Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
51Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
sociologija

sociologija

Ratings:

5.0

(4)
|Views: 14,167|Likes:
Published by Lamiya B

More info:

Published by: Lamiya B on Jan 23, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC or read online from Scribd
See More
See less

05/29/2013

original

 
SOCIOLOGIJA -
Odgovori na pitanja za ispit 
1.Nastanak sociologije!
Društvo je složen i kompleksan fenomen za nauku i ljudsku spoznaju. Proučavati ga, zapravo znači razumjeti ga unjegovu totalitetu, tj. razumjeti samu prirodu društva. Ta pitanja su zaokupljavala pažnju umnih i maštovitih ljudiod najranijih dana nastanka ljudske civilizacije pa sve do danas. Nastojanja da se shvati priroda, nastanak i razvojdruštva, njegovo kretanje bila su značajna za nastanak sociologije kao posebne nauke. Razvoj sociologije čvrsto jevezan uz industrijski progres i nastojanja da se promjene koje su se zbivale u društvu potpunije spoznaju i naučno prate i objasne. Sociologija ima zadaću da predvidi tok društvenih promjena, uoči dinamiku društvenih procesa.Moglo bi se reći da je sociologija jedna od najprimjenjivijih nauka nastala između 18. i 19. st. kada se snažnorazvijaju i odvijaju društveni procesi. Zapravo interesovanje sociologije nije samo globalno društvo, već ikonkretni smišljeni procesi koji doprinose da se takve pojaveuoče i predvidi njihov tok kretanja. Sociologija imazadaću da spozna društvo, čovjeka i sistem poretka i vlasti, kulturu, tradiciju norme i vrijednosti.
2.Nacija i država
Država je izraz nužnosti opstanka ljudi, izraz pravilnog udruživanja plemena i naroda određenoj društvenojorganizacijii njenim pravilima. Nastankom države prestaju biti dominantne rodbinske veze. Država uspostavlja pravila ili norme kao zajedničke za sve članove zajednice koji su dužni da ih se pridržavaju. Država je nastala naosnovama rodbinskih ili patrijarhalnih veza. Neke su nastajale ujedinjavanjem naroda, dok je veliki dio plemenato radio iz potrebe za opstankom, napuštanjem nomadskog načela života, stvaranjem naroda a zatim i države.Druge su nastajale ujedinjavanjem naroda u strahu i otporu od najezde trećeg, radi odbrane ili raspada. U početku je jedinstvo slabije, ali vremenom država jača. Treće su nastale naseljavanjem stanovništva tj. vladari su davalizemljišta svojima podanicima, radnicima... Država je izraz zajedničke potrebe i interesa. Postoje različita stajalištanastanka države: idealističko-teorijske koncepcije, društveno-ugovorne teorije i sociološke teorije. Država seuspostavlja na