Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
2Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Fondeko svijet26

Fondeko svijet26

Ratings: (0)|Views: 677|Likes:
Published by Grmuša

More info:

Published by: Grmuša on Oct 25, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/04/2013

pdf

text

original

 
Sarajevo,jesen 2008,broj26,godinaXII 
 
FONDEKO SVIJET, 26/2008.62
SADRŽAJ
PrEPOzNAVANJE muDrOSTI
 Prof.dr. Fadil Čerkez
2.
 
ŽIVOT IZ EPRUVETE
 Akademik Ljubomir Berberović
4.
zELENILO I KONKurENTNO
 Prof. dr. Fahrudin Šebić
5.
urbANE SrEDINE
ZA HUMANE cILJEVE
 Amela Potur 
6.
rANE NA OzONSKOm SLOJu
 Željko Majstorović, dipl.inž. - klimatolo
8.
GOsPINA PAPUČIcA
INTErESANTNA I rIJETKA
 Dr.sc. Čedomil Šilić
10.
mOJA KrOŠNJA, mOJASNAgA
 Ana Mrdović, dipl.ing.hort 
11.
SEObA zmIJA
 Doc.dr. Dalibor Ballian
12.
JEŽA NE VOLE NI MEDVJED
NI VuK 
Sead Hadžiabdić, dipl.ing. šumarstva
13.
KOscU PRIJETI NEsTANAK 
 Mr. Dražen Kotrošan
14.
sANA U bOcAMA
 Dr. sc. Emir Temimović
15.
VELIKA sUŠA JE POČELA
 Doc. dr. sc. Dalibor Ballian
16.
zASADI - PA zAgADI
 Prof.dr. Vladimir Beus
19.
MEsOŽDERI HVATAJU I
PLIJEN
 Prof. dr. Vladimir Beus
20.
ASPIrIN JE I LIJEK zAbILJKE
 Prof.dr. T. Šarić
21.
JAS
NIN ENcIJAN GENTIANA
JASNAEuKrAS bOSANSKI
H PL
ANINA
 Prof.dr. Sulejman Redžić
22.
ema broja: PLODOVI ZEMLJE 
KO PrOIzVODI - zNA ŠTA JEDE
 Prof. dr. Esma Velagić-Habul 
25.
ISTINE I zAbLuDE O
ZDRAVOJ HRANI
 Prof.dr. T. Šarić
27.
TEŠKO zEmLJI OD mETALA
 Mr. sc. Suvada Borić-Šaćiragić
29.
TVORNIcE HUMUsA
 I PrOTEINA
Tatjana Vučković
31.
HRANA ZDRAVIH LJUDI
 Dr.sc. Šekib Sokolović
33.
sA sELA JE, DOMAĆE JE
 Mr. Esma Kreso
34.
TRI KORAKA DO cERTIFIKATA
 Maida Hadžiomerović, dipl.ing.
36.
gOrIVO S mIrISOm
PRŽENIH KROMPIRIĆA
 Prof.dr. T. Šarić
38.
uz mrKVu I bATINA
 Prof. dr. Aleksandar Knežević
39.
STrAST I PrOFIT bEz
MJERE OČIJU
 Mile Petrović
40.
DOLOMITI - RIZNIcA
 KONTINENTA
 Prof. dr. Dubravka Šoljan i Lua Šoljan, dipl. ing.
42.
bOSANSKA ŠANgrILA
 Muhamed Gać
44.
MOĆ LINIJE U cRTEŽU
Vojislav Vujanović
48.
SAmO JE VODA SuVENIr 
 Drago Bozja, dipl.ecc.
51.
sVJEŽE, sUŠENO I - sIGURNO
 Anida Džanko
52.
cENTAR sPAsA NAbORAČKOM JEZERU
 Dr.sc. Adem Hamzić
53.
ORUŽIJE NEVIDLJIVIHRAZARAČA
 A.Džuvić, S.Redžić, A.Alić
58.
 
