KOD KUE JE NAJGORE Tako je pisao veliki Ephraim Kishon u istoimenoj knjizi s ovim naslovom, ali naravno da nije

pisao o kunim kemikalijama. Meutim, zato o njima piu zvani i nezvani na svim prostorima nae planete. Zapravo veina graana uope ne razmilja o kunim kemikalijama i shvati da postoje u njihovom domainstvu kad se dogodi neka nesrea. Veina graana i ne smatra kune kemikalije bilo kakvim problemom, a u pravu su ako se njima koriste na propisani nain. U zadnje vrijeme se javljaju zloguki proroci, posebno meu mlaim generacijama, koji dokazuju da je zaista u kui najgore. Naravno da treba biti realistian i razumno se odnositi prema takvim kemikalijama. Svaka njegovana i pametna ena e npr. kod prljavih kunih poslova s kemikalijama koristiti barem nuna sredstva osobne zatite, a budale Bog uva. Mene osobno brine sigurnost djece u kui, jer kemikalija je sve vie, a oni u dobi do neke etiri godine nisu u stanju shvatiti opasnosti, pogotovo kad se njihovi stariji ukuani nemarno ponaaju prema kemikalijama. to uiniti s jednim ovakvim simpatinim i radoznalim ljudskim stvorenjem? Zavirit e u svaki kutak svog doma pokuavajui upoznati sve to tamo zatekne. Koji put vam zaludu sve mjere opreza, kad mladi ovjek arko tei istraivanju svijeta oko sebe. Moj ueni i divni prijatelj iz Splita, a strunjak za biocide, dobio je unuka i kao svaki normalni djed vrlo ozbiljno shvatio svoju ulogu. Dok je dijete jo lealo u kolijevci obavio je ozbiljni preraspored opasnih kemikalija u svom stanu, kako bi bio bezbrian kad mu unuk doe u posjete. U kui je ostavio tek nuna enina sredstva za odravanje kuhinje i kupaonice te naravno kozmetiku, ali je sve izmjestio na nedostupna mjesta svom unuku. Ili je zakljuavao ili podizao na najvie police ormara. Meutim, unuk je rastao izrazito brzo i rano je postao svjestan svoje osobnosti, pa se odsudni dogaaj zbio u kupaonici kad je unuk imao 4 godine. To se inae smatra granino doba za nepromiljene postupke i prijatelj se nita nije bunio kad mu je unuk strogo zabranjivao praenje u kupaonicu kad on mora obavljati nudu. Taj puta je unuk zakljuao vrata kupaonice i prijatelj je mirno ekao njegov povratak u dnevni boravak radi nastavka neke zapoete igre. Onda je zauo vrisak i zvuk razbijanja staklenog predmeta, pa je jurnuo panino prema kupaonici. Nije morao provaljivati vrata, jer ih je mladi mukarac sam otvorio kaljui, plaui i slinei. Prijatelj ga je naravno smirio pokuavajui shvatiti to se zapravo dogodilo. Na podu je odmah opazio razbijenu boicu svoje kolonjske vode za koritenje nakon brijanja, a iznad stroja za pranje rublja se koio otvoren visei ormari pun enine kozmetike i neto malo prijateljeve. Odmah je shvatio da se njegov unuk preko kade popeo na stroj za pranje rublja i otvorio visei ormari da bi ga prouio. Uope nije vano zato mu se dopalo prijateljevo kozmetiko sredstvo za dezinfekciju i odoriranje koe nakon brijanja i neto od toga je popio. Prijatelj me odmah nazvao oklijevajui u odluci treba li unuka voditi na ispiranje eluca ili ne. Ja sam mu naravno rekao da ne mui dijete, jer nita se naroito nee dogoditi osim moda malo unukova pijanstva. Sluaj je zavrio bez ikakvih posljedica, ali on nas poduava da nikad nije dovoljno brige za mlade. Mislim da se u naim krajevima pretjeruje s uporabom kunih kemikalija, jer oito slijedimo Ameriku i zapadnu Europu. Sve mora biti apsolutno isto i sterilno te pokazivati da se domaini brinu za svoje obiteljsko gnijezdo kako bi izgledalo privlano ne samo njima

nego i drugima. Nisam siguran jesam li uz obilno koritenje literature i savjeta ena iz okolia uspio pobrojati vrste kunih kemikalija, ali vrijedi pokuati. Pri tome sam nastojao potpuno ili gotovo potpuno iskljuiti iz razmatranja lijekove i kozmetiku. Evo mjesta koritenja kunih kemikalija. I. KUHINJA 1. runo pranje posua 2. strojno pranje posua 3. ienje penica ili rotilja 4. njegu posua za jelo (npr. alpaka i srebro) 5. odepljivanje odvodnih kanalizacijskih cijevi (kao i za kupaonicu) 6. skidanje kamenca na raznim mjestima (npr. za suenje posua ili u sudoperu) 7. za ienje, sterilizaciju i odravanje svih povrina 8. priprema zimnice (kiseline, sredstva za sterilizaciju) II. 1. 2. 3. 4. 5. KUPAONICA sapuni, pjene i slina sredstva za pranje, brijanje, itd. sredstva za odravanje kade i WC koljke (npr. detergenti, sredstva za sterilizaciju) za uklanjanje kamenca (npr. slavine, tuevi, WC koljka, kada) osvjeivai zraka (deodoransi) koji se koriste i na drugim mjestima u kui za odravanje tijela (fezinfekcija koe, odravanje noktiju, bojenje kose ukljuujui oksidanse i boje) 6. za pranje rublja 7. uklanjanje mrlja s rublja i drugih predmeta (uglavnom oksidansi) III. SOBE 1. za odravanje podova (parket, laminati, itd.) 2. za ienje mrlja s namjetaja i njegovo odravanje, a koriste se i drugdje 3. ienje tepiha, fotelja ili madraca IV. BALKON ILI VRT 1. insekticidi 2. fungicidi, 3. akaricidi, 4. moluscidi, 5. limacidi 6. herbicidi 7. rodenticidi, sredstva protiv krtica, itd. 8. drugo V. GARAE, PODRUMI ILI SLINA SPREMITA 1. automobilske kemikalije (antifriz, sredstva za pranje, motorna ulja, goriva) 2. za ienje materijala prije zatite (skidanje stare boje, hre, organskog materijala s metalnih i drvenih predmeta) 3. zatitu materijala (boje, lakovi, razrjeivai, posebni pesticidi za zatitu drveta) 4. za odravanje bazena 5. za odravanje zidanih objekata 6. popravak predmeta (sredstva za ienje i lijepljenje) 7. brojne hobi aktivnosti, koje su sasvim nepredvidljive (npr. proizvodnja vina, izrada maketa ili modela, odravanje oruja, itd.)

8. obavljanje privredne ili druge djelatnosti s kemikalijama (npr. polimerizacija, izrada sredstava ovisnosti, itd.) Siguran sam da mnoge uporabne mogunosti kemikalija u kui nisam spoznao ili neke od njih nisam pristao uvrstiti na ovaj popis. Danima sam pregledavao sadraj svih ormara i ormaria s kunim potreptinama da bi stekao nekakav uvid to malo gradsko domainstvo sve koristi od kemikalija. Odbio sam uvrstiti u popis zaine iako neki od njih mogu biti nadraujue kemikalije poput npr. papra ili meksike chili papriice. Kod te meksike papriice sam se askom dvojio obzirom na injenicu da iz njezinog ekstrakta danas proizvode sprejeve za samoobranu, jer djeluje kao suzavac. Onda bi bilo logike da sam ukljuio u popis i feferone ili ljutu crvenu papriku, ali negdje se granica ipak mora postaviti. Ipak nisam iskljuio ak niti sredstva koja se koriste kod priprave hrane zbog injenice da se na tom podruju stvaraju najvee zablude o opasnostima. Lijevo su krasni kolaii u ijoj pripravi je koritena sorbinska kiselina, jer takve delicije dosta dugo ostaju svjee i ukusne. Na tu sorbinsku kiselinu i sorbitol dignuta je zadnjih godina strana galama, a dokazano je tek da prevelika koliina sorbitola u npr. pekmezu izaziva kod nekih ljudi malo ivahniju probavu uz este odlaske na WC. Pa to? Ne piem o nekim kemikalijama zbog njihove opasnosti nego zbog ljudske gluposti. Onaj tko ne eli stavljati sorbitol u svoje namirnice potpuno je u pravu, ali ne treba druge plaiti nedokazanim priama. Kune kemikalije danas u pravilu nisu jako opasne za ljudsko zdravlje, a ima ih sasvim bezopasnih i onda je nastao problem kojim redom o njima pisati. Odluio sam krenuti prema skupinama namijenjenima pojedinim prostorima u kuanstvu, ali naravno da e krianja biti napretek, jer neka ista sredstva npr. koriste se u kuhinji kao i u spavaoj sobi. Drimo se onda podjele od naprijed. KUHINJA JE POSVEENO MJESTO Samo mi nemojte smetati dok kuham! Na vratima kuhinje sam izvjesio natpis: Zabranjen ulaz neovlatenim osobama i tog se moji ukuani pridravaju. Kuhanje je toliko profinjen i lijep posao da ja pristajem raditi i sve one prljave poslove pranja, ribanja i dezinfekcije samo da bih imao svoj mir i mogunost mirnog uranjanja u velianstveni in pripreme hrane. Meutim, kuhinja je izrazito zahtjevna prostorija stana i o njoj morate stalno voditi brigu. Morate je njegovati i odravati u redu, a tamo se dogaa najvie problema zbog kojih morate vie ili manje koristiti kemikalije. Kad koristite kemikalije onda se javljaju rizici za vae zdravlje i jako je vano znati koliko je ta vana prostorija opasna. Pribor za pripravu jela i raiavanje kra nakon obroka Najvaniji posao poslije dobrog obroka je dovesti sve u red, a to znai pranje i ienje. Prvenstveno se mora oprati sve to silno prljavo posue i pribor za jelo. Najgori su lonci i tavice, pogotovo ako ste samo na trenutak izgubili vlast nad postupkom pripreme hrane i oni su zagorjeli. Reklame na televiziji gromoglasno govore da to nije nikakav problem, jer je dovoljno uzeti njihovo sredstvo i svi vai problemi su rijeeni. E, pa i nije ba tako. to se problemi s pranjem lake rjeavaju to znai da koristite opasnije kemikalije za pranje. istom

vodom moete lako oprati praznu staklenku od pekmeza i ne treba vam nikakvo pomono sredstvo, ali masna, zagorjela i smrdljiva tavica ne da se oprati tako lako vodom nego morate koristiti svakakve kemikalije. Uz puno muke one bezopasne i jednostavne poput obinog pijeska s gornje slike (Sjea li se jo netko uzvika ulinih prodavaa: Pesko belego? To je bio pijesak iz Samobora, koji podsjea na stari Zagreb. Ne, neu vas uvjeravati da se treba vratiti tradicionalnim tehnikama pranja posua od prije pedeset godina, jer to je besmisleno. Meutim, nije loe saznati kakvu nam opasnost donosi primjena novih modernih sredstava za pranje. Nije lako prati posue, jer morate u prvom redu procijeniti stupanj i vrstu zaprljanja, barem kod runog pranja. Kod pranja u strojevima za pranje sua stvar je prema savjetima strunjaka jednostavna. Ne trebate ispirati niti razmiljati o kakvom se zaprljanju radi nego naprosto sloiti prljavo posue u stroj, staviti sve potrebne detergente te ostala sredstva za uinkoviti rad stroja i ukljuit ga. Kod runog pranja stvar je puno sloenija i morate prvo razvrstati posue i pribor za jelo, a onda odluiti koju tehniku pranja uporabiti za koji dio zaprljanog posua i pribora. Najlake je s aama, ispranim tanjurima, priborom za jelo i lako zaprljanim loncima. Tu se obino koriste sredstva na bazi neionskih tenzida i u maloj koncentraciji nekakve luine poput natrijevog hidroksida. O natrijevom hidroksidu bilo je rijei na drugim mjestima, pa ovdje treba rei koju rije o tenzidima. Oni su zapravo zadueni za otapanje masnoa ili ostalih organskih tvari s naeg posua ili drugih predmeta. Ovi tenzidi imaju tek oznaku opasnosti u istom stanju R36 (nadrauje oi), ali u naim sredstvima za pranje dolaze u vrlo niskim koncentracijama obino ispod 10% i onda ne predstavljaju nikakvu realnu opasnost za nae zdravlje. Nisu ni ekotoksini i mogu se isputati u kanalizaciju bez nekih ogranienja za kuanstva. Jedini problem s njima je to to stvaraju pjene. Nije to tehniki problem, jer stvaranje pjene pomae uklanjanju neistoa. Netko je nekad napisao da su pjenea sredstva jako opasna ako se progutaju. ak sam sluao priu o djetetu koje se uguilo pjenom, koja se dizala iz eluca prema ustima, ali nisam siguran da se to dogodilo ba u Hrvatskoj. Ipak se stalno bojimo takvih uinaka raznih pjena i sa suradnicima sam potroio mnogo vremena traei podatke o registiranim lijekovima antipjenuavcima. Nali smo jedno takvo sredstvo s jasnim uputama o doziranju nakon gutanja pjenuavih sredstava, ali kod nas takvo sredstvo nije registrirano kao lijek. Ostaje vam da se nadate kako nitko va nee progutati takvo sredstvo, koriteno i na drugim mjestima u kuhinji ili kupaonici i da nee biti potrebe za lijenikom intervencijom. Pjenuava sredstva se koriste i na drugim mjestima, a ne razlikuju se puno od ovih iz kuhinje osim prema svojstvima poput postojanosti pjene ili mjesta uporabe. Krei unaprijed predvieni raspored izlaganja spominjem uporabu pjene na drugim mjestima poput odravanja osobne higijene. Kod pranja kose amponi su nezaobilazni iako bi se vjerojatno kosa dala oprati i s drugim sredstvima. Slina su svojstva sredstava za pranje kose ili tijela, ali je kljuna razlika to to ne sadre nikakve nagrizajue kemikalije poput natrijevog hidroksida. Ipak se osjeaju djelovanja tenzida nadraivanjem oiju. Jako je teko oprati kosu a da vam pjena ne dospije u oi, a mala djeca jako osjetljivo reagiraju na pranje kose sa amponima, posebno dok ne shvate kako je vano da izgledaju oprano i isto. Oni malo stariji su u stanju kosu prati svaki dan da bi kulturno izgledali. Pjene se koriste i kod pranja nama tako dragih automobila te drugih predmeta koje koristimo. ak i pse peru amponima. Meni je u zanimljivom sjeanju ostao sluaj pobune roditelja protiv koritenja pjena u disko klubovima. Negdje prvih godina novog milenija zaredali su ti sluajevi napada zbog ozljeivanje mladih pjenama. Udomailo se u to doba za vrijeme plesa u disko klubu

