Iako su velike promjene u svijetu tehnologije donijele sa sobom i poveanje produktivnosti ljudskoga rada, one nose sa sobom i odreene

rizike po zdravlje ovjeka to opet moe utjecati na smanjenje radne uinkovitosti. Kako efikasnost organizacije ovisi o radnoj uinkovitosti svakog njenog djelatnika, vano je da poduzetnici prepoznaju priliku za poveanje efikasnosti svoje organizacije u tom segmentu organizacije rada i proizvodnih procesa. Rad u uvjetima prekomjerne buke ozbiljan je problem koji predstavlja prijetnju ne samo fizikom, nego i mentalnom zdravlju zaposlenika. Upravo zbog toga provedena su mnoga istraivanja utjecaja buke na radni uinak radi njezina uklanjanja ili smanjenja. Buka se moe opisati kao bilo koji neeljeni zvuk, koji nas uznemiruje ili iritira. Uznemirujua buka se dijeli na vanjsku koja dolazi izvan zgrade, a koja se odnosi na promet, industriju i susjede te unutarnju koja nastaje u samoj zgradi. Ulina buka predstavlja faktor uznemiravanja u uredima, kolama, domovima iz razloga to rad u tim ustanovama zahtjeva koncentracija i razumijevanje govora, stoga i niska razina buke moe tetno djelovati na izvoenje rada. Unutarnju buku tvornica proizvode strojevi, motori, glodalice, pree, tkalaki strojevi, motorne pile, telefoni, pisai strojevi, kompjuterske tipkovnice, tampai i sami radnici koji hodaju i meusobno komuniciraju. Unutarnja buka u tvornicama moe biti kontinuirana ili diskontinuirana, a opseg opasnosti te buke na sluh odreuje ekvivalent razine kontinuirane buke (Leq) tijekom perioda od osam sati, koliko traje jedna smjena. Pokazalo se da matrini i linijski printeri proizvode ponavljajuu, iritantnu buku koja jako ometa govornu komunikaciju, a najvie one zaposlenike koji ne rade direktno s njima. Iz tog razloga trebale bi se predvidjeti odvojene prostorije za printere, kopirne strojeve, telefaks aparate i sl. strojeve koji spadaju u kategoriju bunih strojeva, koje bi smanjile negativan uinak buke na rad ili koritenje ink-jet i laserskih printera koji su gotovo beumni (Kroemer i Grandjean, 1999). OTEENJA SLUHA Utjecaj buke je to tetniji to je ona jaa, isprekidanija, a dugorona izloenost intenzivnoj buci, kao to je to u zanimanju kotlara, dovodi do smanjenja slune osjetljivosti radnika odnosno lagane nagluhosti ili ak potpune gluhoe. Do gubitka sluha, zbog izloenosti buci, najee dolazi postupno i progresivno, a uzrokuje ga degeneracija slunih stanica. Meunarodna organizacija za standarde (ISO) izdala je publikacije o riziku u funkciji dobi trajanju ekspozicije i intenzitetu buke (1971; prema

Kroemer i Grandjean, 1999). Prema njihovim podacima opasni intenziteti buke su iznad 90 dB. Grandjean (1988; prema Kroemer i Grandjean, 1999) predlae da ekvivalentna razina buke tijekom osmosatnog radnog dana ne bi smjela prijei 85 dB. Smatra se da prekidi ili periodi relevantne tiine mogu smanjiti rizik od oteenja sluha. PSIHOLOKI EFEKTI BUKE I UTJECAJ NA RADNI UINAK Utvreno je da su radnici u tvornicama esto izloeni buci koja varira, koja vie oteava privikavanje i odvraa panju radnika sa posla od jednoline buke. Diskontinuirana buka posebno negativno djeluje na radni uinak djelatnika ija je aktivnost poluautomatizirana ili zahtjeva koncentraciju, miljenje i druge mentalne funkcije. No i jednolina buka moe negativno djelovati na rad jer dolazi do smanjenja osjetljivosti sredinjeg ivanog sustava to rezultira pospanou i usporenou. U rijetkim sluajevima i u odreenim okolnostima, kao kad je rad dosadan, buka moe ak pozitivno djelovati na radni uinak, maskirajui te distraktore (Kroemer i Grandjean, 1999). Rezultati su pokazali da se prilikom smanjenja buke za oko 25 dB dobilo do 50% manje neispravnih proizvoda. Isto tako dobiveno je poveanje proizvodnje od oko 30% na jednoj proizvodnoj traci uslijed smanjenja buke od 20 dB, a u daktilografskom uredu dobiveno je 30% manje tiskarskih greaka kada se razina buke smanjila za oko 25 dB. Nemecek i Grandjean (1971; prema Kroemer i Grandjean, 1999) su istraivali efekte buke u petnaest ureda otvorenog tipa, na nain da je u svakom uredu mjerena razina buke. Radnici su se najvie alili da ih uznemiruje buka uzrokovana razgovorom, odnosno vie sadrajem razgovora nego glasnoom (46%), zatim uredski strojevi (25%), telefon (19%), dolaenje i odlaenje drugi radnika (7%) i vanjska buka (3%). Iz toga se moe zakljuiti da je umjerena razina buke prihvatljiva jer maskira konverzaciju drugih radnika. Upravo zbog toga neki su otvoreni uredi instalirali aparate koji proizvode konstantan um nazvan zvuna klimatizacija ili bijeli um (Kroemer i Grandjean, 1999). Laird (1929; prema Tomekovi, 1978) je ispitivao utroak energije tijekom rada daktilografa, varirajui prisustvo i neprisustvo buke. 71% vie energije utroeno je radei u odnosu na mirovanje, a 30% vie energije utroeno je na rad u buci u odnosu na rad u tiini. Ispitanici su izvjesili o poveanju nervoze za vrijeme rada u buci. Kornhauser (1927; prema Tomekovi, 1978) ukazuje da rad u buci utjee na veu produktivnost, ali i na vie greaka u radu.

