Posavska tradicijska drvena kua

prirunik za obnovu

nakladnici

arhitektonsko-tehnika rjeenja za obnovu

Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Ministarstvo kulture

za izdavaa

Davor Salopek
izradba tehnikih crtea

Boidar Kalmeta Boo Bikupi

glavni urednik

udruga Korablja, Petrinja

fotografije

Vesna Rajkovi
urednitvo

Goran Gugi Manda Horvat Zofia Mavar Ana Mlinar Ksenija Petri Davor Salopek Zdravko ivkovi
recenzent

Robert Le Davor Salopek Vesna Rajkovi Zdravko ivkovi Ana Mlinar

oblikovanje i raunalni slog

Ana Kunej i Zlatka Salopek

prijevod saetka

Blanka Beloevi (engleski) Mirela Grguri (njemaki)

lektura

Dr. sc. Eduard Kuen

tisak omoguilo

Tomislav Salopek
naklada

Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit (gtz) GmbH

2 000 primjeraka
tisak i uvez

Denona d.o.o.
Zagreb 2006.

ISBN 978-953-6240-46-3

Posavska tradicijska drvena kua

prirunik za obnovu

izradili

Davor Salopek Ksenija Petri Ana Mlinar Manda Horvat Zofia Mavar Vesna Rajkovi Goran Gugi

Zagreb, 2006.

CIP - Katalogizacija u publikaciji NACIONALNA I SVEUILINA KNJINICA UDK 728.6.025(497.5-3 Posavina) 39:728>(497.5-3 Posavina) POSAVSKA tradicijska drvena kua : prirunik za obnovu / izradili Davor Salopek ... <et al.>. - Zagreb : Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka : Ministarstvo kulture, 2006. Bibliografija. - Kazalo. - Zusammenfassung ; Summary. ISBN 953-6240-46-7 (Ministarstvo kulture). - ISBN 978-953-6240-46-3 1. Salopek, Davor I. Narodno graditeljstvo -- Posavina II. Restauratorsko-konzervatorski radovi -Narodno garditeljstvo III. Posavina -Narodno graditeljstvo

Kazalo

Predgovor 7 Tradicijska batina Srednje Posavine 9 Posavska naselja 9 Organizacija seoskoga gospodarstva 10 Tradicijska kua 11 Kako obnoviti i sauvati drvenu posavsku kuu 17 Preporuka - to uiniti prije obnove 18 Kako pri obnovi ouvati tradicijske vrijednosti kue 19 Vanjtina kua 20 Unutranji prostor 20 Dodatni stambeni prostor ....................................... 21 Ureenje (rekonstrukcija) vrlo oteenih kua ........ 22 Preseljenje kua ...................................................... 22 Tehnike upute za obnovu drvene kue 23 Temelji 23 Vrste oteenja ....................................................... 23 Kako sanirati temelje ............................................... 24 Drvene stijenke 27 Vrste oteenja ....................................................... 27 Kako sanirati oteenja planjki ................................ 27 Obradba vanjskih povrina kod presloenih kua ... 29 Krovite i pokrov 30 Vrste oteenja ...................................................... 30 Kako sanirati oteeno krovite .............................. 30 Rodino gnijezdo pri sanaciji krovita ....................... 31 Sanacija oteenoga pokrova i krovne letve ........... 32 Postavljanje krovne (vjetrovne) letve ....................... 33 Obnova unutranjosti kue 35 Zavrna obradba drvenih stijenki ............................ 35 Tlak - tradicijska buka od ilovae ........................... 35 Vapnena buka na stijenci od planjki ...................... 35 buka na daanoj oplati ........................................ 37 Oblaganje unutranjih stijenki gips-kartonskim ploama ........................................ 37 Neobukane stijenke ............................................... 39

Podovi i stropovi 39 Kako sanirati podove ............................................... 40 Pod u kupaonici ....................................................... 43 Prozori i vrata 45 Oteenja ................................................................ 45 Sanacija ................................................................... 47 Stubita i trijem 49 Kune instalacije 51 Vodovod i kanalizacija ............................................. 51 Septika jama .......................................................... 51 Bunari (zdenci) ......................................................... 51 Elektroinstalacija ..................................................... 51 Grijanje .................................................................... 52 Dimnjak 53 Nekoliko primjera obnove tradicijskih kua u Lonjskom polju (sanacija s rekonstrukcijom) 55 Krapje br 76 56 Krapje br 164 58 igo br 57 60 Lonja br 1 62 Krapje br 30 64 igo bb 66 Nekoliko savjeta za unutranje ureenje tradicijske kue i okunice (njezina ueg okolia) 69 Praktini prijedlozi za opremanje kua 70 Okunica 72 Neposredan okoli i zajednika dobra 74 Preporuka za obnovu javne i komunalne infrastrukture 74 Rjenik 75 Saetak 77 Zusammenfassung 78 Summary 79 Literatura 80 Referentni planovi, projekti i studije 80

Predgovor

Tradicijsko graditeljstvo vrlo je vaan dio nae sveukupne kulturne batine. Iako je najbrojnije i najrasprostranjenije, tek se u posljednje vrijeme poinje intenzivnije gospodarski vrednovati i ukljuivati u programe obnove i prenamjene za suvremene ivotne potrebe. Struna sluba Ministarstva kulture Republike Hrvatske ve dulji niz godina istrauje tradicijsku batinu, provodi pravnu zatitu, potie, osmiljava i financira programe obnove i revitalizacije. Posljednjih se godina u te programe ukljuuju i druge dravne institucije, fondovi i razliite udruge tako da se postupno oblikuje zajedniki model obnove i ouvanja. Jedan je od naina ouvanja tradicijske graditeljske batine njezina turistika valorizacija. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka zapoelo je sustavno sufinancirati pojedinane projekte putem Programa poticanja, zatite, obnove i ukljuivanja u turizam prirodne i kulturne batine u turistiki nerazvijenim podrujima. Prirodni i

kulturni krajolici s autentinim, raznolikim tradicijskim graditeljstvom tako postaju temeljni turistiki resursi. Dodjela potpora iz spomenutoga programa provodi se od godine 2000., i to za projekte: * zatite, obnove i reafirmacije kulturne batine zatite i valorizacije prirodne batine uk* ljuivanjem u turistiku ponudu * razvoja turistiki nerazvijenih podruja * obogaivanja turistike ponude Dosad je najopseniji program obnove tradicijskoga graditeljstva putem ove potpore proveden u Sisako-moslavakoj upaniji. U Program Ministarstva MTPR ukljuilo se i Njemako drutvo za tehniku suradnju (GTZ), osiguravajui sredstva za izradbu idejnih projekata i struni nadzor nad izvoenjem graevinskih radova iz Programa poticanja gospodarstva i zapoljavanja u Hrvatskoj (a po nalogu njemakoga Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ). Podruje Parka prirode Lonjsko polje odabrano je upravo zbog

svojih prirodnih i kulturnih znaajki. Obnova tradicijskih graevina u svrhu specifinoga razvoja turizma provodi se uspjenom meuresornom suradnjom. Zajedniki ciljevi jesu stvaranje novih radnih mjesta i dodatnih izvora prihoda, uz nuno ouvanje prirodne i graditeljske batine. Pritom su svi sudionici, dravna vlast i lokalna zajednica, obvezni svoje aktivnosti provoditi uz najvee uvaavanje postojeih vrijednosti i naela odrivog razvoja. Stanovnitvo Lonjskog polja pokazalo je velik interes za obnovu drvenih kua, jer im ukljuivanje u turistiku djelatnost omoguuje nove perspektive za gospodarski boljitak. Provedbu obnove posavskih drvenih kua u sklopu ovoga programa prati struna grupa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstva kulture. Grupa je, uz poznatu injenicu da svaka kua sa svojim specifinim znaajkama ima i specifine zahtjeve, utvrdila da su graevinski problemi pri obnovi slini. Da bi se obnova provela to kvalitetnije odlueno je da se pristupi izradbi

Prirunika za obnovu posavskih drvenih kua uz potporu Njemakog drutva za tehniku suradnju (GTZ). Dosad steena iskustva pri obnovi kua u Lonjskome polju mogu biti dobra podloga za izbor odgovarajuih metoda obnove. Prirunik bi se trebao nai u svakoj posavskoj kui kao pomo vlasnicima pri obnovi i ureenju kako bi se tradicijsko graditeljstvo i njegov vrijedan okoli trajno sauvali.

Tradicijska batina srednje Posavine

Posavska naselja
Srednja Posavina, nizinski poplavni kraj uz sredinji tok rijeke Save, najvee je prirodno movarno podruje u ovom dijelu Europe. Vlane hrastove ume i livade, te ruralna naselja osnovna su obiljeja toga kraja. Mnoga naselja imaju dugi povijesni kontinuitet. U procesu naseljavanja stanovnitvo je osiguravalo ivotni prostor krenjem stoljetnih hrastovih uma. Na karakter naselja i oblikovanje krajolika utjecali su mnogi imbenici, uz ostalo, tradicionalno stoarenje u umama i na zajednikim panjacima i poljodjelstvo, koji su bili ekonomska podloga gospodarstva ovoga kraja. Posavska su naselja smjetena na prirodnim uzvisinama, gredama iznad poplavnog podruja rijeke Save, njezinih rukavaca i pritoka. Sva naselja prate liniju vodotoka, izduena su oblika i, u pravilu, bez razvijene uline mree. Skladno su uklopljena u ravniarski krajolik i tek tu i tamo crkveni zvonik odaje njihov poloaj. Pojedina naselja tijekom povijesti imaju funkciju upravnoga, gospodarskog ili vjerskog sredita, na to upuuju sauvane javne

Priblina granica rasprostiranja posavske (i pokupske) tradicijske kue u drvu (hrast lunjak). Prikaz na izvodu iz Prostornog plana Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje

10

Krapje selo europske graditeljske batine

zgrade: crkve, upni dvorovi, kole, vatrogasni i zadruni domovi i dr. Seoska je prometnica od davnina poveznica koja spaja pojedina naselja s upravnim sreditima kraja. Uz tu su prometnicu jedna uz drugu formirane okunice, a stare su drvene kue veinom zabatom okrenute prema cesti i rijeci. Regulacija Save, osiguranje plovidbe i zatita od poplava provodi se od kraja 18. stoljea pa sve do dananjih dana, to unosi promjene u prirodni, ali i kulturni krajolik podruja. Danas su posavskim selima izmijenjeni izgled i organizacija okunice. Zbog stagnacije seoskog gospodarstva smanjuje se broj gospodarskih zgrada, stare drvene kue propadaju, a tradicijsku gradnju potiskuju novi oblici po uzoru na gradske. No, unato osjetnoj stagnaciji i depopulaciji podruja Posavine, sauvan je jo uvijek znatan broj karakteristinih posavskih, po mnogoemu jedinstvenih tradicijskih graevina.

Organizacija seoskoga gospodarstva

Organizacija parcela okunice i nain gradnje na ovom podruju (napose nakon proglaenja Vojne krajine) posljedica su raznih uredbi i propisa. Njima su odreivani veliina, duina, irina i organizacija seoske parcele, kune estice i okunice, poloaj stambene zgrade, raspored gospodarskih zgrada i dr. Obino se zemljini posjed sastojao od kune estice s okunicom, vrta, nekoliko oraninih povrina, te jedne ili vie livada. Manji vrtovi cvijetnjaci u pravilu su smjeteni ispred kue.
Prikaz odnosa naselja prema niskim i visokim vodama Save i zaobalja

Iza gospodarskih zgrada nastavljaju se vonjaci, vrtovi, a zatim oranice. Kue su smjetene uz susjednu meu i esto od ulice uvuene u dubinu kunoga dvorita. Na okunici su uobiajene gospodarske zgrade. Ljetna kuhinja, kuvarna, zdenac ili kruna pe esto se nalazi u prednjem djelu dvorita, nasuprot kui. tale, sjenici, kolnice, svinjci, kokoinjci i dr. smjeteni su iza kue. Razvojem sela, organizacija seoske parcele doivljava znatne promjene. Parcele su diobama smanjivane, smanjio se i broj gospodarskih zgrada, a esto je graeno i nekoliko kua na istoj parceli. U veini posavskih sela jo prevladavaju tradicijske drvene graevine.