primijeniti gustu pjenu tako da zauzme prostor od poda do metar ili vie, to je silno uzbuivalo mlade. Govorilo se da tako maskirani rade svata, ali uzbuna je izbila zbog tubi istarskih roditelja da su im djeca na plesu zbog pjene zaradila teke ozljede oiju. Bilo je ak nekih izvjea o tome da su pijani mladi padali po podu i skoro se uguili zbog udisanja pjene. Tadanji pomonik ministra zdravstva me pozvao da prouim problem i da zajedno reagiramo. Shvatio sam da se diljem Hrvatske ta pjena uestalo koristi na plesnjacima i da mladi trae njezinu primjenu. ak i u malim selima su je primjenjivali lokalni disko klubovi. Ispostavilo se da mladi vole gustu pjenu, koja dosee barem do vrata, jer se u njoj bolje osjeaju. To znai da je pjena morala biti stabilna i relativno dugotrajna, a to se postizalo primjenom visokih koncentracija tenzida u vodi. Doputena koncentracija poput u amponima za kosu nije bila prihvatljiva, jer se u asu raspadala i uitak je brzo prestajao. im je koncentracija bila via to je pjena predstavljala vei problem i nadraivanje oiju je kod sudionika zabave bilo oekivano. Iz Britanije su pak stizali izvjetaji o ozljedama vagine kod dama koje su se tijekom plesa bavile seksualnim aktivnostima, a razlog je bio u tome to je nadraljivac bio izravno unoen na osjetljivu sluznicu. Na kraju je stvar bila rijeena tako to je bilo zabranjeno na teren slati koncentrate tenzida, a ona razrijeena sredstva nisu bila zanimljiva posjetiteljima disko klubova. Tako je primjena pjene zadnjih godina gotovo sasvim nestala pri zabavama. Za tea zaprljanja posua jo uvijek se naveliko koriste sredstva s pijeskom ili slinim materijalima, ako je to doputeno. Dananje moderno posue je jako osjetljivo, bilo zato to je izraeno od posebnih nehrajuih legura (npr. Zepter), bilo jer je presvueno posebnim osjetljivim materijalima poput teflona. Tu nema ribanja. Moraju se koristiti posebna kemijska sredstva. Svaki proizvoa ima svoj recept, ali sredstva sadre hidrokside alkalijskih metala poput natrija ili kalija, kvarterne amonijeve spojeve, Na4EDTA, razliite tenzide i esto sredstva za dezinfekciju. Alkalijski hidroksidi su nagrizajue tvari (C), EDTA je tetna ako se proguta i nadrauje oi (Xn), kvarterni amonijevi amini su nagrizajui i vrlo otrovni za organizme koji ive u vodi, a tenzidi uz svojstvo nadraivanja oiju vrlo esto su otrovni za organizme koji ive u vodi i dugotrajno tetno djeluju u vodi. Onda e krajnji proizvod u pravilu biti nagrizajui (C) i barem otrovan za vodne organizme. Ta opasna svojstva se ve ne mogu tako lako zanemariti. Sredstva za runo pranje teko zaprljanog posua moraju se posebno spremati i s njima obvezno treba rukovati primjenom propisanih sredstava osobne zatite. Bez prikladnih rukavica bolje je nita ne raditi, a ne bi kodilo nositi prikladnu pregau i ak naoale za zatitu od njihova prskanja u oi. Nestrunim radom mogu izazvati opekotine koe ili oiju, a gutanje predstavlja pogotovo problem. to god da vam se loeg dogodi ili se dogodi vaem djetetu potrebno je pruiti prvu pomo. Pogledajte kako se prua prva pomo kod ozljeda nagrizajuim kemikalijama i nemojte zaboraviti da ova kemijska sredstva mogu prouzroiti ozlijeenima puno bola i moda dugotrajno lijeenje kod male djece. Nisam vidio podatak da bi netko smrtno stradao zbog uporabe takvih sredstava, ali ni muke uzrokovane njihovim nagrizajuim djelovanjem nisu nikako zanemarive. Perilica sua nije pravi izbor za neznalice i lijenine. Istina je da treba samo sue staviti u nju i pokrenuti je, ali to nije sve. Morate stalno brinuti o tome da ima dovoljno sredstva za omekivanje vode i za konano ispiranje posua. Naravno da treba staviti sredstvo

za pranje, ali je takoer istina da stalno treba istiti tamo nekakve filtre od nakupljenih ostataka hrane i biti spreman zvati svaki as majstora radi neoekivanih misterioznih kvarova. Zapravo je isto kao s drugim kuanskim strojevima koje njihov vlasnik ne zna ni poteno odravati a kamo li popraviti. Oni uvijek troe estoka sredstva za pranje bilo da su u obliku praha ili otopina. Kod nas su sredstva za strojno pranje slina onima za runo pranje jako zaprljanog posua, ali u pravilu sadre takoer dezinficijense. Moje iskustvo s amerikim sredstvima bilo je jako neugodno polovicom devedesetih prolog stoljea. Ameriki Hrvati su nam poslali goleme koliine (stotine bavi od po 200 kg) tekuih sredstava za pranje posua i ona su se nala neupotrebljiva na skladitima nekih zdravstvenih ustanova po hrvatskim gradovima. Pozvani smo negdje 1995. pomoi u rjeavanju problema detergentskog otpada u jednom naem gradu. Nisu znali to uiniti s tim tekuim detergentima i zapravo su od nas traili podrku da iz naprosto izliju u kanalizaciju. Tvrdili su da ih ne mou koristiti u bolnikim strojevima za pranje posua, nisu ih smjeli nikome prodati budui se radilo o donaciji, a prijedlog da ih flairane podijele prognanicima izazvao je podsmjeh. Radilo se o sredstvima za strojno pranje posua, a prognanici takvih ureaja nisu imali. Rastanak je bio hladan, jer mi nismo htjeli dati preporuku za isputanje u kanalizaciju, a njima su ta sredstva zauzimala dragocjeni zdravstveni prostor. Moram priznati da se nikad vie nisam interesirao to su oni uinili s golemim koliinama tih sredstava, a danas mi nitko ne bi znao ili htio odgovoriti na to pitanje. to se tie posua, njega svakako treba njegovati i odravati, pa naravno da postoje sredstva i za te svrhe. Posebno su vani uporabni predmeti izraeni od metala poput srebra, alpake, mesinga i bakra, koji se koriste veinom vezano uz prehranu ili kao ukrasi. Takvi predmeti, a posebno alpaka i bakar dobiju tamnu presvlaku mrsku svakoj domaici. Sredstava za ienje je uvijek bilo, pa makar bila temeljena iskljuivo na finom sitnom pijesku. Danas je ipak lake kupiti takvo sredstvo u duanu i bez velikog naprezanja obaviti posao. Uglavnom su to vodene otopine neionskih i anionskih tenzida, kiselina (obino fosforna) i nekih drugih dodataka poput npr. tiouree. Preparati uglavnom nadrauju kou i oi bez izazivanja preosjetljivosti. Neki znaju poput tiouree imati oznaku R40 (ograniena saznanja o karcinogenim uincima) ili R63 (mogua opasnost od tetnog djelovanja na plod). Meutim, tiourea dolazi u proizvodu u koncentracijama kod kojih se takvi uinci gube. Evo prvog primjera kune kemikalije koja bi mogla izazvati pozornost onih to stalno upozoravaju na opasnosti svega i svaega tu i tamo. Ova sredstva mogu dolaziti i u obliku praaka, ali mi se ini da opasnosti u kui prijete zbog sluajnog gutanja ili prskanja tekuina u oi. Dodir s koom moe se lako sprijeiti noenjem rukavica i vjerojatno mudra domaica nee imati problema zbog nadraivanja koe i sluznica. Problem su i opet djeca, koja mogu popiti ovaj proizvod tijekom svojih istraivakih pokuaja upoznavanja okusa razliitih tekuina iz kue. Ono to se moe oekivati jest arenje svih sluznica gornjeg probavnog sustava, od eluca do usnica. Dijete e vjerojatno povraati i prilino se uplaiti, a simptomi arenja bi se mogli zadrati vie sati ili bi ak moglo osjeati bolove u trbuhu, ali tee posljedice se zapravo ne oekuju, to ne znai da takva sredstva ne treba skrivati pred malom djecom. Ima sluajeva kad je potrebno ne samo oprati nego i sterilizirati posue, npr. kad se koristi za hranjenje male djece ili bolesnika, a mnoge domaice ele imati ne samo isto nego

i sterilno posue i pribor za jelo. Strojno pranje e sasvim sigurno osim istog dati i sterilno posue, pogotovo jer ima programe za pranje na povienoj temperaturi. Meutim, postoje i sredstva za sterilizaciju kod runog pranja. Brojna sredstva za runo pranje posua ve sadravaju neki dezinficijens (npr. natrijev hipoklorit), ali moe se posebno kupiti sredstvo za sterilizaciju na bazi razliitih dezinficijensa poput npr. na zapadu vrlo popularnog triklosena. Takvi preparati osim dezinficijensa u pravilu sadre neku luinu (npr. kalijev hidroksid, natrijev karbonat, itd.) te razne druge dodatke kad slue istovremeno za pranje (npr. neionske tenzide, dinatrijev metasilikat i/ili tetranatrijev EDTA). Realno gledajui najgori sastavni dio su luine, ali ni aktivni klor nije sasvim zanemariv, ali o tome e biti vie govora kod pravih kupaonikih sredstava za dezinfekciju. Doticaj koe s ovakvim preparatima moe izazvati blage opekotine uz osjeaj arenja ili boli, a esti su kasniji infekti. Prskanje u oko je jo neugodnije i moe dovesti do oteenja ronice. ak se moe i udisati klor, a simptomi su kaalj, oteano disanje, koje se moe zadrati i dan do dva nakon izlaganja. Gutanje ovakvih sredstava je vrlo opasno i mogua su tea oteenja gornjih dijelova probavnog sustava, ak uz pojavu krvarenja. U svakom sluaju poslije gutanja ovakve kemikalije mora se potraiti pomo lijenika u bolnikoj ustanovi, ali zavretak teko da moe biti fatalan. Jedan od najzahtjevnijih poslova pranja jest ienje penice i neto manje rotilja. Kod rotilja na otvorenom prostoru to se prije rjeavalo paljenjem vatre ispod reetki tako da izgori do kraja sav organski materijal ili pougljeni, a onda se ribalo etkama za skidanje hre s metalnih predmeta. Bio je to muki posao nakon kojeg je nerijetko odjea bila zaprljana od masnih estica odletjelih s reetki rotilja tijekom etkanja. I problem zagorene penice se znao rijeavati grijanjem na najvioj radnoj temperaturi kako bi se uklonile masne crne naslage nastale prskanjem za vrijeme peenja. Sjeam se jednog sluaja kad sam kao gost u vikendici sprijeio poar takve male penice. Domaica je upalila prljavu penicu na maksimum i ostavila malo pritvorena vrata da dimovi imaju kud izai. Onda se zaula vriska i ja sam jurnuo prema kuhinji. Tamo su kroz pritvorena vrata penice lizali plameni jezici, to govori da je penica bila prilino prljava. Dohvatio sam nekakav stoljnjak i njime zatvorio vrata penice i iskljuio je iz struje. Domaica je odustala od peenja kolaa u strahu da moda plamen nije napravio neku stranu tetu na elektrinim instalacijama penice. Kako to rade dananje domaice? One koriste izrazito estoka sredstva za ienje temeljena uglavnom na smjesama jakih luina (npr. natrijev hidroksid) i tenzida (uglavnom neionski). Razvrstavaju se u nagrizajue kemikalije s oznakom upozorenja R35 (izaziva teke opekotine). Prodaju se obino u obliku spreja, jer je tako lake nanijeti dovoljnu koliinu zapjenjene opasne kemikalije na sve dijelove u penici. Treba naglasiti da kod takvog posla treba tititi jednako ruke kao oi i dine putove. Iako se radi o stabilnim pjenama, koje se ne rasprskavaju, ipak se osjeti nadraaj dinih putova uz kaalj. Kako domaice nemaju nikakve ureaje za zatitu dinih putova to se preporuuje dobra ventilacija prostora i brza primjena sredstva. Pri tome obvezno valja nositi rukavice (npr. one kirurke) i svakako neke naoale radi zatite od prskanja u oi. Penica se nakon primjene odmah zatvori i pusti da kemikalija

