You are on page 1of 31

ELEKTROTEHNIKA 1 MJERNE JEDINICE

OPENITO

Osnovne jedinice za mjerenje Znanstveno obiljeavanje brojeva Obiljeavanje brojeva u tehnici i metriki prefiksi Pretvorba metrikih jedinica Upotreba kalkulatora Literatura
22.4.2009 1

Osnovne mjerne jedinice


Pravilno obiljeavanje i upotreba mjernih jedinica vrlo je znaajna u razumijevanju elektrotehnike. Znanstveno i tehniko obiljeavanje brojeva i jedinica naroito dolazi do izraaja upotrebom kompjutora ili kaklulatora. Za razvoj tehnologije, znanosti i tehnike bilo je potrebno ustanoviti jedan jedinstveni meunarodni sustav (standard) oznaavanja mjernih jedinca. Zbog toga, se jo daleke 1875.godine na konferenciji jedanaest zemalja, u Francuskoj, prihvatio meunarodni standard (Le Systme International d Units ) nazvan SI standard. Da bi se mogao razumjeti SI standard potrebno je specificirati osnovne, dodatne i izvedene jedinice.
22.4.2009 2

Osnovne i izvedene jedinice


SI sistem se zasniva na sedam osnovnih (bazine jedinice) i dviju dodatnih jedinica. Sve se mjerne veliine mogu prikazati pomou kombinacije osnovnih i dodatnih jedinica.
VELIINA- OSNOVNA Duina Masa Vrijeme Elektrina struja Termodinamika temperatura Svjetlosni intenzitet Koliina tvari JEDINICA Metar Kilogram Sekunda Amper Kelvin Candela Mol m kg s A K cd mol SIMBOL

22.4.2009

Osnovne i izvedene jedinice


VELIINA - DODATNA Ravni kut Prostorni kut JEDINICA Radijan Steradijan SIMBOL r sr

Osnovna elektrina jedinica je amper i predstavlja jakost elektrine struje. Struja se oznaava slovom I ( od intensity ), a njen iznos sa simbolom A (od Ampere). Sve ostale elektrine i magnetske jedinice (napon, snaga i magnetski tok) mogu se izvesti pomou osnovnih pa se nazivaju izvedene jedinice. Npr. izvedena jedinica za napon, iji se iznos u voltima oznaava simbolom V (od Volta) moe se dobiti od osnovnih jedinica m2 kg s-3 A-1. No vidljivo je da je pretvorba takvih jedinica, pomou osnovnih, vrlo sloena i nepraktina. Zbog toga, se volt uzima kao pretvorena jedinica.

22.4.2009

Osnovne i izvedene jedinice


Simboli se koriste jedanput kad oznaavaju veliinu a drugi put kao oznaka za jedinicu. Npr. P oznaava snagu, a W oznaava wat-e, koji su jedinca za snagu. Zbog toga, da bi se oznake pomou simbola razlikovali prilikom pisanja, italic V predstavlja napon , a nonitalic V volte. Drugim rijeima, italic slova oznaavju veliinu a nonitalc simbol te jedinice. Tabele prikazuje bitne elektrine veliine, koje su pretvorene iz osnovnih SI jedinica, kao i njihove simbole.

22.4.2009

Elektrine pretvorene jedinice


VELIINA Kapacitet Naboj Vodljivost Snaga Energija Frekvencija Impedancija Induktancija Reaktancija Rezistancija Napon SIMBOL C Q G P W f Z L X R V SI-JEDINICA Farad Coulomb Siemens Watt Joule Hertz Ohm Henry Ohm Ohm Volt SIMBOL F C S W J Hz H

22.4.2009

Magnetske pretvorene jedinice


VELIINA Jakost mag.polja Magnetski tok Jakost mag. toka Magnetomotorna sila Permeabilnost Magnetski otpor SIMBOL SI-JEDINICA SIMBOL H Amper/metru A/m Weber Wb B Tesla T Fm Amper zavoja Az Weber/amper-metru Wb/Am R Amper-zavoj/ weberu Az/Wb

22.4.2009

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci U elektrotehnici i elektronici koriste se vrlo velike i vrlo male jedince.Tako npr.masa protona iznosi mp = 0.00000000000000000000000167 grama ili ako se definira jakost struje od 1A sa brojem elektrona koji teku vodiem poprenog presjeka svake sekunde, proizlazi da za 1A treba 6,250,000,000,000,000,000 elektrona na sekundu. Nadalje elektrina struja moe poprimiti iznose u tisuama ili milijunima ampera kao to i elektrini otpor moe iznositi milijune ohma.
22.4.2009 8

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci


Kako bi dopunili ovaj dio potrebno je: Odrediti kako se upotrebom obiljeavanja u nauci piu brojevi (broj sa bazom deset) Prikazati bilo koji broj sa bazom deset Raunati sa brojevima ija je baza deset

22.4.2009

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci


Znanstveno obiljeavanje predstavlja na prikladan nain prikazivanje malih i velikih brojeva i raunanje s njima. U znanstvenom obiljeavanju jedinica se predstavlja kao umnoak broja od 1 do 10 sa brojem ija je baza deset. Na primjer masa protona iza decimalnog zareza ima 23 nule i nakon toga 167. U naem sluaju on bi se pisala kao 1.67x 10-24 grama.

