You are on page 1of 31

VAA AUTOKOLA-STOP

Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLAL.COM
2012

KRATKI SAVJETI ZA VONJU

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

DNEVNI PREVENTIVNI TEHNIKI PREGLED VOZILA


Dnevni preventivni tehniki pregled vozila voza treba da obavi prije nego je krenuo vozilom u saobraaj. Pregled moe obaviti vizuelno, iz vana, ili mjerenjem i kontrolom odgovarajuih parametara propisanih za dato vozilo. Vizuelnim pregledom vozila iz vana, voza na vozilu moe utvrditi sljedee: 1. stanje i ispravnost pneumatika 2. ispravnost vanjskih retrovizora 3. ispravnost ureaja za osvjetljavane puta i vozila 4. istou vozila (odnosi se na preglednost kroz stakla na vozilu, itkost registerske oznake i drugih oznaka na vozilu i istoa svjetlosne signalizacije vozila) 5. curenje neke od tekuina ispod vozila (po boji, mirisu i stanju tekuine razlikovati i utvrditi njeno porijeklo) 6. opte stanje u kome se vozilo nalazi Mjerenjem i kontrolom, voza na vozilu moe utvrditi sljedee: 1. nivo i vrstu tenosti u ekspanzionoj posudi rashladnog sistema vozila (samo dok motor nije u radu) 2. nivo i vrstu tenosti u posudi za pranje vjetrobranskog stakla 3. nivo ulja u posudi od koionog sistema vozila 4. nivo ulja u posudi od servo- pumpe ureaja za upravljanje 5. nivo ulja u motoru vozila (samo dok motor nije u radu) 6. nivo tenosti (elektrolita) u akumulatoru (samo dok motor nije u radu) 7. zategnutost klinastog remena na motoru (samo dok motor nije u radu) 8. ispravnost zvunog signala upozorenja 9. ispravnost konica motor vozila treba da bude u radu (na jak pritisak pedala konice ne smije propadati niti doi do poda vozila) 10. slobodan (doputeni) zazor na kolu upravljaa Provodei kontrolu i mjerenje nabrojanih ureaja i parametara na vozilu, voza mora preduzeti potrebne mjere opreza kako bi se preventivno zatitio do eventualnih ozljeda. Sve uoene nedostatke na vozilu, voza mora otkloniti prije polaska vozilom u saobraaj. Uz sve gore navedene provjere i kontrole, voza prije polaska treba provjeriti kompletnost opreme koja je propisana uz vozilo.

POSTUPAK STARTOVANJA MOTORA I PRIPREMA VOZILA ZA POLAZAK


Nakon to je obavio dnevni preventivni tehniki pregled vozila i utvrdio da je vozilo ispravno za bezbjednu vonju u saobraaju, voza pristupa startovanju motora. Prethodno je, nakon to je sjeo u vozilo, podesio poloaj sjedita i nagib naslona sjedita vozaa, naslona za glavu, poloaj unutranjeg i vanjskih bonih retrovizora na vozilu te postavio sigurnosni pojas. Poto je redoslijedno obavio sve gore navedene radnje, voza pristupa startovanju motora na slijedei nain i to sljedeim redoslijedom: (podrazumijeva se da je prethodno preduzeo sve potrebne radnje kako bi vozilo ostavio na propisan i bezbjedan nain) 1. stisnuti pedalu kvaila do kraja hoda (do poda vozila) 2

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM 2. ruicu mjenjaa postaviti u neutralni poloaj (ler) 3. kontakt kljuem startovati motor 4. ukljuiti kratka (oborena) svjetla na vozilu 5. provjeriti ispravnost zvunog signala upozorenja 6. provjeriti ispravnost koionog sistema (pritisnuti pedalu konice jako 1-2 puta) 7. ukljuiti odgovarajui pokaziva pravca (onaj u kom smjeru ete se kretati vozilom) 8. ruicu mjenjaa postaviti u poloaj prvog stepena prenosa (za kretanje vozila naprijed) 9. spustiti runu (parkirnu) konicu, uz istovremeno pritisnutu nonu (radnu) konicu da se vozilo ne bi pokrenulo mimo kontrole vozaa 10. pogledati (osmotriti) u lijevu i u desnu stranu (propustiti vozila ukoliko nailaze) 11. polako otputati pedalu kvaila do take ,,hvatanja kvaila,, (vozilo se poinje polako pokretati), u tom poloaju pedalu kvaila zadrite (polukvailo) dok ne dodate malo ,,gas,, a zatim, dok se vozilo pokree iz stanja mirovanja uz dodat ,,gas,, , ostatak hoda kvaila nastaviti postepeno otputati do kraja. Na ovaj nain imat ete ,,mekan,, polazak vozilom iz stanja mirovanja (bez trzaja), a to je naj bitnije imat ete kontrolisanu brzinu kretanja vozila pri polasku. 12. vozilom krenuti u oznaenom pravcu kretanja Ukoliko voza redosljedno ne izvede nabrojane radnje ili izostavi neku od njih, neminovno je da postupci startovanja motora, priprema vozila za polazak i sam polazak vozilom nee biti izvedeni na bezbjedan nain. PRIPREMITE VOZILO ZA DUA PUTOVANJA Sezona je godinjih odmora! Imate namjeru putovati vlastitim vozilom? Omoguite svojoj porodici i sebi ugodan i bezbrian odmor. Kako je priprema prije putovanja nuna za nas ljude, tako je zbog nae sigurnosti potrebna i za nae vozilo. Posebno treba obratiti panju na ureaje za upravljanje, konice i stanje pneumatika. Idealno je vrijeme da posjetite vaeg servisera i napravite detaljnu provjeru ispravnosti ureaja na vaem vozilu:

Provjerite stanje vaeg akumulatora Kontroliite pneumatike, obratite panju na pritisak i optereenja Prekontroliite nivo tenosti sistema za hlaenje Provjerite nivo i kvalitet ulja u motoru Provjerite nivo koionog UK ulja Prekontrolite stanje svjetlosno-signalnih ureaja Kontroliite stanje koionog sistema Provjerite stanje upravljakog mehanizma Provjerite stanje obavezne opreme u vozilu (rezervni toak, dizalica, komplet prve pomoi, komplet rezervnih sijalica, ue, trokut, reflektirajui prsluk,...)

Kad prilazite vozilu obavezno pogledajte ima li tragova ulja ili vode ispod vozila, te kakvo je stanje pneumatika. Kada sjednete za volan najprije podesite sjedalo prema volanu tako da budete cijelim leima oslonjeni 3

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM na naslonja. Poloaj ruku na volanu bi trebao biti kao kazaljke na satu u 9 sati i 15 minuta, ili u 8 sati i 20 minuta. Takvim poloajem ruku izbjegavate neeljene posljedice u sluaju aktiviranja zranih jastuka. Izmeu bedara i ivice sjedala treba da bude meuprostor kako ne bi dolo do zaustavljanja cirkulacije. Ruke trebaju biti prirodno oputene. Ugao ruke u predjelu podlaktice trebaju biti 120 stepeni. Poloaj nogu u koljenu mora zatvarati ugao od 120-160 stepeni, a poloaj zgloba u stopalu ne manji od 90, a poeljan od 100 stepeni. Zatim podesite ogledala vanjska i unutranja kako bi imali to bolju preglednost. Na kraju podesite naslonja za glavu i sveite sigurnosni pojas. Uvijek vozilo pripremite na vrijeme kako bi vam putovanje bilo sigurno i uitak. GREKE KOJE NAJEE PRAVIMO -Preduga vonja u prvoj brzini -Kasno putanje gasa -Dodavanje nepotrebnog gasa -Izbacivanje mjenjaa iz brzine prerano kod zaustavljanja -Sporo ubrzavanje -Nepotrebno prebacivanje brzine u prvu u raskrsnici -Nekoritenje motora za usporavanje -Rijetko koritenje veih brzina -Loe planiranje vonje -Loe planiranje prestrojavanja KORISNO ZA NOVE VOZAE Od dana izdavanja vozake dozvole ne smijete naredne dvije godine da: -Upravljate vozilom u vremenu od 23-05 ako imate manje od 23.osim ako je lice sa vama starije od 25 god. koje ima vozaku dozvolu -Upravljate vozilom na putu brzinom veom od 70 km/h -Upravljate brzinom veom od 90 km/h na putu namjenjenom za saobraaj motornih vozila i brzom putu -Upravljate brzinom veom od 120 km/h na auto putu -Vaim vozilom ne smijete da vuete prikljuno vozilo niti da organizovano prevozite djecu -Nepotivanje se kanjava sa 40 KM -Oznaka na vozilu za mlade vozae je obavezna dvije godine to je slovo P KOJE IZDAJU AUTO kole

ZAKONSKE ODREDBE Voza vozila na motorni pogon za vrijeme vonje ne smije koristiti mobitel osim ako je prilagoen za korienje u vozilu (kazna za prekraj je 40 KM) -Na prednjem sjeditu pored vozaa ne smije se prevoziti dijeta mlae od 12 god,a na zadnjem dijete mlae od 5god osim ako ima odgovarajue sjedite privreno za sjedite vozila i sigurnosni pojas koji odgovara sjeditu ili ako je pored djeteta punoljetna osoba (kazna za ovaj prekraj je 30 KM) 4

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

-Prilikmm pokretanja vozila iz mjesta voza ne smije da naglo povea brzinu tako da stvara buku usred proklizavanja tokova, osim u nudi (kazna za ovaj prekraj je 40 KM) -Brzine u naselju je maksimalna 60 km/h, auto put 130 km/h, put rezervisan za motorna vozila 100 km/h, ostali putevi 80 km/h,osim ako je znakom drugaije odreeno kazne za prekraj su za brzinu koja je u naselju vea od 30 km/h a naostalim putevima 50 km/h kazna je do (100-300 KM) i zabrana upravljanja od 1--4 mjeseca, za prekoraenje brzine u naselju i van naselja koji su manji od 30 km/h i 50 km/h(kazna je 50 KM.) -Za vrijeme vonje moraju biti upaljena kratka svijetla kazna je 50 KM -Voza koji upravlja pod dejstvom alkohola koji ima vie od 0,3 g/kg alkohola u krvi ili koji je pod dejstvom droge,vozai ija su osnovna zanimanja upravljanje vozilom, mlai vozai od 21 god ili sa vozakim staom mlaim od 3 god kaznie se kaznom od 50-250 KM a za prekraj preko 1 g/kg kaznom od 100-300 KM i zabranom upravljanja od 1-4 mj

TEHNIKA VONJE UNAZAD Voza se smije kretati vozilom unatrag na kratkom dijelu ceste uz uvjet da kretanjem ne ometa ostale sudionike u prometu. Unatrag se kreete sa ukljuena sva etiri pokazivaa smjera i to onom stranom kolnika kojom ste se do tada kretali unaprijed, to blie desnom rubu kolnika. Duni ste propustiti vozila koja dolaze iza vas. Kretanje vozilom unatrag je zabranjeno na autocesti, na brzoj cesti, cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila i u tunelu. Ne smijete kretanjem vozila unatrag ulaziti u nepregledno raskrije, kretati se cestom na prijelazu preko eljeznike pruge u istoj razini, ukljuivati se na cestu s pravom prednosti, niti voziti na prijevojima i u zavojima u kojima je preglednost nedovoljna. Vonja unatrag radi parkiranja ne smatra se vonjom unatrag pa nije potrebno ukljuiti sva etiri pokazivaa smjera.