11

Tradicijska kua
Stambene su kue (hia, ia, kua na trem, ardak) u Posavini prizemnice, preteno katnice, razliitih tlocrtnih dimenzija i rasporeda prostorija. Seoski su ih graditelji gradili horizontalnim slaganjem hrastovih planjki i njihovim spajanjem drvenim klinovima, modenjacima. Ako su planjke bile krae, povezivane su, pobirane, stupom poberuhom koji se vertikalno ulae u temeljnu gredu, pocek, podsjek i vjenanicu, venanicu, nadstenje. Starije su kue od tesanih planjki na uglovima spajanih u tzv. hrvaki sjek (vez), dok su novije od piljenih planjki s uglovima na nemki sjek (vez), ili pak na frkani vez. Izvorno su kue podizane iznad tla na drvene, katkad kamene stupce bapke radi zatite od poplava, a njih poslije zamjenjuju stupovi

Potez kua u Krapju

Obala Save

12

Karakteristine prizemnice

13

Karakteristine katnice

PRIZEMNICE

KUE SA ZATVORENIM GANJKOM

KUE S OTVORENIM GANJKOM

1

RASPROSTRANJENOST U NASELJIMA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. REME KRAPJE KRAPJE KRAPJE LETOVANI GREDA SUNJSKA SUNJA GUE GUE, LETOVANI GREDA SUNJSKA LETOVANI GREDA SUNJSKA GUE 14. 15. 16. 17. 18. SELIE SUNJSKO GREDA SUNJSKA SELIE SUNJSKO SUNJA LETOVANI, GORNJE KOMAREVO, HRASTELNICA 19. LETOVANI, LEKENIK STARI FARKAI 20. GUE, BOK PALANJEKI SUVOJ 21. GUE HRASTELNICA 22. 23. 24. 25. 26. 27. GUE REME GUE GREDA SUNJSKA GREDA SUNJSKA LETOVANI GREDA SUNJSKA, REME SUNJA, KRATEKO, DESNO TREBARJEVO, POLJANA LEKENIKA LETOVANI GREDA SUNJSKA GREDA SUNJSKA

28. 29. 30.

Osnovni tipovi tradicijskih kua

od opeke, zatim i temelji u cijelosti graeni opekom. U oblikovanju kua glavna je znaajka natkriven hodnik, trijem (ganjek, gank), koji se protee uzdu dvorinoga proelja veine kua, a slui za komunikaciju izmeu unutarnjih prostorija i vanjskoga prostora. Trijem, obino s drvenim stupovima, prema vanjskom prostoru moe biti sasvim otvoren, omeen drvenom ogradom (poluzatvoren) ili sasvim zatvoren drvenom oplatom. Kod prizemnica najea su dva tipa kua: dvoprostorna ili, ee, troprostorna kua, s ganjkom ili bez njega. Prema ulici je velika soba, ia, sredinji je prostor kuhinja, a prema dvoritu je manja sobica, iica. Neke prizemnice umjesto ganjka imaju natkriven ulaz (pristaek, kapi). Katnice (ardaci) razlikuju se smjetajem stubita (shod, shodi, sodi), koje se nalaze unutar kue ili uz njezinu uzdunu vanjsku stijenku. Prema unutarnjoj organizaciji katnica mogue je izdvojiti tri tipa kua: katnice s dva ili ee tri prostora u prizemlju i tzv. sredinkom sa stubitem na kat; katnice s vanjskim otvorenim ili poluzatvorenim stubitem, te katnice s vie prostorija (uta) u prizemlju dostupnih iz dugoga zatvorenoga hodnika u kojem je stubite na kat. Prizemlje je imalo preteno gospodarsku funkciju, a kat je sluio u stambene svrhe. Raspored prostorija na katu kod svih je triju tipova katnica priblino isti. Prednja je soba, prva ili druinska ia, glavna prostorija u kojoj se spavalo, blagovalo i druilo. U sredini je kuhinja, nekad s ognjitem, poslije zidanom pei, zatim sa eljeznim tednjakom. Iza kuhinje je ostava (iica), a na kraju zahod.

Krovita su posavskih kua dvostrena, strmoga nagiba, starija esto skoena ili poluskoena (poculica, lastavica) s jedne ili s obiju strana zabata. Nekad su bila pokrivena slamom, zatim drvenim daicama, a poslije biber-crijepom. Specifinost je posavske kue krovec, zatitna streha izmeu prizemlja i kata, koji ima funkciju zatite drvenih stijenki od padalina. Stijenke su kue iznutra omazivane mjeavinom od ilovae i pljeve (tlak) uz prethodno iblanje vrbovim ili ljeskovim pruem (ibre). Glinena je buka bojena vapnom. Podovi su daani s nabijenim zemljanim slojem radi toplinske zatite. Posavske se kue odlikuju i vrsnim umjetnikim oblikovanjem, koje se napose oituje u ukrasima izvedenima rezbarenjem na proboj ili izrezima bojenima pravilnim ili stiliziranim geometrijskim motivima. Ukrasi najee uljepavaju trijemove, zabate, grede vjenanice na ulinoj strani kue, okvire oko prozora i glavnu uzdunu gredu tram.

rogovi sleme slemeki planjke spojene modenjakima potkrovek, strova, krovci podsek/pocek/ temelj
GRAFIKO MJERILO

panti vjenanica ganjek pristaek shodi / sodi

presjek

1
zahod ganjec

iica

kuhinja velika ia ganjek

tlocrt kata

pristaek

shodi

sua

zadnja uta

sredinka /kolnica/

prednja uta

tlocrt prizemlja

Nazivi prostorija kue i dijelova graevine

1

Detalji u tradicijskom graditeljstvu.

Kako obnoviti i sauvati drvenu posavsku kuu

Unato svim promjenama u tradicionalnom nainu ivota (gospodarska stagnacija i depopulacija) koje su velikim dijelom izmijenile izgled naselja i krajolika u Hrvatskoj, jo uvijek je u Posavini sauvan znatan broj tradicijskih sela s, po mnogoemu jedinstvenim drvenim graevina. Veina ih je u loemu graevinskom stanju, ne zadovoljavaju osnovnim standardima suvremenog stanovanja (sanitarije, grijanje i dr.), ali ih je pravilnom obnovom mogue prilagoditi novim potrebama. Kvalitetnu obnovu posavske kue omoguuje i izvanredna graa od hrasta lunjaka koja se i nakon stoljetne uporabe odlikuje tvrdoom i trajnou. Kue od hrasta lunjaka izuzetno su ugodne za stanovanje jer drvo ima sposobnost upijanja vika vlage iz zraka, a odlian je i toplinski izolator. Osim navedenih prednosti, drvo se mnogo bre osui nego zid od opeke ili betona. Zbog naina oblikovanja i gradnje posavska je kua od atmosferskih utjecaja zatiena i bez ikakve kemijske zatite jer su ugradnjom krovaca, gradnjom trijemova, prigradnjom kolnica (su) drvene stijenke zatiene na

1

1

najuinkovitiji i najjeftiniji nain. Loija osobina gradnje drvetom jest njegova sklonost izvijanju, vintanju, a drvo katkad zakripi jer radi. No, briljivim postupanjem pri sanaciji i adaptaciji drvena kua omoguuje najzdravije stanovanje u vlanim posavskim predjelima. Ne smije se zaboraviti da su obnova i zatita seoskih kua, bilo radi stanovanja bilo za potrebe ruralnog turizma, mogui samo uz potporu njihovih stanovnika i njihove svijesti o vrijednostima tradicijskoga graditeljstva, zajedno s predmetima u kojima se oituje tradicionalno puko umijee.

Preporuka - to uiniti prije obnove

Suvremena upotreba prizemne kuhinje u seoskom turizmu

Prva ia u suvremenoj uporabi

Prije nego to pristupite obnovi kue treba imati na umu da tradicijska posavska kua ima svoje nedvojbene prednosti. Svojom konstrukcijom i racionalnom prostornom organizacijom moe se odlino prilagoditi dananjim uvjetima ivota uz minimalne promjene izvorne prostorne organizacije. Stoga najprije: * razmislite o buduoj namjeni svoje kue: hoe li ona sluiti za povremeno stanovanje, za turizam ili stalni boravak. O tome ovisi nain prilagodbe vae graevine. * Stare se kue najee nisu upotrebljavale dulje razdoblje pa su vrlo zaputene. Prljavtina i neodravanje umanjuju njihovu estetsku vrijednost i stvaraju dojam veeg oteenja nego to ono zapravo jest. Stoga kuu treba najprije oistiti od smea, a sav vrijedan kuni inventar: namjetaj, alate, posue i slino, spremiti na sigurno mjesto, gdje nee smetati radnicima tijekom radova.

* Potom paljivo pregledajte vrstu i stupanj oteenja pojedinih dijelova, pronaite uzroke oteenja, iz ega e proizai i naini njezine sanacije. * Posavjetujte se sa strunjacima koji imaju iskustvo u sanaciji i prilagodbi takve gradnje suvremenom ivotu: nadlenim konzervatorima, arhitektima, graevinarima. * Razmislite kolikim sredstvima raspolaete te paljivo rasporedite trokove obnove da ne biste troili novac za nepotrebne zahvate. * Radove na kui neka vam izvode; dobri majstori, graevinski poduzetnici i obrtnici koji su ve obnavljali takve kue. * Prije radova paljivo pregledajte sve ukrase na kui, rezbarije, oli i obojenu dekoraciju na proelju, izvorni oblik prozora i vrata te njihovih okova, kako bi se u tijeku radova na isti nain mogli obnoviti. * Pri obnovi povijesne kue nije potrebno teiti neprimjerenom uljepavanju i pomlaivanju kue, komforno je i ugodno uredite, ali sauvajte duh starine.

Zadrani i obnovljeni uresi na krovnim letvama zabatnog trapeza i podronice zabatnog krovca

1

Tradicijski dvokrilni dvostruki prozor (pogled iznutra)

Kako pri obnovi ouvati tradicijske vrijednosti kue

Osnovno naelo i smisao obnove jest ouvanje i zadravanje svih bitnih tradicijskih znaajki, kao to su poloaj kue na okunici i njezine osnovne oblikovne znaajke: visina, vanjski izgled i tradicijski raspored kunih prostorija, otvoreni ili natkriveni trijem, stubite, karakteristian oblik krovita, pokrov bibercrijepom, izvorni graevni materijal (drvo, stara opeka), prozore i vrata, potkrovnu oplatu u zabatu izvedenu irokom daskom, te sve

Postojei prozori na glavnom (ulinom) proelju kue

Nova vrata izvedena prema tradicijskom uzorku

Obnovljeni prozor s kapcima

U sluaju probijanja novih otvora, pojavljuje se i problem ugradnje novih vrata ili prozora. Preporuuje se nainiti novu stolariju prema uzoru na staru, jer su standardna vrata s trita previsoka, prozori preveliki, a njihov izgled nikako ne odgovara ambijentu tradicijske kue.
20

postojee detalje (rezbariju, bojene detalje i dr.).

