Poslovno raunovodstvo

Saeti saetak by Ted Teddy

Prema tradicionalnom konceptu raunovodstvo je primarno okrenuto katerogijalnom sustavu i raunovodstvenom procedurama u smislu to je raunovodstvo. Suvremeni koncept raunovodstva sadraj raunovodstva podreuje ciljevima korisnika raunovodstvenih informacija. U suvremenom konceptu korisnici informacija su na pravom mjestu. Kako bi se osigurala zadovoljavajua razina kvalitete financijskog izvjetavanja potrebno je posvetiti panju pravilima sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja, pri emu se najvie panje posveuje raunovodstvenim pretpostavkama tj. konceptima i raunovodstvenim naelima. Opeprihvaeni koncepti predstavljaju odreene pretpostavke odnosno teorijske osnove za interpretiranje financijskih izvjetaja, dok opeprihvaena naela pomau u procjeni, biljeenju i izvjetavanju o poslovnim aktivnostima. Raunovodstvena naela odreuju koncepciju raunovodstva i razrauju njegove osnovne karakteristike te formuliraju osnovicu za raunovodstvenu politiku. Raunovodstveni standardi predstavljaju razradu raunovodstvenih naela u pogledu metoda obuhvaanja i obrade raunovodstvenih podataka, formiranja raunovodstvenih informacija, prezentiranja i uvanja raunovodstvenih podataka i informacija. Raunovodstvena politika odnosi se na raunovodstveni sadraj ekonomskih kategorija i na njihovo iskazivanje i interpretiranje. Obuhvaa naela, konvencije, metode, pravila i postupke prilikom izrade i prezentiranja raunovodstvenih izvjetaja. Opeprihvaeni raunovodstveni koncepti: Koncept poslovnog subjekta, koncept stvarnog kontinuiteta ili vremenske neogranienosti poslovanja, koncept odreenog vremena, tj. obraunskog razdoblja, koncept stabilne valute. Opeprihvaena raunovodstvena naela: Temeljna pravila koja upotrebljavaju poslovni subjekti u prezentiranju financijskih informacija. Naelo nabavne vrijednosti, Naelo objektivnosti, Naelo realizacije, tj.stjecanja prihoda, Naelo sueljavanja prihoda i rashoda, Naelo materijalnosti ili znaajnosti, Naelo potpunosti, Naelo konzistentnosti ili dosljednosti, Naelo opreznosti ili razboritosti. Temeljna raunovodstvena naela: 1. Poslovanje na neogranieno vrijeme 2. Dosljednost 3. Priznavanje poslovnih promjena u trenutku nastanka

Opa naela procjene:

1. Opreznost 2. Prevaga sutine nad formom 3. Vrijednosne znaajnosti 4. Pojedinane procjene 5. Vremenske povezanosti bilannih pozicija

Poduzetnici se u smislu Zakona o raunovodstvu razvrstavaju na: male, srednje i velike.

Razvrstavanje ovisi o pokazateljima utvrenim zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvjetaji, prema sljedeim uvjetima: Iznos ukupne aktive Iznos prihoda Prosjean broj radnika tijekom poslovne godine Mali poduzetnici ukupna aktiva do 32.500.000,00 kn prihod do 65.000.000,00 kn prosjean broj radina tijekom poslovne godine nije preko 50. Srednji poduzetnici ukupna aktiva do 130.000.000,00 kn prihodi do 260.000.000,00 kn prosjean broj radnika tijekom poslovne godine nije preko 250. Veliki poduzetnici prelaze uvjete za srednje poslovne subjekte pod velike poslodavce u smislu zakona su i banke, tedne banke, drutva za osiguranje. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja (HSFI) su raunovodstvena naela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja koje primjenjuje raunovodstvena struka u RH. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja obuhvaaju Meunarodne raunovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumaenja te Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumaenja, koji su utvreni od Europske komisije i objavljeni u slubenom listu EU. Poduzetnik je duan sastavljati i prezentirati godinje financijske izvjetaje primjenom HSFI ja. Veliki poduzetnici s dionicama i ostalim moraju prezentirati i MSFI. Temeljni financijski izvjetaji: - Bilanca - Raun dobiti i gubitka (izvjetaj o dobiti) - Izvjetaj o novanim tokovima - Izvjetaj o promjenama glavnice - Biljeke uz financijske izvjetaje

Imovina obuhvaa resurse ili prava kojima poduzee raspolae ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili dogaaja, a s kojima e ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se oekuje da e u budunosti poduzeu priskrbiti ekonomsku korist.