TEHNIKA VONJE U KRUNOM TOKU SAOBRAAJA

Kruni tok saobraaja je raskrsnica u kojoj se saobraaj odvija kruno u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu. Kruni tok je oznaen vertikalnom saobraajnom signalizacijom tj. saobraajnim 5

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM znakom izriite naredbe - znakom obaveze: kruni tok saobraaja, a moe imati jednu ili vie saobraajnih traka. Povrina koja se nalazi u sredini krunog toka se zove rondo ili rondela. Kruni tokovi se grade u cilju poveanja sigurnosti saobraaja, da bi se smanjio broj kolizionih taaka kod sukobljavanja saobraajnih tokova u raskru, te je kod istih smanjen rizik od sudara vozila i poveana je protonost saobraaja. Na ulazu u kruni tok uz navedeni saobraajni znak obino se postavlja i saobraajni znak nailazak na cestu sa prvenstvom prolaza. Vozila koja ulaze u kruni tok saobraaja moraju ustupiti prednost vozilima koja su ve u krunom toku: pravovremeno smanjiti brzinu kretanja, po potrebi zaustaviti se i fazu ukljuivanja izvesti bez izazivanja opasnosti ili smetnji drugim vozilima. Prilikom ukljuivanja vozila u kruni tok voza nema obavezu ukljuivanja pokazivaa pravca obzirom da je smjer vonje jasan.

U krunom toku, izuzetno, saobraaj moe biti regulisan bez saobraajnog znaka nailazak na cestu sa prvenstvom prolaza, npr. sa svjetlosnom signalizacijom (semaforima) ili drugim saobraajnim znakovima, te se u tim sluajevima primjenjuju opta pravila prvenstva prolaza, a u skladu sa postavljenom signalizacijom. Kada se pribliavate raskru sa krunim tokom saobraaja neophodno je da:

pravovremeno uoite znakove za voenje saobraaja ispred krunog toka (znak raskre); planirate svoju vonju i donesete odluku o kretanju ka vaem odreditu (na kojem dijelu krunog toka ete se iskljuiti) izaberete odgovarajuu saobraajnu traku, a po potrebi prestrojite se pravovremeno i sigurno (provjerite ostali saobraaj putem vozakih ogledala/mrtvog ugla, dati pokaziva pravca); prilagoditi brzinu kretanja, te ustupiti prvenstvo prolaza vozilima koja se kreu krunim tokom (ako u raskru ne vrijedi desno pravilo ili pak saobraajnom signalizacijom nije na drugi nain regulisan saobraaj).

Kod krunih tokova sa vie saobraajnih traka i ovisno od odredita u koje elite stii potrebno je da izaberete pravilnu putanju kretanja. Ako postoje horizontalna i vertikalna signalizacija u krunom toku nephodno je istu slijediti i uvaavati. Brzinu kretanja vozila prilagoditi graevinsko-tehnikim elementima raskra i saobraaja drugih vozila. Izbjegavati nepotrebna ubrzavanja i preticanja. Kod promjene saobraajne trake potrebno je pravovremeno dati pokaziva pravca. Ako je drugi voza u fazi prestrojavanja, prilagodite brzinu i olakajte mu promjenu saobraajne trake. 6

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM Na slijedeoj skici su date putanje kretanja vozila u krunom toku sa dvije saobraajne trake ovisno od mjesta iskljuenja. Ako se elite iskljuiti prvom ulicom -1, izaberete desnu saobraajnu traku tj. zelenu putanju. Ako namjeravate voziti ravno u drugu ulicu -2, vozite crvenom putanjom. U sluaju skretanja u treu ulicu 3, vozite unutranjom plavom putanjom (prestrojavanja izvesti pravovremeno i na lokacijama datim na skici mjesto prestrojavanja u krunom toku omoguuje i skretanje u drugu ulicu). Da bi se sa vozilom vratili u istu ulicu -4, potrebno je da vozite unutranjom narandastom putanjom. Isprekidane putanje se koriste u sluaju vee gustine i intenziteta saobraaja u krunom toku. Ova pravila kretanja vrijede i predstavljaju osnovu kada u krunom toku ima vie saobraajnih traka.

Kod iskljuivanja vozila iz krunog toka saobraaja je neophodno da pozorno pratite uvjete saobraaja oko vaeg vozila, pravovremeno ukljuite desni pokaziva smjera kretanja, te obratite pozornost na opasnost od preplitanja smjerova vonje.

Ako se pak iskljuujete iz lijeve saobraajne trake trebate biti posebno paljivi na vozila u desnoj saobraajnojj traci jer ista mogu nastaviti vonju u krunom toku. Dato prestrojavanje izvesti samo ako ste sigurni da vozila iz desne saobraajne trake skreu desno. Ako gustoa saobraaja ne dozvoljava predmetno iskljuenje, ne iskljuujte se na silu, provezite jo jedan krug i obavite radnju sigurno u slijedeem pokuaju. Kod iskljuivanja iz krunog toka saobraaja treba ustupiti prednost prolaska pjeacima i biciklistima koji prelaze izlaznu cestu (npr. sastavni dio krunog toka su biciklistiki i pjeaki prijelaz). TEHNIKA KOENJA 7

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

Kako bi izbjegli blokadu tokova i gubljenje kontrole nad vozilom, uvijek postepeno koite i ako je mogue koristite koenje pomou motora. Ako tokovi zablokiraju ili poinju blokirati, trebate skinuti nogu s konice i priekati da se ponovno olabave i tek tada nastavljate postepeno koenje. Put koenja je s ovakvim isprekidanim koenjem neto dulji, ali zato vozilo ostaje sasvim stabilno na svom pravcu kretanja. Ako vozite na cesti s nizbrdicom uvijek odaberemo nii stupanj prijenosa kako bismo to manje koristili konicu, dok pri vonji uz uspon koenje prvenstveno obavljate oduzimanjem gasa. Konicu koristite samo u sluajevima kada nemate drugog izbora. Uvijek treba koristiti osnovno pravilo vonje nizbrdicom voziti onim stupnjem prijenosa kojim se vozi uz uspon. Osnovno je pravilo da se brzina na mokrim cestama a posebice na cestama prekrivenim snijegom i ledom smanjuje to je mogue laganije. Ve i zbog samog ukljuivanja nieg stupnja prijenosa moe doi do zanoenja vozila. Naime, ako se prebrzo otpusti papuica spojke i pri velikoj brzini ukljui nii stupanj prijenosa, za nekoliko trenutaka se snano prikoe pogonski kotai. Stoga je preporuljivo pri mijenjanju brzine u nii stupanj prijenosa i prije ponovnog ukljuivanja dodati gas da se motor okree priblino jednako brzo kao prije mijenjanja. Poledica trai vonju u to viem stupnju prijenosa (bolje voziti u treoj nego u drugoj brzini) i njeno postupanje s nonim komandama. Koenje na zaleenoj cesti je gotovo zabranjeno, a ako bez koenja ne ide onda na papuicu konice pritisnite krajnje njeno.

----------------------------------------------------------KAKO SIGURNO VOZITI KROZ TUNEL

Vonja tunelom razlikuje se od vonje na otvorenoj cesti, ima svoje zakonitosti i zadanu dinamiku vonje (zabranjena je vonja unatrag, okretanje ili polukruno okretanje, zaustavljanje ili parkiranje na saobraajnim trakama, problem adaptacije oka na razinu osvjetljenja tunela pri ulasku ili izlasku, odravanje propisanog razmaka od vozila ispred, strogo pridravanje propisane brzine vonje koja je u pravilu nia od ogranienja brzine za cestu kojom vozite). U jednocjevnim tunelima, odnosno u onima u kojima postoji samo po jedna saobraajna traka za svaki smjer vonje, najstroe je zabranjeno pretjecanje. U dvosmjernim tunelima s tri prometne trake (2+1), pretjecanje je dozvoljeno samo za onaj smjer u kojem postoje dvije usporedne prometne trake, ukoliko nije drugaije odreeno prometnim znakovima. U tunelima koji imaju dvije cijevi, svaka za svoj smjer, s po dvije ili vie prometnih traka u pravilu je pretjecanje dozvoljeno, ukoliko prometnim znakom nije drugaije odreeno. 8

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

Svaki tunel, bez obzira ubraja li se u kategoriju kratkih, srednje dugih ili dugih tunela, najavljen je prometnim znakom opasnosti. Respektirajte tu opasnost i odmah, bez oklijevanja ponite smanjivati brzinu, ali ne naglo. Uvjerite se, ine li to vozai iza vas. Ako ocijenite da ne smanjuju brzinu, ukljuite sve pokazivae smjera i tako ih upozorite. Morate u vrlo kratkom vremenu uoiti sve informacije i znakove na ulasku u tunel (broj prometnih traka, vozi li se dvosmjerno ili jednosmjerno, ogranienje brzine i sl.). U dugim tunelima radio podesite na radio postaju koja se preporua, jer jedino nju moete hvatati, a na toj radio postaji daju se vane informacije o prometu. Na ulasku u tunel skinite sunane naoale ako ste ih nosili. Iskljuite brisae ako ste vozili po kii. Ako ste vozili s dugim svjetlima ukljuite kratka. Zatvorite prozore, iskljuite dovod zraka izvana, zbog mogueg loeg zraka u tunelu. Ukljuite klimatizaciju ili provjetravanje kako vam se naglo ne bi orosila stakla. Ne puite i ne koristite mobitel. Pridravajte se propisanog razmaka. Pri izlasku iz tunela ponovno stavite sunane naoale ako je vani sunan dan. Ne ubrzavajte odmah na izlasku iz tunela, neka vam se oi priviknu na intenzivniju rasvjetu. KAKO I GDJE SE MIMOII?

Mimoilaenje je prolaenje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kree iz suprotnog smjera. To je radnja koja se deava gotovo u svakoj vonji po nekoliko puta u razliitim situacijama u zavisnosti od vrste saobraajnica kojima se kreete kao i uslova saobraaja u kojem uestvujete. Opasnost sama po sebi postoji kada vam vozilo dolazi u susret, a posebno kada cesta nije dovoljno iroka. Percepcija saobraajne situacije ispred vaeg vozila i vozila koja vam dolaze u susret esto moe dovesti do pogreke, tj. pogrene procjene i eto opasnosti. esto je teko procijeniti trenutak i mjesto mimoilaenja. Stoga, pri mimoilaenju gledajte to dalje ispred vozila i oekujte trenutak mimoilaenja. Mimoilaenje se, u pravilu, obavlja s lijeve strane. Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova skreu ulijevo, voza mimoilazi vozilo iz suprotnog smjera na taj nain to ga proputa sa svoje desne strane. To je jedini sluaj mimoilaenja vozila s desne strane. Pri mimoilaenju voza je duan sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljan razmak izmeu svojeg vozila i vozila s kojim se mimoilazi, a prema potrebi, i svoje vozilo pomaknuti ka desnoj ivici kolovoza. Ako zbog neke zapreke na cesti ili zbog drugih uesnika u saobraaju voza ne moe osigurati dovoljan prostor za sigurno mimoilaenje, duan je usporiti kretanje svojeg vozila, prema potrebi, zaustaviti ga i propustiti vozilo iz suprotnog smjera. Na suenim dijelovima ceste postavljaju se saobraajni znakovi koji ureuju proputanje vozila iz suprotnog smjera. Ako vozite cestom nedovoljne irine na kojoj postoje proirenja ili pogodno mjesto za mimoiloenje i 9

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM prije stignete do tog mjesta, stanite i propustite vozilo iz suprotnog smjera. Tako mora postupiti svaki voza kojem je u konkretnoj situaciji to lake i sigurnije izvesti. Na dijelu ceste s velikim uzdunim nagibom (planinska cesta i sl.) na uzbrdici ili nizbrdici, gdje je zbog nedostatne irine ceste mimoilaenje onemogueno ili oteano, voza vozila koje se kree nizbrdicom mora na prikladnom mjestu zaustaviti svoje vozilo i omoguiti mimoilaenje vonjom unazad. Ako na takvoj cesti jedno od vozila mora voziti unazad da bi omoguilo mimoilaenje, unazad mora voziti:

svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo, vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije, pri mimoilaenju vozila iste kategorije, unazad vozi vozilo koje se kree po nizbrdici, osim ako je s obzirom na uvjete i poloaj vozila na cesti, lake i sigurnije da to uini vozilo koje vozi po uzbrdici.