Vanjtina kua
Vanjtini kue, napose glavnom proelju koje sudjeluje u stvaranju ambijenta itavoga naselja, treba posvetiti posebnu pozornost i u najveoj mjeri sauvati i obnoviti originalni izgled. Ako zbog tronosti i oteenja treba nainiti zamjenske dijelove, potrebno ih je izvesti istovjetno originalu. Ako je potrebno otvoriti nove otvore, mogue ih je izvesti ispod trijema ili na stranjoj strani kue (tj. na manje uoljivim mjestima).

Unutranji prostor
Unutranji e se prostor za suvremene potrebe najbolje prilagoditi bez dodatnih pregradnji, jer se prostor nekadanje velike sobe (druinske hie) moe urediti za dnevni boravak, nekadanju kuhinju zadrati, dok se tradicijski zahod moe prilagoditi novim standardima. Pri obnovi treba izbjei nepotrebno probijanje drvenih stijenki, jer otvaranje novih otvora izaziva promjene u vertikalnom konstrukcijskom sustavu (koju ine uzdune i poprene stjenke). Jednokrako stubite, vanjsko ili unutarnje, najbolje je rjeenje za izduenu, relativno usku kuu, jer tedi prostor te ga treba sauvati na istome mjestu i istog oblika. Pri adaptaciji svake tradicijske kue bit e potrebno izvesti odgovarajui sanitarni vor (zahod i kupaonicu), uvesti vodovodne instalacije i kanalizaciju, elektroinstalacije i grijanje.

Tradicijski prostor druinske hie

Dodatni stambeni prostor mogue je dobiti:

* adaptacijom nekadanjih gospodarskih prostorija (ute), spremita u prizemlju katnica, jer zbog izvedenih nasipa uz rijeku, vie nema opasnosti od poplava, te se mogu urediti za stanovanje: * adaptacijom tavana, to dolazi u obzir u prvome redu u veim kuama. Tip krovne konstrukcije (prazni roeniki krov s pajantom) doputa ureenje potkrovlja, no potrebno je obaviti provjeru njezine statike stabilnosti. Ako se tavan adaptira za stambeni prostor, posebnu pozornost treba obratiti prozorskim otvorima - koji moraju biti primjerene veliine i smjeteni na dvorinom zabatu. * dogradnjom - poveanje stambenoga prostora. Ako postojei prostor ne moe zadovoljiti narasle potrebe (poveanje obitelji, turistika namjena), dogradnja je mogua, ali pod odreenim uvjetima. Nain dogradnje ovisit e o tipu kue, njezinu poloaju u odnosu prema cesti (je li joj okrenuta zabatom ili duim proeljem) veliini parcele i odnosu kue prema susjednim graevinama. Najei tip kue jest ona zabatom okrenuta prema ulici, koja uz stranju, dvorinu stranu ima prigraenu suu (spremite, kolnica). Poveanje prostora u prizemlju kue mogue je rijeiti i zatvaranjem te sue. Sua je svojim dimenzijama i oblikovanjem pogodna za ureenje, npr. dnevnoga boravka, a prednost je u tome to ju je mogue izvesti vrstim materijalom. Suu je mogue urediti i za boravak na otvorenom (nadstrenica).

Svaka promjena stanja u prostoru provodi se u skladu s dokumentima prostornog ureenja, prema odredbama posebnih zakona, te propisa donesenim na osnovi tih zakona. Zakonske odredbe na odgovarajui se nain primjenjuju i na novu gradnju i na rekonstrukciju postojeih graevina (promjenu namjene, dograivanje, nadograivanje, uklanjanje i sl.), adaptaciju (sanaciju i dr); vidi Zakon o gradnji (NN, 1/03), Zakon o prostornom ureenju (NN, 30/, /, 1/00, 32/02, i 100/0.). Zahvati na podrujima koja su zatiena kao kulturna dobra i/ili prirodna vrijednost, provode se i u skladu s odredbama Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN, /, 11/2003.) odnosno Zakona o zatiti prirode (NN, 0/200.). U parku prirode i u podruju zatienoga krajolika (prema definiciji podruja integralnih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti) doputene su gospodarske i druge radnje, koje ne ugroavaju bitne znaajke, temeljnu ulogu, te ne naruavaju obiljeja zbog kojih je podruje zatieno. Ako je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH, za sve radnje za koje je prema posebnom propisu obvezna lokacijska dozvola potrebno je od nadlenoga konzervatorskog odjela pribaviti posebne uvjete zatite kulturnih dobara. Za radnje koje bi mogle prouzroiti bilo kakve promjene na kulturnom dobru, odnosno naruiti njegovu cjelovitost, potrebno je takoer od nadlenog konzervatorskog odjela ishoditi prethodno odobrenje. Za odstupanje od nekih bitnih zahtjeva za graenje na kulturnom dobru upisanom u navedeni registar potrebno je pribaviti suglasnost Ministarstva za prostorno planiranje i zatitu okolia nakon prethodno pribavljenog miljenja Ministarstva kulture. Vano je istaknuti da na graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara RH radove moe izvoditi samo izvoa koji zadovoljava uvjete odreene posebnim propisima, odnosno ima licencu za radove, koju je izdalo Ministarstvo kulture.

21

22

Kua se moe poveati dogradnjom na mjestu sue. Dogradnja se izvodi u skladu s gabaritima kue: s visinom, irinom i nagibom krova. U tom se sluaju na tu, novu dogradnju moe prisloniti nova sua. Nikako se ne smije planirati poveanje stambenoga prostora proirivanjem zabata kue orijentiranog na ulicu, jer bi takav zahvat naruio izgled tradicijske kue i ambijenta. U iznimnim sluajevima, kad je kua duim proeljem okrenuta cesti, mogua je dogradnja u klju (L- tlocrt). U nekim sluajevima, ako se pokae potreba, tamo gdje nema trijema mogue ga je dograditi.

Ureenje (rekonstrukcija) vrlo oteenih kua

Na posavskom podruju velik je broj naputenih i vrlo oteenih drvenih kua na kojima je popravak gotovo neizvediv. Tu se doputaju radikalniji zahvati, uz uvjet da se pri obnovi sauvaju osnovne znaajke posavske kue. Vrlo oteene prizemnice mogue je pretvoriti u katnice podizanjem na novo, zidano prizemlje. Isti zahvat moe se primijeniti i na vrlo oteenim drvenim katnicama, ako od njih ne-ma dovoljno zdrave grae da se u cijelosti obnove. Naravno, takvi radikalni zahvati ovise o zateenom ambijentu i prije nego ih planirate, potrebno je zatraiti miljenje mjerodavnih slubi.

Preseljavati se mogu kue unutar kraja/krajolika istih graditeljskih znaajki. Tako npr. posavska kua treba ostati u Posavini na ravnom terenu, a ne seliti je u Zagorje, umberak i sl. Pri preseljenju svakako se treba konzultirati s konzervatorima.

Preseljenje kua
Mogue je kao izniman oblik njezine zatite i ouvanja u sluaju kad je kua vrlo oteena, a vlasnik je ne eli odravati, ili ako su narueni prostorni odnosi (npr. izgradnjom nove kue uz staru). Takvu kuu bilo bi poeljno preseliti na prazno mjesto u naselju, gdje e popuniti potez i pridonijeti ouvanju slike naselja. Poznato je da su se drvene kue i prije esto premjetale unutar iste parcele (zbog poplava) ili su preseljavane u bliu okolicu (u isto ili u susjedno selo). Premjetanje se izvodilo prevlaenjem cijele, nerastavljene kue. U tom su se sluaju pod kuu podvukle podvlake, temelj je oprezno uklonjen, umjesto njega postavljeni su valjci, a zatim se jakom uadi, privezanom na valjke, kua polako prevlaila.

Za dogradnju kue svakako se treba posavjetovati s konzervatorskom slubom, a projektiranje povjeriti arhitektima s iskustvom u obnovi tradicijske batine.

Tehnike upute za obnovu drvene kue

Temelji
Danas se najee susreu dva tipa temelja graenih punom opekom starog formata: trakasti, izveden kontinuirano, ispod vanjskih, uzdunih i poprenih nosivih stijenki, te od pojedinano zidanih stupaca ispod toaka sjecita tih stijenki. iroki su 25 ili 30 cm kolika je i duina jedne opeke, a izvedeni su dijelom u zemlji, dijelom iznad zemlje (nadtemelji). U nadtemelju mjestimice su ostavljani otvori za prozraivanje. Temelji trijema redovito su izvedeni na zidanim stupcima Preko temelja postavlja se nadtemeljni drveni okvir od greda, tzv. podsek, na kojemu se od drvenih planjki formiraju stijenke kue.
GRAFIKO MJERILO 0 10 20 30 40 50 cm

23

ibra od ljeskovine
tlak (nabaaj gline s pljevom)

modanik planjka
U starije vrijeme kao temelji u poplavnim krajevima sluili su i hrastovi stupci (bapke preitak iz vremena sojenica)

zemljani pod (glina) 10 - 15 cm planjka (pod prizemlja)

podsek

Vrste oteenja
Temelji i podseki na posavskim su kuama najugroeniji dio konstrukcije, jer su izravno izloeni zemnoj vlazi. Temelji u zemlji poputaju i slijeu se zbog preplitkoga temeljenja (samo 3 do 4 reda opeke), slabog ili nikakvog veziva, zbog djelovanja podzemnih i oborinskih voda

Truljenje podseka u dodiru s vlanim temeljem

Detalj poda prizemlja iznad tla s podsekom i zidanim temeljem

(napose kad kue nemaju ljebove), potom zbog smrzavanja tla ispod plitkih temelja i dr. Podseki (grede temeljae) izloeni su truljenju u dodiru s vlanom opekom temelja. Zbog svega navedenog temelji kua poputaju, kua se naginje, tone u teren, a drvene se stijenke pritom deformiraju. Temelji se oteuju i zbog izmijenjenoga okolnog terena (gradnja ceste, nasipa i sl.), odnosno zbog promjene razine podzemnih voda, pri emu su podseki izloeniji vlazi i truljenju.
2
1. faza zamjene 2. faza zamjene 1. faza zamjene 2. faza zamjene

Kako sanirati temelje

Temelje drvene kue jednostavnije je sanirati nego temelje zidanih kua. Pri sanaciji temelja kuu je potrebno poduprijeti, u pravilu, samo na tokama krianja drvenih stijenki; po potrebi kuu podii i u kampadama (segmentima) temelje podbetonirati do propisane dubine (od oko 80 cm). Vidljivi dio temelja izvesti u opeci. Preporuuje se na vidljivim dijelovima temelja rabiti staru opeku i zidati je kvalitetnim vezivom (produenim vapneno-cementnim mortom). Pri sanaciji visinu temelja treba uskladiti s razinom ceste, koja je zbog nasipavanja i asfaltiranja via od nekadanje razine. Ujedno je nuno nivelirati i dvorite (nasipavanjem), a potrebno je izvesti i odgovarajuu drenau oko kue s odvodnjom prema vrtu, koji je obino nii od dvorita. Primjer 1 Opeka se u nadzemnom dijelu raspala no, temelj zida od opeke stabilan je i dovoljne dubine. Sanacija se izvodi u segmentima (kampadama) bez dodatnog podupiranja. a) Temeljni se zid paljivo razgradi izmeu

Sanacija nadtemelja od opeke

planjke planjke poda prizemlja podsek hidroizolacija ispod podseka prezidani nadozid umetanje hidroizolacije prije zidanja nadtemelja radi izoliranja nadtemeljnog zida postojei zidani temelj ili zamjenski od betona

viak hidroizolacije s vanjske strane odsjei

za sluaj kad izmeu podseka i opeke ostane meuprostor manji od visine opeke za prijenos optereenja s podseka, na temelj iznad hidroizolacije moe se umetnuti drveni komad ili uliti tekui cementni mort