teritorijalnom načelu, a ne na načelu krvnog srodstva. Nacija se razvija iz naroda, kao faza društvenog organizovanja i identificiranja sa teritorijom i pripadnošću jednojdruštvenoj grupi. Taj proces je počeo kada su se razvili kultura, jezik, privreda i kada se uspostavila vlast naodređenom prostoru. Često se nacija poistovjećivala sa državom i u pojmovnom i u sadržinskom smislu. Država jezakonska i politička organizacija koja posjeduje vlast da od svojih građana zahtjeva poslušnost i legalnost. Nacija je narodna zajednica čiji su članovi povezani osjećanjem solidarnosti, zajedničkom kulturom i nacionalnomsvješću. Imamo dva oblika nastanka nacije: one koje su nastale kroz historiju u jednonacionalnim zemljama – Holandija, Francuska..... i zemlje koje su se suočavale sa problemom nacionalizma. Značajni su pokreti zanacionalnu nezavisnost 19.st u Evropi, a 20.st. u ostalim krajevima. Najznačajniji elementi uspostavljanja nacijesu: društveno-ekonomski razvoj, jezik i kultura, vjera i tradicija, državna vlast odnosno poredak.
3.Priroda i karakter vlasti
Vlast predstavlja samo jedan oblik moći. To je institucionalna moć zasnovana na određenim normativnim predpostavkama koje imaju autoritet iskazan voljom građana ili društvene organizacije. Za razliku od moći koja serasprostire difuzno, vlast se kreće u određenim granicama. Vlast se sastoji u izdavanju određenih naređenja iupozorenja. Vlast održava i štiti uspostavljanjem društvenih organizacija i prije svega služi toj svrsi. Vlast selegitimira kroz normativni poredak, a normativni poredak je osnov konstitucije vlasti. Po Weberu vlast može biti:RACIONALNA – počiva na pravilima koja pojedinačno vrijede za sve koji zadovoljavaju određene kriterije;TRADICIONALNA – se zasniva na tradiciji koju imaju norme i ustanove. Za ovaj tip vlasti je normativni poredak onaj koji je ranije uspostavljen i nastao i koji ne podliježe nikakvim promjenama; HARIZMATSKA – ne priznajei ne prihvata nikakva pravila kojima se utvrđuje njena ovlast.
4.Tranzicija i proces promjena
Tranzicija je u stvarnosti promjena koja se odvija u društvu, a može biti toliko intenzivna da obuhvata i samodruštva. Promjene su stalno kretanje određenih procesa i odnosa i težnja za uspostavljanjem novog stanja i poznavanja ljudi. Tranzicije se odvijaju svuda oko nas, prate nas i mi u njima učestvujemo ili ih pak podstičemo.20 st. je obilježeno burnim događajima: 2svjetska rata, Oktobarska revolucija, fašizam, socijalizam........ Promjenesu obilježene neprekidnom suprotnošću između demokratskih i totalitarnih režima razvijenih i nerazvijenih
1
 
