. 63. Administrativnim mjerama (rjeenjima nadlenih prometnih slubi) propisati itinerere dostavnih vozila.

4.2.6. Mjere zatite od buke

64. Radno vrijeme poslovnih prostora ograniiti na dnevno razdoblje. 65. Glavni dio dostave prekrcaja robe predvidjeti tijekom dnevnog, manji dio tijekom nodnog razdoblja. Prekrcaj robe predvidjeti tijekom dnevnog razdoblja. 66. Snaga sustava za reprodukciju glazbe mora biti elektroniki ograniena na nain da ekvivalentna razina buke u prostoru ugostiteljskog objekta pri reprodukciji glazbe maksimalnom glasnodom ne prelazi 65 dB(A). 67. Redovito kontrolirati i odravati postrojenja/ureaje kako u radu ne bi dolo do povedane emisije buke. 68. Prilikom nabavke novih postrojenja/ureaja, kao jedan od bitnih parametara treba uzeti u obzir podatke o buci, te nabavljati malobunu opremu u skladu sa zahtjevima Direktive EZ za smanjenje emitirane zvune snage. 69. Po putanju u rad, mjerenjem treba provjeriti utjecaj buke koja se javlja u okoliu kao poslijedica rada nove opreme.

4.2.7. Mjere za zbrinjavanje otpada

70. Komunalni otpad prikupljati odvojeno, odlagati u propisane kontejnere te predati ovlatenom sakupljau. 71. Ambalani otpad prikupljati odvojeno, koristiti kontejnere za smanjivanje volumena, te otpad predati ovlatenom sakupljau, prema Pravilniku o ambalai i ambalanom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09). 72. Ostali otpad (elektrini i elektroniki, otpadne baterije, otpadna ulja i dr.) odvojeno sakupljati i predati ovlatenom sakupljau na postupanje prema posebnim propisima. 73. Opasni proizvodni otpad skladititi prema zakonskim propisima i predavati ovlatenim sakupljaima opasnog otpada, s kojim je nositelj zahvata duan sklopiti ugovor.

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 28

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

74. Zbrinjavanje masnode i taloga, te naftnih derivata iz separatora treba vriti iskljuivo ovlateno poduzede za obavljanje usluga za zbrinjavanja ovih vrsta otpada uz pisano izvjede o preuzetim koliinama.

4.2.8. Mjere zatite od iznenadnih dogaaja (akcidenta)

75. Osigurati protupoarnu zatitu temeljem Plana zatite od poara i tehnolokih eksplozija za predmetni zahvat. 76. Provoditi osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran nain i za poetno gaenje poara. 77. Sredstva za odravanje (ulja, maziva, kemikalije) skladititi u originalnim pakiranjima ili u odgovarajudim posudama i nepropusnim spremnicima u zatvorenom i natkrivenom prostoru, na oivienoj vodonepropusnoj podlozi koja mora biti otporna na agresivnost i habanje.

4.3.

Prijedlog praenja stanja okolia

1. Tijekom rada trgovakog centra provoditi mjerenja koliine i sastava oneidujudih tvari u otpadnim plinovima ureaja za loenje (dimnjaka toplovodnih kotlovnica) sukladno Uredbi o graninim vrijednostima emisije oneidujudih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08) i Pravilniku o pradenju emisija oneidujudih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06). 2. Uspostaviti pradenje vodonepropusnosti internog sustava odvodnje svakih 5 godina, odnosno u zakonom propisanim razdobljima. 3. Nakon zavretka izgradnje i opremanja, a prije putanja trgovakog u rad, treba provesti mjerenje buke na kritinim tokama imisije, u skladu sa studijom o utjecaju na okoli i glavnim projektom zatite od buke. Mjerenja treba ponoviti pri izmjeni uvjeta rada ureaja/postrojenja pri kojima se mijenja vrijeme rada ili razina emitirane buke te pri izmjeni postojedih odnosno instalaciji novih ureaja. 4. U skladu s Pravilnikom o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08) i Vodopravnom dozvolom potrebno je uspostaviti pradenje funkcioniranja sustava kao i efekt proidavanja, to znai uzimanje uzoraka prije ulaska na ureaj za proidavanje otpadnih voda i prije ispusta u recipijent. Ispitivanja se provode 12 puta godinje sukladno lanku 12. Pravilnika o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 29

Tehniko veleuilite u Zagrebu, Politehniki specijalistiki struni studij, Specijalizacija graditeljstvo

5. LITERATURA
'ARKOD PREGLEDNIK', Agencija za pladanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2012. 'KATALOG OTPADA', iz 'Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05) 'PRAVILNIK O GRANINIM VRIJEDNOSTIMA POKAZATELJA, OPASNIH I DRUGIH TVARI U OTPADNIM VODAMA', Dravna uprava za vode 'STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI TRGOVAKOG CENTRA IKEA-ZAGREB EAST', Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o., 2010. 'STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJA VINARIJE KNEEVI VINOGRADI (VINARIJA VINSKI PODRUMI BELJE D.D.)', Dvokut Ecro d.o.o., 2010. 'SUSTAV JAVNE ODVODNJE KRAPINA', Elektroprojekt d.d., 2010. www.mzopu.hr Materijali s predavanja iz kolegija 'Upravljanje okoliem', dr.sc. Nenad Mikulid, 2012.

Grupa: A

Tema: Trgovaki centar 'Krapina'

Stranica 30