GRAFIKO MJERILO 0 50 cm

Hidroizolacija podseka

0. FAZA: prikaz oteenog podseka ili temelja

1. FAZA: podupiranje i iskop temelja

popreni presjek kroz stijenu

uzduni pogled na stijenu

natruli podsek natruli podsek klinovi klinovi platica na tlu poprena podvlaka uzduni podmeta

2
uzduni podmeta iskopani rov za temelj nakon uklanjanja temelja

2. FAZA: zamjena natrulih dijelova

GRAFIKO MJERILO 0 50 cm

3. FAZA: podbetoniranje u zemlji i podzidavanje nadtemelja

natruli podsek klinovi klinovi platica na tlu uzduni podmeta

izrezivanje trulog dijela kutnom pilom i zamjena zdravim komadom ili zamjena dijela podseka poprena podvlaka uzduni podmeta

klinovi uzduni podmeta

umetnuti zdravi komad poprena podvlaka uzduni podmeta

klinovi

platica na tlu hidroizolacija iskopani rov za temelj nakon uklanjanja temelja

platica na tlu

temelj u zemlji u iskopanom rovu

Detalj sanacije natrulog podseka s dizanjem (niveliranjem) kue i sanacijom temelja

Podizanje stijenke kue vintama (autodizalicom) pri niveliranju

Podzidavanje nadtemelja ispod poduprtih podseka

2

Zamjena trulih greda u podseku s podzidavanjem i hidroizolacijom nadtemelja

Radi ouvanja autentinosti graevine, u vidljivoj zoni iznad terena, ne izvoditi nadtemelje od betona, nego na tradicijski nain, od opeke.

oslonaca drvenih stijenki, a upotrebljive se opeke sauvaju. b) Kapilarna se vlaga prekida u razini tla postavljanjem horizontalne hidroizolacije (ljepenka) na povrinu temelja koji je prije toga izravnan cementnim mortom. c) Sauvanom zdravom opekom uz dodatak nove temelj se ponovno zida u vapnenom mortu u omjeru 1:3 (ili u produnom cementnom mortu 1:3:9). Nova bi opeka na vidljivom dijelu temelja trebala biti istoga formata i boje kao stara. Puna opeka starog formata 30 x 15 x 7 cm moe se nai na uruenim starim graevinama, a na tritu se moe nabaviti samo opeka novog formata 25 x 12 x 6,5 cm. d) Izmeu opeke i nadtemeljne grede (podseka) postavlja se horizontalna hidroizolacija. Izolacija (ljepenka) ne smije viriti ispod grede, no moe se iriti prema unutranjosti radi eventualnog spajanja s podnom hidroizolacijom. Ako se nakon zavrenog zidanja pojavio razmak izmeu opeke i nadtemeljne grede, meuprostor iznad hidroizolacije moe se popuniti itkim cementnim mortom, a nakon njegova stvrdnjavanja viak vanjske izolacije odsjei. Primjer 2 Utonuli temelj - temelj je neravnomjerno utonuo pa je graevina horizontalno i vertikalno deformirana. Sanacija se izvodi po svim fazama kao u primjeru 1., samo uz: *prethodno podupiranje kue i podizanje (vintama, autodizalicama ili polugama) u zoni ispod podseka. *podizanje treba izvoditi polagano, po potrebi i nekoliko dana, da deformirana graa ne popuca (graa starijih kua izgubila je elastinost

pa je nije mogue dovesti u prvobitno stanje). Stoga treba prihvatiti injenicu da se pri sanaciji zgrada deformacije mogu samo djelomino ispraviti.

Drvene stijenke
Drvene stijenke kue graene su od horizontalno sloenih tesanih hrastovih planjki debljine 7-12 cm i visine 25-30 cm. Planjke su, kako je ve spomenuto, na uglovima preklopljene na hrvaki ili nemki vugel, a meusobno su spojene drvenim klinovima (modanicima). Vei broj kua graen je ve prije rabljenim planjkama, to se vidi po tragovima ranijih konstrukcija i povezivanja.

Vrste oteenja
Povrinsko oteenje stijenke (truljenje) najee nastaje zbog procurivanja vode, ako je krovite dulje oteeno ili su nedostajali zatitni krovii, a truljenje planjki uz temelje nastaje zbog zemne vlage. Stijenke u unutranjosti kua trunule su zbog kondenzacije vlage u zimskim mjesecima (isparavanje mokre odjee, kuhanje) na unutarnjoj povrini planjke ispod buke od ilovae. Vertikalno izboenje stijenke nastaje zbog izvijanja planjki pod optereenjem zbog upotrebe tavana kao spremita (ito, i sl.). Takve su deformacije najee na katnicama.

2

Sanacija temelja s niveliranjem kue

Kako sanirati oteenja planjki

Izboenje planjki sanira se pritezanjem i ubacivanjem drvenih vertikalnih stupaca s unutarnje ili vanjske strane stijenke. Takav je nain saniranja uobiajen, pa se na mnogim kuama mogu vidjeti naknadno dodani drveni stupci, koji su na planjke pritegnuti metalnim vijcima. Preporuujemo zahvat izvesti s unutarnje strane stijenke da se ne bi naruio vanj-

Obnovljeni nadtemelj od opeke sa saniranim i hidroizoliranim podsekom

Kovani vijci na ulinom proelju priteu stupac dodan s unutarnje stranje stijenke za izravnanje planjki

ski izgled graevine. Pri eventualnoj izvedbi toplinske izolacije koja se kod posavskih drvenih kua izvodi s unutarnje strane stijenke, takve je pritege mogue djelomino sakriti u termoizolacijski sloj. Zahvat treba izvesti iskusna ekipa tesara i graevinara. Prije uvrivanja trajnih pritega stijenke je poeljno izravnati pritezanjem obostrano postavljenih stupaca, koji se nakon trajnog uvrenja skidaju.
izgled druge strane karakteristini detalj uglovnog veza na spoju poprene i uzdune stijene kod starijih graevina

2

izgled jedne strane

kontura zuba na eonoj (lijevo) i na sudarnoj (desno) plohi

tlocrt

vanjska strana platica jednog i drugog kraka

aksonometrijska slika M 1:20

KARAKTERISTINI DETALJ UGLOVNOG VEZA KOD MLAIH GRAEVINA

Nemki vugel

Hrvaki vugel

Pri sanaciji povrinskih oteenja drvenih planjki najprije je potrebno procijeniti dubinu oteenja i prema tome odrediti postupak sanacije koji se provodi na sljedei nain: a) Struganjem trulih dijelova planjke alatima za obradbu drveta da bi se dolo do zdrave strukture. Potom je te povrine potrebno premazati zatitnim fungicidno-insekticidnim sredstvima (npr. lignocid). Oiene i premazima zatiene dijelove planjki zatvoriti kitom od hrastove piljevine izmijeane s razrijeenim ljepilom za drvo (npr. drvofiks), a eventualne vee rupe nadomjestiti komadom drveta. b) Budui da je cijelu planjku vrlo teko zamijeniti jer su meusobno povezane drvenim klinovima, trnovima (moenjakima), zamjena trulih dijelova izvodi se parcijalnim umetanjem zdravoga komada planjke. Takav zahvat mogu je i na gredama i konzolama. Truli dio drveta se isijee i nadomjesti zdravim komadom. Veza novog elementa s postojeim uspostavlja se stolarskim vijcima, tesarskim vijcima s glavom i maticom, po potrebi uz dodatak veznoga plosnog eljeza.

sidreni vijak zavaren za gornju povrinu plosnog eljeza

2

Sanacija oteene konzole

Obradba vanjskih povrina kod presloenih kua

Ako je potrebno kuu u cijelost presloiti, dio e se planjki pri ponovnom slaganju morati odstraniti i zamijeniti novim. Tako obraene povrine moemo prepustiti djelovanju klimatskih utjecaja i s vremenom e i nova graa poprimiti prirodni srebrnasti ton. Ako elimo da nam povrine kue budu odmah jednakoga tona, preporuuje se prije

Vano je napomenuti da vanjskim stijenkama kue, koje su najee ve zatiene krovnom strehom i zatitnim krovcima, nije potrebna dodatna zatita, a srebrnasta prirodna patina nastala djelovanjem atmosferilija, najljepi je izvorni izgled kue.

Ne preporuuje se premazivati drvo: * lakovima, koji povrini drveta daju neprirodan sjaj, a uz to vrlo ubrzo ispucaju pa se povrina premaza polako ljuti * izgorenim uljem iz automobilskih motora i slino, jer ta, neprirodna crna boja nagruje plemenitu drvenu povrinu.

Krovac (potkrovek) na zabatu karakteristina konstrukcija i oblik zatitnog krovia

ponovne montae vanjsku povrinu starih planjki preblanjati ili prebrusiti, pa e se tako boja starih i novih planjki ujednaiti. Zdravu drvenu povrinu mogue je premazati lazurama prirodne boje hrastovine ili bezbojnim lazurama.

Krovite i pokrov
podronica s ureenom okapnom stranom

30

Konzolna greda ureenog podgleda. Na konzolu se oslanja podronica, a na podronicu roii.

Krovac (potkrovek) na zabatu

Krovita posavskih kua dvostrena su, i u novije doba, kako je navedeno, u pravilu, pokrivena biber-crijepom. Strmog su nagiba (od 45 do 60), roenike konstrukcije s pajantom, s razmakom roenica najee oko 1 m. Pri takvoj se konstrukciji optereenje krova prenosi na vanjske uzdune stijenke, a drveni stropni grednik popreno ih povezuje i pritom stabilizira krovnu konstrukciju. Kod katnica, u zoni stropa prizemlja, obodno se izvode krovci, za zatitu stijenki prizemlja od oborina. Roii krovaca oslanjaju se najee na podronice, obino ukraene profilacijom na okapnoj strani. Podronice se oslanjaju na konzolno isputene stropne grede prizemlja. Isto vrijedi za zatitne krovce u zoni stropa kata. Kod skromnijih graevina roii krovaca su preko kratkih kosnika oslonjeni na stijenku kue.

Vrste oteenja
Krovac (potkrovek) na boku graevine karakteristina potkonstrukcija za bone krovce, podkroveke roii su oslonjeni na konzolne istake stropnih greda prizemlja

Najee oteenje krovita nastaje zbog neodravanja pokrova, to kao posljedicu ima truljenje krovne konstrukcije.

Kako sanirati oteeno krovite

Sanacija krovne konstrukcije provodi se izmjenom oteenih dijelova. Pri tom zah-

Krovac (potkrovek) na boku graevine

vatu treba sauvati krovne letve, koje su u veini sluajeva izvedene od tvrdoga drveta i konzervirane aom, pa ih je kadkad potrebno samo djelomino zamijeniti. Pri sanaciji krovita svakako treba sauvati karakteristine otvore za prozraivanje tavana koji se nalaze na zabatima kua. Ti su otvori na glavnome proelju vrlo dekorativni i gdjegdje iznutra zatvoreni daanim poklopcem. Ako pak na krovu jo postoje i otvori za dim (bada), i ako nisu u funkciji, treba ih sauvati kao izvorne tradicijske elemente kue.