Putanje glazbe za vrijeme rada ima razliit utjecaj na poveanje proizvodnje, ovisno o vrsti posla i smjene u kojoj se radi. Neka istraivanja (Wyatt i Langsom, 1937; Humes, 1941, Smith, 1947; prema Tomekovi, 1978) ukazuju na poveanje produktivnosti uslijed putanja glazbe prilikom obavljanja automatiziranih poslova ili onih koji ne zahtijevaju posebnu panju. S druge strane McGehee i Gardner (1949; prema Tomekovi, 1978) upozoravaju da glazba moe faktor odvraanja panje i uzrok smanjenja potrebne komunikacije radnika u poslovima koji zahtijevaju koncentraciju, razmiljanje i suradnju. Maier (1955; prema Tomekovi, 1978) takoer upozorava da glazba na opasnom radom mjestu moe poveati broj nesrea, odvlaenjem panje i smanjenjem opreznosti radnika. Brojna istraivanja ukazuju da izloenost buci, osim mogueg gubitka sluha, izaziva poveani krvni tlak, ubrzan rad srca, konstrikciju krvnih ila u koi, poveani metabolizam, usporenu probavu i poveanu miinu napetost. ZATITA OD BUKE Predlae se da ekvivalentna razina zvuka u uredima ne bi trebala prelaziti raspon od 54 do 59 dB (A), srednja razina buke 50 do 55 dB (A), a najvia razina buke 60 do 65 dB (A). Isto tako razina buke ne bi smjela biti ni mnogo ispod tog raspona, jer kao to je ranije spomenuto, umjerena razina buke maskira zvukove koji mogu biti iritirajui i sve dok govorna komunikacija ostaje neporemeena. U stadiju planiranja treba predvidjeti i po mogunosti eliminirati sve izvore buke. To se odnosi i na urede gdje bi trebalo izbjegavati bune printere, ventilatore i tipkovnice, te na radne prostorije s proizvodnim trakama gdje se ne bi smjeli koristiti alati i strojevi koji izazivaju buku ili prasak. Spreavanjem irenja buke trebalo bi se baviti prilikom izbora graevinskog materijala i planiranja pregrada u zgradama. Uredi i druga mjesta u zgradi gdje se odvija mentalni rad trebali bi biti to dalje smjeteni od strojeva i prometa. Izmeu bunih i ostalih prostorija trebalo bi smjestiti prostorije za pakiranje ili skladitenje kao meuprostor koji bi smanjivao razinu buke koja dopire do ureda. Ako se buka ne moe smanjiti prethodno opisanim mjerama ispod razine od 80 dB trebaju se koristiti konvencionalna osobna zatitna sredstva za zatitu sluha. Jedan od velikih problema je da radnici ne upotrebljavaju osobna zatitna sredstva za zatitu od buke jer se boje da im ne promakne neka bitna informacija.

Novi epovi, titnici i ljemovi za ui imaju elektronske komponente koje reagiraju na ambijentalnu buku ili zvuk koji prolazi kroz zatitna sredstva. Takoer, mogu se selektivno pojaati govor ili upozoravajui signali da bi se dobila jasna zvuna informacija, te isto tako direktno primati poruke ili sluati glazbu. ZAKLJUAK Buka je ozbiljan problem koji ugroava prije svega metalno i fiziko zdravlje ljudi, smanjuje radni uinak, poveava postotak utroka energije na rad. No adekvatnom organizacijom uvjeta rada moe se utjecati na smanjenje negativnog utjecaja prekomjerne buke. Iako se razina prekomjerne buke na nekim radnim mjestima ne moe uvijek u potpunosti ukloniti potrebno je konstantno educiranje kako poslodavaca tako i samih radnika o tetnosti izloenosti prekomjernoj razini buke te tako podizati razinu svijesti o vanosti prevencije i zatite od buke. Poslodavac treba smanjenje buke promatrati kao korist koju e ostvariti kroz veu produktivnost djelatnika, manje izostanaka djelatnika zbog bolovanja. Ne treba zanemariti niti vanost veeg zadovoljstva djelatnika uvjetima rada, odnosno manju fluktuaciju radne snage. *Autor je diplomirani inenjer sigurnosti i student Poslijediplomskog studija Poduzetnitvo