22.4.2009

10

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci


Prikazivanje brojeva sa bazom deset Taj broj se sastoji od eksponenta x i baze deset (10x). Iznos eksponenta broja deset odreuje koliko se decimalna toka pomie lijevo ili desno od decimalne toke broja. Za pozitivne eksponente broja deset decimalna toka pomie se u desno od decimalne toke broja. Za negativne eksponente broja deset decimalna toka pomie se u lijevo od decimalne toke broja.
22.4.2009 11

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci Pozitivni i negativni eksponenti brojeva sa bazom deset: 106 105 104 103 102 101 100
22.4.2009

= = = = = = =

1,000,000 100,000 10,000 1,000 100 10 1

10-6 = 0.000001 10-5 = 0.00001 10-4 = 0.0001 10-3 = 0.001 10-2 = 0.01 10-1 = 0.1 100 = 1
12

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci Primjer Izrazi sljedee brojeve znanstvenim obiljeavanjem: (a) 200 = 2 x 102 (b) 3,000,000= 3 x 106 (c) 0.005 = 5 x 10-3 (d) 0.000015 = 1.5 x 10-5 (e) 3.2 x 10-2 = 0.032 (f) 2.5 x 10-6 = 0.0000025

22.4.2009

13

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset

Zbrajanje. Postupak raunanja je slijedei: Napii brojeve koji se zbrajaju u obliku istih eksponenta broja sa bazom deset. Zbroji cijele brojeve. Prepii eksponencijalni broj iste baze i istog eksponenta.

22.4.2009

14

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset


Brojeve 2 x 106 i 5 x 107 zbroji koristei znanstveno obiljeavanje: 1.Napii brojeve pomou istih eksponenata broja deset: (2 x 106) + (50 x 106). 2. Zbroji 2 + 50 = 52. 3. Prepii broj istih eksponenata broja deset (106) i napii zbroj u obliku znanstvenog obiljeavanja 52 x 106 = 5.2 x 107

22.4.2009

15

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset


Oduzimanje. Kod oduzimanja postupak raunanja je slijedei: Napii brojeve koji se oduzimaju u obliku istih eksponenta broja sa bazom deset. Zbroji cijele brojeve. Prepii eksponencijalni broj iste baze i istog eksponenta.

22.4.2009

16

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset


Oduzmi 2.5 x 10-12 od 7.5 x 10-11 i rezultat napii primjenjujui znanstveno obiljeavanje. 1.Napii brojeve pomou istih eksponenata broja deset: (7.5 x 10-11) (0.25 x 10-11) 2. Oduzmi 7.5 0.25 = 7.25 3. Prepii broj istih eksponenata broja deset (10-11) i napii zbroj u obliku znanstvenog obiljeavanja 7.25 x 10-11

22.4.2009

17

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset


Mnoenje. Kod mnoenja brojeva sa bazom deset potrebno je slijedee: Pomnoiti cijele brojeve. Zbrojiti eksponente broja deset. Pomnoi 5 x 1012 i 3 x 10-6 i rezultat i napii primjenjujui znanstveno obiljeavanje. Pomnoi cijele brojeve a eksponente broja deset zbroji. (5 x 1012)(3 x 10-6) = 15 x 1012+(-6) = 15 x 106 = 1.5 x 107
22.4.2009 18

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset


Dijeljenje. Kod dijeljenja brojeva sa bazom deset potrebno je slijedee: Podijeliti cijele brojeve Oduzeti eksponente broja deset

22.4.2009

19

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze deset Podijeli 5.0 x 108 i 2.5 x 103 i i rezultat i napii primjenjujui znanstveno obiljeavanje. Napii brojeve u obliku prikladnom za dijeljenje: ( 5.0 x 108 ) ( 2.5 x 103 ) Podijeli cijele brojeve a eksponente oduzmi (83) ( 5.0 x 108 ) ( 2.5 x 103 ) = 2 x 108-3 = 2 x 105

22.4.2009

20

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi Tehniko (inenjersko) obiljeavanje, za razliku od znanstvenog, upotrebljava se u tehnici kad se govori o velikim ili malim jedinicama ili koliinama, kad se odreuje napon, struja, otpor, kapacitet, induktivitet I vrijeme.