Ako se u istoj situaciji susretnete s drugim putnikim automobilom koji vue kamp ili drugu prikolicu, ko mora osigurati mimoilaenje? Vi. Posebnu opasnost u procjeni i percepciji saobraajne situacije voza ima pri mimoilaenju nou. Zbog slabe vidijivosti i bljetanja svjetala voza osim svjetala dolazeeg vozila ne moe vidjeti, a ni procijeniti:

veliinu vozila, tanu udaljenost do vozila, njegovu brzinu, mjesto mimoilaenja.

U istoj se situaciji nalazi voza u uvjetima guste magle kada se dolazee vozilo uope ne vidi, ve se pojavijuje iznenada. Vrijeme poduzimanja izbjegavajuih radnji je izuzetno kratko. esto, ako vam to prilike dozvoljavaju, prilikom mimoilaenja u prilici ste kao voza sami kreirati zatitni prostor oko vaega vozila. To moete uiniti poveavajui ili smanjujui brzinu vonje ili mijenjajui putanju kretanja kako biste osigurali povoljniji poloaj vaega vozila u odnosu na druga vozila oko vas. Naravno, za to je potrebna vrlo jasna komunikacija s drugim vozaima oko vaega vozila, koritenjem pokazivaa smjera, stop svjetala, po potrebi zvunog signala, pa ak i znaka rukom - ako moe pomoi.

10

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

Pri mimoilaenju ne poveavajte brzinu kretanja, pogotovo ako vozilo iz suprotnog smjera nailazi velikom brzinom. Treba imati u vidu da manje brzine omoguuju da se pokretanjem toka upravljaa skladnije mijenja putanja kretanja vozila i da vozilo odri dovoljnu stabilnost kretanja. PRESTROJI SE PALJIVO I SIGURNO Prestrojavanje je radnja vozilom koja se obavlja na dovoljnoj udaljenosti ispred raskrsnice kako bi se zauzeo poloaj na traci kojom se eli proi kroz raskrsnicu, odnosno, radnja kojom se u saobraaju na cesti mijenja saobraajna traka, ako se kreemo cestom s vie saobraajnih traka. Prestrojavanje se moe obaviti ubrzavanjem ili usporavanjem vozila to odreuje saobraajna situacija (ubrzajte i prestrojite se ispred vozila ili usporite, propustite vozilo, prestrojite se iza vozila). Ispred veih raskrsnica gdje postoji vie saobraajnih traka za prestrojavanje, u pravilu ete primijetiti saobraajni znak prestrojavanje vozila. On vas obavjetava o broju saobraajnih traka i o tome koja se od saobraajnih traka koristi za prolazak kroz raskrsnicu pravo ili za skretanje ulijevo ili udesno, kako biste mogli pravovremeno zauzeti poloaj u odgovarajuoj saobraajnoj traci za eljeni smjer vonje kroz raskrsnicu. Prestrojavanje obavljate prema strelicama na kolovozu i znakovima prestrojavanja koji slue za voenje saobraajnih tokova. Trebate se pravovremeno prestrojiti i razvrstati onako kako te strelice i znakovi pokazuju. Nakon to ste se sigurno prestrojili, vano je odravati poloaj vozila u saobraajnoj traci koju ste izabrali, pratiti uzdune oznake na kolovozu kao i strelice na saobraajnoj traci koje usmjeravaju vau vonju. Kada ste se razvrstali i zauzeli poloaj vozilom u traci kojom namjeravate proi raskrsnicom, vie ne smijete mijenjati izabranu traku. To vam ne dozvoljavaju ni uzdune pune linije na kolovozu. Ako ste se pogreno prestrojili (zauzeli saobraajnu traku kojom ne namjeravate voziti kroz raskrsnicu), a nalazite se u neposrednoj blizini raskrsnice (puna linija uz ivicu saobraajne trake) ili se niste uopte iz nekog razloga stigli prestrojiti, morate nastaviti vonju u smjeru kojem strelice u toj saobraajnoj traci naznauju. Prestrojavanje na saobraajnu traku na kojoj se nalaze tramvajske ine je doputeno samo ako postoji saobraajni znak ili oznaka na kolovozu koji to dozvoljavaju. Najavu promjene saobraajne trake dajete drugim uesnicima u saobraaju pokazivaima smjera. Prestrojavanje ispred raskrsnice kada nema oznaka na kolovozu obavlja se na sljedei nain: 11

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

za skretanje udesno primaknite vozilo to blie desnoj ivici kolovoza, na ko lovozu s dvosmjernim saobraajem primaknite vozilo do sredine kolovoza, u jednosmjernim ulicama primaknite vozilo to blie lijevoj ivici kolovoza,

Niti jedno prestrojavanje ne smijete zapoeti obavljati, a da se prije toga niste uvjerili da to moete obaviti sigurno i bez opasnosti, vodei pritom rauna o poloaju vozila, smjeru i brzini vonje. Nastojte pravovremeno obaviti radnju prestrojavanja, a ne ekati zadnji trenutak, jer tada to sigurno neete moi obaviti bez ometanja saobraaja i bez ugroavanja sebe i drugih. KADA I KAKO SIGURNO PRETICATI Preticanje je jedna od najsloenijih i najopasnijih radnji s vozilom u saobraaju jer u njemu sudjeluje najmanje dva vozila u pokretu, izvodi se velikom brzinom, a pritom voza koji pretie koristi saobraajnu traku za vozila iz suprotnog smjera. Stoga donoenju odluke o preticanju mora prethoditi vae promiljanje o svim elementima za sigurno izvoenje ove radnje: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza, poloaj ostalih uesnika u saobraaju, njihova brzina i namjera, tehnike mogunosti vozila, vaea saobraajna pravila, saobraajni znakovi U svemu tome voza mora potivati zakonom propisane postupke, a sve ostalo je stvar njegove line procjene koja proizlazi iz njegovog mentalnog sklopa, njegovih stavova i mogunosti racionalizacije postupaka.

Prema propisima, preticanje voza smije vriti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvoenje tih radnji. Preticanje vri se s lijeve strane. Preticanje se mora vriti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom poloaju i njegov voza daje takav znak da se sa sigurnou moe zakljuiti da to vozilo skree ulijevo. Vozilo koje se kree po inama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To vozilo moe se preticati s desne strane ako izmeu njega i desne ivice kolovoza postoji saobraajna traka. Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici voza smije preticati: 12

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

vozilo koje skree ulijevo, a pretie se s desne strane vozilo koje skree udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobraaj vozila iz suprotnog smjera; vozilo koje se kree na cesti s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobraaj na raskrsnici regulisan svjetlosnim saobraajnim znakovima ili znakovima koje daje ovlateno lice.

Neposredno ispred i na prelazu puta preko eljeznike ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika voza smije preticati drugo vozilo kad je saobraaj na tom prijelazu regulisan ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova. Voza ne smije preticati kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojee okolnosti na cesti i u saobraaju ili s obzirom na tehnika svojstva vozila kojim upravlja, ugroava druge uesnike u saobraaju, odnosno tamo gdje je to saobraajnim znakom posebno zabranjeno. Pri planiranju preticanja odnosno prije nego to krene u preticanje voza mora utvrditi ima li uvjeta za sigurno izvoenje te radnje s vozilom: je li preticanje doputeno, postoji li dovoljna preglednost i dovoljno prostora za preticanje, kolika je duina preglednosti ceste, kolika je potrebna duina puta preticanja,kojom brzinom vozi vozilo ispred vas, moe li se dovoljno ubrzati, kolikom brzinom se moe preticati i ugroavaju li se vozila iz suprotnog smjera. Najprije treba promisliti ima li uopte svrhe razmiljati o preticanju, nakon toga utvrditi kakva je preglednost i vidljivost te irina ceste, zatim provjeriti namjeru vozaa koji se kree iza njega, a onda slijede tri najtee, kritine provjere.

Prvom provjerom treba utvrditi ne namjerava li voza ispred njega preticati, obilaziti ili skretati. Drugom provjerom treba utvrditi je li slobodna saobraajna traka za saobraaj iz suprotnog smjera na dovoljnoj udaljenosti. Treom provjerom voza se mora uvjeriti moe li nakon preticanja ponovo zauzeti poloaj u saobraajnoj traci kojom se kretao prije preticanja.

Tek ako tada utvrdi kako su zadovoljeni svi uvjeti sigurnosti, zapoinje s preticanjem. Kada se voza uvjerio da je preticanje sigurno i odluio preticati, mora:

gledati daleko ispred i procijeniti brzinu, ukljuiti lijevi pokaziva smjera, pomaknuti se vozilom u lijevu stranu i gledati ispred, provjeriti da vozilo ispred ne namjerava preticati ili skretati ulijevo, prema potrebi, upozoriti vozaa vozila ispred o namjeri preticanja, u niem stepenu prijenosa poveati brzinu i prestrojiti se na lijevu saobraajnu traku, 13

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

ubrzati vozilo i promijeniti u vii stepen prijenosa kada se nae uporedno s vozilom koje pretie, vodei rauna o brzini, paziti na pravilan boni razmak i na vozila iz suprotnog smjera, kada na unutarnjem ogledalu ugleda vozilo koje pretie, u blagom luku se mora vratiti u desnu saobraajnu traku, pri povratku iskljuiti lijevi pokaziva smjera (desni nije obavezno ukljuivati osim ako to uvjeti sigurnosti nalau).