-Gandalf the Grey

Struktura i ukupna vrijednost imovine ovise o: - djelatnosti kojom se poduzee bavi, - veliini i organizaciji poduzea, - organizaciji proizvodnje i dostignutom stupnju tehnikog i tehnolokog razvoja, - stanju na tritu i dr. Novac obuhvaa gotovinu i depozite s rokom dospijea do godine dana. Uz novac esto se javljaju novani ekvivalenti koji predstavljaju uloge novca koji se mogu brzo i lako pretvoriti u novac bez gubitka vrijednosti. Materijalne stvari odnose se na svu imovinu koja ima opipljiv, fiziki oblik. Sa stajalita funkcioniranja imovine u poslovnom procesu i naina njezina ukljuivanja u poslovni proces razlikujemo: dugotrajnu ili stalnu imovinu i kratkotrajnu ili tekuu imovinu. Funkcionalni kriterij odnosi se na injenicu da li je imovina utroena u jednom proizvodnom ciklusu ili nije pri emu se pod proizvodnim ciklusom podrazumijeva prosjeno vrijeme to protekne od trenutka nabave materijala koji ulazi u proizvodnju do trenutka naplate prodanih proizvoda ili usluga. Dugotrajna imovina je dio imovine koji e ostati nepromijenjen u vremenskom roku duljem od godine dana i koji nee biti utroen u jednom normalnom proizvodnom ciklusu. Kratkotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine poduzea za koji se oekuje da e biti prodan u roku od godine dana ili utroen u normalnom proizvodnom ciklusu, ako ciklus traje dulje od godine dana. Dugotrajna imovina nabavlja se uglavnom u svrhu koritenja u vlastitom poslovnom procesu na dui rok. Javlja se u slijedeim oblicima: - materijalna imovina, - nematerijalna imovina, - financijska imovina - potraivanja. Razlikujemo slijedee oblike kratkotrajne imovine: - gotovina i bankarski depoziti - iro rauni - tekui rauni - posebni rauni - gotovina u blagajni - devizni rauni - oroeni depoziti Potraivanja: - od kupaca - za dane depozite i kaucije - od povezanih poduzea - za dane kratkorone kredite - od dravnih organa - od zaposlenih - ostala potraivanja - vrijednosni papiri - ekovi - mjenice - obveznice - trezorski zapisi - blagajniki zapisi - ostale vrijednosnice Dani predujmovi za nabavu kratkotrajne imovine poput zaliha. Zalihe: - sirovina i materijala - poluproizvoda - gotovih proizvoda - trgovake robe - sitnog inventara - ostalo

Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda: - trokovi odravanja - trokovi zakupnine - trokovi leasinga - premije osiguranja - pretplate na asopise - obraunati prihodi koji nisu fakturirani