SOCIOLOGIJA -
Odgovori na pitanja za ispit 
zemalja. Kada se nešto neprestano mijenja tada su to stalne promjene, zatim imamo dinamične promjene koje sudosta intenzivne i obimne. Transformacija promjena je proces koji se odvija u različitom vremenskom trajanju iznačenju. Promjena čovjeka i njegovih osobenosti zove se SOCIJALIZACIJA
.
1.Osnovni elementi religije
Religija kao društvena pojava vezana je za čovjeka i njegov život u zajednici. Društveni život ljudi uslovljen jespoznajom o potrebi i nužnosti zajedništva. Religija utiče na sam karakter društva, na vlast, bogatstvo, društveniugled, odgojne funkcije društva itd. Različite religije uspostavljaju različita gledišta; tako kršćanstvo se podređuje, budizam je ravnodušan, dok neke sekte zauzimaju neprijateljski stav. U religiji je veoma važno svećenstvo kojeima društveni statusni ugled. Religija uspostavlja i svoje doktrine o odgoju, obrazovanju, braku i bračnimodnosima, potomstvu. Funkcija religije u društvu i političkom životu uvijek je praćena od strane države i predmet je njenog interesovanja. Religije su podupirale pobune podanika, suprodstavljale se određenim političkimstrankama. Postoje različite teorije o tome koji su elementi u religiji najdominantniji. To je po mnogimakombinacija više faktora: psihološki elemnti, čovjekove potrebe o nužnoj pripadnosti nekom svijetu i izvoru,teorije o životu i smrti, moći i granicama ljudskog uma. Nadprirodna dimenzija religije ogleda se u prihvatanjunečeg izvanjskog i nedostižnog, kao stvarnog. Putem obreda i običaja vjernici utiču na ono što je izvan i iznadnjih. Religija je put za prihvatanje određenih načela i modela ponašanja. Religija svoje predodžbe traži izvan postojećeg, to je njena osnovna karakteristika. Religije su nastajale u svakom društvu. Eshatološka praksa jevjerovanje u sudbinu, pravdu i mir, psihološki se ogleda u sposobnosti kontrole onih čovjekovih akcija.
2.Metode i tehnike istraživanja u sociologiji
Metode bi se mogle definisati kao niz ideja ili postupaka pomoću kojih se nastoje uočiti i objasniti određene pojave i procesi. Često se postavlja pitanje da li se metode mogu koristiti u istraživanjima prirodnih i društvenih pojava. Objektivnim metodama posmatraju se odrđeni procesi, pojave, analiziraju i upoređuju pojedini dijelovi. Najznačajnije metode u sociologiji su: historijska, komparativna, dijalektička, metoda sistematizacije i naučnametoda.
a.
Historijska metoda – proučava se globalna historija čovječanstva ili historija najznačajnijih društvenihinstitucija. Osnovna zadaća joj je da analizira građu, podatke i dr. obavjesti koji su nastali neovisno od pozicije znanja, odnosa i procesa u društvu i društvenih snaga koje usmjeravaju njegovu dinamiku. Ovametoda je veoma rasprostranjena. Interes joj je da sazna kako su nastale, razvijale se i transformisalecivilizacije društava i društvene institucije.
 b.
Komparativna metoda služi se komparacijama ili poredbama pri istraživanju određenih društvenih pojava ili procesa. Po Dirkenu postoje tri nivoa poredbenih istraživanja: - prvi nivo predstavlja poredbenaistraživanja u jednom društvu- drugi nivo komparacije predstavlja upoređivanje raznih društava- treći nivo komparacije predstavlja upoređivanje pojava koje suzajedničke svim društvima
c.
Dijalektička metoda se kritički odnose prema postojećim odnosima i društvima i vizijski anticipiranjihovu budućnost. Tu se zapravo radi o teorijskoj i dijalektičkoj misli usmjerenoj na prevladavanja postojećeg i viziju budućeg reda stvari i odnosa u društvu. Da bi razumjeli neke pojave i procese u društvuneophodno je znati njihov razvoj i perspektivu, posmatrati ih u njihovom totalitetu i kretanju. To kretanjese odvija od općeg ka pojedinačnom, od kritičkog odnosa prema postojećem do predviđenih mogućnosti.Ova metoda je doprinijela razvoju sociologije, a sociologija ovom metodom pojedinačne pojave stavlja uodnos sa zakonima kretanja cjeline. Ova metoda kombinuje teoriju i praksu.
d.
Metoda sistematizacije ( funkcionalne analize) je metoda čiji je cilj analiza društvenog sistema, njegovihdijelova i njegovog funkcionisanja. Ova metoda ima sistem za njene protagoniste, sistem čini osnovudruštva, a pojedini su nosioci funkcija ili konkretnih uloga koje im je sistem odredio. Ovu metodu jekoristio Tulcott Parsons. Po njemu ova metoda ima za cilj omogućavanje i razumjevanje vrijednosti,
2
 