Ako se u meuvremenu tokom preticanja pojavi vozilo iz suprotnog smjera ili ako se pogreno procijeni potrebna duina puta preticanja ili trenutak preticanja, treba odustati od preticanja, ukljuiti desni pokaziva smjera i vratiti se iza vozila koje se namjeravalo preticati i strpljivo ekati sigurnu priliku. Posebno velik rizik predstavlja preticanje dugih vozila i vozila sa nadgradnjom, jer zaklanjaju pogled, ograniavaju preglednost, smanjen je boni razmak, poveava se vrijeme i put preticanja. Zato voza treba preticati samo ako je uvjeren da to moe sigurno obaviti. Ne riskirajte, ne pretiite ako niste sigurni u povoljan ishod. Nita neete dobiti na vremenu vonje, samo stres i napetost bez potrebe. Svu sloenost i opasnost preticanja voza moe izbjei ako prethodno uini jednu znatno jednostavniju procjenu: ima li uope svrhe krenuti u preticanje. ----------------------------------------------------------------VONJA NOU

Vonja nou podrazumijeva vonju od prvog sumraka do potpunog svanua. Najvanija karakteristika none vonje je smanjena vidljivost, dok manji obim saobraaja stvara utisak sigurnosti, to podstie poveanje brzine i smanjivanje panje. Osvjetljenje koje daju oborena ili velika svjetla su neuporediva sa dnevnim svjetlom, te se nou irina vidnog polja suava, pogorava se otrina vida, jasnoa i brzina opaanja. Obzirom da su sposobnosti vida i mogunosti uoavanja i prepoznavanja smanjene, vonja nou postaje zamorna i opasna i zahtijeva od vozaa znanje, iskustvo i umijee prilagoavanja na oteane uvjete uoavanja. Pri vonji nou poveava se psihiko i fiziko optereenje koje negativno utie na vrijeme reagovanja, koje se u takvim uvjetima po pravilu produava. Tokom vonje nou voza oteano, a ponekad pogreno procjenjuje brzinu i razmak do vozila koja nailaze iz suprotnog smjera, to moe uzrokovati pogrene procjene prilikom preticanja, obilaenja ili mimoilaenja. Ne treba zanemariti ni mogunost da voza vozila iz suprotnog smjera ima potekoa sa sposobnou vida. Cesta pokrivena vodom, kiom, snijegom ili ledom predstavlja dodatnu opasnost i povean rizik od prometne nezgode. Vonja nou moe biti problematina i jako naporna ljudima koji imaju problema sa vidom. Dioptrija, astigmatizam ili slina ogranienja vida nou, a pogotovo u sumrak znatno ograniavaju vozaa. Ako pripadate toj skupini vozaa pokuajte izbjegavati putovanja nou. Jedna od opasnosti prilikom vonje nou jeste pojava zasljepljenja, koje se javlja ako gledate u svjetla vozila koje vam dolazi u susret. Jak i dugotrajan uinak zaslijepljenosti dovodi do opasnosti. Zaslijepljenost je jo vea kada je cesta mokra to dodatno smanjuje vidljivost. Stoga, ne smijete gledati u svjetla vozila koja vam dolaze iz suprotnog smjera. Pogled treba usmjeriti prema desnoj ivici kolovoza (ivinoj liniji), smanjiti brzinu vonje i ako je potrebno zaustaviti vozilo u svojoj saobraajnoj traci. Za vrijeme vonje nou, vidno polje se bitno smanjuje. Vidljivost ispred vozila je ograniena duinom svjetlosnog snopa kratkih ili dugih svjetala. Dok vozite s dugim svjetlima vidno polje vam je 14

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM ogranieno na oko 100 metara (duina svjetlosnog snopa dugih svjetala), a kada umjesto dugih ukljuite kratka svjetla vidno polje se smanjuje na 40 do 80 metara. U tim uvjetima uvijek se mora raunati s mimoilaenjem ili nailaskom na pjeake ili bicikliste koji se slabo uoavaju, zaustavljenim vozilima koja nisu osvijetljena, traktorima i zaprenim vozilima. Za uoavanje drugih uesnika u saobraaju nou moe vam pomoi svjetlosni snop dugih svjetala vozila koje dolazi u susret. Tako vidite obris pjeaka ili odreene predmete na cesti. Ipak poveajte panju i smanjite brzinu. Vrijeme reagovanja vozaa prilikom none vonje se produava zbog akomodacije (prilagoavanja) oka na stalnu izmjenu svjetla i tame. Tom vremenu treba pridodati vrijeme prilagoavanja oka na stalno premjetanje take fiksacije (otrina vida). Sve to predstavlja duinu vremena potrebnog za reagovanje i iznosi izmeu dvije i dvije i po sekunde, ali je za svakog vozaa drugaije (zakanjelo reagovanje u odnosu na prosjeno vrijeme reagovanja). Glavni preduvjet za sigurnu vonju nou je odravanje dobre vidljivosti vozila. Drite ista vjetrobranska stakla, pogotovo ako pada kia, ili se na staklo, tokom vonje lijepe kukci. Ne puite dok vozite. Treba voziti blie sredinjoj razdjelnoj liniji na kolovozu, a izbjegavati vonju uz desnu, ivinu liniju kolovoza, ne ometati i ne zasljepljivati dugim svjetlima vozaa vozila iz suprotnog smjera, pratiti smjerokazne stubie pokraj ceste i ponaati se u skladu sa znaenjem saobraajnih znakova. Pri zaustavljanju vozila, uvijek treba ostaviti upaljena kratka svjetla. U sluaju kvara na vozilu treba ukljuiti sve pokazivae smjera i postaviti sigurnosni trokut to dalje od vozila na vidnom mjestu i po mogunosti ga osvijetliti. Voza uvijek mora biti svjestan okolnosti i moguih opasnosti, voziti s poveanim oprezom, prilagoenom brzinom uvjetima na cesti i biti spreman izbjei mogue opasnosti. Za osvjetljavanje ceste voza motornog vozila po pravilu, upotrebljava duga svjetla. Vonja sa dugim svjetlima ne smije zasljepljivati vozaa vozila koje se kree ispred ili vozaa vozila iz suprotnog smjera. Voza je umjesto dugih duan upotrebljavati kratka svjetla:

prije mimoilaenja s drugim vozilom na udaljenosti s koje prosudi da svjetlom svog vozila zasljepljuje vozaa koje mu dolazi u susret, kad voza tog vozila ukljui kratka svjetla ili kad naizmjeninim paljenjem i gaenjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, a uvijek na udaljenosti manjoj od 200 metara, za vrijeme dok se kree za drugim vozilom na takvoj udaljenosti i u takvom poloaju da dugim svjetlima svog vozila zasljepljuje vozaa vozila ispred sebe, dok vozilom prolazi pored kolone ili povorke pjeaka, kad se kree cestom koja se prostire neposredno pored plovnog puta ili pored eljeznike ili tramvajske pruge u susret plovilu, odnosno vozilu koje se kree p inama, kad naie na stoku te ostale domae ili divlje ivotinje.

Po magli voza vozila na motorni pogon mora na vozilu imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istovremeno. Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo po magli. 15

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM Kada sustignete vozilo, morate upaliti kratka svjetla da ne ometate vozaa ispred vas (zasljepljuje vozaa u njegovom ogledalu). Ako sustignete teretne automobile i autobuse, kratka svjetla upotrijebite mnogo ranije (zbog vee povrine vozakih ogledala). U trenutku kada zapoinjete preticanje pa sve dok ne doete usporedno s vozilom koje pretiete, koristite kratka svjetla. Za to vrijeme voza kojeg pretiete, ima duga svjetla. U ravni s vozilom kojeg pretiete upalite duga svjetla, tako istovremeno upaljena duga svjetla oba vozila omoguuju vam da otkrijete zapreku na desnoj ill lijevoj strani ceste. Kada proete sporije vozilo, nastavite vonju s dugim svjetlima, a voza kojeg ste pretekli mora upaliti kratka svjetla. Kada vas neko pretie trebate mu pomoi da to bre i sigurnije obavi tu radnju. Vozite s dugim svjetlima to je due mogue. Sve dok vas voza pretie ne vidi jasno naprijed s vae lijeve strane, a vaa duga svjetla osvijetlit e mu put preticanja. Navedeno ne znai kako bi nonu vonju trebalo izbjegavati. Naprotiv, vonja nou moe biti i vrlo ugodna, sve dok potujete ogranienja koja vam takvi uvjeti nameu. I jo jedan savjet: redovno kontroliite svoj vid, posebno ukoliko esto ili dugo vozite nou. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VONJA AUTOCESTOM Autocesta je namijenjena iskljuivo za saobraaj motornih vozila. Vonja autocestama je sigurnija, bra i udobnija od vonje ostalim cestama, ali vonja autocestom se po nekim specifinostima razlikuje od vonje ostalim cestama. Saobraajnim pravilima i propisima je utvreno kako voziti, no postoje neka pravila, ponaanja i sigurnosne navike koje se moraju usvojiti kako biste sigurno vozili autocestama. Autoceste skrivaju i niz specifinih opasnosti koje morate oekivati i predvidjeti kako biste sigurno i brzo stigli do cilja. irina cjelokupnog profila autoceste, irina kolovoznih traka koje imaju po najmanje dvije saobraajne trake, fizika odvojenost od saobraajnog toka iz suprotnog smjera (nema vozila u susret), traka za zaustavljanje vozila u nudi, iroke bankine i bone ograde, kvalitetne oznake i signalizacija, redovito odravanje - daju osjeaj sigurnosti i mame na brzu vonju. Na autocestama je najnii stepen ugroenosti, odnosno na autocestama (s obzirom na broj vozila) se dogaa relativno malo saobraajnih nesrea, no kada se dogode, u pravilu su s vrlo tekim posljedicama. UKLJUIVANJE NA AUTOCESTU

Ukljuivanje na autocestu predstavlja jedno od kritinih mjesta za dogaanje saobraajnih nesrea, prije svega zbog nepravilnog ponaanja vozaa. Ukljuite se u saobraajni tok vozila na autocesti, bez zaustavljanja, koristei pravilno saobraajnu traku za ubrzavanje. Postupno ubrzavajte nakon prilazne rampe, vozite usporedno s vozilima na autocesti cijelom duinom trake za ubrzavanje, bez pribliavanja vozilu koje se nalazi ispred vas. 16

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM Putem unutarnjeg i vanjskog ogledala pratite saobraaj vozila na autocesti s ciljem prepoznavanja najpogodnijeg trenutka za ukljuivanje. Kada dostignete brzinu vozila u saobraajnoj traci lijevo od vas, uz sigurnosne provjere i ukljuivanje lijevog migavca, ne ometajui vozila, ukljuite se u saobraajni tok na autocesti. Ako vam uvjeti saobraaja to ne dozvoljavaju, ne zaustavljajte se na kraju trake za ubrzavanje, ve nastavite vonju trakom za zaustavljanje vozila u nudi do prvog trenutka za ukljuivanje. im uoite pogodan trenutak izmeu vozila, morate s ukljuenim lijevim pokazivaem smjera ubrzati i ukljuiti se u desnu saobraajnu traku na autocesti. Nakon ukljuivanja iskljuite lijevi pokaziva smjera. Vozila na autocesti imaju prednost u odnosu na ona koja se ukljuuju. Vi meutim moete pomoi onima koji se ukljuuju na autocestu, tako to ete smanjiti brzinu svoje vonje i ostaviti dovoljno prostora za ukljuivanje. Vi moete svoju vonju (ukoliko vam uvjeti saobraaja omoguavaju) i ubrzati, ali ne iznad 130 km/h, da bi se oslobodilo dovoljno prostora iza vas za ukljuivanje. Da bi vozaima olakali ukljuivanje na autocestu, moete takoer izvriti promjenu kretanja iz desne u lijevu prometnu traku, kako biste desnu saobraajnu traku ostavili slobodnu za ukljuivanje. No, ovo uradite samo onda kada ste sigurni da ovu radnju moete izvesti bez ikakve opasnosti. Uvijek imajte na umu da prilikom svake promjene saobraajne trake morate ukljuiti pokaziva pravca za odgovarajui smjer.