obavi svoj posao otapanja nakupljenih neistoa. Nakon to kemikalija obavi svoj posao treba kemikaliju natopljenu neistoama maknuti iz penice. Opet se mora raditi s rukavicama i naoalama na licu uz dovoljne koliine vode za ispiranje krpom ili spubom. Nema druge mogunosti. Ispire se nekoliko puta, jer luinu nije lako u potpunosti isprati iz penice. Ove vrste proizvoda su vrlo opasne i mora ih se vrlo pozorno uvati od djece. Vrlo vjerojatno ne prijeti opasnost od gutanja kemikalija iz sprej boce, ali nikad nita nije iskljueno. U svakom sluaju kod nepaljivog rukovanja mogu izazvati vrlo bolne opekotine na koi uz pojavu mjehura i obvezno lijeenje, a jo je gora situacija kod prskanja u oko, kad se teoretski moe izgubiti vid zbog tekih ozljeda. Kod gutanja ovakve kemikalije, pa ma kako to bilo izvedeno, prijeti opasnost tekog oteenja sluznica usne upljine i jednjaka. Ne moe se iskljuiti krvarenja, ali rupture jednjaka ba nisu jako vjerojatne. Iskustva kod gutanja luina s ovakvom oznakom upozorenja su vrlo bolna i teka, a lijeenje zna dugo trajati uz mogunost ozljede unutranjih organa poput bubrega i jetara. U kuhinji mora sve besprijekorno raditi da bi se moglo kuhati Kuhinja mora biti besprijekorno ista od prljavtine i svih ivih organizama, a posebno bakterija i plijesni. Sve povrine na kojima se dri hrana pa i namjetaj moraju biti sterilni, jer onaj koji kuha se boji da e njegovi rezultati rada biti pokvareni npr. djelovanjem mikroorganizama. Zato postoji cijeli niz sredstava za dezinfekciju uglavnom na bazi aktivnog klora. Osim preparata na bazi natrijevog hipoklorita esto se koriste triklorizocijanuronska kiselina, ve spominjani triklosen i cetrimonium bromid. Obzirom na to da su druga dva vezana uz primjenu u kupaonicama mnogo vie nego u kuhinji ovdje e biti govora tek o triklorcijanuronskoj kiselini. Ona se koristi na stotine mjesta kao uinkoviti dezinficijens, a dolazi bilo u preparatima bilo u istom stanju, kao otopina ili vrsta tvar npr. u obliku tableta. Opasna svojstva u istom obliku su brojna. Ona je snaan oksidans (znak O), tetna je za zdravlje (Xn), djeluje nadraujue i ekotoksina je za organizme koji ive u vodi (znak N). Najbolje je opisuju oznake upozorenja R8-22-31-36/37-50/53 (u dodiru sa zapaljivim materijalom moe izazvati poar, tetno ako se proguta, u dodiru s kiselinama oslobaa otrovni plin klor, nadrauje oi i dine putove, vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi i moe dugotrajno tetno djelovati u vodi). Ne treba se zbog toga suvie bojati jer u preparatima dolazi u niskim koncentracijama kod kojih se mnoga opasna svojstva gube i ostaju najee R31-36/37-51/53 ili tek R52/53. U istom stanju e se teko nai u kuanstvu. Zapravo kod dezinfekcije ravnih povrina treba nositi rukavice i moda naoale, a gutanje u najgorem sluaju kod djece moe izazvati arenje sluznica i povraanje. Jo uvijek se nisu pojavili radovi o njezinim stranim opasnostima za zdravlje, kako je to sluaj kod triklosena, ali e se vjerojatno ubrzo pojaviti. Kamenac se javlja na sve strane u kuhinji i kupaonici predstavljajui straan problem domaicama. Ovdje nee biti govora o kamencu u vodovodnim cijevima, strojevima za pranje posua i rublja ili u protonom bojleru. To rjeavaju majstori i bolje se ne mijeati u njihov posao. Naravno da domaica nastoji potivati savjete proizvoaa o npr. redovitoj primjeni kuhinjske soli u stroju za pranje sua kako bi sprijeila stvaranje kamenca u njemu. Kamenac se javlja na mjestima gdje se cijedi oprano posue, na sudoperu, na tuu u kupaonici i na stotine drugih mjesta. U sudoperu stvara rune mrlje za koje bi netko mogao pomisliti da ih je napravila domaica svojom neurednou, pa zato sve mora blistati. Puno je raznih preparata na tritu, vrlo esto u obliku spreja, ali mogu biti i tekuine. Preparati obino sadre neku kiselinu (npr. fosforna), tenzide (anionski i/ili neionski) te druge tvari

poput glutaraldehida (za dezinfekciju) ili kvarterne amonijeve spojeve. Neke od komponenti poput npr. glutaraldehida su u istom stanju otrovi, ali u preparatima im je koncentracija obino oko 0,3%, pa gube veinu svojih opasnih svojstava. Fosforna kiselina dolazi u koncentracijama ispod 15% i tako joj ostaju tek svojstva nadraujue tvari. Tenzidi takoer dolaze u koncentracijama ispod 10% pa tek mogu doprinositi opasnim svojstvima svojom ekotoksinou ili djelovanjem na oko. Svi su zapravo na kraju tvari s oznakama upozorenja R36/37/38 (nadrauje oi, dine putove i kou) i eventualno R52/53 (tetno za organizme koji ive u vodi i moe dugotrajno tetno djelovati u vodi). To znai da ih uz minimalne mjere opreza nije opasno koristiti. Dakle i opet rukavice te nekakve naoale. Pretpostavlja se da nitko takve pripravke nee gutati osim moda djece kad se pripravci pojavljuju u tekuem ili ak vrstom obliku. Inae ih ljudi najvie vole u obliku sprejeva, kad se mora paziti i na to da se aerosol ne udie, jer bi mogao izazvati nadraivanje dinih putova. Ne sjeam se niti jednog sluaja otrovanja s ovim sredstvima, ali treba ih ipak drati daleko od dohvata djece. Kako god vam dobro izveli sve mogue instalacije u stanu znajte da e vam najprije i najvie problema praviti odvodne cijevi za kanalizaciju. Gotovo je sigurno da e se to dogoditi kad vam najmanje odgovara, a nikad vam ne odgovara. Najee se zaepe cijevi sudopera, umivaonika i kade, a nisu rijetki sluajevi zaepljenja odvodnih cijevi klozetske koljke. Moda su oni i najgori. Negdje ezdesetih godina poeli su se graditi stanovi i obini ljudi bez iskustva stanovanja u gradskom stanu su se masovno useljavali. Jednom takvom gospodinu se pokvarila tijekom selidbe koko i on ju je ubacio sa svojeg petog kata u klozetsku koljku. Naravno da se odvodna cijev zaepila negdje iznad prizemlja i svi oni iznad do drugog kata su dobili izvore izmeta i drugih stvari koje se bacaju u klozet. Kroz njihove klozetske koljke izlijevala se svaka neist po kupaonicama. Dobro, bilo je to vrijeme kad su neiskusni ljudi useljavali u novogradnje i pravili svakakve probleme. Ostali su problemi s naprijed spomenutim kunim instalacijama. ovjek zaista ne zna to bi napravio kad doe do takvog zaepljenja. Ja obino prvo navalim na sifon s nadom da u tako ukloniti kvar, ali cijevi se mogu zaepiti i ispod sifona. Svaka obitelj posjeduje spravicu kao na gornjoj slici. Taj jednostavni ureaj naizmjeninim pravljenjem pritiska i podtlaka moe ponekad ukloniti zaepljenje, ali vrlo esto je nemoan i onda morate traiti drugi izlaz. to se mene tie najradije bih pozvao majstora, ali njih treba uvijek dugo ekati i onda prilino masno platiti. Oni imaju razliite sprave i mogunosti, kao npr. ova na slici lijevo. Oni mogu propuhati cijevi pod povienim tlakom zraka uz odreenu mogunost da vam se odvodne cijevi razlete, pogotovo ako su raene od plastike. Jedna moja susjeda je imala dobra iskustva s vrelom vodom nalijevanom u sudoper dok se nije opekla po trbuhu kad je nespretno vodu nalijevala iz lonca u sudoper. Veina ljudi pak posee za kemikalijama kao rjeenjem, a njih ima na tritu prilino mnogo. Dvije su temeljne mogunosti, brzo i otro ili njeno i sporo. Brzo i otro rjeavate stvar s vrlo nagrizajuim kemikalijama, a druga

mogunost su bioloka sredstva poput npr. enzimatskih istaa. O ovim drugima nee ovdje biti govora, jer niti sam uo da se neko od njih pojavilo na hrvatskom tritu niti su takva sredstva vana s toksikolokog stanovita. Okrenimo se mi onim snanim nagrizajuim sredstvima. Meu uobiajenim sredstvima za kuanstvo ova su najagresivnija i mogu prouzroiti brojne probleme. Koriste se ili jake luine ili jake kiseline. U poglavlju o anorganskim tvarima bilo je govora o jednom takvom sredstvu baziranom na tehnikoj sumpornoj kiselini, ali je zadnjih sedam godina nestalo s naeg trita. Ostala su nam samo vrlo agresivna lunata sredstva. Obino su to smjese natrijevog hidroksida i natrijevog hipoklorita, pa imate istovremeno hidrolizu i oksidaciju oneienja iz vaih odvodnih cijevi. Djeluju prilino uinkovito, ali kao i ve zaboravljene kiseline poput sumporne mogu napraviti velike tete vaim odvodnim cijevima. Vrlo esto nakon uestale primjene takvih sredstava moete oekivati poplavu i curenje kanalizacije susjedima ispod vas. I moja suradnica je imla neugodna iskustva, odnosno imali su ih njezini susjedi, dok nije zamijenila stare olovne cijevi plastinima. Sa stanovita zatite ljudskog zdravlja ova su sredstva opasnija nego ona za ienje penica i rotilja. Sve ono to je napisano za naprijed reena sredstva biti e jo i gore sa sredstvima za rjeavanje problema zaepljenih odvodnih cijevi. Neki jo uvijek rade zimnicu Nerado piem o konzervansima, ali teko ih je zaobii u nekoj tradicionalnoj kuhinji poput hrvatske. Uope ne elim raspravljati o tome kakve sve tetne uinke mogu kod ljudi izazvati razliiti aditivi, jer to je sasvim rubno podruje i na njemu beru lovorike lani proroci, a u igru su umijeani brojni proizvoai istih aditiva, koji najprljavijim metodama ele ukloniti konkurenciju. Naravno da im znanstvenici namjerno ili nenamjerno pomau u tome. Mene zanima kakvu to potencijalnu opasnost svojim ukuanima donosite dranjem razliitih konzervansa u svojoj kui. Jedna od najvanijih kemikalija za pripremu zimnice kao to je octena kiselina kupuje se u svom razrijeenom obliku kao ocat. U stara vremena domaice su kupovale ledenu octenu kiselinu (esencija) i onda je razrjeivale prije uporabe za kiseljenje paprika ili krastavaca. Bilo je puno otrovanja tom kemikalijom, ali danas vie nema. Dakle, ostaje nam pisati o konzervansima. Prema mom osobnom iskustvu nai ljudi jo uvijek rado koriste salicilnu kiselinu za konzerviranje kiselih i slanih zimnica. Nije ona nita novo na tom svijetu. U prvom redu, sadre je razliite biljke poput npr. ovog stolisnika na slici lijevo. Metabolizmom acetilsalicilne kiseline kao glavni produkt nastaje upravo salicilna, a Aspirina ili Andola kod nas se puno uzima zbog razliitih razloga. esto smo izloeni salicilnoj kiselini i to u daleko viim dozama nego kad jedemo pekmez od ljiva konzerviran s tom kemikalijom. Nema slubenog razvrstavanja ove kemikalije, ali se u dokumentaciji proizvoaa mogu nai oznake upozorenja R22-36/37/38-41-61 (tetno ako se proguta; nadrauje oi, dine putove i probavni sustav; opasnost od tekih ozljeda oiju; moe tetno djelovati na plod).. Najgori uinak je svakako tetno djelovanje na plod i zbog toga se sve manje proporuuje za konzerviranje ili se ak predlau zabrane koritenja za reene svrhe. to se tie kratkotrajnih uinaka moe se rei da nisu suvie znaajni. Meutim, injenica da moe izazvati teka oteenja oiju nas upozoravaju da ovu kemikaliju maknemo to dalje od dohvata djece. Vjerojatno je ljudi nee lako napustiti kao konzervans, ako ne doe do zabrane maloprodaje.