FONDEKO SVIJET, 25/2008.1
Izdavač:
 
Udruženje za podsticanje održivog razvoja ikvalitet života „Fondeko“ SarajevoUpravni odbor Fondeko:Dr.sci.Tatjana Neidhardt, (predsjednik); Hajdar Arifagi,novinar; akademik Ljubomir Berberovi; prof.dr. Vladimir Beus; prof.dr. Esma Habul – Velagi; Ana Mrdovi, dipl.ing.hort; mr.teh.nauka Faruk Muštovi; akademik fra Petar Vidi; Nermin Zubčevi, dipl.vet.Za izdavača: Halida VukoviGlavna i odgovorna urednica:
 
Alma DžinoviUredništvo:Akademik Ljubomir Berberovi, Alma Džinovi,
 
novinar, prof. dr. Aleksandar Kneževi, mr. Esma Kreso,doc. dr.Šekib Sokolovi, dr. sc. Čedomil Šili,
 
 prof. dr. Dubravka Šoljan, akademik fra Petar 
 
Vidi, Vojislav Vujanovi, likovni kritičar Unos teksta: Admir TihiLektor: dr. Aiša SoftiKorektor: Sabaheta AbadžiSekretar redakcije: Zumreta BegoviOsnivač i prvi glavni i odgovorni urednik  Nijaz Abadži, laureat Povelje časti UNEP ’’Global 500’Adresa redakcije: Revija “Fondeko svijet”Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo -
 
Bosna i Hercegovina, tel./fax: ++387 33 21 13 54,
 
e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.baRukopisi, fotograje, diskete i CD se ne vraaju.Štampa: BLICDRUK SarajevoZa štampariju: Muhamed Hrlovi, graf. ing.U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija“Fondeko svijet” upisana je u Registar medija u Mini-starstvu obrazovanja, nauke i informisanja KantonaSarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM 14/99, od 19. 05. 1999. Naslovna strana:Prenj (Cetina)Foto: Muhamed GaPosljednja strana:Runolist (Leontopodium alpinum L.)Foto: Dubravka ŠoljanTiraž: 3.000Revija se štampa na recikliranom papiruISSN 1512-634X UDK 574 (05)
RIJEČ UREDNICE
Z
natiželjni, istraživački duh čovjekadavno je otkrio vezu između pri-rode, hrane i zdravlja. Veliko Hipo-atovo djelo „Kanoni medicine“, još oko400. godine prije nove ere naglašava jednumudrost: „Neka hrana bude lijek tvoj– a li- jek neka bude hrana“. U narodu popularnonazvana „ zdrava ili bio hrana“, organskiuzgojena hrana danas je u svijetu top tema.Prema nekim dostupnim podacima uzemljama EU prodaja organskih proizvo-da je utrostručena.Zbog velike potražnjei nemogunosti proizvodnje usljed velikezagađenosti zemljišta i zraka i narušenihodnosa u prirodi, nepostojanja osnovnihagroekoloških preduslova za organsku proizvodnju, u razvijenim zemljama se javlja veliki nedostatak organskih proiz-voda na tržištu, a manje razvijene zemljeu kojima su još uvijek očuvani ekološkiuslovi imaju šansu.Istraživanja pokazuju da je zemljište,voda kao i cjelokupna životna sredina u pojedinim područjima Bosne i Herce-govine do 6 puta manje kontaminirana uodnosu na razvijene.Međutim, zainteresovane strane u sek-toru organske hrane u BiH prepoznali sumanjak regulatornog i institucionalnogokvira kao jednu od najveih slabostii ograničenja za budui razvoj sektora,te da ekspanzija organske proizvodnje,drugim riječima, ovisi samo od interven-cije države.U BiH je dosad uspostavljen mali, alivitalan sektor organske hrane.Prema po-dacima studije «Organska proizvodnjahrane - pokretač ruralnog razvoja BiH»,organsko tržište u BiH raste uz godišnji porast od 10 do 20 posto.Podaci Svjetske zdravstvene or-ganizacije govore da se pesticidimasvake godine otruje oko 3 milionaljudi.U polovini kontrolisanih proizvo-da su nađene rezidue pesticida i zato se potrošačima preporučuje ljuštenje koresa voa i povra.Kada govorimo o znan-stvenom legitimitetu kvalitete, rezultati jedne američke studije jasno pokazujuda je udio avonoida u organski, ekološkiuzgojenom paradajzu znatno vei (i do97%) nego u onom uzgojenom na kon-vencionalan način.Ljudi, koji kupuju organski uzgojenovoe i povre, triput su manje izloženištetnom djelovanju pesticida.Stoga izbor između ekološki/organski i konvenciona-lno uzgojene hrane nije samo stvar ukusaili odgovornosti prema sebi.Kupovinom organskih proizvodademonstriramo svoju odgovornost pre-ma prirodi (organski uzgojena hrane nezagađuje okoliš)!!!
n
 Alma Džinović
OKuS ODgOVOrNOSTI
 Foto: Rusmir Hanić

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->