BRZINA KRETANJA I OGRANIENJA Autoceste su graene tako da dozvoljavaju vrlo brzu vonju u odnosu na druge ceste. To su ceste s najviim nivoom uslunosti, nema vozila iz suprotnoga smjera, preglednost je izuzetna, ukrtanja su u vie razina itd.. No, meutim ne zaboravite da je brzina najdominantniji uzronik saobraajnih nesrea. Uvijek budite spremni na iznenadna koenja. im u daljini primijetite da vozila koe, da su sve trake zauzete vozilima, odmah ukljuite zbog sigurnosti i upozorenja vozaima iza vas sve pokazivae smjera. Na autocesti je izuzetno opasno voziti slalom i uestalo mijenjati saobraajne trake, bespotrebno ubrzavati i malo iza toga usporavati, ili svojim postupcima stalno ometati druge vozae. Uostalom, znate, u velikoj guvi sve se kolone kreu otprilike istom brzinom, pokuajte strpljivou doprinijeti pouzdanosti cjelokupne situacije. Prema naim propisima (a i veine zemalja Europe), najvea doputena brzina vonje na autocesti je 130 km na sat, ali drite se ogranienja brzine na pojedinim dijelovima i preporuljive brzine za pojedinu dionicu. Naravno i na autocesti vae ogranienja za vozila pojedinih grupa i to: 1. 80 km/h za autobuse bez i sa lakom prikolicom, kamione do 7,5 tona i putnika vozila koja vuku prikolicu 2. 70 km/h za autobuse kojima se vri organiziran prijevoz djece, kao i kamione preko 7,5 tona i kamione s prikolicom. 3. 40 km/h ako se vri lepanje vozila u dozvoljenim sluajevima. Na autocesti nema stajanja. Ukoliko elite prekinuti vonju, to moete uiniti samo na odmaralitima, prostorima benzinskih pumpi ili povrinama izvan kolovoza koje su kao odmaralita ili parkiralita za to posebno ureene. Ne zaustavljajte, niti ne parkirajte na saobraajnim trakama za zaustavljanje vozila 17

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM u nudi. Na autocesti ne smijete se polukruno okretati niti voziti unatrag. Autocestom se morate kretati krajnjom desnom saobraajnom trakom koja nije zakrena vozilima u koloni (izuzetak su gradske autoceste gdje se zbog gustoe saobraaja vozi u usporednim kolonama). Tokom vonje autocestom stalno budite paljivi, gledajte ispred i iza, niti jednu radnju (promjenu prometne trake, prestrojavanje, usporavanje, pretjecanje) ne inite ukoliko se viestruko niste uvjerili da to moete uiniti bez opasnosti za druge vozae na autocesti. Pri velikim brzinama je opasno naglo smanjivanje brzine. Posebno pazite na vozila iza vas. Jedno sigurnosno pravilo kae da vozei autocestom treba jednako gledati saobraaj iza (preko unutarnjeg i vanjskog ogledala), kao saobraaj ispred (kroz vjetrobransko staklo). Naroito obratite panju i pogledajte i osigurajte se da se nijedno vozilo ne nalazi u mrtvom uglu pored vaeg vozila. ISKLJUIVANJE SA AUTOCESTE

Kad se namjeravate iskljuiti s autoceste, tada morate uoiti saobraajne znakove koji vas obavjetavaju o mjestu izlaza s autoceste. Ako prekasno uoite ili reagirate na znak obavjetenja za voenje saobraaja, proi ete pored eljenog izlaska. To vas moe kotati dodatnog iznosa za cestarinu i nekoliko desetaka kilometara bezpotrebne vonje do sljedeeg izlaza i povratka za smjer kojim ste eljeli voziti. Iskljuivanje s autoceste najavljuje se saobraajnim znakom obavjetenja u pravilu na 1.000, 500 i 250 metara ispred samoga izlaza. Pribliavajui se mjestu izlaska, pogledat ete na unutarnje i vanjsko ogledalo, te ukljuiti desni pokaziva smjera. Ne koiti na traci za vonju. S ukljuenim desnim pokazivaem smjera nakon kosnika na kolovozu i pojave saobraajne trake za usporavanje, ne smanjujui brzinu vonje, napustite desnu saobraajnu traku autoceste i prestrojite se na saobraajnu traku za usporavanje. Tek na traci za usporavanje smanjujete brzinu, kako biste do izlaska s autoceste prilagodili brzinu radijusu zavoja i iskljuili se sigurno. Kvar ili nesrea na autocesti Ukoliko vam se dogodi da ste prisiljeni prekinuti vonju zbog kvara, neispravnosti na vozilu ili iz nekog drugog razloga, nikako ne zaustavljajte vozilo na kolovozu autoceste, ve desno od uzdune crte na kolovozu, s desne strane na saobraajnoj traci za zaustavljanje vozila u nudi. Po mogunosti to vie desno, kako ne biste otvarajui vrata ometali vozila koja voze po desnoj traci. Putnike obavezno izmjestiti iz vozila van kolnika i trake za zaustavljanje u nudi. Prije izlaska iz vozila navucite reflektirajui prsluk koji bi se trebao nalaziti u kabini vozila (obvezno u veini zemalja). Ostavite ukljuena pozicijska svjetla, ukljuite sve pokazivae smjera kako bih vas vozai uoili sa to vee udaljenosti. Postavite trokut za opasnost i to na udaljenosti od 100 metara iza i ukoliko ne moete brzo rijeiti kvar pozovite slubu za pomo na cesti.

SISTEM NAPLATE CESTARINE Naplata cestarine obavlja se neprekidno od 0 24 sata, sve dane u godini. Na svim naplatnim stanicama u vidnom polju vozaa mora biti istaknut cjenovnik s propisanim iznosima cestarine za sve grupe vozila. Vozila su razvrstana po grupama za koje je jedinstvena cijena plaanja cestarine i sastoji se od etiri klase: 18

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

Klasa 1: Dvoosovinska vozila s visinom izmjerenom na prvoj osovini manjom od 1,3 m (motocikli, osobna vozila i laka dostavna vozila). Klasa 2: Vozila sa tri i vie osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini manjom od 1,3 m (kombi vozila, osobna vozila s prikolicom, karavani s visinom od 1,3 metra na prednjoj osovini i laka dostavna vozila s prikolicom karavanom, dvoosovinska vozila kao to su kombi vozila bez prikolice). Klasa 3: Vozila sa tri i vie osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini veom od 1,3 m (kamioni s ili bez prikolice, sa ukupno dvije ili tri osovine, karavani s visinom veom od 1,3 metra na prednjoj osovini i kombi vozila s prikolicom ili karavanom s ukupno tri osovine). Klasa 4: Vozila sa etiri i vie osovina i visinom mjerenom na prvoj osovini veom od 1,3 m (kamioni s ili bez prikolice s etiri ili vie osovina, tegljai s poluprikolicom, autobusi s ili bez prikolice s etiri ili vie osovina, kombi vozila s prikolicom ili karavanom s ukupno etiri ili vie osovina). Skupina vozila koja je osloboena plaanja cestarine: 1. vozila crvenog krsta, 2. vozila osloboena na osnovu ugovora koje je Vlada BiH i Vlada Federacije BiH zakljuila s meunarodnim institucijama, 3. vozila pomoi na cesti u sluaju intervencije, 4. vozila oruanih snaga BiH, 5. vozila invalidnih osoba s 80% i vie tjelesnog oteenja, odnosno osobe s 60% i vie oteenja donjih ekstremiteta, 6. vozila Civilne zatite, 7. vozila Ministarstva unutranjih poslova, 8. vozila Hitne pomoi i 9. Vatrogasna vozila. Vozila koja na izlaznu naplatnu stanicu dou bez naplatne kartice blagajnik e naplatiti iznos najdue relacije od mjesta izlaza za odgovarajuu grupa vozila. Obvezno uzimanje naplatne kartice Naplata cestarine (gotovina, kreditne kartice, debitne kartice)

Elektronska naplata cestarine Naplata cestarine smart karticom Koncesionara

VONJA I JESEN

VONJA PO KII - aquaplaning Kia kao atmosferska pojava est je pratilac vonje, koja kao posljedice ima smanjenje vidljivosti i pogoravanje uslova sigurne vonje. Kia donosi niz opasnosti i esto je uzrok saobraajnih nezgoda zbog smanjenog prijanjanja, smanjene vidljivosti, mogunosti trenutnog otkazivanja konica, dinamikih udara, nastajanja vodenog klina i prekrivenih oznaka na kolovozu. Kada padne kia, na kolovozu se stvara sloj vode i tokovi - gume slabije prijanjaju uz kolovoz (trenje 19

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM izmeu gume i povrine kolovoza je manje) to smanjuje upravljake i koione sposobnosti vozila. Veliina trenja (prijanjanja) izmeu guma i kolovoza ovisi o dubini profila guma, brzini kretanja i svojstvu kolovoza (vrsti kolovoza). Tokom vonje po kii, treba usmjeriti pogled dalje ispred vozila jer postoji mogunost nalijetanja na udarne rupe napunjene vodom ili na vodu na cesti pri emu moe doi do vodenog udara. U takvoj situaciji valja poveati prisebnost i bez oklijevanja, poveanom brzinom, pokuati izii iz vode jer moe doi do zalijevanja ili oteenja motora. Pri mimoilaenju s drugim vozilom dolazi do iznenadnog zalijevanja vjetrobranskog stakla, ime se smanjuje vidljivost, a u toj situaciji voza moe izgubiti prisebnost i kontrolu nad vozilom. Pobrinite se da brisai rade efikasno i bezprijekorno. Za vreme vonje po kii ne dozvolite da se vodena para kondenzuje u unutranjiosti vozila. U takvim uslovima treba koristiti ventilaciju i grijanje. Kombinacijom ovih ureaja najbolje e se odstraniti suvina vodena para i obezbediti uspena vonja. Vodeni klin (aquaplaning) Kod obilnih i dugotrajnih kia na cestama se esto zadrava voda. Pri vonji u tim uvjetima pod tokom se stvara sloj vode, odnosno vodeni klin. Kada je sloj vode dublji, ili kada se po kolovozu pokrivenim vodom vozi velikom brzinom, guma se poinje penjati na sloj vode, vodeni klin je izdie, to uslovljava odvajanje gume od kolovoza. Gubi se dodir s kolovozom i tada toak skija po vodi. Gume tada nisu vie sposobne prenijeti na kolovoz vunu silu, silu koenja i bone sile. Pri brzoj vonji gube se primarne sposobnosti gume da koi ili vodi vozilo u eljenom pravcu. U sluaju koenja, prednji tokovi blokiraju i kliu te vozilo gubi upravljivost, odnosno u takvim uvjetima se vozilom ne moe upravljati.

Nastalo stanje naziva se aquaplaning, to u slobodnom prevodu znai skijanje na vodi. Kod tog stanja upravljanje i koenje nije mogue. U tom sluaju vrijedi pravilo: upravlja drati pravo i oduzeti gas. Ako puhne vjetar, nema pomoi. Moda nikad neemo biti svjesni greke. Kako prepoznati opasnost i kako se ponaati u takvim uvjetima? Prvi znak opasnosti je obilna kia i voda na kolovozu. Velika koliina vode na kolovozu prepoznaje se po sljedeem: trag tokova vozila ispred odmah prekrije voda, tokovi vozila ispred istiskuju mnogo vode, kolotrazi su napunjeni vodom, !okve vode su na kolovozu. U tim uvjetima gubi se osjeaj stabilnosti, tj. vozilo lagano klizi i bono se zanosi, upravlja se prelako okree i pojaan je zvuk motora. U takvim uvjetima potrebno je odmah smanjiti brzinu vonje, pritisnuti papuicu kvaila, vrsto drati upravlja u pravilnom poloaju, izbjegavati naglo okretanje upravljaa i poputati papuicu gasa da tokovi ponovno dobiju dodir s kolovozom. Dakle, da bi rizik od akvaplaninga i od neprijatnih iskustava koje on sa sobom nosi sveli na minimum, morate stalno voditi rauna o mejrama predostroznosti. Veliku opasnost za vonje po kii na kolovozu predstavljaju kolotrazi. Kada su ispunjeni vodom, lako dolazi do pojave vodenoga klina skijanja na vodi. Postoji opasnost od zanoenja i gubljenja upravljivosti vozila. U takvim uvjetima ne treba voziti po njima. Ako je potrebno mijenjati saobraajnu 20

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM traku, treba smanjiti brzinu i pod otrim uglom ih prei. Posebno se mora poveati pozornost, smanjiti brzina i vrsto drati upravlja. Osim kie, mokrih kolovoza, jesen donosi i maglu, to znai da se mora opreznije voziti. Glavni uzroci saobraajnih nezgoda pri magli su neprilagoena brzina vonje i nepropisno rastojanje vozila. Ipak, ko potuje najvanija, osnovna pravila za vonju u ovakvim uslovima, ima dobre izglede da bez posledica savlada i najgue oblake magle:

Pri magli, odmah smanjiti brzinu koja mora biti prilagoena vidljivosti, dakle najvie do 50 km/h. Poveati rastojanje. Obino se tokom vonje pri magli rastojanje pogreno procenjuje i ini se da je vee nego to jeste. Ve i pri slaboj magli, odmah ukljuiti svjetla da bi bolje vidjeli i da bi bili vieni. Svjetla za maglu ukljuiti onda kada je vidljivost manja od 50 m.