Obzirom na to da je o sorbitolu ve bilo govora kao o malo opasnoj kemikaliji obratio bih pozornost na benzojevu kiselinu i njezine soli. Ona nije slubeno razvrstana prema EZ direktivama, ali prema izjavama proizvoaa nosi oznake upozorenja R22-36/37 (tetno ako se proguta, nadrauje oi i dine putove). To se odnosi na istu aktivnu tvar, a pri koncentracijama primjene u konzerviranju nema nikakvih opasnih znakova ili oznaka upozorenja. To nitko ne osporava, ali javio se barem jedan znanstveni rad u kojem pie da u metabolizmu ove tvari nastaje karcinogeni benzen. Meni uope nije jasno po kojem mehnizmu bi se ta biokemijska reakcija odvijala i nisam naao vrijednim detaljnije pretraivati literaturu. Imam i razloga za to. Kad bi se sva benzojeva kiselina iz kiselih paprika koje pojedemo pretvorila u benzen to bi bilo beznaajno. Mnogo vie benzena unosimo u organizam najuinkovitijim putem preko plua zbog koritenja benzina i brojnih proizvoda koji ga sadravaju. Znai da je unos preko kiselih krastavaca beznaajan ak ako povjerujemo da se benzojeva kiselina metabolizira nekim udnim putem do benzena. Ja trebam ipak odgovoriti to e se dogoditi osobi izloenoj u kuhinji istoj benzojevoj kiselini. Ako je ne jede licom i koristi rukavice prilikom konzerviranja voa ili povra ne moe vam se dogoditi nita. Dijete bi kod gutanja benzojeve kiseline moglo imati muninu i povraati bez ikakvih drugih tetnih posljedica. U sluaju da podigne prainu benzojeve kiseline moglo bi imati problema s oima (crvenilo, suzenje i arenje), a kod udisanja takve praine kaljalo bi i sigurno oteano disalo. Jedino mi nije jasno kako bi uspjelo one male koliine benzojeve kiseline iz vaeg ormaria sa zainima i aditivima podignuti u zrak kao prainu ili aerosol. Ne kaem da je benzojeva kiselina nezaobilazan konzervans bez kojeg se ne moe ivjeti, ali se ne ustruavam jesti hranu konzerviranu s ovim aditivom. Moda jo koju rije o aspartamu. Njegovo kemijsko ime je L-asparagil-Lfenilalanim-metil ester. Dakle, sastavljen je iz dvije uobiajene amino kiseline kao jednostavni dipeptid s metiliranom karboksilnom skupinom fenilalanina. Moram priznati da sam uz njega emocionalno vezan, jer sam u proljee 1970. godine kao poetnik bio ukljuen na IRB u vrlo iskusnu skupinu znanstvenika na sintezi peptida. Meni su na poetku dodijelili posao priprave reaktanata za sintezu peptida i jedno od prvih zaduenja mi je bila asparaginska kiselina, kojoj je trebalo zaititi amino skupinu prije reakcije s fenilalaninom. Obavio sam svoj dio posla i ekao da ostale iskusnije kolege prirede aspartam. Bio sam izrazito ponosan kuajui novo sladilo, jer i ja sam sudjelovao u njegovoj izradi. Sastoji se iz dvije esencijalne aminokiseline potrebne svakom ivom biu i njegovim unoenjem u organizam nita se loeg ne moe dogoditi. Meutim, uvijek ima protivnika. Ve prije dvadesetak godina javili su se radovi u kojima se aspartam proglaava velikim zlom. Neki nai znanstvenici su u javnosti tvrdili kako on kod dijabetiara moe izazvati gangrene i u konanici ih ubiti. To je izazvalo strahove meu ljudima, jer mnogi ga koriste kao sladilo u razliitim prilikama. Nije rijetko uti graanina da naruuje kavu s Natrenom, a sad najednom ispada kako se on na taj nain truje. Obino se upozorava na to da se radi o metil esteru jednog dipeptida, a njegovim metabolizmom nastaje izmeu ostalog metanol. E, taj metanol je kau izrazito opasan i krivac za sva zla aspartama. Kad ovjek malo razmisli onda shvati da su to gluposti. Koliina metanola nastala metabolizmom aspartama je ekstremno mala i ne moe na bilo koji nain koditi organizmu ovjeka. Metanol je prirodni produkt metabolizma razliitih plijesni i svakodnevno ga unosimo u organizam i to u daleko veim koliinama nego aspartamom. Lani proroci su opet pogrijeili zbog neznanja. Aspartam po mojem sudu moe zaista biti opasan u sluaju loe sinteze. Ve na poetku sam naglasio da bi on trebao biti sastavljen od dvije L-aminokiseline, jer one su normalan sastojak brojnih namirnica. Meutim, loe voenom kemijskom sintezom dolazi do procesa racemizacije u kojem Laminokiseline prelaze u opasne D-aminokiseline. Na organizam nije spreman za Daminokiseline i one za njega predstavljaju otrov. Pria o D-aminokiselinama je uglavnom zaboravljena i samo se rijetki bave problematikom takvih tvari. Kau da racemizacija

aminokiselina nastupa u brojnim procesima, pa zbog toga neki izbjegavaju npr. grijanje hrane u mikrovalnim penicama unato tome to se o problemu raspravlja tek teoretski. Nema nikakvih dokaza da bi aspartam s racemiziranim amino kiselinama mogao initi tete korisnicima, ali to je mnogo loginija pretpostavka nego ona o opasnom metanolu nastalom metabolizmom aspartama. Meutim, vrlo je lako utvrditi da li je dolo do racemizacije prilikom sinteze ovako jednostavnog dipeptida. Treba samo izmjeriti kakvo je skretanje ravnine polarizirane svijetlosti takvog produkta. Jednostavno i jeftino! Ovaj as nema nikakvih pouzdanih dokaza o tetnosti aspartama kao sladila za kavu, pekmez ili kolae. Vi moete rei da se ne moe predvidjeti to e biti u budunosti. Moda netko otkrije da je racemizirani fenilalanin uzronik brojnih tetnih uinaka u ovjeka koji svakodnevno uzima aspartam? Moda? Jednako tako je mogue da sutra netko otkrije kako su voni sokovi izrazito opasni ako ih proizvodi konkurentska tvrtka. Ne tvrdim da su za vijesti o opasnostima pojedinih proizvoda uvijek krvi pokvareni privrednici, ali nemojte nikad zaboraviti da crni liberalni kapitalizam koristi prljave metode kako bi napravio tetu konkurenciji. Znanstvenici mu u tome naveliko pomau. Ovaj as se moe rei da nema nikakvog razloga prestanka koritenja sladila poput aspartama u prireivanju zimnice ili slaenju kave. Sve ostalo u kuhinji Naravno da nisam do kraja opisao kemikalije koje se koriste u kuhinji. Podove treba redovito prati, jer prilikom procesa kuhanja dospijevaju na pod svakakvi dijelovi namirnica. Meutim, za pranje se koriste blaga sredstva na bazi tenzida praktiki bez ikakvih znakova opasnosti ili oznaka upozorenja. Domaice to dobro znaju i prilikom pranja podova ak ne koriste niti rukavice, osim ako to rade kleei na koljenima i drei mokru krpu u rukama. Meutim, danas postoje alatke za pranje podova tako da nikad golim rukama nemate potrebe dotaknuti detergent. ak da ga dotaknete ne bi imali nikakvih posljedica za zdravlje, to ne znai da se preporuuje rad bez zatitnih rukavica. Niti gutanje takvih detergenata, koji daju slabe i nestabilne pjene ne bi trebalo predstavljati neki problem. Moda malo munine? Treba odravati i kuhinjski namjetaj, barem kako bi se uklonile neke masne mrlje ili obrisala praina. Danas se kuhinjski namjetaj radi od iverice ili panel ploa, a sasvim sigurno su vanjske povrine dobro prekrivene otpornim lakovima ili ak plastinim ploama. Nema potrebe za koritenje opasnih kemikalija kod njihova odravanja. Dovoljan je blagi detergent za povremeno pranje ili ak obina voda. Nije to namjetaj od plemenitog drveta kao u sobama, pa da ga morate njegovati posebnim kemikalijama. Obzirom na to to je ve pri industrijskoj proizvodnji drvo zatieno od razliitih nametnika ne treba brinuti o crvotoini ili napadu gljivica. Dakle, nema straha od kemikalija kod odravanja kuhinjskog namjetaja. Zapravo su ostali vanjski nametnici poput kukaca (npr. mravi, muhe i pauci). Nerado piem o ovoj temi, jer nemam nita protiv veine kukaca. Pauke u kui ne dam ubijati, jer su oni znak zdravlja u domainstvu. Zato moram esto uklanjati pauinu, pogotovo iz dnevnog boravka kad nam dolaze gosti. Meutim, ti isti pauci su zapravo muenici u jednom gradskom stanu i ja ne znam od ega zapravo ive, ali sigurno zgrabe svakog kukca koji se u stanu pojavi. Ne dirajte mi pauke! Ostalim kukcima naravno da nije mjesto u nekom gradskom stanu i zato domaice dre zalihe pesticida u svojim kuama. O tome neto malo kasnije, a za ilustraciju

problema pokazao bih vlastito iskustvo. Prije vie godina pojavili su se u mojoj kuhinji mravi. Dolazili su nekud iz zaputenih vrtova iza moje kue i traili hranu. ena je bila oajna, ali svi njezini pokuaji uklanjanja bilo kakve hrane s otvorenog nisu urodili plodom, jer su mravi vjerojatno uvijek nali nekakve mrvice hrane po kuhinji, a to je moglo znaiti da ona ne obavlja besprijekorno ienje kuhinje. Najvie se bojala da bi mogli prenijeti nekakve bakterije izvana. Obratio sam se svom prijatelju vrhunskom hrvatskom strunjaku za DDD. On me je prvo uvjeravao da se nemam razloga buniti zbog domaih poljskih mrava, jer oni su dokaz istoe okolia. Dokle god se pojavljuju mravi u mom stanu znai da im je dobro i da ja mogu mirno spavati to se tie izloenosti kemikalijama. Oni ne prenose nikakve zarazne bolesti i jedino to smetaju domaicama zbog prisutnosti u njihovim sterilnim kuhinjama. Sram me priznati, ali sam ipak ustrajao u traenju naina kako ukloniti mrave iz kuhinje i uz pomo prijatelja sam uspio to uiniti blagim insekticidama. PROSTOR SUKOBA INTERESA Kupaonica je naravno mjesto gdje ene imaju prednost i u obitelji s mnogo ena mukarci se osjeaju ugroenima, jer je taj prostor stalno zauzet enskim aktivnostima. Neu rei da se radi samo o odravanju ljepote tijela, jer se u naim kupaonicama tradicionalno nalazi stroj za pranje rublja, a o njemu u pravilu brinu dame i onda nije udo to se one tako esto i dugo zadravaju u kupaonici. Dakle, u kupaonici se uglavnom dre sredstva namijenjena pranju i odravanju uvjeta da se to pranje poteno obavlja. Kad je u pitanju odravanje higijene ljudskog tijela logino je da se ne smiju koristiti opasna sredstva i skoro da ne bi trebalo pisati o nekakvim sapunima, pjenama ili openito kozmetikim sredstvima. Jedini razlog pisanja o njima je u brojnim zabludama glede opasnosti dugotrajnog izlaganja. Dio sredstava koritenih u kupaonici jednak je onima iz kuhinje, kao npr. dezinficijensi, sredstva za otapanje kamenca ili pak sredstva za ienje odvodnih cijevi, pa o tome vie nee biti rijei u ovom odlomku osim ako nemaju neke posebnosti. Naravno da e o odravanju istoe rublja biti ovdje posebno govora, jer takva sredstva imaju ipak neke posebnosti. istoa je pola zdravlja