31

Rodino gnijezdo pri sanaciji krovita

Gnijezda bijele rode, smjetena ba na krovovima tradicijskih drvenih kua, sastavni su dio identiteta posavskoga kraja. Neposredni suivot ovjeka i bijele rode ini jednu od glavnih turistikih atrakcija. Stoga gnijezdo na krovu drvene kue treba svakako zadrati, i to ne samo zbog injenice da je bijela roda zatiena vrsta, nego i radi turistikoga i ekonomskog razvoja Posavine. Kada se obnavlja krovite, a rodino se gnijezdo nalazi na njemu, svakako treba obavijestiti Javnu ustanovu Park prirode Lonjsko polje ako se kua nalazi u parku prirode Lonjsko polje, ili ovlatenu ustanovu za zatitu prirode pri upaniji. U pravilu, gnijezdo se nikako ne smije dirati za vrijeme gnijedenja, a kada se uz prethodno doputenje mjerodavnoga dravnog tijela makne (najbolje u rujnu i listopadu), ne treba ga vratiti u cijelosti, nego treba postupiti po prikazanom nacrtu. Prikazani valjci mogu se izraditi od materijala staroga gnijezda.

ica snop od granja armirana auminijska folija

ica snop od granja armirana auminijska folija

GRAFIKO MJERILO 0 0,5 1 1,5 2 2.5 cm

Rodino gnijezdo na krovu

SLUAJ 1) kad zabatna streha prelazi preko roga, tavan je prazan (bez ureenog potkrovlja)

SLUAJ 2) kad zabatna streha prelazi preko roga, potkrovlje se ureuje

Sanacija oteenoga pokrova i krovne letve

Ako je pokrov oteen, pri pretresanju stari crijep treba zadrati, a trone crjepove, po mogunosti, zamijeniti starima (polovnima). Ako takvih mogunosti nema, pokrov se zamjenjuje novim biber-crijepom (po mogunosti ravnim - bez uzdunih ljebia). U pravilu pokrov na zabatnoj strani zavrava krovnom vjetrovnom letvom, koja titi pokrov od vjetra. Pribijena je na roenice ili na istak krovnih letava. Pokrov bez zavretka s krovnim letvama susree se samo na manjim gospodarskim zgradama. Pri sanaciji pokrova biber-crijepom posebnu panju treba obratiti pravilnom postavljanju vjetrovne letve.

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

detalj zabatnog zavretka pokrova s nevidljivim limom vjetrovna letva vjetrovna letva crijep crijep krovna letva 3 cm rog pokrovna letvica 3.0 x 2,2 cm opavna daska 2,4 cm pajanta
crijep crijep krovna letva 3 cm odizna letva 2,4 cm daana oplata po rogovima 2,4 cm mineralna vuna 10,0 cm gipskartonske ploe 1,25 cm

32

Postavljanje krovne (vjetrovne) letve

letva 3 x 5 cm

pokrovna letvica 3,0 x 2,2 cm

opav zabata daskom 2,4 cm

pokrovna letva 3,0 x 2,0 cm daska 2,4 cm krovna ljepenka mineralna vuna 10,0 cm pe folija gipskartonske ploe 1,25 cm

detalj rubnog limenog opava 2 ~5 4 1,5 5 1

NAPOMENA: u veem dijelu Posavine meusobni sudar zabatnih dasaka ne pokriva se pokrovnom letvicom (ime je bilo omogueno bolje prozraivanje tavanskoga prostora u kojem se suilo ito)

Vjetrovna letva ispod crijepa Na starijim kuama zabatni rubovi zavravaju vjetrovnom letvom koja se zabija u ela krovnih letava i uvruje ih. Crijep prelazi preko letve. Krovne letve odozdo su opivene daskom, koja titi crijep od ispadanja pod utjecajem vjetrovnih vrtloga. Tako postavljena krovna letva ne titi crijep od bonog udara vjetra i ne sprjeava pomicanje i ispadanje crjepova. Vjetrovna letva najee je ukraena trokutastim ili zaobljenim urezima na okapnoj strani. Vjetrovna letva do crijepa U novije vrijeme istak letava na zabatu kue dobiva vjetrovnu letvu, koja bono zatvara rubne crjepove. Tehniki je to dobro rjeenje za stabilnost crjepova, ali je trajnost letve

Vjetrovna letva do crijepa - sluaj 1

Vjetrovna letva do crijepa - sluaj 2.

ograniena. Da bi bila trajnija, na letvu s gornje strane treba dodati limeni opav. Da bi se sauvao tradicijski izgled krovnoga ruba, taj opav ne smije prijei u okapnicu.
B

33

lim dupli tefalc letve rog

Danas se vrlo esto na vjetrovnoj letvi, napose na novim kuama, za trajniju zatitu upotrebljava limeni opav s okapnicom. No, takvo rjeenje naruava tradicijski izgled krova pa ga pri obnovi starih kua treba izbjegavati.

rog poculice razuporna podronica

6-8 cm

NAPOMENA zbog suvremenosti tehnikog rjeenja ne upotrebljavati na graevinama, koje su registrirane kao kulturna batina
GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

Detalj zatite strehe i poculice limom

3

Ia, velika soba.

Obnova unutranjosti kue

Zavrna obradba drvenih stijenki

Tlak - tradicijska buka od ilovae
Drvene stjenke u unutarnjosti najee su omazivane glinenom bukom (tlak), to se izvodi na sljedei nain: na hrastove planjke ukoso se pribijaju ibre (presjeeni ljeskovi prutovi/letvice), na koje se nabacuje ilovaa, prije toga pripremljena gnjeenjem (gaenjem); u ilovau se dodaje pljeva i sasjeckana slama te voda dok se ne dobije itka masa. Takva se buka u grudama nabacuje rukom i ravna daicom i rukom. Nakon suenja glinena se buka raspuca, pa ju je potrebno premazati glinenim mlijekom i zagladiti mokrom krpom. Suhu buku stijenki treba oliiti vapnom uz mali dodatak modre galice. Takva je buka neravna s vidljivim tragovima rune obradbe i zadrava poseban ugoaj tradicijskoga prostora.
GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

3

svornjak (modanik) planjka 7,5-10 cm ljeskova letvica tlak (nabac od ilovae sa slamom 5 cm

Kontrola prolaza topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U=0,86 W/mK, to je vie od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax=0,45 W/ mK. Ovaj tradicijski sustav, dakle ne zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe zadrati ili primijeniti u prostorijama, koje se nee grijati niti hladiti.

Vapnena buka na stijenci od planjki

Drvene stijenke mogue je bukati i vapnenom bukom. U tom se sluaju stijenka (od

oko 5 cm

Unutranja buka od ilovae s pljevom (tlak) na planjkama nabaena preko lijeskova prua

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

Gdje god je to mogue, postojeu buku treba zadrati, a manje oteene dijelove pokrpati na istovjetan nain. Ako je buku potrebno zamijeniti u cijelosti, preporuuje se obnavljanje buke na istoj potkonstrukciji od ibri.

vertikalni presjek planjka 7,5-10 cm drvene vodilice 5 x 4 cm (uvrene u planjke pri vrhu i dnu stropa i u sredini mineralna vuna (toplinska izolacija) 5 cm geotekstil svornjak (modanik) gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm na razmaku 80-100 cm daana oplata (nosa buke) 2,4 cm rabicirana buka trapezni nosa

3

2,4 8 4 2,5

horizontalni presjek planjka 7,5-10 cm drvene vodilice 5 x 4 cm gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm drvene vodilice 5 x 4 cm geotekstil mineralna vuna (toplinska izolacija) 5 cm pe-folija svornjak (modanik) daska (nosa buke) 2,4 cm rabicirana buka

Unutranja vapnena buka na vanjskoj stijenci nanesena na rabiciranu daanu podlogu Daana podloga uvrena na vertikalne gredice, koje kliu po kratkim drvenim vodilicama uvrenima na planjku Unutranja vapnena buka na vanjskoj stijenci

buka na rabicu daska (nosa buke) 2,4 cm pe folija mineralna vuna 5,0 cm geotekstil postojea planjka

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U = 0,44 W/mK, to je manje (odnosno gotovo jednako) od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a on iznosi Umax = 0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe primijeniti u prostorijama koje e se grijati ili hladiti.

Aksonometrijski prikaz slojeva toplinski izolirane stijene

planjki) prije bukanja moe pripremiti pribijanjem: ljeskove ibre, trstike, ianoga pletiva (rabic) ili mree od plastike. Na tako pripremljenu stijenku nabacuje se vapnena buka. Obino se na buci nakon suenja pojavljuju manje pukotine (kao posljedica rada drveta). Te pukotine nisu posljedica nikakva konstrukcijskog poremeaja, a mogu se vidjeti na svim starim kuama.

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm vertikalni presjek planjka 7,5-10 cm drvene vodilice 5 x 4 cm (uvrene u planjke pri vrhu i dnu stropa i u sredini geotekstil svornjak (modanik) gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm na razmaku 80-100 cm daana oplata (nosa buke) 2,4 cm rabicirana buka

buka na daanoj oplati

Ako se ele izbjei pukotine na buci, preporuuje se upotreba daane oplate kao nosaa rabicirane buke. Da daana povrina ne bi bila izloena naprezanjima zbog rada stijenke, daske se pribijaju na vertikalno postavljene nosae trapeznoga presjeka. Ti su nosai bono pridrani kraim vodilicama romboidalnoga presjeka zabijenima u stijenku. Po tim vodilicama klie vertikalni nosa, zajedno s daskama i rabiciranom bukom na njima. Takav se nain primjenjuje pri obradbi unutarnjih ploha u starijim kuama koje nisu bile obukane, u kuama kojima je otuena stara buka, ili u kuama u kojima su planjke iznutra natrule pa ne smiju primiti izravnu buku.

Za ovaj sustav unutranje stijene prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Nain izvedbe je isti kao i kod primjera za vanjski zid, samo bez toplinske izolacije mineralnom vunom.

3

2,4 8 4 2,5

horizontalni presjek planjka 7,5-10 cm drvene vodilice 5 x 4 cm gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm drvene vodilice 5 x 4 cm geotekstil pe-folija svornjak (modanik) daska (nosa buke) 2,4 cm rabicirana buka

Oblaganje unutranjih stijenki gips-kartonskim ploama

Rije je o tzv. suhoj obradbi unutranjosti stijenki postavljanjem gips-kartonskih ploa na metalnu ili drvenu potkonstrukciju. Izmeu vanjskih stijenki i gipsane ploe umee se mineralna vuna (toplinska izolacija) i polietilenska folija (na unutarnjoj strani izolacije, do gipsane ploe) koja spreava kondenzaciju pare.

Unutranja vapnena buka na unutarnjoj stijenci nanesena na rabiciranu daanu podlogu. Daana podloga uvrena na vertikalne gredice, koje kliu po kratkim drvenim vodilicama uvrenima na planjku

Unutranja vapnena buka na unutarnjoj stijenci

(u sklopu prostora tradicijskog zahoda koji je opiven vertikalnom daskom)

GRAFIKO MJERILO 0 vanjski prostor 5 10 15 20 25 cm

unutarnji prostor

3
daske, postavljene vertikalno, 3,00 cm krovna ljepenka kamena vuna tervol fpl 10 cm pe folija 0,02 cm vodonepropusne gipskartonske ploe 1,25 cm keramike ploice u ljepilu1,00 cm

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U=0,25 W/mK, to je manje od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax =0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom, debljeg sloja, radi voenja instalacije i njene zatite od smrzavanja), dakle, zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe primijeniti u prostoriji kupaonice ili kuhinje, kad je instalacija na vanjskom zidu.