Zadnje svjetlo za maglu treba koristiti u uvjetima kada je na cesti magla ili je smanjena vidljivost na manje od 50 metara, i to samo kada iza vaega vozila nema drugih vozila ili kada ste posljednje vozilo u koloni. im vae vozilo sustigne drugo vozilo, svjetlo za maglu treba iskljuiti kako ne bi ometalo vozaa iza. Obratite panju na signalnu sijalicu zadnjeg svjetla za maglu, ona vas podsjea na ukljueno svjetlo. Vonja pri magli zahteva od vozaa maksimalnu koncentraciju i ee pauze tokom vonje. Preporuuje se da se za vreme pauze vozilo parkira sa ukljuenim svetlima kako bi drugi vozai mogli lake da primjete automobil. Takoe je vano da se u ovakvim uslovima vozi istom brzinom, bez obzira na vrijeme i odredite.

BEZBJEDNA VONJA U RANO PROLJEE


Upravljanje vozilom u odreenom periodu godine nosi sa sobom razne specifinosti po kojima je odreeno godinje doba karakteristino u smislu opasnosti sa kojima se voza moe suoiti dok upravlja vozilom. Po pitanju bezbjednog upravljanja vozilom, svaki voza mora kao preventivnu mjeru bezbjednosti uzeti injenicu da vozilom mora upravljati sa naroitom opreznou, brzinu kretanja vozila 21

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM blagovremeno prilagoavati trenutnim uslovima saobraaja i stanju kolovoza na kome se nalazi, voziti defanzivno i biti u stanju predvidjeti moguu situaciju i ponaanje ostalih uesnika u saobraaju na osnovu podataka i informacija koje trenutno ima na raspolaganju, tj, na osnovu onoga to je u tom momentu uoio. Uoavanje, potivanje i postupanje po znaenju saobraajnih znakova i ostale saobraajne signalizacije je od iznimne vanosti za bezbjedno upravljanje vozilom u saobraaju. Period ranog proljea predstavlja moda i najnezgodniji i najopasniji period za upravljanje vozilom, jer isti sa sobom nosi veliki broj nezgodnih, opasnih i podmuklih situacija na putu, pogotovo vozaima poetnicima i vozaima sa manje vozakog iskustva, ali i onim vozaima sa viegodinjim vozakim iskustvom koji precjenjuju svoje sposobnosti i mogunosti svog vozila, koji su u datim okolnostima nepaljivi i nesmotreni.

Zato je period ranog proljea opasan za vonju ?

Period ranog proljea karakteristian je po tome to se uslovi na putu dok upravljate vozilom mogu veoma naglo i nepredvidivo pogorati, a u tom smislu nabrojat u sljedee faktore koji na njih utiu, kao i mogue nepovoljne situacije sa kojima se voza moe susresti:

1.

Vremenski uslovi veoma je est sluaj da se u toku dana i to u veoma kratkom vremenskom periodu ,,izmjene sva godinja doba,, tj, mogue je za oekivati u takvoj situaciji da e kolovoz na kome se nalazite mjestimino biti suh, mokar, klizav, pokriven snijegom ili poledicom. Zbog naglih i velikih oscilacija vanjske temperature zraka, esta je pojava da se u toku dana, kada su dnevne temperature zraka vee, nagomilani snijeg uz ivicu kolovoza pone otapati i curiti preko kolovoza. Na istom mjestu, tokom noi i u rano jutro, usljed velikog pada temperature zraka - imat ete poledicu na kolovozu !!! Zato, dok vozite, uvijek pratite vremenske prilike u kojima vozite, blagovremeno uoavajte stanje kolovoza i oko kolovoza na kome se nalazite. Usljed pomenutih naglih i velikih oscilacija u temperaturi zraka, takoe dolazi do pojave erozije okolnog tla uz kolovoz. Posebno su opasne dionice puteva koji se pruaju u kotlinama ili dolinama rijeka, jer su na takvim mjestima este pojave odrona zemlje, blata i kamenja na kolovozu. Takoe, oborinske vode nastale kao posljedica topljenja snijega, a koje nisu na adekvatan nain kanalisane kroz infrastrukturu kolovoza, nego se slijevaju preko njega, mogu u velikoj mjeri izazvati opasnost time to e svojim djelovanjem izazvati oteenje kolovoza ili pojavu nanosa okolnog erodiranog matrijala na kolovoz (granje, zemlja, blato, kamenje...)

2.

Stanje kolovoza nakon zimskog perioda, kolovoz je usljed djelovanja vanjskih prilika (neprilika) na naim putevima veinom u oajnom stanju, te bi o ovoj konstataciji svi vozai trebali voditi rauna prilikom upravljanja vozilom. Oteenja kolovoza uglavnom se ogledaju u smislu pojave udarnih rupa na kolovozu, a udarna rupa na kolovozu predstavlja u stvari oteenje kolovoza u smislu udubljenja oblika rupe, izuzetno otrih ivica, vee je dubine i nalazi se na mjestu u kolovozu po kome vozila svojim tokovima najee nailaze. Te udarne rupe su zbog svojih karakteristika veoma opasne i izazivaju velik broj saobraajnih nesrea i to u sljedeim situacijama: 22

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

Kada voza nije blagovremeno uoio postojanje udarne rupe na kolovozu (zbog nepanje ili neprilagoene brzine kretanja) pa u posljednjem trenutku pokuava vozilom izvriti obilaenje iste, tada se kao negativna posljedica takvog postupka vozaa deava sljedee:

a)

zanoenje zadnjeg dijela vozila u lijevu ili desnu stranu usljed nagle promjene teita vozila kao posljedica nagle promjene pravca kretanja (pogotovo na klizavom kolovozu). Obino dolazi do bonog otkliznua vozila, voza vie nije u mogunosti kontrolisati putanju kretanja vozila i samo je pitanje sree kakav e biti krajnji ishod u toj situaciji. Ta bona otkliznua vozila obino zavravaju sudarom sa vozilom koje nailazi iz suprotnog smijera, prevrtanjem na kolovozu ili van njega. Bilo koja situacija da se desi po ovom principu donosi tragine posljedice.

b)

Boni kontakt sa vozilom koje ga pretie u momentu dok na opasan nain (naglo i bez provjere) obilazi udarnu rupu sa lijeve strane. I u ovoj situaciji dolazi neminovno do saobraajne nesree veih ili manjih razmjera.

c)

Otkliznue ili prelazak vozila u desnu stranu van kolovoza uslijed naglog (opasnog) naina obilaenja udarne rupe sa desne strane jer je vozilom desnom stranom preao na bankinu te na taj nain izgubio ravnomjerno prijanjanje tokova za podlogu, to je za posljedicu imalo gubitak kontrole nad upravljanjem vozilom.

Kada voza nije blagovremeno uoio postojanje udarne rupe na kolovozu (zbog nepanje ili neprilagoene brzine kretanja) pa je tokom ili tokovima vozila preao preko udarne rupe, tada se kao negativna posljedica takvog postupka vozaa deava sljedee:

a) b) c)

Oteenje ili pucanje pneumatika Gubitak kontrole putanje kretanja vozila Oteenje elemenata ovjesa i upravljakog mehanizma vozila to kao za posljedicu moe imati trenutnu ili odgoenu saobraajnu nesreu

23

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM Gore nabrojane situacije i postupci vozaa odnose se i kada je rije o pojavi odrona na kolovozu. Na karakteristinim i estim mjestima odrona na kolovoz, obino se nalaze i odgovarajui saobraajni znakovi koji vozae blagovremeno obavjetavaju na takvu moguu opasnost na putu. Prioritetno, vozai bi nailaskom na takve saobraajne znakove morali smanjiti brzinu kretanja vozila i maksimalno poveati preznost.

3. Zdravstveno stanje vozaa poznato je da su srani bolesnici, osobe sa psihikim poremeajima i meteopati rizina grupa vozaa na ije zdravstveno stanje, raspoloenje, koncentraciju i motoriku veoma negativno utiu vremenske prilike, odnosno neprilike. Da bi te osobe ublaili nastale tegobe, esto uzimaju i one lijekove koje kao vozai ne bi smjeli konzumirati dok upravljaju vozilom u saobraaju jer isti negativno utiu na njihove sposobnosti kao vozaa. Zato, preporuujem, da dok vozite obraate naroitu panju na vozilo iz koga vozite, na vozila iz vas, kao i na vozila koja vam nailaze iz suprotnog smijera, i da, ukoliko primjetite bilo kakvo udno ponaanje vozila ili reakcije tih vozaa, da se odmaknete od njih, odnosno da drite to je mogue vee rastojanje ili odstojanje od njih. Osobe sa umanjenim psiho-fizikim sposobnostima nastalim iz bilo kojeg razloga, opasni su vozai i veoma nepredvidivi u svojim reakcijama i ponaanju u saobraaju, te kao takvi, veoma rizini u smislu izazivanja saobraajnih nesrea.

Dakle, da bi imali bezbjednu vonju i u ovom periodu godine, prvenstveno obratite panju na gore pomenute situacije u saobraaju, vozite defanzivno i maksimalno oprezno. Vaa bezbjedna vonja nije samo bezbjedna za Vas nego i za sve ostale uesnike u saobraaju.