Sredstva za pranje tijela moraju imati neka posebna svojstva. Prvenstveno ne smiju izazivati nikakve tetne uinke na ljudski organizam ili organizam ivotinja, jer se ona takoer koriste za pranje kunih ljubimaca poput npr. pasa. Glavni sastojak vrstih sapuna, gelova ili sprejeva su tenzidi (soli masnih kiselina poput npr. laurinske, alkil sulfonati, razliiti etoksilirani dugolanani amini, amidi poput kokoamida, itd.). Oni veu na sebe neistoe i omoguavaju njihovo dispergiranje u vodi. Dodataka ima izrazito mnogo, a zadatak im je olakati uporabu (npr. glicerin), privui bojom ili mirisom, dodatno dezinficirati kou (npr. razni dezinficijensi) itd. Niti jedan od tih sastavnih dijelova ne smije biti tetan za ljudsko zdravlje bez obzira na to hoe li doi u dodir sa sluznicama ili e npr. biti progutan. Kod osjetljivih ljudi se moe dogoditi da npr. ampon izazove blago nadraivanje sluznica oka, ali to je izrazito kratkotrajan uinak i gubi se koju minutu nakon prestanka izlaganja. Vie nitko nigdje ne proizvodi takva sredstva sam nego ih kupuje u duanu, a dravne ustanove pak obavljaju stalni nadzor njihove kvalitete. Nikad nisam uo da se netko otrovao sapunom ili npr. amponom za pranje kose, pa o tome nema smisla niti raspravljati. Meutim, povremeno se postavlja pitanje drugih sastojaka ovakvih sredstava. Zadnjih godina se digla povika na dezinficijens triklosan. Taj dezinficijens se vrlo iroko koristi, a u kui ga moete nai u detergentima, sapunima, dezodoransima, raznim drugim kozmetikim pripravcima, itd. Kao ista tvar on se smatra tetnim za ljudsko zdravlje (Xn) i ekotoksinim (znak N) s oznakama upozorenja R22-31-36/37-50/53 (tetno ako se proguta, u dodiru s kiselinama oslobaa otrovni plin klor, nadrauje oi i dini sustav, vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi i moe dugotrajno tetno djelovati u vodi). Meutim, primjenjuje se u vrlo niskim koncentracijama. U sredstvima za dezinfekciju, kada dolaze u koncentracijama od 1% zadrava se jedino svojstvo slabe ekotoksinosti s oznakom upozorenja R52/53 (tetno za organizme koji ive u vodi i moe dugotrajno tetno djelovati u vodi). Kod koncentracija u kojima dolazi u sapunima, amponima i slinim proizvodima nema vie nikakvih tetnih uinaka niti na ljudsko zdravlje niti na okoli i zbog toga se iroko koristi kao posve neopasni sastojak kozmetikih preparata. Amerikanci tvrde da je zarada na njegovoj proizvodnji tijekom 1998. godine iznosila oko 540 milijuna dolara. Ne znam tko je poeo kampanju, ali poelo ga se usporeivati po strukturi s uasnim dioksinima. Posebno se naglaavalo njegovo djelovanje na sintezu hormona kod dugotrajne izloenosti. Neki radovi su pokazali da se on rado skladiti u mastima ivih organizama, to moe dugotrajno izazvati brojne poremeaje poput bolesti jetre, bubrega, mozga, spolnih organa, itd. Naravno da se ljudi boje takve tvari i poelo se izbjegavati pripravke s triklorsanom. Meutim, slubeno nikad nije potvrena ni jedna od naprijed reenih tvrdnji. S mojeg stanovita triklorsan u praksi ne moe izazvati naprijed reene uinke. Njegovo glavno svojstvo je kemijska nestabilnost i raspad uz oslobaanje aktivnog klora. Zato se i koristi kao dezinficijens jer oslobaa klor, koji ima sva ta antibakterijska djelovanja. Da se ne raspada ne bi sluio kao dezinficijens. Kako onda prihvatiti tvrdnje znanstvenika? Smatram da treba biti jako oprezan pri analizi znanstvenih lanaka o opasnostima pojedinih kemikalija, a ja u i dalje koristiti sredstva koja sadre triklosan. Zakljuno se moe rei da sredstva za odravanje osobne higijene ne predstavljaju nikakav zdravstveni problem. Ne moe ih se drati podalje od djece, jer i djecu treba prati

istim ili slinim sredstvima. Dodir s koom ili oima nee izazvati praktiki nikakve posljedice, a kod gutanja jedino moe doi do pjenjenja u probavnom sustavu. To sve skupa ne znai da se moe dopustiti djeci gutanje takvih sredstava, ali ne treba paniariti ako neki klinac pojede komadi sapuna. Prikrivanje neugodnih mirisa ovjek je oduvijek prikrivao loe mirise, kako svog tijela tako i prostora u kojem je boravio. Sjeam se da su u mojoj mladosti seoske djevojke u Slavoniji znale stavljati u njedra dunje da diki bude ugodnije dok ih ljubi i miluje. To je naravno bezazleno i nikom tetno dezodoriranje, kao to je i primjena goreih indijskih tapia, koji su uvijek bili prikladni za dezodoriranje prostorija u kojima boravi puno ljudi i teko je ne osjetiti neugodne mirise njihovih tijela. Nova vremena su donijela nova sredstva za prikrivanje loih mirisa. Najvie se takva sredstva koriste u kupaonicama s klozetom, jer se iz WC koljke znaju iriti prilino neugodni mirisi. Naravno da se dezodoransi koriste i u drugim prostorima stana ili u automobilima. Meutim, kod kupaonica su proizvoai dezodoransa otili velik korak naprijed. U dodatak na slici lijevo stavljaju se valjkasti proizvodi ugodna mirisa, koji sadre i mnoge druge vane kemikalije. Obino se u njih prema tajnim receptima stavljaju dezinficijensi, tenzidi, sredstva za otapanje kamenca i brojni dodaci koji omoguavaju postupno oslobaanje aktivnih tvari iz proizvoda, kao npr. otapala. Mirisi su obino bezazleni i ne bi trebali imati utjecaja na zdravlje osoba koje borave po nekoj potrebi due vrijeme u kupaonici. Veina od aktivnih komponenti se nalaze u relativno niskim koncentracijama, a proizvoai takvih sredstava do sad ba nisu bili skloni slanju dokumentacije u HZT, pa zasad ne znam detalje. Meu jeftine dezinficijense svakako spadaju formaldehid i glutaraldehid, koji su oba otrovi a formaldehid je uz to dokazani mutagen i takoer ga znaju stavljati u ovakve proizvode. Spominje se jo i fenol, ali prema mojem znanju kod nas se ne stavlja u dezodoranse za WC. Dolaze u prilino niskim koncentracijama pri kojima se njihova opasna svojstva gube. Moda bi se nadraujui miris formaldehida i osjetio da nema aroma. Uostalom, formaldehidu smo izloeni na brojnim drugim mjestima, jer se npr. koristi njegov derivat uroform pri proizvodnji tako esto koritene iverice, pa ga onda nalazimo u svim javnim objektima i domainstvima. O kemikalijama za otapanje kamenca je ve bilo ranije govora i ona nemaju nikakvih znaajnijih uinaka, jer se sva opasna svojstva gube pri koncentracijama u takvim preparatima. Buka se u zadnje vrijeme najvie die zbog diklorbenzena, koji se isparava iz vrstih dezodoransa ili tvari poput dimetil-metilfosfonata. Najbolje je problem prikazati na primjeru razliitih diklorbenzena (o-, m- i p-), koji na kraju imaju skoro jednaka toksikoloka svojstva. U istom obliku te vrste tvari imaju slijedee oznake upozorenja R40-36/37/38 (ograniena saznanja o karcinogenim uincima, nadrauju oi, dini sustav i kou). Prema literaturnim podacima radi se o krutinama, koje se relativno slabo isparavaju, a ipak ih se optuuje za ugroavanje zdravlja

ljudi, koji malo due sjede na WC koljki zbog ovih ili onih razloga. Znanstvenici ve upozoravaju kako je mogue oekivati rak jetre i bubrega, jer su neki nepouzdani rezultati ispitivanja na ivotinjama navodno to pokazali. Treba vjerovati slubenim podacima npr. EZ komisije, a ona nije do sad posvetila posebnu pozornost ovim tvarima. Moje miljenje je da ne treba obraati pozornost na radove o opasnom boravku u kupaonici ili u klozetu gdje se koriste dezodoransi. to se tie osobne higijene tu sam naravno sklon tome da se vie pere a manje dezodorira. O tetnosti dezodoransa u drugim prostorima stana ili u automobilima gotovo da nema podataka, pa na njih ne treba obraati pozornost osim ako vam se sviaju mirisi takvih proizvoda. Odijelo ini ovjeka Iako se stroj za pranje rublja nalazi obino u nekom kutu kupaonice ili rjee u nekoj drugoj prostoriji poput podrumske praonice, on zauzima izrazito vano mjesto u ivotu prosjenog graanina. Danas se rublje pere sve ee, jer je strojno pranje tako jednostavno i brzo. Ne dao vam Bog da morate rublje ponovo prati na potoku, kao to se to prije radilo. Strojno pranje rublja danas je nezamjenjivo i domaica se odluuje na runo pranje vrlo rijetko, kad ima posebno osjetljive tkanine. Stroj za pranje rublja pak jo uvijek treba detergente za svoj uinkovit rad, a oni su danas vrlo sloene smjese razliitih tvari, od kojih su neke bezopasne a neke pak opasne za ljudsko zdravlje ili okoli. Ono to se danas naveliko moe potvrditi jest bitka industrijskih proizvoaa da na trite stave to je mogue bezazlenije proizvode. Naravno da to nije mogue, jer detergenti osim danas modernih i bezazlenih enzima moraju sadravati razliite tenzide i luine u koliinama da ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi. Prilagoavaju se i zahtjevima zatite okolia, pa danas npr. sve vie uklanjaju iz detergenata fosfate, koji nisu tetni ni za ljudsko zdravlje niti za okoli, ali kao hranjiva tvar potiu rast nekih jednostavnih organizama poput algi u svim vodama do kojih dou. Detergenti za strojno pranje rublja danas su uglavnom nadraujue tvari za oi (dolaze uglavnom u obliku prakastih proizvoda), a ostala svojstva nisu zabrinjavajua, jer proizvoai nastoje odravati koncentracije opasnih tvari ispod onih pri kojima se mogu javiti tetni uinci. Kod nas je bilo dosta rasprava oko kvalitete detergenata, pa je tako jedno od drutava potroaa tvrdilo da istoimeni proizvodi na zapadu i Hrvatskoj nisu istog sastava niti kvalitete. Sluaj se jo uvijek vue po sudovima i nije jasno tko je u pravu, ali nije loe da se strani proizvoai podsjete kako ne mogu u Hrvatsku slati smee. Nema smisla davati nikakve posebne savjete, ali svaka mudra domaica e prilikom primjene detergenata uvati svoje njene ruice primjenom zatitnih rukavica. Ne moe se sve rijeiti strojnim pranjem makar se na televiziji vrte brojne reklame o velianstvenoj uinkovitosti detergenata ovog ili onog proizvoaa. Neke mrlje se ne daju oprati strojno ni runo nego se moraju uporabiti druga sredstva. Odijela i haljine obino dajemo u kemijske istionice, ali ni one nisu u stanju ukloniti svaku mrlju s vae haljine za ples zaprljane prilikom novogodinje proslave ili sestrine svadbe. U biti su dva pristupa uklanjanju mrlja. Prvi je izbjeljivanje a drugi otapanje u prikladnim organskim otapalima. Izbjeljivanje je stariji nain ienja bez obzira na koji nain se obavljao taj posao. U davna vremena su ljudi izlagali rublje suncu te na taj nain ujedno obavljali suenje, dezinfekciju i bijeljenje. Danas se to obavlja kemikalijama i to najee oksidansima. Najee su u uporabi sredstva na bazi natrijevog klorita, natrijevog perkarbonata, vodikova peroksida, peroctene kiseline i sline kemikalije. Oksidansi obavljaju oksidaciju boja na tkanini i na taj nain se gube njihova svojstva odnosno izblijeuju boje na platnu. Prikladne su za brojne boje