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

3,0 cm strop filc (ili pjenasta traka) planjke 7,0 cm geotekstil mineralna vuna 10 cm pe-folija vodonepropusne gipskartonske ploe 1,25 cm lijepljena keramika ploica 1 cm

metalna vodilica knauf stijene filc (ili pjenasta traka) keramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton rabicirana bet. podloga

vertikalni presjek

tlocrt

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U=0,32 W/mK, to je manje od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax=0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tradicijske daane oplate s debljim slojem suvremenoga toplinskog materijala), dakle, zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe primijeniti (najee je to sluaj sa stijenkama od dasaka u prostorima tradicijskih zahoda).

odvodna cijev u podnim slojevima toplinska izolacija kojom se ujedno povisuju slojevi u kojima se moe smjestiti odvodnja kupaonice hidroizolacija varenom voalbit ljepenkom podgled od planjki tafl trokutastoga presjeka (radi voenja hidroizolacije bez loma)

Vanjski zid sanitarija u ganjku

Stijena kupaonice uz vanjsku planjku

Pri obradbi stijenki s oblogom mogue je istodobno sprijeiti zavlaenje glodavaca u taj meuprostor nasipanjem suhoga pijeska visine sloja 10 do 20 cm. Vano je napomenuti da toplinska izolacija znatno podebljava stijenku i zahtijeva prilagodbu doprozornika i dovratnika. Toplinska se izolacija, zbog utede energije, primjenjuje u kuama u kojima se trajno boravi. U kuama predvienima za povremeni boravak takvi zahvati nisu nuni, skupi su i smanjuju povrinu i volumen prostorije, pa ih treba izbjegavati.

3

Neobukane stijenke
esto se u unutranjosti kue zatjeu neobukane stijenke, najee u ostavama, utama i sl. Takve stijenke mogu ostati neobukane ako je rije o ulaznome prostoru, ostavi i sl. U sluaju stambene namjene preporuuje se bukanje i lienje prostorija.

Podovi i stropovi
U drvenim posavskim tradicijskim kuama podovi prizemlja nekad su bili od nabijene zemlje ilovae na podlozi od mosnica uobiajene debljine 3 cola (7,5 cm). Mosnice su se stavljale preko popreno poloenih greda (podvlaka), postavljenih na gredama temeljaama. Podovi kata bili su od mosnica esto s nabijenom zemljom (u koju su, radi elastinosti i lakeg odravanja, znali dodati goveu krv). Zemlja je nabijana na mosnice poloene preko srednje grede (sleme, tram), a katkad i preko dviju, koje su im smanjivale raspon i tako omoguivale veu nosivost. U novijim kuama podovi kata izvoeni su

Limena potkonstrukcija za gips-kartonsku oblogu, odmaknuta od stijenke smanjuje volumen prostorije

Rekonstrukcija poda prizemlja od planjki

0

Gdje god je mogue, svakako treba sauvati tradicijske podove. Ako se moraju zamijeniti, valja upotrijebiti nove materijale i rjeenja koja e biti u skladu s tradicijskim prostorom. Pri tome treba voditi rauna da se izvedu potrebni slojevi za toplinsku i zvunu zatitu, prilagoeni namjeni prostora. Kada se podovi zamjenjuju, daske moraju biti suhe. Stoga se preporuuje ugradnja odleane grae.

Na objema bonim stranama svakog elementa izrauju se samo utori, duboki kao 1/2 visine elementa, a iroki kao 1/3 iste visine. u utor se uepi posebna letvica od tvrda drveta, debela kao 1/3 i iroka kao 1 visina elementa. Idui element natie se na strei dio letvice.
presjek utor i pero m 1:5

od irokih hrastovih dasaka (debljine oko 3 cm), meusobno utorenih, postavljenih na stropne gredice (slemeke), koje su poloene na srednju gredu (sleme, tram). Na isti su nain izvedeni i stropovi katnih prostorija. Stropne se daske u Posavini nazivaju ipilo, a meusobno se povezuju na pero i utor ili se preklapaju. Kod tradicijske kue stropovi su neobukani i neobijeljeni, a tamna boja drveta nastajala desetljeima, jedna je od vanih obiljeja unutranjosti tradicijske kue. Kod nekih kua stropovi su obukani ili obijeljeni vapnom. Takvi se stropovi mogu zadrati, napose u kuama sa zidanim prizemljem ili u onima s vrlo niskim prostorijama.

Kako sanirati podove

Pri sanaciji poda u starim posavskim kuama preporuuje se oteene stare daske demontirati, oistiti i ponovno zabiti u stropne grede. Ako se pod mora mijenjati, preporuuje se ugradnja daanoga poda, irine dasaka ne manje od 15 do 20 cm; daske meusobno treba spajati na pero i utor ili preklop i zabijati kroz utor u slemeak na kojemu lee. Pri zamjeni zemljanih podova u prizemlju potrebno je izvesti uobiajene slojeve (najprije sloj ljunka, betonsku podlogu, hidroizolaciju i po potrebi termoizolaciju, potom gornju betonsku podlogu i konani zavrni pod). Ovisno o namjeni prostora, zavrni pod moe biti daani (premazan mat-lakom), od pune opeke ili odgovarajuih keramikih ploica.

izgled

aksonometrijska slika m 1:10

Spajanje dasaka poda odnosno stropa

GRAFIKO MJERILO

10

15

20

25 cm

Sluaj 1) kad nema dovoljno visine od poda do stropa prizemlja

pod sobe

blanjana hrastova daska 2,4 cm geotekstil blazinica (tafl 8/4,8) / mineralna vuna 4,8 cm parna brana (voalbit) hrastove platice 5 cm (postojece 5-7 cm) postojece podvlake

tlo

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav poda prizemlja iznad terena, daje koeficijent prolaska topline U = 0,48 W/mK, to je vie (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini jednaka ili nia od 3C) od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za podove iznad vanjskoga prostora, a koji, u tom sluaju, iznosi Umax = 0,40 W/mK odnosno manje (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini via od 3C) od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za podove iznad vanjskoga prostora, a koji u tom sluaju iznosi Umax=0,50 W/mK. Ovakav sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, granino zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama. Predloeni je sustav pogodan, jer se toplinska izolacija smjeta izmeu tafla debljine 5 cm i bitnije se ne smanjuje ionako malena visina prizemne etae. Treba pretpostaviti, da e i gubitci topline biti manji od teoretskih, jer se taj, vanjski zrani prostor ispod poda prizemlja nalazi okruen nadtemeljnim zidovima, kroz koje struji hladniji zrak samo na manje otvore za prozraivanje.

1

Sluaj 2) kad ima dovoljno visine od poda do stropa prizemlja

pod sobe

blanjana hrastova daska 2,4 cm

geotekstil blazinica 4,8 cm (tafl 8/4,8) / mineralna vuna parna brana (voalbit) beton za izravnanje 5-10 cm pe-folija hrastove platice 5 cm (postojece 5-7 cm)
tlo

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav poda prizemlja iznad terena, daje koeficijent prolaska topline U = 0,47 W/mK, za to vrijedi sve navedeno uz prethodni primjer 1. Iz ovog je primjera razvidno, da dodatak betonskoga sloja (koji je ponegdje poeljno dodati radi izravnanja neravnih planjki, pa i sigurnije zatite od glodavaca) minimalno smanjuje prolazak topline (za 0,1 W/mK), pa je ispravnije poveati debljinu toplinskoga sloja.

postojece podvlake

Pod prizemlja

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

PRESJEK UZDUNO NA SLJEME

PRESJEK POPRENO NA SLJEME

Sluaj 1) kad se podni slojevi zbog male visine kata ne smiju polagati u prostor kata
podna daska odozgo blanjana 3 cm geotekstil mineralna vuna 3 cm / toplinsko-zvuna izolacija /

2

geotekstil podgled od gipsanih ploca 1,25 cm podna daska odozgo blanjana 3 cm

Za ovakav sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Nain izvedbe prilagoen je potrebi da se to manje smanjuje korisna visina katne etae.

letva 5/3 cm (nosac podgleda) pjenasta traka na slemeku ispod daske /za izolaciju topota/

slemeak sleme

Sluaj 2) kad se podni slojevi zbog vee visine kata smiju polagati u prostor kata
podna daska odozgo blanjana 2,2 cm geotekstil mineralna vuna 5 cm geotekstil stropna daska odozdo blanjana 2,2 cm blazinice (tafli 8/5 cm)

Za ovakav sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Nain izvedbe prilagoen je situaciji kad je katna etaa dovoljno visoka, pa se sa slojevima stropa prizemlja (odnosno poda kata) moe krenuti iznad slemeaka.

slemeak sleme

Pod kata / strop prizemlja

slemecak (14 cm)

sleme (22 cm) /tram/ daska 2,4 cm blazinica 8/5 cm pe folija stropna daska 2,2 cm odozdo blanjana daske podgleda (ipilo) meusobno spojene: a ) na preklop

b ) na pero i utor

c ) s perom u utorima

detalj uresa na spoju dasaka

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25cm

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav stropa na katu, odnosno poda tavana, daje koeficijent prolaska topline U=0,51W/mK, to je jednako (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini via od 3C), kao maksimalno doputeni koeficijent prolaska topline za stropove prema tavanu, a koji u tom sluaju iznosi Umax=0,50 W/m K, odnosno vie (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini jednaka ili nia od 3C), od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za stropove prema tavanu, a koji, u tom sluaju, iznosi Umax=0,40 W/mK. Ovakav sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, granino zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, odnosno u hladnijim podrujima treba toplinsku izolaciju poveati za oko 1 cm.

Pod u kupaonici
Pri ureenju stare kue, u kojoj su doputeni radikalniji zahvati zbog potreba suvremenog stanovanja (i turistike namjene), mogue je ugraditi sanitarije (WC, umivaonik, tu). Iskustva na ureenju tradicijskih kua za turistike potrebe u Lonjskom polju pokazuju da je u sklopu takve kue mogue nai odgovarajui prostor za kupaonicu. No, poseban je problem rjeavanje poda u kupaonici na katu. Za uvoenje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi u kupaonici potrebno je osigurati dovoljno prostora u podnim slojevima. Stoga se preporuuje cijevi smjestiti u meuprostor stropnih greda (slemeaka). Ispod razvedene instalacije treba izvesti novi podgled stropa, a donji dio greda ostaviti vidljiv. Katkad je mogue instalacije u kupaonici izvesti iznad mosnica stropne konstrukcije jer su pragovi, u pravilu, visoki.

3

Pod tavana / strop kata

Nova kupaonica u obnovljenoj posavskoj kui.

Sluaj A)
instalacija uputena meu slemeke s potpunom rekonstrukcijom poda u prostoru kupaonice
prag

keramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton top sifon s podnom reetkom

Za ovaj sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Primjena toplinskoga sloja ima prvenstvenu zadau da povea raspoloivi prostor za voenje instalacije u podnim slojevima. Nain izvedbe prilagoen je potrebi, da se to manje smanjuje korisna visina katne etae.

odvodna cijev u podnim slojevima



toplinska izolacija hidroizolacija varenom voalbit ljepenkom podgled od dasaka odozdo blanjanih tafl trapeznog presjeka /radi voenja hidroizolacije iznad slemeaka, bez loma/ tafl je ucvrcen bono u slemeak, slui kao nosa podgleda od dasaka

instalacija iznad konstrukcije poda nad slemekima

keramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton

Sluaj B)

rabicirana bet. podloga odvodna pe cijev 50 mm top sifon s podnom reetkom

Za ovaj sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Primjena toplinskoga sloja ima prvenstvenu zadau da povea raspoloivi prostor za voenje instalacije u podnim slojevima. Ovaj nain izvedbe iznad slemeaka mogu je kad je katna etaa dovoljne visine.

odvodna cijev u podnim slojevima toplinska izolacija kojom se ujedno povisuju slojevi u kojima se moe smjestiti odvodnja kupaonice hidroizolacija varenom voalbit ljepenkom podgled od planjki tafl trokutasta presjeka (radi voenja hidroizolacije bez loma)

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

Pod na katu u kupaonici

Prozori i vrata
Prozori su vaan element oblikovanja kue. Na stambenim prostorijama oni su redovito dvokrilni, dvostruki (vanjska i unutarnja krila). Prosjena je dimenzija svijetlog otvora od 70x90 do 80 x 100 cm. Prozorska su okna, u pravilu, tankim prljicma podijeljena u 3 polja. Na vanjskoj strani prozora, umjesto prozorskih krila mogu biti postavljeni drveni kapci, najee u prizemlju radi zatite od provala. U Posavini se mogu nai i vrlo sofisticirana rjeenja s kliznim oknima.

c prozorsko krilo (m 1: 10)

b e


d

Oteenja
Oteenja na prozorima najee nastaju truljenjem drveta zbog djelovanja atmosferilija, crvotoine i sl.
a detalji m 1: 1

tipican prozor

Obnovljeni prozor s ograenom klupicom za cvijee

Tipian prozor

POGLED



HORIZONTALNI PRESJEK

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

Klizni prozor
GRAFIKO MJERILO 0 10 20 30 40 50 cm

Prozor s vanjskim kapcima

Popravak prozorskoga krila

Tradicijski klizni prozor (krila se uvlae u upljinu izmeu stijenke od planjke i daanog opava)

Sanacija
Najbolje je sauvati postojea prozorska krila s pripadajuim okovima i na njima obaviti potrebne popravke. Ako je nuno ugraditi nove prozore, treba ih izraditi prema uzoru na stare, ma koliko je danas teko doi do stolara koji bi ih znao izvesti potujui pravila tradicijskoga zanata. Svakako treba nastojati izbjei ugradbu industrijski proizvedenih prozora. Pri ugradnji novih prozora nikako ne poveavati prozorske otvore!