VONJA U ZIMSKIM USLOVIMA


Svako godinje doba nosi sa sobom odreene povoljne i nepovoljne uslove za eksploataciju vozila, pa je stoga vozilo potrebno adekvatno pripremiti i prilagoditi datim uslovima eksploatacije. Da bi ste svojim vozilom uvijek bezbjedno upravljali na putu, potrebno je da je ono apsolutno uvijek tehniki ispravno, opremljenom propisanom opremom i, naravno, spremno za bezbjedno uee u saobraaju. Zimska oprema za vozilo je Pravilnikom o saobraaju u zimskim uslovima propisana za svaku kategoriju vozila i u kom vremenskom periodu su vozai duni imati je u vozilu. Pod zimskim uslovima saobraaja na putevima smatra se postojanje najmanje jedne od nabrojanih sljedeih situacija: a) kada pada snijeg i hvata se na kolovozu puta 24

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM b) kada na veoj povrini kolovoza ima ostataka ugaenog i sleenog snijega c) kada pada kia i ledi se na kolovozu d) kada je kolovoz zaleen U periodu od 15. novembra tekue godine do 15. aprila naredne godine, bez obzira na vremenske uslove, sva motorna vozila moraju imati odgovarajuu zimsku opremu i moraju je koristiti u gore navedenim uslovima. Pod zimskom opremom koju koju treba da imaju motorna vozila u zimskim uskovima, smatra se: a) Za putnika motorna vozila i ostala motorna vozila ija najvea dozvoljena masa nije vea od 3.500 kg i nemaju vie od 8 sjedita: 1) zimski pneumatici na sva etiri toka. Zimska guma (pneumatik) je na svom boku oznaena sljedeim oznakama: MS, M+S ili M&S i oznakom snjene pahuljice na stiliziranom obrisu planine sa tri vrha, ija dubina gazeeg sloja po dubini iznosi najmanje 4 mm, 2) gume sa ljetnim profilom ija dubina gazeeg sloja po dubini iznosi minimum 4 mm i u priboru odgovarajui lanci koji se postavljaju na pogonske tokove vozila u sluaju zimskih uslova. b) Za motorna vozila ija najvea dozvoljena masa prelazi 3.500 kg i autobuse: 1) zimski pneumatici na pogonskim tokovima. Zimska guma (pneumatik) je na svom boku oznaena sljedeim oznakama: MS, M+S ili M&S i oznakom snjene pahuljice na stiliziranom obrisu planine sa tri vrha, ija dubina gazeeg sloja po dubini iznosi najmanje 4 mm, a pod zimskom opremom za ova vozila podrazumijevaju se jo i lanci za snijeg i priruni alat (lopata, vrea sa pijeskom od 25 do 50 kg) 2) gume sa ljetnim profilom ija dubina gazeeg sloja po dubini iznosi minimum 4 mm i u priboru odgovarajui lanci koji se postavljaju na pogonske tokove vozila u sluaju zimskih uslova, a pod zimskom opremom za ova vozila podrazumijevaju se jo i lanci za snijeg i priruni alat (lopata, vrea sa pijeskom od 25 do 50 kg) Na vozila se ne smiju postavljati pneumatici sa ekserima. Na istoj osovini vozila, pneumatici moraju biti jednaki po profilu, konstrukciji i po vrsti gazeeg sloja Na motornim i prikljunim vozilima ne smije biti snijega ili leda koji bi mogli uticati na ponaanje vozila, odnosno preglednost vozaa. to se tie ostalih elemenata koji utiu na bezbjednu vonju u zimskim uslovima, tu spadaju obavezne i preventivne radnje koje svaki voza treba uraditi na svom vozilu, (potujui pri tome mjere opreza kako ne bi dolo do povreda) a to su: a) U rashladnom sistemu motora vozila mora se nalaziti tekuina koja nema svojstvo smrzavanja na niskim temperaturama, odnosno, mora se nalaziti permant ili antifriz. Ukoliko u rashladni sistem motora nije usuta odgovarajua tenost usuti je, a ako se ve nalazi u rashladnom sistemu, onda obavezno provjeriti njen nivo i taku smrzavanja. Napominjem, da je tekuine kao to su permant ili antifriz poeljno imati uvijek u rashladnom sistemu motora jer ona povoljno djeluje na unutranje stjenke rashladnog sistema, odnosno ima antikorozivno svojstvo a gubici (isparenja) su minimalni. Meutim, te se tekuine moraju obavezno zamijeniti svake 2 godine jer nakon tog perioda postaju agresivne, pa nagrizaju unutranje stjenke rashladnog sistema! b) U posudi za pranje vjetrobranskog stakla na vozilu mora se nalaziti tekuina koja nema svojstvo smrzavanja na niskim temperaturama. Redovno kontrolisati nivo tenosti u posudi. c) Akumulator na vozilu mora biti ispravan, odnosno dovoljnog kapaciteta napunjenosti, kako bi u ovim uslovima uvijek omoguio sigurno pokretanje motora, kao i ostalih elektrinih ureaja na vozilu. Provjeriti nivo elektrolita u akumulatoru, po potrebi dosuti destilovanu vodu za svaku eliju na 25

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM akumulatoru i, ukoliko je potrebno, punjaem mu dopuniti kapacitet. Dopunjavanje energije akumulatoru je najbolje i najbezbjednije uraditi u specijalizovanim radionocama. d) Kleme na polovima akumulatora moraju biti iste i dovoljno pritegnute za polove akumulatora. Po potrebi ih oistiti i namazati mau. e) Filtere goriva obavezno zamijeniti prije zime. f) Provjeriti ispravnost rada i po potrebi zamijeniti grijae na motoru (kod dizel motora) g) Provjeriti ispravnost rada grijaa zadnjeg stakla h) Provjeriti pritisak u pneumaticima i) Imati u vozilu plastinu strugalicu za led i metlicu za ienje snijega sa vozila j) Podmazati brave na vratima prije pranja vozila. U protivnom, u svoje vozilo neete moi ui jer ga neete moi otkljuati poto e se brave zalediti na niskim temperaturama. k) Gumene kedere na vratima, prtljaniku i staklima obavezno prije zime namazati tankim slojem vazelina, kako se isti ne bi na niskim temperaturama zaledili i onemoguili Vam ulazak u vozilo. Na taj nain ete im produiti njihov vijek trajanja i njihovu elastinost. Ove nabrojane radnje se ne propisuju, nego se preporuuju svakom vozau kako bi uvijek imao spremno i sigurno vozilo, kako za sebe, tako i za ostale uesnike u saobraaju. POKRETANJE (STARTOVANJE) MOTORA U ZIMSKIM USLOVIMA Prilikom pokretanja motora u zimskim uslovima, kada su temperature vanjskog zraka niske, potrebno je ispotovati nekoliko bitnih elemenata a koji se tiu, kako sigurnog starta motora, tako i njegove budue dugovjenosti u radu. Kada pristupate pokretanju motora, potujte sljedee savjete: Uvijek pritisnite pedalu kvaila do kraja kada pokreete motor! Kako se prilikom niskih temperatura ulje u motoru i mjenjau zgusne, to su otpori prilikom pokretanja motora vei a samim tim je i vea potronja energije iz akumulatora. Stiskanjem pedale kvaila do kraja odvojili ste motor od ostalih sklopova koji slue za prenos snage do pogonskih tokova. To je bitno iz razloga to ete na taj nain energiju iz akumulatora manje troiti, jer e elektropokreta motora tada pokretati samo motor a ne i spojniku osovinu u mjenjau. Ta uteda energije iz akumulatora Vam je jako bitna, pogotovu ako akumulator nema maksimalan kapacitet snage (djelimino je potroen). Energija iz akumulatora troi se na rad elektropokretaa (alnasera) i savladavanje otpora koji se javljaju u samom motoru prilikom njegovog pokretanja (sile trenja unutar motora). Potujte upute proizvoaa Vaeg vozila koje je naveo u uputstvu za pokretanje motora u zimskim uslovima Ukoliko imate vozilo starije proizvodnje, na takvim vozilima se nalazi ureaj koji slui za obogaivanje smjee goriva i zraka koju motor usisava (vozai ga zovu ,,SAUG,,ili ,,OK,,). Taj ureaj voza mora runo aktivirati i obavezno ga koristite prilikom startovanja hladnog motora, jer se smjesa goriva i zraka koju motor usisava prije zapali ukoliko je ,,bogatija,, (vie goriva a manje zraka). Kada motor samostalno proradi, on mora raditi na srednjem broju obrtaja a nikako na visokom. Razlog, zbog hladnoe dijelovi motora postaju krti i skloni lomljenju a i ulje u motoru je hladno i gusto pa je i podmazivanje dijelova u motoru oteano. Sve dok ulje i dijelovi motora ne dostignu svoju radnu temperaturu, motor nije poeljno preoptereivati visokim brojem okretaja. Radnu temperaturu motor bre postie u vonji, to znai da je poeljno vozilom se kretati na manjem broju okretaja nego li ga ostaviti da radi u ,,leru,, da na taj nain postigne svoju radnu temperaturu. Kada motor dostigne svoju radnu temperaturu a poeljno je i malo ranije, voza mora iskljuiti ureaj za obogaivanje smjee goriva i zraka. Na taj nain tedite gorivo i produujete radni vijek motora, jer zagrijan motor oteano radi sa nepotrebno bogatom smjesom (gui se) a dio goriva koje ne sagori do kraja prolazi 26

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM pored karika klipa u korito motora gdje se nalazi motorno ulje i na taj nain ga razrjeuje (mijenja mu svojstva), to opet ima negativan uinak na kvalitetno podmazivanje dijelova motora. Vozila novije proizvodnje imaju ugraen automatski ureaj za obogaivanje smjee goriva i zraka, ali i pored toga, vrijede pravila koja se tiu dostizanja radne temperature motora. Prilikom pokretanja motora, uvijek iskljuite sve elektrine ureaje na vozilu (ventilator, brisae, grija zadnjeg stakla, svjetla) .Na taj nain ete svu raspoloivu energiju akumulatora usmjeriti samo na rad elektro pokretaa motora i produiti radni vijek akumulatoru. Ureaj za regulaciju grijanja u kabini vozila uvijek drite zatvorenim (okrenite na hladno) jer ete na taj nain ograniiti protok tekuine rashladnog sistema samo na motor (nee cirkulisati kroz radijator u kabini vozila) . Na taj nain e motor ranije dostii svoju radnu temperaturu. UPRAVLJANJE VOZILOM U ZIMSKIM USLOVIMA Upravljanje vozilom u saobraaju voza uvijek mora izvoditi sa naroitom opreznou, a posebno u zimskim uslovima odvijanja saobraaja. Razlog tome je taj, to zima uvijek sa sobom donosi i neke iznenaujue, varljive ili neoekivane situacije na putu, pogotovo se te situacije mogu negativno odraziti na bezbjedno upravljanje kod nedovoljno obuenih, nepripremljenih i neiskusnih vozaa. Zato, prilikom upravljanja vozilom u zimskim uslovima, voza uvijek treba da ima na umu sljedee: Prije polaska vozilom u saobraaj, temeljito oistite sve staklene povrine na vozilu, kako bi sebi omoguili dobru preglednost iz vozila. Potrebno je oistiti i snijeg sa karoserije vozila i signalnih ureaja na vozilu. Brzinu kretanja vozila i nain upravljanja vozilom, voza je duan prilagoditi trenutnim uslovima saobraaja, vremenskim prilikama, stanja kolovoza, vrsti vozila kojim upravlja te na kraju i svojim sposobnostima, to, opet znai sljedee: a) ukoliko je podloga puta prekrivena snijegom ili ledom, vozilom upravljati sa naroitom opreznou, izbjegavati nagle pokrete volanom, nagla koenja i ubrzanja b) razmak od vozila ispred sebe odravati to veim, jer je na klizavoj podlozi zaustavni put vozila znatno dui nego na suhoj podlozi c) voziti sporije i u niem stepenu prenosa d) upotrebu konice svesti na minimum, brzinu kretanja vozila smanjivati postepeno, usporenja vozilom ostvarivati kraim stepenom prenosa - prebacivanjem u nie stepene prenosa e) ukoliko koioni sistem na vozilu nije u potpunosti ispravan, odnosno da nema propisno rasporeenu silu koenja na tokovima, upotreba takvog koionog mehanizma na klizavoj podlozi odmah e dovesti do gubitka kontrole putanje kretanja vozila, odnosno doi e do njegovog zanoenja f) izbjegavati kotrljanje vozilom (postavljati ruicu mjenjaa u neutralni poloaj ili ako je ubaana u stepen prenosa stisnuti pedalu kvaila). Nastojati da su pogonski tokovi uvijek u pogonu i u vezi sa motorom g) prilikom kretanja putem sa velikim uzdunim nagibom koji je prekriven snijegom ili ledom, obavezno procijeniti mogunost savladavanja istog. Lance na pogonske tokove (ukoliko procijenite da je potrebno) postaviti prije uzbrdice na ravnom dijelu puta i po mogunosti na pogodnom mjestu PORED puta h) sputanje vozila niz nizbrdicu prekrivenu snijegom ili ledom vriti sa to manjom brzinom kretanja a za usporenje vozila koristiti iskljuivo motor i transmisiju u niskom ili najniem stepenu prenosa. i) izbjegavajte zaustavljanje vozilom na uzbrdici jer ete sigurno imati otean polazak vozilom sa mjesta a moe se desiti da uopte ne pokrenete svoje vozilo. Tada pravite nepotreban zastoj na putu i dovodite u opasnost i sebe i ostale uesnike u saobraaju. 27