netopive u organskim otapalima. Naravno da je pitanje kako e graanin prepoznati koje strukture je mrlja na njegovoj koulji, pa treba pitati one koji vie znaju. Vodikov peroksid se razvrstava u oksidanse (znak O) i nagrizajue (znak C) tvari s oznakama upozorenja R8-3520/22 (u dodiru sa zapaljivim materijalom moe izazvati poar, izaziva teke opekotine, tetno ako se udie ili proguta), pa nije bezazlena kemikalija. Meutim, pri koncentracijama kod kojih se koristi u preparatima ravrstava se u tetne tvari (znak Xn) s oznakama upozorenja R22-41 (tetno ako se proguta, opasnost od tekih ozljeda oiju). Zbog toga s njegovim pripravcima treba postupati oprezno koristei obvezno rukavice od nitrilne ili butilne gume. Drugi oksidansi su slini prema opasnim svojstvima. Tako natrijev perkarbonat djeluje u istom stanju kao oksidans (znak O) i tetna tvar (znak Xn) s oznakama upozorenja R8-2236/38 (u dodiru sa zapaljivim materijalom moe izazvati poar, tetno ako se proguta, nadrauje oi i kou), ali on se koristi pri znatno viim koncentracijama nego vodikov peroksid. Ostaje peroctena kiselina sa znakovima opasnosti oksidansa (O), nagrizajue tvari (C ) i tvari tetne za okoli (N) te oznakama upozorenja R7-10-20/21/22-35-50 (moe uzrokovati poar; zapaljivo; tetno ako se udie; u dodiru s koom i ako se proguta; izaziva jake opekotine; vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi). U koncentracijama kod kojih se koristi ostaju joj oznake upozorenja R36/37/38. Dakle, svi ovi oksidansi su kod koncentracija

primjene u najgorem sluaju tetne kod gutanja, a sve redom nadrauju oi i kou. Nije to zapravo nita strano, ali treba ih drati daleko od djece. Kod gutanja se moe oekivati arenje ili bol u gornjem dijelu probavnog sustava uz muninu i povraanje. U viim koncentracijama mogu depigmentirati kou na mjestu prskanja te takoer izazvati manja ili vea oteenja sluznice oka (suze, crvenilo, arenje ili ak bol). I kod dodira s koom i s oima treba obaviti uobiajenu dekontaminaciju prije nego li se krene traiti pomo lijenika. Kad smo ve kod bijeljenja treba opisati i druga mjesta uporabe oksidansa, koji se ponekad koriste u kui. Naravno, sve za ljepotu! to se tie kose, tu se koriste izbijeljivai slini kao za platno. Mene je iznenadio jedan takav praak sastavljen od kalijeva persulfata, amonijeva persulfata, natrijeva persulfata i dinatrijevog metasilikata. Sve oksidansi i nagrizajue tvari. Konani proizvod smo razvrstali u nagrizajue (znak C) i oksidativne (O) kemikalije sa oznakama upozorenja R8-22-34-37-42/43 (u dodiru sa zapaljivim materijalom moe izazvati poar, tetno ako se proguta, izaziva opekotine, nadrauje dine putove, moe izazvati preosjetljivost koe i dinih putova). Ovo sve skupa ba i nije bezazleno, barem dok se kemikalija ne razrijedi s vodom prije tretiranja. Otopina za izbjeljivanje e na kraju imati slina svojstva kao naprijed spominjani preparati, ali je pitanje smije li se drati u kuanstvu. Kad su djeca u pitanju preparat predstavlja slinu opasnost kao sredstvo za strojno pranje posua. Kod nas se izbijeljivanje zubi obavlja uglavnom u zubarskim ordinacijama i nikad nisam uo pritube graana na posljedice. Na zapadu se prodaju paste za izbijeljivanje zubi kod kue u vlastitoj reiji, a napominje se da moe doi do malih oteenja desni. Navodno

prodaja takvih sredstava u zapadnim zemljama (posebno Amerika) ide jako dobro, ali mi smo obeshrabili tvrtku koja je pokuala registraciju u Hrvatskoj. Ako ve kupite takvo sredstvo morate ga uvati daleko od djece. Praktiki nema drugog naina izlaganja osim gutanjem i na to morate obratiti pozornost. Dijetetu se nee nita strano dogoditi osim to e vjerojatno povraati i imati osjeaj arenja ili ak boli u ustima i jednjaku koji dan nakon incidenta. Mrlje topljive u organskim otapalima, a prvenstveno ostatke masne hrane mudrije je uklanjati kemikalijama, to se naveliko ini jo od kraja 19. stoljea, a u Americi je poelo jo ranije i to profesionalno. Danas je preparata za kemijsko ienje izrazito mnogo i na naem tritu, a ja sam kao ilustraciju stavio jednu sliku koju sam snimio prilikom obilaska nekih kemijskih istionica u Zagrebu kad sam po narudbi njihove komore prouavao stanje zatite zdravlja i okolia u takvim objektima. Oni koriste razliita sredstva za obradu odjevnih predmeta prije nego ih stave na pranje u svoje strojeve, jer inae nemaju garanciju da e takve mrlje biti uklonjene u uobiajenom procesu pranja. Slina sredstva se koriste i u kuanstvu, ali ipak ba ne sva ona koja se upotrebljavaju profesionalno. No, krenimo od poetka prie o kemijskom ienju kod kue.

Na poetku su se kao sredstva za ienje u domainstvima koristili laki naftni derivati odnosno obian benzin. Kao jeftina kemikalija kupovao se u veim koliinama i naprosto je ovjek mogao umoiti cijelo svoje odijelo u kantu s benzinom ekajui da se sve masne mrlje otope. To je bilo bolje nego istiti samo onaj dio odijela na kojem se koila mrlja, jer bi nakon ienja taj dio izgledao drugaije nego ostatak odijela. Meutim, benzin je vrlo lako zapaljiv, a njegove pare sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese i bilo je katastrofalnih iskustava. Ja se sjeam sluaja iz ranih ezdesetih godina kad je jedna poznanica prala odjeu svog mua u benzinu, a koristila je za to veliku plastinu kadu obavljajui posao u kupaonici. Bila je kemiar, a nije se sjetila svih opasnih svojstava benzina. Nakon zavrenog posla izlila je benzin iz kade u WC, a odjeu je iznijela na balkon da se prozrai. Mirno je zapalila cigaretu i

onda joj je dola sila. Sjela je na klozet i u tijeku obavljanja nude bacila neugaeni ik u WC koljku. Naravno da se stvorila plamena buktinja i ena je bila teko opeena po vrlo osjetljivim dijelovima tijela. Ostala je iva i prilino se dobro oporavila, ali iskustvo ostaje da se benzina treba plaiti glede njegove zapaljivosti i eksplozivnosti. Mi naravno znamo da ga se treba uvati i zbog povienih koncentracija benzena im se radi o motornom benzinu. Ako mislite da se benzin vie ne koristi za ienje onda se varate. Zbog njegovih dobrih osobina otapanja masti i dalje ga se koristi kao sastavni dio mnogih sredstava za ienje, ali to nije vie isti benzin. Negdje iza II. Svjetskog rata poela je naveliko primjena razliitih halogeniranih otapala, ija prednost je bila u nezapaljivosti, a nisu bili puno loija sredstva za ienje od benzina. Meutim, do danas su otpala iz uporabe u domainstvima mnoga od njih poput tetraklorugljika ili trikloretilena zbog njihovih tekih akutnih ili sumnjivih kroninih uinaka. Ostao je praktiki jedino perkloretilen o ijim svojstvima se moe vie proitati u poglavlju o industrijskim kemikalijama. Na trite obino dolazi pomijean s nekim naftnim derivatom (npr. benzin), a u pripravak se mogu dodavati razliiti drugi inertni materijali ili potisni plinovi kod sprejeva. Jedno od takvih sredstava je zapravo silikagel natopljen smjesom organskih otapala. To treba namazati na mrlju i ostaviti da se sui. Organsko otapalo e iz tkanine otopiti neistou i kapilarnim silama ga prenijeti na silikagel. Kad sva otapala ispare treba naprosto etkom ukloniti pijesku slian materijal, a ispod toga ostane tkanina bez mrlja. Nas jasno zanima koliko su takva sredstva opasna za ljudsko zdravlje. Uz pretpostavku da benzin ne sadri benzen i da ne marimo za to to je perkloretilen karcinogen kategorije 3 mogu se javiti razliiti blai uinci. U dodiru s koom takvo e sredstvo vjerojatno nakon dueg kontakta izazvati suenje i pucanje koe, a to pak znai neugodu. Udisanje para u neprozraenoj prostoriji moglo bi izazvati vrtoglavicu i pospanost, pa ak nesvjesticu. Moda i muninu? Gutanje tekueg pripravka je prilino nezgodan dogaaj, ali nije toliko malo vjerojatan kako bi ovjek pomislio. Javiti e se arenje u gornjem dijelu probavnog sustava, a nakon toga e se javiti munina, koja e onda dovesti do povraanja. Nije problem povraanje nego to da se prilikom tog ina moe povraani sadraj udahnuti u plua. U najmanju ruku e ovjek kaljati i oteano disati dok se stanje ne stabilizira, ali u nekim sluajevima moe doi do guenja ili edema plua. Vae dijete, koje je popilo koji gutljaj takvog tekueg preparata, nije u velikoj opasnosti, ali svaki roditelj e biti uplaen i sigurno e barem traiti savjet lijenika, a mnogi e ga bez razmiljanja odvesti u bolnicu. Ostati e traumatino iskustvo i za dijete i ukuane ak ako djetetu lijenici ne budu ispirali eludac. Zato je vano drati ta sredstva izvan dohvata djece, a jo bolje e biti ako odjeu nosite na kemijsko ienje i onda se nemate ega bojati. Recimo jo koju rije o karcinogenom perkloretilenu. Ne morate se toga bojati, barem prema sadanjim slubenim podacima o toj kemikaliji, ali detalje proitajte u poglavlju o industrijskim organskim kemikalijama. Ni njega tijela ne zazire od uporabe organskih otapala. Mislim naravno na odravanje noktiju lakiranjem. Lakirani nokti mogu izgledati jako privlano, ali lak ne dri dugo i onda treba obaviti njegovo skidanje. Za to se koriste razliiti preparati bazirani na acetonu. Aceton je glavna komponenta, a o brojnim drugim dodacima nemam to rei s toksikolokog stanovita. Nije ni aceton neki problem. Uz to to je zapaljiv moe djelovati nadraujue na

oi i kou, ali to nije spomena vrijedno, jer ga inae ene ne bi koristile. Nije osobito opasan niti ako se proguta, ali opet valja drati takve preparate dalje od djece. Vjerojatno bi se u kupaonici mogle nai i druge kemikalije poput npr. kozmetikih sredstava svake vrste, ali nad njima se obavlja nadzor javnozdravstvenih ustanova i ne bi se na tritu smjeli pojaviti preparati s bilo kakvim tetnim uincima za ljudsko zdravlje. Problem je u tome to se u kupaonici mogu nai sasvim nevjerojatne kemikalije koritene za tko zna kakve poslove, koji nemaju veze s odravanjem osobne higijene. Kupaonica sigurno u normalnim obiteljima nije opasno mjesto kao na ovoj karikaturi naeg zavodskog prijatelja Nika Titanika. Ona ipak moe biti opasna zbog drugih kemikalija, kao npr. zemnog plina. Ako imate plinski bojler u kupaonici obvezno dajte ugraditi detektor za ugljikov monoksid, koji automatski prekida dovod plina u sluaju kad koncentracija opasne kemikalije poraste iznad doputenih vrijednosti. Smrt zaista stoji iza vaih lea ako nemate dobru odvodnju dimnih plinova iz vae kupaonice. Ve je reeno u poglavlju o plinovitim otrovima da je ugljikov monoksid najvei ubojica hrvatskih graana, pa zato od svih kemikalija u kui najvie mislite na one koje nastaju izgaranjem zemnog plina u vaem bojleru. Veina drugih nisu smrtonosne, a ugljikov monoksid jest. Mislite na to da grijalice na naftne derivate poput petroleja mogu biti jednako opasne ako dimne plinove izbacuju u atmosferu prostorije. Vrlo esto se takve grijalice koriste za zagrijavanje kupaonice prije kupanja, jer zaista nije ugodno kupanje u ledenoj prostoriji. ak ako su to grijalice s katalizatorom, koji navodno ne doputa stvaranje ugljikovog monoksida nego ga pretvara u ugljikov dioksid, prijeti vam smrt od hipoksije. Za izgaranje je potreban kisik, a on se brzo potroi u maloj kupaonici, pa onda nemate u zraku dovoljno kisika i ishod opet moe biti smrt ili teka oteenja organa poput mozga. Razmislite o tome barem tri puta. PROSTORI MALOG RIZIKA Naravno da se misli na dnevni boravak, spavau sobu i prostorije poput ostave. U tim prostorima se normalno ne bi smjele nalaziti apsolutno nikakve kemikalije, ali se povremeno ipak koriste. To se ne odnosi na ostavu gdje se ne smiju nai apsolutno nikakve kemikalije, a u sluaju njihove primjene (npr. zbog iskorjenjivanja plijesni) prethodno se moraju maknuti sve namirnice, zaini i aditivi. Sobe naravno da moraju izgledati isto i blistavo bez ikakve mogunosti da zbog boravka u njima nastupi neko zlo za vae zdravlje. Ponekad to ba i nije tako, pa i o tome valja neto rei. Danas je uobiajeno kupovati namjetaj od iverice, jer je mnogo jeftiniji nego namjetaj od istog drva, ali dok je nov zna praviti probleme. Oslobaa se formaldehid i to je neto na to se moramo naviknuti, ako nismo preosjetljivi na tu kemikaliju. O tome se moete vie informirati u poglavlju o industrijskim kemikalijama. U sobama morate posebnu brigu voditi o drvu. Od njega su izraeni podovi, namjetaj i esto ga nalazite na zidovima. Danas je takvo drvo ve prije prodaje zatieno od raznih nametnika (npr. crvotoina ili gljivice), pa oko toga ne bi trebalo biti problema. Ako i imate problem sa stilskim namjetajem onda toplo preporuujem da potraite strunjaka za takve probleme i njemu povjerite spaavanje vaeg dragocjenog ormara ili komode. Nemojte sami