U prozore se ne preporuuje ugradnja izo stakla jer su izvorni prozorski otvori malih dimenzija pa nema veih toplinskih gubitaka.

Tradicijski prozor

Vrata su izraena od hrastovine, nia su i ira od dananjih standardnih. Obvezno imaju povien prag, gredu koja je dio konstrukcije drvene stijenke. Vratni je otvor usjeen (izrezan) u stijenku; dovratnik je izveden od debljih dasaka. Ulazno vratno krilo u pravilu je raeno od dvostrukih dasaka, koje su s vanjske strane sloene u obliku romba, a s unutarnje vertikalno. Pri izradbi su uporabljeni kovani avli. Vratna krila unutranjih vratiju u novije vrijeme su izraivana kao uklada od profiliranih dasaka s obodnim pravokutnim okvirom i ukrutnom podjelom po sredini. Stara vrata treba popraviti, a, ako to zbog dotrajalosti nikao nije mogue, treba izraditi nova prema izvornima.

Tradicijska vrata od hrastovine s kovanim avlima. Daice postavljene dijagonalno iz kvadratinog ishodita.

Detalj tradicijskih vrata od hrastovine s kovanim avlima. Daice su postavljene dijagonalno na ukrutni kri

pogled iznutra na vratno krilo

pogled izvana na vratno krilo



Pri adaptaciji katkad se ne moe izbjei otvaranje novih otvora. U tom sluaju otvor za prozor ili vrata mogue je isijei u stijenci tako da se donja planjka u zoni praga i planjka nad vratima sauva, a bono presjeene planjke uhvate vertikalnim stupcima poberuhima.

Ulazna vrata - 1 GRAFIKO MJERILO Ulazna vrata - 2

0 20 40 60 80 100 cm

Sobna uklaena vrata - 1

Sobna uklaena vrata - 2

Stubita i trijem
Stubite (shod, sodi) karakteristian je element tradicijske graevine. Ono se najee izvodi na uzdunom, vanjskom dijelu graevine u kombinaciji s trijemom (otvorenim ganjkom), redovito je pokriveno krovom koji prati kosinu stubita, a bono je zatieno ogradom s rukohvatom (linom, linicom). Nosivi dio stubita dvije su bone grede (tetive ) u koje su, u poprene usjeke, usaena gazita. Gazita su redovito izvedena od planjki debljine 2 cola (5 cm). upljina izmeu gazita katkad je zatvorena daskama debljine 1 col (2,4 cm). Trijem ( ganjak ) je kontaktna zona s vanjskim prostorom, redovito je natkriven, ograen daanom ogradom uvrenom na linicu, a ona se oslanja na stupce, koji nose krovnu konstrukciju iznad trijema. Trijem se nalazi redovito na uzdunoj , bonoj strani graevine, kod katnica najee samo na katu. Kod starijih graevina mogue je naii na gazita od punih gredica trokutastog presjeka, oslonjenih na tetive.



presjek

GRAFIKO MJERILO 0 10 20 30 40 50 cm

3 x 25 3 x 20

tlocrt

Ulazno stubite na nivo prizemlja

gazite tetiva

0
GRAFIKO MJERILO 0 10 20 30 40 50cm

13 x 27 14 x 18

Stubite (shod) od prizemlja do kata

Stubite u tradicijskoj kui. Stubite (shod) s gazitima od punih gredica

Kune instalacije
Pri ureenju drvene posavske kue mogue je uvesti nune instalacije a da se ne narui karakter kue.

propusne. Treba ih postaviti iza stambenog dijela okunice, najbolje iza gospodarskih zgrada u vrtu, na propisanoj udaljenosti od bunara (minimalno 20 m) .

Vodovod i kanalizacija
Svaka tradicijska kua u Posavini ima zahod pod kunim krovom, koji se, u pravilu, nalazi na kraju trijema, a u nekim sluajevima, u kuama na kat, zahodski je hodnik smjeten u sredini kue, uz kuhinju, a iz njega se ulazi u zahodsku kabinu konzolno postavljenu na stranjem dijelu kue. Iskustva pokazuju da je pri ureenju posavske kue mogue: * zadrati postojee sanitarne prostorije smjetene obino u zaelju kue i opremiti ih suvremenom sanitarnom opremom * interpolirati nove na odgovarajuem mjestu. Vodovodne instalacije, u novim kupaonicama ili kuhinjama, smjestiti u pregradne zidove. Ako je instalacije potrebno ugraditi uz postojeu drvenu stijenku, treba posebno paziti da ne nastane oteenje planjki. Instalacije treba grupirati i to vie skratiti razvod. Instalacije mogu biti i vidljive ako u znatnijoj mjeri ne ugroavaju izgled prostora. Oblaganje zidova keramikim ploicama treba izvoditi samo na mjestima gdje se zidne plohe izravno kvase (sudoper, tu-kabina).

Bunari (zdenci)
Zdenac se najee nalazi u prednjem dijelu okunice, esto na mei dviju okunica. Kruna bunara nekad je bila od drvenih planjki, poslije zidana opekom ili izvedena betonom. Bunari su obino natkriveni dvostrenim kroviem. Danas je u svim posavskim selima uveden vodovod pa se voda iz bunara upotrebljava uglavnom za gospodarske potrebe.

1

Elektroinstalacija
Prije uvoenja elektrine rasvjete, u Posavini se, kao i svagdje, upotrebljavala lojanica, a potom petrolejska lampa. Elektrina rasvjeta postavljana je tedljivo, s po jednom aruljom u svakoj prostoriji i nunim brojem utinica. Ulaz u kuu bio je takoer osvijetljen staklenom dudom ispod metalnog sjenila. Razvod elektrinih vodova u tzv. Bergmanovim cijevima (aluminijske cjevice iznutra izolirane bitumeniziranom ljepenkom), u pravilu je vidljiv. Cijevi su privrene metalnim obujmicama na drvene stijenke ili strop, tek ponegdje skrivene unutar obukanih zidova. Takav nain voenja elektroinstalacija u drvenoj kui primjenjuje se i danas. Kad god je mogue, instalaciju treba sakriti u slojeve buke ili pod zidnu oblogu, odnosno unutar podnih ili stropnih slojeva; napose je prikladno rubno voenje ispod dvostrukih kutnih letava

Zbog malog raspoloivog prostora u kupaonici bojler za toplu vodu moe se smjestiti u toplinski izoliranu kabinu na tavanu

Elektroinstalacija voena u sloju toplinske izolacije

Septika jama
Septike jame po propisima moraju biti ne-

S obzirom na to da je za izvoenje elektroinstalacije potrebna primjerena strunost, te radove treba povjeriti strunim izvoditeljima, u skladu s prethodno izraenim projektom.

2

Poloaj instalacija u prostoru za toplinsku izolaciju

ili kroz specijalne kutnike-provodnike. Potrebno je primijeniti PPOO-Y vodie i voditi ih kroz odgovarajue instalacijske cijevi poloene na odstojne obujmice. Na mjestima gdje instalacija prolazi po vanjskom neobukanom ili neobloenom zidu mogue je provesti OG instalacije na plastinim obujmicama. Vidljive instalacije po mogunosti valja smjestiti na zaklonjenija mjesta. Pri uvoenju instalacija odabrati boju (cijevi, odnosno vodia) u boji podloge po kojoj se instalacija provodi. Sve montane i razvodne kutije moraju biti izvedene od negorivog materijala za montau u drvene zidove. Razdjelni ormarii i kuni prikljuni ormari ne smiju se postavljati na ulina proelja, nego skriveno pogledu, ispod trijema ili na zaelju kue. Telefonska instalacija izvodi se telefonskim vodom TI 44 poloenim u savitljive plastine cijevi, u kakve se polae i vodi TV signala do antene.

Grijanje
U tradicijskoj drvenoj kui loilo se na zemljanom ili opekom poploanom ognjitu, poslije u zemljanoj pei od penjaka koja se nalazila u glavnoj sobi hii, a loila se iz kuhinje. U novije se doba u kuhinjama mahom rabe zidani tednjaci (s metalnom arnom ploom) ili metalni tednjaci. Za grijanje u sobama rabila se zidana ili pe od lijevanog eljeza (kraljica pei). U mnogim su kuama ve u upotrebi suvremeni plinsko-elektrini tednjaci za kuhanje, a

Razvod elektroinstalacije u tradicijskoj kui izveden vidljivim Bergman cijevima s aruljom ispod limenog tanjurastog irma

sobe se griju kaljevim peima na drva. Danas je mogue uvesti i centralno grijanje s jednim izvorom topline, to moe biti: * plinski bojler smjeten u kupanici, spojen na javnu plinsku mreu ili na lokalni spremnik ukapljenoga plina * pe za centralno grijanje (na drva ili loivo ulje), smjetena u prirunoj pomonoj prostoriji - kotlovnici * centralna priprema tople ogrjevne vode u sklopu kaljeve pei ili specijalnog tednjaka smjetenog u glavnoj sobi ili kuhinji. Razvod centralnoga grijanja mora biti to manje uoljiv, a mogue ga je voditi u meuprostoru izmeu drvene stijenke i zavrne zidne obloge, odnosno u sklopu kutnih dvostrukih podnonih ili stropnih letvica u zoni horizontalnih vodova.

3

Dimnjak
Tradicijska drvena kua nije imala dimnjak, nego je dim putan u krovite. Prvih desetljea 20. stoljea umjesto ognjita uvode se zidani tednjaci i dimnjaci. Pri ureenju kue za suvremeni ivot dimnjak je potrebno prilagoditi vrstama goriva (kruto, tekue i plinovito). Dimnjak treba zidati opekom, dio iznad krova obukati, a preporuuje se na njemu izvesti kapu s otvorima za prolazak vjetra. Kod dimnjaka bez kape treba ugraditi limenu cijev s pokretnim pijetlom za zatitu dimnjakoga kanala od pritiska vjetra.

Tradicijski zidani tednjak

Radijatore i instalacije za grijanje toplim zrakom potrebno je smjestiti na najmanje uoljivo mjesto. Nadzemni lokalni spremnik za plin ni u kojem sluaju ne postavljati na vidljivo mjesto, nego ga smjestiti u stranjem dijelu okunice i zakloniti zelenilom!