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM j) nikada na snijegom ili ledom pokrivenom kolovozu na uzbrdici ne voziti blizu iza drugog automobila. Ukoliko to vozilo ne bude u mogunosti savladati uzbrdicu, neminovno je i njegovo i Vae zaustavljanje na putu, pa tako od jednog napravite dva problema. Prepuruujem, da uvijek saekate da vozilo ispred Vas savlada takav uspon, pa onda krenite Vi i po mogunosti gledajte da polazak vozilom bude izveden sa ravnog dijela puta prije uzbrdice i to sa malo veim ubrzanjem vozila, ukoliko to ostale okolnosti i situacije dozvoljavaju. k) vozna svojstva i ponaanje vozila na klizavom putu nisu ista kod vozila sa prednjim i kod vozila sa zadnjim pogonom, pa o tome treba voditi rauna. Upravljivija su i lake se kontroliu u vonji vozila sa prednjim pogonom. Imati na umu da, ako je kolovoz mokar, ne znai da nije i mjestimino zaleen. Obino se zaleen kolovoz nalazi na mostovima iznad rijeka, nadvonjacima i sl, jer je ispod takvih objekata na putu strujenje zraka bre, pa je samim tim i temperatura zraka nia. To znai da, ukoliko se vozite mokrim kolovozom i imate vanjsku temperaturu zraka +1 stepen, na pomenutim objektima imat ete temperaturu zraka od cca 2 stepena ili vie a to znai poledicu na kolovozu! Ukoliko vozite putem uz obale rijeka, gdje uz put raste drvee, jutarnje zimsko sunce donosi Vam nove nevolje. Kako? Nou se po granama drvea hvata inje. To inje se topi sa prvim zrakama sunca i pretvara u kapljice vode koje potom sa kronji drvea padaju na kolovoz. Kako su jutarnje temperature zraka i dalje niske a kolovoz je hladan i u sjeni tog drvea, na takvom mjestu se kapljice vode koje su pale na kolovoz vrlo brzo pretvaraju u led, tj na takvim dijelovima puta i pod tim uslovima imate klizav, odnosno zaleen kolovoz!!! Stoga, ukoliko se vozite u pomenutim uslovima i mjestima, imajte na umu da ete mjestimino imati i suh i zaleen kolovoz o emu posebno treba voditi rauna prilikom pribliavanja i prolasku kroz otre krivine. Nou, prilikom nailaska na otre i nepregledne krivine, poeljno je naizmjeninim ukljuivanjem i iskljuivanjem dugih i kratkih svjetala na vozilu, nailazeem vozilu takvim znakom dati na znanje na vae prisustvo i nailazak u zavoj. Ukoliko vozaa na vrijeme obavijestite o svom nailasku, tada e on imati dovoljno vremena poduzeti potrebne radnje da vae mimoilaenje bude izvedeno na bezbjedan nain. Izbjegavajte mimoilaenja sa drugim vozilima na uskom i neravnom kolovozu, jer je vrlo mogue da Vam se desi bono otkliznue vozila prema drugom vozilu, prouzrokovano nekom neravninom, rupom ili izboinom na kolovozu. Radije se vratite vonjom u nazad do prvog proirenja i omoguite i sebi i drugom vozau sigurno mimoilaenje. Ukoliko niste sasvim sigurni da li je kolovoz po kome vozite klizav, neka vam ne bude mrsko izai iz vozila, pa pod nogom ispitati stanje kolovoza na kome se nalazite. Nou ete zaleen kolovoz raspoznati po svjetlucanju podloge po kojoj vozite. U gradskim uslovima vonje izbjegavajte vonju blizu ivice trotoara jer je vrlo mogue da se pjeak uslijed poledice oklizne i padne, a moe pasti upravo pred Vae vozilo !!! Izbjegavajte kretati se ulicama koje su na nizbrdici a koje izlaze na put sa prvenstvom prolaza. Zbog klizavog kolovoza moe vam se desiti da ne uspijete blagovremeno zaustaviti svoje vozilo i izazovete saobraajnu nesreu. Naravno, u takvoj situaciji ste napravili saobraajni prekraj i snosite odgovornost za takav Va postupak a za to ne moete kriviti poledicu ili snijeg nego sebe jer ste se svjesno upustili vozilom u opasnu situaciju. Ovo su samo neki od savjeta koje Vam mogu dati iz linog iskustva, mnoge vozake situacije se ne ue (ili ih ne elite uiti dok Vam ne zatrebaju) nego se stiu u praksi dok upravljate vozilom. Ja Vam iskreno preporuujem, da u cilju sigurne i bezbjedne vonje u zimskim uslovima, blagovremeno nauite osnovne principe po kojima se ona izvodi te da ih uvijek provodite u djelo i maksimalno ih se pridravate. Svoja iskustva ne drite samo za sebe, ve ih iskreno podijelite drugima, razmjenjujte iskustva i miljenja u vezi s tim jer tada inite jedan human gest, koji moe spasiti ljudske ivote. 28

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM

PRETICATI ILI NE PRETICATI ?


Preticanje je jedna od najsloenijih i najopasnijih radnji vozilom u saobraaju jer u njemu uestvuju najmanje dva vozila u pokretu, izvodi se velikom brzinom, a pritom voza koji pretiee koristi saobraajnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Stoga, donoenju odluke o preticanju mora prethoditi Vae promiljanje o svim faktorima koji utiu na bezbjedno izvoenje ove radnje: preglednost, vidljivost, stanje i vrsta kolovoza, poloaj ostalih uesnika u saobraaju, njihova brzina kretanja i namjera, tehnike mogunosti vozila, vaea saobraajna pravila, saobraajni znakovi (jeste li uopte svjesni koliko ih ima?!). U svemu tome voza mora potivati zakonom propisane postupke, a sve ostalo je stvar njegove line procjene koja proizlazi iz njegovog mentalnog sklopa, njegovih stavova i mogunosti racionalizacije postupaka. Svu sloenost i opasnost ove situacije voza moe izbjei ako prethodno uini jednu znatno jednostavniju procjenu: ima li uope svrhe krenuti u preticanje. U tom smislu evo nekoliko korisnih savjeta: 1. Ne razmiljajte o preticanju ako se uskoro namjeravate zaustaviti ili parkirati odnosno skrenuti u drugi saobraajni tok, jer time prisiljavate vozaa kojeg ste pretekli na usporavanje; 2. Ne razmiljajte o preticanju ako nakon toga namjeravate voziti brzinom kojom ste se kretali i prije preticanja, vaa stop svjetla u tom trenutku su vrlo iritirajua; 3. Nemojte razmiljati o preticanju ako u vidnom polju uoite situaciju u kojoj je onemoguena vonja veom brzinom (naselje, kolona vozila, radovi na cesti i sl.); 4. Ako vam brzina vonje odgovara, razmiljajte o preticanju samo vozila velikih gabarita (teretni 29

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM automobili, kombinovana vozila, autobusi) jer time osiguravate bolju preglednost za daljnju vonju; 5. Razmiljajte o preticanju kada vozite dobro poznatom cestom, a oito je kako to nije sluaj s vozaem ispred vas. Time pomaete sebi i njemu; 6. Prije no to ponete razmiljati o preticanju, sjetite se kako svako preticanje pretpostavlja novu prepreku na vaem putu. Isplati li se to?! Zar se ba toliko urite? Sretno pri preticanju ! KAKO IZVESTI PRETICANJE ? Kao i svaku drugu radnju vozilom u saobraaju, voza radnju preticanja mora izvriti na bezbjedan nain, kako za sebe tako i za ostale uesnike u saobraaju. Ukoliko ste se odluili izvriti preticanje vozila ispred sebe, onda bi trebali prije nego zaponete izvoditi tu radnju, uraditi sljedee: 1. uvjeriti se da je preticanje na tom mjestu dozvoljeno 2. uvjeriti se da iz suprotnog smijera ne nailaze vozila i da je lijeva saobraajna traka koju ete koristiti za preticanje dovoljno iroka i slobodna od drugih prepreka 3. uvjeriti se da ete se po izvrenom preticanju moi bezbjedno vratiti u desnu saobraajnu traku 4. procijeniti brzinu kretanja vozila kojeg pretiete 5. izabrati nii stepen prenosa 6. pribliiti se vozilu koga namjeravete preticati te uoiti i procijeniti namjere tog vozaa 7. najaviti svoju namjeru vozau iza sebe ukljuivanjem lijevog pokazivaa pravca 8. pogledom u retrovizore uvjeriti se da voza iza nije ve otpoeo preticanje vaeg vozila 9. prije nego ste otpoeli preticanje, poeljno je vozau koga pretiete dati zvuni ili svjetlosni znak upozorenja, kao neku vrstu najave svoje namjere 10. u toku preticanja drite dovoljno bono rastojanje od vozila koje pretiete 11. povratak u desnu saobraajnu traku nakon izvrenog preticanja izvriti postepeno i na dovoljnoj (bezbjednoj) udaljenosti od preteknutog vozila 12. prebacivanje u vii stepen prenosa izvriti tek poto ste se bezbjedno vratili vozilom u desnu saobraajnu traku NIKADA NE RADITE SLJEDEE ! ugroavati vozila koja nailaze iz suprotnog smijera ugroavati vozilo koje pretiete ugroavati svoju i bezbjednost svojih saputnika ne vodite se odlukama i radnjama drugih vozaa ! nikada ne pretiite istovremeno za vozilom koje ve pretie drugo vozilo ne vodite se znakovima o slobodnom preticanju koje vam daju i sugeriu drugi vozai ! nikada ne pretiite kada se na saobraajnoj traci koju ete koristiti za preticanje nalaze pjeaci, ivotinje ili druge prepreke nikada ne pretiite na nepreglednim dijelovima puta nikada ne pretiite kolonu vozila ne vraajte se naglo u desnu saobraajnu traku,odmah ispred ili preblizu vozila koga ste pretekli dok pretiete, ne gledajte u vozaa (vozaicu) kojeg pretiete, nego ispred sebe ne dokazujte svoje vozake sposobnosti nikome na kraju bi mnogi mogli pomisliti da ste, u stvari, jako nesposobni ! ne pouzdajite se u sreu nego u svoju pamet i razboritost ! 30

VAA AUTOKOLA-STOP
Email-autoskola-l@hotmail.com-WWW.AUTOSKOLA-L.COM KADA VAS PRETIU... Kada Vas pretiu drugi vozai, povedite rauna o sljedeim radnjama i postupcima koje bi trebali preduzeti, a koje opet na direktan ili indirektan nain, utiu na bezbjednost, kako vau, tako i na bezbjednost ostalih uesnika u saobraaju: 1. smanjte brzinu kretanja svog vozila 2. vozilo pomaknite blie desnoj ivici kolovoza 3. ne poveavajte brzinu kretanja svog vozila 4. jae usporiti kretanje svog vozila, ukoliko se za vrijeme dok vas drugo vozilo pretie, pojavi vozilo iz suprotnog smijera 5. ne pomjerajte svoje vozilo prema lijevoj saobraajnoj traci 6. ne otpoinjite preticanje vozila ispred sebe 7. ne dozvolite sebi luksuz da vas iziritira injenica da ste preteknuti !

31

You might also like