22.4.2009

21

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi


Upotreba tehnikog obiljeavanja i metrikog prefiksa kao predstavnika velikih i malih veliina Potrebni su slijedei koraci: Popis metrikih prefiksa. Zamjena eksponenata kod brojeva s bazom deset, sa metrikim prefiksom. Upotreba metrikog prefiksa u obiljeavanju elektrinih veliina. Pretvorba metrikih prefiksa.

22.4.2009

22

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi


Tehniko ( inenjersko)obiljeavanje, koje je slino znanstvenom, dobiva se, kako je eksponent broja deset viekratnik broja tri, pomicanjem decimalne toke na lijevo po tri decimalna mjesta. Npr. broj 33,000 po sistemu inenjerskog obiljeavanja pie se 33 x 103. U znanstvenom obliku isti broj pisao bi se 3.3 x 104. Kod malih brojeva, kao npr. 0.045, inenjerski oblik bi glasio 45 x 10-3 a znanstveni 4.5 x 10-2.

22.4.2009

23

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi


U tehnikom obiljeavanju metriki prefiks predstavlja obiajan nain upotrebe eksponencijalnih brojeva sa bazom deset, kako je to i prikazano sa simbolima i odgovarajuim brojevima.
METRIKI PREFIKS femto pico nano micro milili kilo mega giga tera SIMBOL f p n m k M G T EKSP. BAZE 10 10-15 10-12 10-9 10-6 10-3 103 106 109 1012 IZNOS kvadrilijunti dio trilijunti dio bilijunti dio milijunti dio tisui dio tisuu milijun bilijun trilijun

22.4.2009

24

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi


Osim navedenih metrikih prefiksa za ekstremno male vrijednosti koristi se jo i: atto (a) = 10-18 zepto (z) = 10-21 yocto (y) = 10-24 i ekstremno velike vrijednosti: Peta (P) = 1015 Exa (E) = 1018 Zetta (Z) = 1021 Yotta (Y) = 1024.
22.4.2009 25

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi

Primjer Napii slijedee veliine upotrebom metrikog Prefiksa: (a) 50,000 V (b) 25,000,000 (c) 0.000036 A 50,000 V = 50 x 103 V = 50 kV 25,000,000 = 25 x 106 = 25 M 0.000035 A = 35 x 10-6 = 35 A

22.4.2009

26

Pretvorba metrikih prefiksa


esto je prilikom prorauna potrebno pretvarati odreene veliine razliitih metrikih prefiksa, npr. miliampere (mA) u mikroampere (A). Pomiui decimalnu toku pripadajueg broja na lijevo ili na desno, ovisno o karakteru pretvorbe, rezultat se moe napisati pomou metrikog prefiksa.

22.4.2009

27

Pretvorba metrikih prefiksa

Pretvaranje jedinica u metriki prefiks i obratno Pretvaranje mili, micro, nano i pico Pretvorba kilo i mega Pretvorba u metrike jedinice postie se pomiui decimalnu toku: Na lijevo kada se velike jedinice pretvaraju u manje. Na desno kada se male jedinice pretvaraju u vee.

22.4.2009

28

Pretvorba metrikih prefiksa


Npr. ukoliko je potrebno pretvoriti miliampere (mA) u mikroampere (A), pomie se decimalna toka tri mjesta u lijevo. Pretvori 0.15 miliampera (0.15mA) u mikroampere. Pomiui decimalnu toku za tri mjesta u lijevo dobijemo: 0.15 mA = 0.000150 A = 150 x 10-6 A = 150 A

22.4.2009

29

Upotreba kalkulatora
Kod upotrebe kalkulatora za proraun brojeva s eksponentom broja 10, koriste se tipke oznake E ili EE. Tako npr. ako se eli unijeti masa protona u kalkulator, koja je napisana kao: 1.67 x 10-24 grama (znanstveno obiljeavanje), potrebno je pritisnuti slijedee tipke kalkulatora: [1] [.] [6] [7] [EE] [2] [4] [+/-]

22.4.2009

30

Literatura Thomas L. Floyd: PRINCIPLES 0F ELECTRIC CIRCUITS, Conventional, Current Version, Eighth Edition, Pearson, Prentice Hall Tony R. Kuphaldt: Lessons In Electric Circuits, Volume I - DC Fifth Edition, last update October 18, 2006.

22.4.2009

31

You might also like