raditi nita, jer moete napraviti goleme tete svom zdravlju i lijepom dijelu kunog namjetaja. Ostaje vam dakle njegovati ve ranije zatieno drvo. Parketi su u davnim godinama znali biti nona mora domaici, jer drvo nije kvalitetno tieno. Inae je to u pravilu kvalitetno tvrdo drvo, koje puno toga podnosi i nita mu nije smetalo bruenje ianom vunom te mazanje latilima. Danas svatko daje parket ili laminat na lakiranje, a to je izrazito dobra mehanika, kemijska i bioloka zatita. Onda nije problem odravanje osim ako sjekirom ne lupate po parketu. Latila su kemikalije pastoznog oblika u kojima su glavne komponente vrsti naftni derivati (uglavnom voskovi) i nekakva otapala na bazi benzina. Proizvoai dodaju radi boljih svojstava i druga otapala (npr. estere ili ketone radi boljeg sljubljivanja sastavnih dijelova i boljeg mirisa) te posebne dodatke kao polimere za koje ne znam emu zapravo slue. Veinom su to zapravo inertne tvari poput parafina ili polimera, a jedini opasan sastojak je benzin. Ako ne sadri benzen onda su njegova svojstva jasna. Pare mogu izazvati pospanost i vrtoglavicu ili ak glavobolju, a nije dobar niti u kontaktu s koom budui izaziva njezino suenje. Gutanje pastoznog pripravka moe izazvati muninu i moda ak povraanje, ali bez drugih teih posljedica. Za onoga tko isti parket na taj nain vano je da koristi rukavice (npr. butilna guma ili PVC) te da dobro prozrauje prostoriju dok naporno lati. Naravno da ete latila drati u nekom drugom prostoru daleko od dohvata djece, ali morate znati da izrazito veliku tetu ne mogu napraviti vaem djetetu. Puno su zahtjevniji preparati za njegu namjetaja, jer gotovo da ne smiju sadravati nita opasnog, moraju biti izraeni od vrlo kvalitetnih materijala budui namjetaj mora izgledati dobro, a korisno je da sadre i sredstva poput dezinficijensa budui ni jedna domaica ne voli da joj se na namjetaju nalaze bakterije ili gljivice. To znai da je sastav priblino slian sredstvima za odravanje parketa, ali npr. umjesto nekakvih parafina nude se esto kvalitetniji sastojci poput npr. pelinjeg voska. Dezinficijensi se dodaju u takvim koliinama koje vam ne mogu na nikakav nain tetiti zdravlju i ostaju kao jedini problem benzini. Danas se u pravilu prodaju u obliku spreja, ali takoer kao kreme za razmazivanje po drvetu. Gotovo su potpuno inertni prema ljudskoj koi, ali bih ipak preporuio da korisnik nosi lake rukavice od PVC tijekom ovakvog posla. Ne treba oekivati apsolutno nikakve tetne uinke ovih kemikalija, ali takoer ih zbog principijelnih razloga valja drati na mjestu nedostupnom djeci. Tono je da sprej zapravo nije mogue progutati i da je teko iz nekakve tube istisnuti veu koliinu kreme radi gutanja, ali oprez treba biti pravilo sa svakom kunom kemikalijom. Tkanine na vaim sjedalicama kao i tepihe isti se laganim sredstvima koja sadre tenzide i eventualno dezinficijense. Mogu se usporediti sa sredstvima za runo pranje rublja i nose jednako male opasnosti kao ona. Ostaje nam jo pranje prozora kao posao koji se mora obaviti barem jednom godinje. Odmah moram rei da je kod pranja prozora puno vei problem pad s vee ili manje visine nego sama kemikalija. Neke domaice ak ne koriste drugu kemikaliju osim vode, ali na tritu je velik broj preparata na bazi etanola i nekog anionskog ili kationskog tenzida. To je sasvim dovoljno za uklanjanje veine mrlja sa stakla. Slina su sredstva za pranje keramikih ploica. Nemaju nikakvih znakova opasnosti ili oznaka upozorenja i jedino ega se treba uvati jest da se neoprezno dijete ne napije gutanjem

takvog sredstva. Bez obzira na to koliko su takva sredstva bezopasna treba ih drati zajedno s drugim kunim kemikalijama na posebnom mjestu u kui. Zapravo smo time zavrili obilazak naeg stana ili kue i treba krenuti dalje na otvorene ili barem odvojene prostore poput garae ili podruma. TERAPIJSKI PROSTORI Jedan moj poznanik si je uredio nekakav podrumski prostor za bavljenje svojim hobijem. Izrauje skulpture iz komada drva naenog u umama i silno uiva u tom poslu. Meutim, jednom mi je priznao da mu je njegov podrumski prostor zapravo pribjeite. Tamo se sklanja da nekoliko sati dnevno provede sam sa sobom, a bilo bi mu svejedno to tamo radi. Mogao je isto tako izabrati izradu ukrasa od papira. Njegovom duevnom zdravlju jako koristi takav posao, a moram priznati da bih i ja osobno traio takvo rjeenje kad bih imao enu poput njegove. Nije uvijek tako. Neki ljudi zbog drugih razloga posveuju svoje slobodno vrijeme posebnim otvorenim ili zatvorenim prostorima. Piem o tome uglavnom zbog kemikalija. Zlato moje Mnogi ljudi se posebno vrsto veu uz svoj automobil. Neki smatraju da moraju odravati svoju skupo plaenu limenu kantu zato da ona to manje gubi na vrijednosti i da bude sigurna u koritenju. Neki su zaljubljeni u svoj automobil i vie panje mu posveuju nego vlastitoj eni, ali veina se prema autu odnose normalno. Vremena se dramatino mijenjaju i odravanje automobila je postalo jednostavno, a kemikalije tu igraju sve manju ulogu. Uzmimo samo kemikaliju koja je stekla ugled najopasnijeg sredstva u vaem autu. To je naravno etilenglikol kao glavni sastojak antifriza. Ne sporim da je u prolosti bilo otrovanja etilenglikolom na ovim naim prostorima, ali to je tek nekoliko sluajeva blagih otrovanja godinje. No, bilo je kroz zadnjih pedeset godina i nekoliko fatalnih ishoda. Moete pogledati za detalje u poglavlju o industrijskim kemikalijama, ali injenica je da problemi nastaju uglavnom zabunom kad ovjek traei alkoholno pie posegne za neobiljeenom bocom s antifrizom. Skloni smo pretakati kemikalije iz originalnih spremnika u svakakve boce, a najee od piva ili mineralne vode. Ovo na slici je relativno dobar primjer, ali u slinim bocama se moe drati i vino kupljeno tijekom obilaska vinskih podruma oblinje regije. Strah od antifriza nije lo, jer ljudi onda oprezno postupaju s tom kemikalijom. Meutim, ne morate se bojati nekih problema dok u vrui hladnjak nataete dodatnu koliinu antifriza, jer preko dinih putova pare te kemikalije nee napraviti veu tetu. I ako se polijete po rukama etilenglikolom ne treba oekivati nikakve tetne posljedice osim ako je antifriz bio vreo. Ipak se preporuuje obavljati sve poslove s etilenglikolom koristei rukavice od PVC. Ni gutanje ne bi trebalo biti problem od kad proizvoai u antifriz stavljaju odvratne gorke aditive, pa e svatko prije ispljunuti sluajno uzeti antifriz nego ga progutati. Najvanije je da ne drite zalihe antifriza po garaama ili podrumima. Zato se ne osloniti na gustu mreu benzinskih postaja. Trebate li

nadolijevanje antifriza u va hladnjak naprosto zatraite od radnika benzinske postaje da to uini umjesto vas ili to zatraite na redovitom servisu, pa neete doi u nikakvu opasnost niti vi niti vaa djeca od te kemikalije. U starim vremenima ste morali brinuti o stanju akumulatora i paljivo promatrati razinu tekuine u njegovim elijama. Trebalo je dodavati destiliranu vodu, ako je razina akumulatorske kiseline pala ispod propisanog. U tekim zimskim danima znao se akumulatora isprazniti i onda je valjalo nositi ga u stan na punjenje elektrinom strujom. Pri tome se znalo svata dogaati i ja sam jednom naslonivi akumulator na kaput unitio jedan vrijedni odjevni predmet. Mogli ste nepaljivim rukovanjem zaraditi opekotine na akama i to je bilo sve. Danas su akumulatori posve zatvoreni i teko da vam prijeti opasnost od njih u bilo kojem asu. Istroena motorna ulja su veliki problem zbog njihove ekotoksinosti i svako njihovo razlijevanje u okoli je prekraj hrvatskih propisa. To sam osjetio na vlastitoj koi prije nekih dvadeset godina, kad sam dobio poziv suca za prekraje zbog isputanja motornih ulja u okoli u meni nepoznatoj ulici tamo na Trenjevki. Otiao sam na sud uvjeren u svoju nevinost, ali srea je bila u tome to je u prijavi naveden moj broj automobila i sasvim druga marka. Osloboen sam optube, ali sam tada poeo razmiljati gdje zaista zavravaju ta istroena motorna ulja, a onda sam kasnijih godina i profesionalno poeo voditi brigu o problemu. injenica je da tek 20 % motornih ulja iz vaih motora biva propisno zbrinuto, a ostatak zavrava tko zna gdje. Veina za grijanje autoradionica i slinih obrtnikih prostora. Nepropisno spaljivanje istroenih motornih ulja nema samo tetne posljedice za okoli nego i za ljudsko zdravlje, jer tim putem nastaju brojni opasni produkti poput npr. kancerogenih policiklikih aromatskih ugljikovodika (PAH). Proitajte o njima malo vie u poglavlju o industrijskim kemikalijama. I to vam je initi? Mogli bi sami mijenjati ulje u motoru i onda ono staro odnositi na reciklana dvorita, ako ih ima na podruju vaeg stanovanja. Mislim da to nije rjeenje. Bolje je ne drati takve kemikalije u garai dok se spremate na odnoenje u reciklana dvorita, jer se netko od vaih ukuana moe s njima ozlijediti. Ja odlazim mijenjati motorno ulje ili na benzinske postaje ili u ovlatene dobro nadzirane servise. Tako imam garanciju da je zavrilo tamo gdje treba, a vi odluite to vam je initi. E, sad dolazi njega karoserije vaeg auta. Jedan moj poznanik sam njeguje svojeg najveeg ljubimca i pazi da njegov auto ne pati zbog atmosferskih i drugih promjena. Nema garau kao to je nemam ni ja, ali on zbog toga teko trpi. Ima on pravo kad kae da automobil bolno pati zbog temperaturnih mijena i utjecaja drugih initelja poput suneve svjetlosti ili atmosferilija poput tue. Naravno da se automobilu te patnje mogu olakati ako ga redovito njegujete. Dobro je prati karoseriju i obavljati njezino latenje, sve gumene dijelove na automobilu treba pripremiti za strane temperaturne promjene, pa e autu biti lake. Detergenti za pranje automobila ne smiju biti agresivni, jer lak karoserije je jako osjetljiv i mogao bi stradati kod uporabe opasnih kemikalija. Zato se detergenti sastoje uglavnom od relativno bezopasnih tenzida i vjerojatno vam se nee apsolutno nita dogoditi ako perete auto golim rukama. Bilo bi bolje upotrijebiti rukavice, ali to naravno nije macho. Ni kasnije latenje ne trai neku posebnu zatitu, jer se i opet radi o kemikalijama koje ne smiju tetiti laku. Jedini problem je i opet okoli, ali na to veina vozaa ne obraa pozornost. U