SOCIOLOGIJA -
Odgovori na pitanja za ispit 
 porijekla reda stvari, dijelove društva i pojedinaca u udruživanju stabilnosti i funkcionalnosti samogdruštva. Ova se metoda najpreciznije koristi u matematici.
e.
 Naučna metoda – u zadnje vrijeme sociološka metoda ima zadaću na analitički i spoznajno teorijski načinspoznati društvo ili njegove dijelove. Zasnovana je na dijalektičkoj metodi i najviše je rasprostranjena umarksističkoj sociologiji. Zadatak joj je da se teorijska miso na što metodičniji način sjedini sa pouzdanimi preciznim iskustvenim podacima što ne ide bez teška koje se dijele na 3 grupe: teorijske,organizacijske i teškoće društvene prirode.Tehnike istraživanja su osnovna sredstva sociologije u prikupljanju i interpretaciji podataka o društvu i pojavamau njemu. Instrumente možemo podijeliti u dvije grupe: 1. na one pomoću kojih se prikupljaju i posmatrajučinjenice i 2. na one pomoću kojih se te činjenice analiziraju i interpretiraju. U tehnike istraživanja spadaju: posmatranje, anketa, intervju, upitnik, eksperiment, analiza sadržaja
.3.
Sociologija Kontove tradicije
 Na početku svog rada Auguste Conte cociologiju je nazvao ''društvenom fizikom'', a taj termin preuzeo je odHobesa, zatim ''kurs pozitivne filozofije'' da bi je kasnije imenovao sociologijom. Izgradio je pravac zasnovan na pozitivnoj filozofiji, koji je nazvan pozitivizmom. Izvršio je sintezu nauka u 6 dijelova historijskim redom:matematika, astronomija, fizika, hemija, biologija i društvena fizika (sociologija). Sociologiju smatraelementarnom i osnovnom naukom o društvu, koja ima zadaću da istražuje društvo i društvene promjene. Ponjemu, posebne društvene nauke ne mogu potpuno objasniti pojave koje proučavaju, a takav pristup ima samosociologija koja pojave proučava u njihovoj cjelovitosti. Sociologija je imala namjeru da društvenu spoznajuoslobodi od religijskog vjerovanja. Glavni dio pozitivnog metoda je posmtranje, a zatim historijska metodaupoređivanje pojava u sadašnjosti i prošlosti. Prema Contu sociologija se dijeli na društvenu statiku i društvenudinamiku. Društvena statika ispituje uzajamne akcije i reakcije koje vrše jedni dijelovi društva na drugo, dok sedruštvena dinamika bavi razvojem društva i njegovih zakonitosti.Društveni razvoj počiva na razumu, a razum ima samo tri stepena razvoja: teološki, metafizički i naučno- pozitivni. On ističe postulat da ''ideje vladaju svijetom i da ga potresaju''. Njegov pozitivistički pristup su prihvatile razne sociološke teorije i pravci.
4.Tipovi porodice u BiH
U BiH u 20om stoljeću prisutne su velike migracije kretanja stanovništva. U ratu su porodice gunile obilježja,tradiciju, običaje, imovinu, posjede.... U 20om stoljeću u BiH je najrasprostranjeniji bio industrijski tip porodice.Kao najstariji oblik patrijarhalne porodice je porodična zadruga ili velika porodica. Sačinjavalo ju je više prostih porodica zajedno povezanih krvnim srodstvom po muškoj, a kasnije i ženskoj liniji. U patrijarhalnoj porodici pravo na imovinu su imali svi muški članovi zajednice, a negdje i žene. Velikom porodicom je upravljaostarješina, koga su birali ukućani. Pored velike porodice, rasprostranjena je i mala poljoprivredna porodica, kojase zasnivala na poljoprivrednom posjedu. Razaranjem ptrijarhalne porodice njeni pripadnici su se rastajali narazličite načine.
1.Filozofski korijeni sociologije
Društvenim fenomenima najviše su se bavili brojni filozofi, historičari, ekonomisti, teolozi i drugi. Sociologijakao moderna nauka ima burnu i znamenitu historiju. Mnogi mislioci društva i pozicije čovjeka u njemu pokušavali su odgovoriti na pitanje šta je čovjek, šta je njegova ljudska priroda, odakle dolazi, običaje, tradiciju,koji su elementi njegove društvenosti i pravičnosti? Odvajajem filozofije od teologije i mistike i njenimsvrstavanjem u discipline koje teže spoznaji, stvara se sasvim nova situacija o poimanju nauke, prirodnihfenomena i društvenih pojava. Proces nastanka i socijalizacije pojedinih nauka trajao je veoma dugo i bio je povezan sa samim procesom produbljivanja ljudskog znanja o pojedinim područjima prirode i društva. Mislioci
3

Activity (51)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
Arnela Skoro liked this
Miki MAnus liked this
Zelda F. liked this
Ajla Đidić liked this
Nejla Pamuk liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->