Obveze ili dugovi ine bilannu kategoriju pasive. Prikazuju podrijetlo, odnosno izvore financiranja imovine koju poduzee koristi u svom poslovanju. Daju informaciju odakle poduzee crpi gotovinu za financiranje svojih aktivnosti. Obveze (dugovi) predstavljaju tue izvore sredstava, dok kapital (vlasnika glavnica) predstavlja vlastite izvore. Obveze predstavljaju pravni (duniko-vjerovniki) odnos u kojemu je jedna osoba, dunik, duna postupiti ili neto izvriti na odreeni nain u korist druge osobe, vjerovnika. Obveze predstavljaju tue izvore financiranja imovine te se najee podmiruju novanom isplatom, a ponekad i ustupanjem imovine, cesijom, kompenzacijom i sl. U sluaju likvidacije poduzea prodajom imovine najprije se podmiruju obveze poduzea. Obveze se u knjigovodstvu vode prema ugovorenim iznosima. Dugorone obveze odnose se na obveze koje dospijevaju na naplatu u vremenskom roku koji prelazi razdoblje od godine dana. Uglavnom se odnose na dugorone kredite kojima se financiraju ulaganja u dugotrajnu imovinu. Kratkorone obveze predstavljaju obveze koje dospijevaju na naplatu u roku kraem od godine dana, a uglavnom se odnose na obveze za nabavljene elemente proizvodnje, uzete kratkorone kredite, obveze po izdanim kratkoronim vrijednosnim papirima i sl. Pasivna vremenska razgranienja obuhvaaju odgoena plaanja trokova (trokovi za koje jo nije nastao izdatak) i naplaene prihode budueg razdoblja (primitke za koje jo nije nastao prihod). Kapital poduzea predstavlja vlastite izvore financiranja poduzea, odnosno vrijednost koja pripada vlasnicima poduzea, a jednaka je ukupnoj imovini poduzea (aktivi) umanjenoj za ukupne obveze poduzea. Vrijednost kapitala obuhvaa: vrijednost uloga ulagaa (upisani kapital), zakonske, statutarne, revalorizacijske i ostale rezerve, zadranu dobit, preneseni gubitak te rezultat poslovanja tekue godine. Rashodi su iznosi koji se nadoknauju iz prihoda.

Pod rashodima se podrazumijevaju ulaganja u poslovni proces koja predstavljaju potronju dobara u stvaranju uinka, ali i neutralnu potronju dobara u poduzeu povezanu s nastankom izdatka. - Ivo Sanader

Razlikujemo - rashode poslovanja - rashode financiranja - izvanredne rashode. Rashodi poslovanja odnose se na rashode koji nastaju u obavljanju osnovne djelatnosti poduzea. Obuhvaaju trokove proizvodnje, trokove nabave trgovake robe, administrativne rashode i ostale rashode nune za obavljanje poslovnih procesa. Rashodi financiranja nastaju prilikom pribavljanja, koritenja i vraanja financijskih sredstava, a vezuju se za osnovnu djelatnost poduzea. Izvanredni rashodi odnose se na rashode koji nastaju uslijed neplaniranog smanjenja imovine ili poveanja obveza, te su nepredvidivi. Utroci predstavljaju fiziko ulaganje materijalnih vrijednosti, odnosno imbenika proizvodnje u poslovni proces koje rezultira stvaranjem uinaka. Oni nisu klasina raunovodstvena kategorija, ali imaju izuzetnu vanost u raunovodstvenom nadzoru i analizi. Izdaci predstavljaju izlaz novca iz poduzea tj. odnose se na smanjenje gotovine ili novanih ekvivalenata u obliku gotovinskih ili obraunskih isplata, ovisno o nainu plaanja koji se u pojedinoj transakciji koristi. Oni mogu, ali i ne moraju biti povezani s trokovima to ovisi o tome da li su nastali u svezi sa stvaranjem uinaka ili nisu. Trokovi predstavljaju vrijednosno izraene utroke imbenika proizvodnje u poslovnom procesu koji nastaju iskljuivo zbog stvaranja uinaka. Svi rashodi, izdaci i utroci koji su nastali zbog stvaranja uinaka imaju karakter trokova. S obzirom na nain nadoknaivanja iz prihoda razlikujemo - trokove proizvoda - trokove razdoblja. Trokovi proizvoda svi su oni trokovi koji se ukljuuju odnosno obraunavaju u vrijednost zaliha gotovih proizvoda. Ovi trokovi postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani. Trokovi razdoblja obuhvaaju sve one trokove koji se ne ukljuuju u trokove proizvoda te se nadoknauju u ukupnim iznosima iz ukupnog prihoda obraunskog razdoblja u kojem su nastali.

Prihodi su poveanje ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja imovine odnosno smanjenja obveza, to za posljedicu ima poveanje glavnice, ali ne ono u svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici.Prihodi predstavljaju poveanje dobara u poduzeu tako dugo dok to predstavlja i ostvarenje primitaka. Razlikujemo: - prihode poslovanja - prihode financiranja - izvanredne prihode Primici predstavljaju ulazak novca u poduzee, odnosno poveanja stanja novca koje nastaje kao rezultat gotovinskih ili obraunskih uplata. Uinci predstavljaju sve na odgovarajui nain procijenjene rezultate poslovne aktivnosti poduzea koji imaju karakter proizvoda ili usluga.