razvijenim zemljama nema individualnog pranja automobila nego se to obavlja u praonicama, koje su pod nadzorom. Vode od pranja automobila se moraju proiavati prije isputanja u okoli, jer je to civilizacijski standard. Auto trai brojne druge kemikalije da bi vam se olakala vonja u razliitim uvjetima. Za pranje vjetrobranskog stakla koriste se preparati na bazi alkohola i anionskih tenzida, a oni ne predstavljaju nikakav problem za okoli. Slino je sa sredstvima za odmrzavanje vjetrobranskih stakala ili brave na vratima. Opet alkoholi ili aceton i to pakirani u sprejevima. Dakle, ne predstavljaju veliku opasnost niti za vas niti za vae ukuane. Nemojte jedino piti tu tekuinu za pranje stakala, jer bi se mogli napiti, a nai propisi o prometu jako strogo kanjavaju pijance. Jo neto treba snano naglasiti. Ne koristite u kui benzin iz vaeg auta za bilo koje svrhe. On sadri benzen i po tome se ne smije nai u maloprodaji za kuanstvo odnosno zabranjeno je njegovo koritenje u domainstvima. To to jednom tjedno udiete pare benzina dok ga toite u svoj rezervoar vjerojatno ne predstavlja velik rizik, ali drati takav benzin u kui je glupo i neodgovorno prema lanovima obitelji. Ako ve trebate benzina proeite se do najblie ljekarne i uzmite jeftini medicinski benzin. Ni on nije bezazlen, ali tome neto vie kod rasprave o kunim hobijima. Kuica u cvijeu Sjeate li se te pjesme? Meni to nekako izgleda kao na slici ispod, a jedino manjkaju dunje i neasfaltirani puteljak. Ako ste mislili da je lako napraviti cvjetni balkon i odravati ga, a da se o vrtu i ne govori, onda se grdno varate. I nije dovoljan samo svakodnevni rad na takvom divnom mjestu nego morate koristiti svu silu kemikalija za odbijanje nepoudnih ivih bia od svog uresa cvijea i zelenila. Glavni problem ljubitelja balkona i vrtova nije naporni rad nego injenica da malo tko na misli na opasnosti sredstava za zatitu bilja. ak i propisi graanima ne idu na ruku. Zakon o zatiti bilja regulira promet pesticida na veliko za poljoprivredna imanja, a vau kuicu su ostavili drugima na brigu. Zdravstveni zakoni se brinu o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, pa Zakon o biocidima opet regulira stavljanje u promet sredstava za reene svrhe. Kud onda spada va vrt oko kuice? Poljoprivredna pakiranja sredstava za zatitu bilja su velika a za va vrt treba stotinu puta manja koliina takvih sredstava. Moete relativno skupo platiti neka sredstva za kuanstvo protiv kukaca, ali to obuhvaa samo dio vaih potreba. Nisu problem samo nekakve lisne ui ili strljeni s gnijezdom izgraenim ispod strehe kuice. Smetaju vam svakakvi korovi, krtice vam nagruju izgled do tada besprijekornog travnjaka, puevi golai vam prave tete meu raslinjem, itd. Rijetko tko vam je dobro doao poput jea ili ptica pjevica iako i one znaju praviti probleme kad vas prerano u jutro probude svojom pjesmom. Imate jo i brajdu pokraj kue i neminovno morate koristiti modru galicu ili neki drugi fungicid. Onda naprosto kupite sredstvo za zatitu bilja i troite onoliko koliko trebate, a s ostalim ne znate to bi uinili. Ti spremnici

sredstava za zatitu bilja su preveliki i zauzimaju golem prostor u garai, podrumu ili vrtnoj kuici. Ne zaboravite da oni predstavljaju veliku opasnost za vas i ukuane, pogotovo ako ih prelijevate ili pretresate u manje posude, koje ste loe ili nikako obiljeili. Za detalje o opasnostima proitajte poglavlje o pesticidima, a raunajte na to da su otrovanja pesticidima izrazito esta upravo kod kue. Malo je sluajeva prijavljenih profesionalnih otrovanja na poljima. Veina se dogaaju kod kue, a djeca su este rtve. Prema statistici ipak kao uzronici kunih otrovanja predvode insekticidi moda zato to se ne koriste samo u vrtu nego i na drugim mjestima vaeg domainstva. Od pesticida stradavaju i vai kuni ljubimci bilo zato to ste pretjerali u zatiti od npr. dosadnih kukaca poput ovog na slici iznad, krpelja i drugih, bilo zato to su pojeli neto otrovnoga to uope nije bilo namijenjeno njima. Da, kuni ljubimci preesto stradavaju zbog otrova iz vaeg ili tueg domainstva. Ima i zlih ljudi kojima zbog ovoga ili onoga smeta va pas i onda poseu za otrovom. Tu nema druge pomoi osim budno paziti na svog ljubimca, jer nitko drugi od strane dravnih ili lokalnih vlasti nee ga tititi ili se dati u potragu za trovaem. Sam svoj majstor i hobisti Hobista je bilo uvijek i uvijek e ih biti, a ovjek naprosto ne moe predvidjeti ime se oni sve mogu baviti. Meutim, kod kunih majstora je stvar jednostavnija. Oni se bave poslovima oko kue, koje nisu htjeli prepustiti pravim majstorima. Kad o kemikalijama govorimo onda se to najee odnosi na bojanje razliitih materijala. Moe se bojati drvo, razliiti metali, kuni zidovi i drugo. I tu su se stvari promijenile zadnjih desetljea, kako u pripremi materijala tako u izboru sredstava zatite (bojanje). U ona davna vremena materijal se pripremao bruenjem i to najee mirglanjem Trebalo je s drva ili metalnog predmeta prvo skinuti sve organske i anorganske neistoe, a to je bilo jedino mogue koritenjem slavnog mirgl papira. Bilo je i pomonih tehnika, pa se npr. stara boja mogla s drva ili metala skinuti plamenom let lampe, ali je poslije toga opet bilo potrebno mirglanje. ovjek se samo po tekoj potrebi uputao u tako zahtjevan posao kao to je bojanje prozora ili metalne balkonske ograde. A moralo se, jer je boja otpadala i drvo je trunulo, a ograda je hrala. Radili su ljudi takve poslove i da utede, jer majstori su uvijek bili skupi i biti e. Moja neugodna osobna iskustva su me pretvorila iz kunog majstora u obinog graanina, jer sam shvatio da e to majstor bolje napraviti, a moglo bi biti i jeftinije nego popravljanje mojih greaka u poslu. Krenimo dakle od pripreme materijala. Ako ve hoete skinuti naslage organskog materijala onda je najbolje uzeti sredstva za tu namjenu. To su smjese organskih otapala u kojima prevladavaju benzin ili slina otapala. O njemu smo ve pisali i najee problemi nastaju zbog rada u zatvorenom prostoru uz pretpostavku da proizvod ne sadri benzen. Zatim tu dolaze halogenirana otapala poput diklormetana, aromatski ugljikovodici poput ksilena, toluena i etilbenzena, pa onda dimetilformamid, itd. Pogledajte u odlomak o industrijskim kemikalijama da vidite koja su svojstva tih tvari. Dimetilformamid je reproduktivno otrovna tvar kategorije 2, a toluen kategorije 3. Uglavnom mogu nadraivati oi i dine putove, a neki su tetni kod gutanja. Uz veinu aromatskih

ugljikovodika i benzin vee se oznaka upozorenja R65 (moe izazvati oteenje plua ako se proguta), pa zbog toga moramo posebno paziti da djeca ne dou do ovakvih kemikalija. Slini po sastavu su im brojni razrjeivai kao i boje. E, sad dolaze te raznorazne boje ili lakovi. Zadnjih godina je napravljeno puno reda na tom podruju i zabranjene su brojne boje olova zbog njihove reproduktivne otrovnosti, ali takoer mnoge lijepe organske boje (npr. azo) zbog karcinogenosti. Meutim, industrija je snalaljiva i stalno plasira nove boje. Nadzorom registracije proizvoda vidio sam da boje, lakovi i emajli za sad ine sigurno etvrtinu svih proizvoda namijenjenih tritu. Meutim, neke se stare dobro poznate boje teko mogu zamijeniti novima. Ve je reeno kako olovo predstavlja prilian problem, pa se onda biraju moda malo manje rizini spojevi, npr. zato to se teko otapaju. Oni ipak jo uvijek zadravaju svojstva reproduktivne otrovnosti i treba biti vrlo oprezan kod rada s njima. Te boje su jo uvijek nezamjenjive kao temeljne pri zatiti metala. Onog asa kad se primjene i boja osui obojani predmet vie nije opasan, jer e se boja teko otopiti i dospjeti u okoli. Problem je dok se radi ili dok boje stoje na skladitu. Ponavlja se isto to se reklo za pripremu materijala to se tie uvjeta rada. Preporuuje se nositi rukavice od butilne ili sline gume uz dobro prozraivanje radnog prostora. Takoer treba strogo odvojiti ovakve kemikalije na mjesto do kojeg ne moe doi dijete. Ljudi svata rade u svojim podrumima i garaama, od izgradnje amaca do prepariranja ivotinja. Tu je izrazito teko predvidjeti kakve e sve kemikalije drati kod kue. Postoji jo i problem zaboravljenih kemikalija na koji se povremeno nailazi. Ve ranije je reeno da smo u starim kunim zalihama nalazili ivu, strihnin, arsenove spojeve i ne znam to jo drugo. Treba biti oprezan prema takvim kemikalijama i prijaviti policiji njihov nalaz, a onda e nastupiti muka kako to zbrinuti kao opasni otpad. Za pojedine opasne kemikalije pogledajte u drugim poglavljima ove knjige. TO REI NA KRAJU? Treba sjesti i razmisliti, ba ovako kako to ini domaica na slici lijevo. Moda bi vam ipak mogli pomoi i neki savjeti starog maka. 1. Kupujte samo provjerene proizvode uredno registrirane i s potpunom dokumentacijom, a posebno urednom i odobrenom deklaracijom (naljepnicom). Provjerite na www.hzt.hr je li dokumentacija te kemikalije odobrena u HZT ili nije. Ako dokumentacija nije odobrena nemojte kupiti takvu kemikaliju. 2. Nikad nemojte prelijevati kemikalije iz originalnih spremnika u nekakve pivske ili sline boce. Zaboraviti ete za as to se u toj boci nalazi i eto ti nesree. 3. Sve spremnike bez deklaracije ili s neitkom deklaracijom hitno dajte na zbrinjavanje (znam da je ovo glup savjet, jer nemate kome predati, ali valjda e drava uskoro shvatiti da mora otvarati reciklana dvorita za prikupljanje upravo ovakvog otpada). 4. Nikad ne bacajte ostatke opasnih kemikalija ili njihovih praznih spremnika u okoli. Ako ste savjestan graanin, onda ete prijaviti svakog tko ini zloin

5. 6.

7.

8.

9.

oneienja okolia, pa bio vam najblii rod ili prijatelj. Vanija je budunost nae djece nego rod ili prijateljstvo. Sve opasne kemikalije iz kue spremite na mjesto nedostupno djeci i stavite ih po mogunosti pod klju. Neete poaliti. Kad koristite bilo koju opasnu kemikaliju prvo proitajte osnovne podatke o njezinim opasnostima, mjerama prve pomoi i dekontaminacije te upute o zbrinjavanju. Kasno je traiti podatke kad se nesrea dogodi, jer ih u uzbuenju neete znati rastumaiti. Nemojte dopustiti da se pokraj vas motaju djeca ili nezatiene osobe dok radite s opasnim kemikalijama. Dobro je da je netko pametan u blizini kako bi vam pomogao u sluaju nesree, ali ne smijete ugroavati ni poznate ni nepoznate svojim nestrunim rukovanjem kemikalijom. Zapamtite da je voda najvee dobro. Voda nee rijeiti sve vae probleme nakon izlaganja opasnoj kemikaliji, ali e barem smanjiti tete. Proitajte vie o dekontaminaciji u poglavlju o savjetima, ali znajte da s uporabom vode za vlastitu dekontaminaciju neete pogrijeiti u veini sluajeva. Kad radite s kemikalijama, voda mora biti na raspolaganju. Traite pomo ako se bilo to loeg dogodi. Zapamtite broj 112 i raunajte na to da e oni poslati pomo, jer po prirodi posla trebaju imati pisane procedure za sve vrste nesrea.