Knjigovodstvene isprave Predstavljaju pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni te odraavaju njezinu istinitost. Slue kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i za nadzor nad obavljanjem poslovnog zahvata. One su nositelji informacija o nastalim poslovnim promjenama koje su predmet knjigovodstvene obrade, a odraz su promjena elemenata financijskih izvjetaja tj. imovine, obveza, kapitala, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja. Sastavljaju se na mjestu i u vremenu nastanka poslovne promjene, osim onih isprava koje se sastavljaju u raunovodstvu. Razlikujemo slijedee kriterije razvrstavanja knjigovodstvenih isprava: - mjesto nastanka - namjena isprava - obuhvatnost poslovnih promjena - raunalna obrada isprava - ostali kriteriji. Tok kretanja knjigovodstvenih isprava je slijedei: - sakupljanje podataka odnosno knjigovodstvenih isprava po mjestima njihova nastanka - kontrola prikupljenih isprava - knjienje poslovnih promjena na osnovi isprava i - pohrana knjigovodstvenih isprava.

Poslovne knjige predstavljaju evidencije u kojima se kronoloki i na sustavan nain obuhvaaju nastale poslovne promjene utemeljene na vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, a koje se odnose na promjene imovine, glavnice, dugova, rashoda i prihoda. S obzirom na njihov sadraj i nain knjienja poslovnih promjena razlikujemo: - Temeljne knjige a) dnevnik - b) glavna knjiga - Pomone knjige a) analitike knjige - b) druge pomone knjige Dnevnik - poslovna knjiga u koju se unose poslovne promjene kronolokim redom njihova nastanka. Glavna knjiga - sustavna knjigovodstvena evidencija u koju se unose iste poslovne promjene koje su zabiljeene i u dnevniku, razvrstane po odreenim segmentima koji se grupiraju : - s aspekta bilance na a) imovinu - b) glavnicu - c) obveze (dugove). - s aspekta rauna dobiti i gubitka na a) rashode - b) prihode - c) rezultat poslovanja.

Glavna knjiga sadri raune, i to onoliko njih koliko je potrebno da se udovolji zahtjevima iz propisane sheme financijskih izvjetaja kao i zahtjevima vlasnika glavnice za raunovodstvenim informacijama. Pomone knjige u kojima su ralanjeni sintetiki rauni sadrani u glavnoj knjizi kako bi se lake dolo do potrebnih podataka. Druge pomone knjige - mogu se voditi kako bi poduzee raspolagalo dodatnim podacima o odreenim stavkama. U ovu grupu spadaju: - knjiga inventara - knjiga ulaznih faktura - knjiga izlaznih faktura - knjiga blagajne - knjiga dioniara itd.

Faze raunovodstvenog procesa: 1. Prikupljanje podataka o nastalim poslovnim dogaajima 2. Klasificiranje poslovnih dogaaja 3. Evidentiranje u poslovnim knjigama 4. Inventura probna bilanca 5. Sastavljanje financijskih izvjetaja 6. Korisnici raunovodstvenih informacija Konta su ralanjeni dijelovi bilance te rauna dobiti ili gubitka koji slue za skraeno biljeenje i sustavno obuhvaanje ekonomskih promjena koje nastaju u poslovnim procesima, a mogu se vrijednosno izraziti. Konta su sredstvo, a ne svrha raunovodstvenog obuhvaanja. Konto je nosilac podataka.

Struktura kontnog plana Razred 0 dugotrajna imovina Razred 1 kratkotrajna imovina Razred 2 kratkorone obveze Razred 3 zalihe sirovina, materijala.. Razred 4 trokovi Razred 5 slobodan za interni obraun trokova Razred 6 proizvodnja i gotovi proizvodi Razred 7 rashodi i prihodi Razred 8 rezultat poslovanja Razred 9 kapital i dugorone obveze.