Nekoliko primjera obnove tradicijskih kua u Lonjskom polju (sanacija s rekonstrukcijom)



Poloaj nekoliko saniranih, odnosno rekonstruiranih kua u Lonjskom polju 1. Krapje 76 2. Krapje 164 3. igo 57 4. Lonja 1 5. Krapje 30 6. Marko Bari

Izvod iz Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje

Stambena prizemnica Krapje br. 



Stambena prizemnica u Krapju br. 76 ureena je za prihvat gostiju, ali moe sluiti i kao stambeni prostor vlasnika, uz pretpostavku, da e razvijati turistiku ponudu u ostalim dvorinim graevinama. Na kui je sanirana vanjtina temelja, krovni pokrov, obnovljeni su vanjska stolarija, podne, stropne i zidne obloge, dodana termoizolacija, uvedene elektro- i vodovodne instalacije i ugraen sanitarni vor. Postojee prostorije sauvane su u dosadanjem tlocrtnom sklopu i stambenoj namjeni, a jedina je promjena, u hiici ugraena kupaonica s garderobnim predsobljem. Postojei zahod na kraju ganjka je zadran i opremljen dovodom vode i odvodom, a pristup do tog sanitarnog prostora omoguen je izravno s dvorita za budue posjetitelje.


GRAFICKO MJERILO 0 1 2 3 4 5M

Obnova kue u Krapju br. 76

Stambena katnica Krapje br. 1



Stambena katnica u Krapju br. 164 ureena je za prihvat gostiju. U svakoj etai formiran je dvosobni stan (apartman) s malom kuhinjom i kupaonicom. Na kui su sanirani nadtemelji, krovni pokrov, obnovljena konstrukcija stijenki stranje sobe na katu, obnovljena prozorska stolarija, dok su sva tradicijska vrata sauvana (uz veliki trud vlasnika na ienju vratnih krila). Obnovljene su podne i stropne konstrukcije uz ienje postojeih stropnih greda te drvena oplata ganjka s vanjskim stubitem. Potom su obnovljene podne, stropne i zidne obloge i dodani termoizolacijski slojevi. Razvedena je elektroinstalacija, uvedena vodovodna instalacija i ugraeni sanitarni vorovi. Postojee prostorije sauvane su u dosadanjem tlocrtnom sklopu i stambenoj namjeni, a jedina je promjena ugradnja kupaonice i manje kuhinje u prostor nekadanje kuhinje, koja je bila u sredini kue. Postojei zahod na kraju ganjka na katu je zadran. Prigodom izmjene konstrukcije trijema (ganjka) sauvana je loza, koja ve dulje vrijeme raste uz kuu. Ugraen je zidani dimnjak za loenje pei na kruto gorivo.
Obnova kue u Krapju br. 164

HIA

HIA

KUHINJA GANJAK GANJAK

KUHINJA

UTA

HIICA



ZAHOD

GRAFIKO MJERILO 0 1 2 3 4 5M

Obnova kue u Krapju br. 164

Stambena katnica igo br. 

0

Obnova kue u igou br. 57

Stambena katnica u igou br. 57 ureena je za prihvat gostiju. U prizemnoj etai formirane su dvije smjetajne jedinice: apartman koji se sastoji od sobe, manje kuhinje s blagovaonicom i kupaonicom, te odvojene dvokrevetne sobe s kupaonicom i garderobom. U kolnici prislonjenoj uz stranji dio kue predvien je boravak gostiju pod nadstrenicom. Na katu je formiran vei apartman s dvjema sobama, od kojih jedna u prostoru nekadanje hie, a druga u prostoru hiice, s manjom kuhinjom i kupaonicom. U spavaonici je zadran odvojeni ulaz iz otvorenoga ganjka. Na kraju ganjka sauvan je tradicijski zahod. Na kui su sanirani temelji, krovni pokrov, uvrena konstrukcija stijenki, jer su vezovi planjki na uglovima bili vrlo oteeni, obnovljena stolarija vrata i prozora, sauvani stropovi (uz velik trud vlasnika na ienju). Obnovljene su zidne obloge bukom na daanim nosaima, te razvedena elektroinstalacija, uvedena vodovodna instalacija i ugraeni sanitarni vorovi. Obnovljena je drvena oplata ganjka s vanjskim stubitem. Postojee prostorije sauvane su u dosadanjem tlocrtnom sklopu i stambenoj namjeni uz interpolaciju sanitarne kabine i ajne kuhinje u sredini svake etae. Ugraen je zidani dimnjak za loenje pei na kruto gorivo.

GANJCEK HIA HIICA ZAHOD GANJEK HIA (STAMBENA KUHINJA) ADAPTIRANA KUPAONICA

1

SOBA

GRAFIKO MJERILO 0 1 2 3 4 5m

Obnova kue u igou br. 57

Stambena katnica Lonja br. 1

2

Obnova kue u Lonji br. 1

Stambena katnica u Lonji br. 1 ureena je za prihvat gostiju u seoskom domainstvu (spavanje, prehrana). U prizemnoj etai projektiran je gostinjski prostor s kuhinjom i sanitarnim vorom. Na katu je formiran vei apartman s dvjema sobama, od kojih jedna u prostoru nekadanje hie, a druga u prostoru hiice, dok su u prostoru nekadanje kuhinje smjetene dvije kupaonice, po jedna za svaku sobu. Pristup u kupaonicu sa strane boravka osiguran je kroz nekadanja kuhinjska vrata. Pristup u drugu kupaonicu prosjeen je iz nekadanje hiice, a stijenke uhvaene poberuhima, pa nije naruena konstrukcijska struktura graevine. Na kraju ganjka sauvan je tradicijski zahod. Prizemlje ove kue bilo je izvedeno od opeke, na temeljima od opeke bez hidroizolacije. Stoga je pri sanaciji izvedena i hidroizolacija zidova. Na kui je saniran krovni pokrov, obnovljena stolarija prozora i drvena oplata ganjka s vanjskim stubitem. Obnovljene su zidne obloge bukom na opeci u prizemlju, razvedena je elektroinstalacija, uvedena vodovodna instalacija i ugraeni sanitarni vorovi. Postojee prostorije sauvane su u dosadanjem tlocrtnom sklopu, uz ugradnju sanitarnih kabina u sredini etae u prostoru stare kuhinje na katu. Ugraen je zidani dimnjak za loenje pei na kruto gorivo.

3

GRAFIKO MJERILO 0 1 2 3 4 5m

Obnova kue u Lonji br. 1

Katnica Krapje br. 30



Katnica u Krapju br. 30, ureena je za potrebe uredskih prostora Parka prirode Lonjsko polje. U objema etaama ureene su uredske prostorije s pristupom iz hodnika (ganjka) s unutranjim stubitem, dok su sanitarije dograene na kraju kue. Na kui su sanirani temelji i nadtemelji, krovni pokrov, obnovljena je prozorska stolarija, a sva su stara vrata sauvana. Obnovljene su podne i stropne konstrukcije, a postojee stropne grede su oiene. Obnovljeni su unutranje stubite, podne, stropne i zidne obloge, te dodana termoizolacija. Razvedena je elektroinstalacija, uvedena vodovodna instalacija i dograeni sanitarni vorovi. Postojee prostorije sauvane su u dosadanjim tlocrtnim gabaritima pogodnima i za novu uredsku namjenu. Na unutranjim zidovima, za koje nije trebalo osigurati dodatnu toplinsku izolaciju, sauvana je i sanirana tradicijska buka tlak od ilovae s pljevom. U kuu je uvedeno centralno grijanje (spremite na ukapljeni plin smjeteno je u dnu dvorita).
Obnova kue u Krapju br. 30



GRAFIKO MJERILO 0 1 2 3 4 5M

Obnova kue u Krapju br. 30

Katnica igo bb



Katnica u igou bb projektirana je za prihvat gostiju u seoskom turizmu Zaputena tradicijska kua iz susjednoga sela Krateko seli se na nove temelje u igou bb i ureuje za novu poslovno-stambenu namjenu. U prizemnoj etai projektirani su gostinski prostor s kuhinjom, sanitarnim vorom za osoblje i prirunim skladitem te dogradnjom nadstrenice (na mjestu bive sue) sa sanitarijama za goste. Na katu je u bivoj druinskoj predviena gostinska soba, u bivoj kuhinji ured, a zahod na uobiajenoj poziciji u stranjem ganjku. U potkrovlju su projektirane dvije spavaonice s malim sanitarnim kabinama. Kua se postavlja na temelje od betona u zemlji, s vidljivim dijelom nadtemelja od opeke. Pri rekonstrukciji kue upotrijebit e se postojea drvena graa, a natruli dijelovi zamijenit e se novim. Na kui se izvodi novi krovni pokrov bibercrijepom, nova stolarija prozora i vrata, obnavljaju se podovi, zidne obloge, te razvodi elektroinstalacija i vodovodna instalacija. Postojee prostorije sauvane su u dosadanjim tlocrtnim gabaritima s novom namjenom. Ugrauje se zidani dimnjak za loenje pei na kruto gorivo.

GRAFIKO MJERILO 0 1 2 3 4 5m



Obnova kue u igou bb.



Nekoliko savjeta za unutranje ureenje tradicijske kue i okunice (njezina ueg okolia)

Nakon uspjene graevinske obnove kue potrebno je urediti njezinu unutranjost i najblii okoli, a pritom sauvati njihovu izvornost. Stoga sve to je starinsko valja uvati, popravljajti oteene predmete, namjetaj i druge ugraene elemente unutranjeg ureenja, kao to su rukohvati stubita, stare vjealice za odjeu - klinanice, drvene police za posue i linjake, klupice, police, kablenice (mjesta za uvanje posuda s vodom), urezani ukrasi na sredinjoj gredi - tramu (npr. rozete, kvadrati s dijagonalama i potpisi majstora tesara, godina gradnje ili imena vlasnika, vjerski simboli i sl.), petlje (od koe, drveta) rabljene za privrivanje snovae, djeje hodalice, kao i detalji vezani za vjerovanja ili obiaje (npr. pramen kose ianog kumstva privren voskom na gredu). Starinsko pokustvo, odlino se moe prilagoditi potrebama dananjeg ivota. Ako nemate stari namjetaj, preporuuje se prostorije opremiti novim s elementima tradicijskog oblikovanja. Pri odabiru namjetaja treba voditi brigu o veliini prostorija te izbjegavati glomazne komade.



Glavna prostorija (hia)

0

Ako se kuanstvo bavi turizmom, preporuujemo zidove ukrasiti slikama ili fotografijama zanimljivih detalja kulturne i prirodne batine okolice, prizora sa sajmova, obiteljskim fotografijama, diplomama i priznanjima vlasnika. U ganjku ili hii dobro e posluiti i geografska karta kraja/regije za snalaenje i orijentaciju posjetitelja, kao i turistike broure i promidbeni materijali ireg podruja i samog kuanstva

Praktini prijedlozi za opremanje kua

Ulazni prostor - ganjak slui kao predvorje za ulazak u druge prostorije. Ispred ulaza u kuu dobro je postaviti strugalo blata, a u predvorju (trijemu, ganjku) postaviti drvenu vjealicu klinanicu, stalak ili keramiki up za odlaganje kiobrana te stolac ili klupu. Glavnu prostoriju (hiu), koja slui za boravak i objedovanje, treba opremiti: * jednostavnim stolom, kutnim klupama, krinjama i stolcima * sveti kut s raspelom, oltari s kipom sveca ili glazbena slika bit e vrlo atraktivan detalj velike hie * zidane pei, kao i pei od gusa (lijevanog eljeza) ili drugog metala dobro je zadrati, a ako se ne upotrebljavaju, preporuuje ih se popraviti te ponovno rabiti ili rekonstruirati samo radi ugoaja * podove nije potrebno prekrivati tepisima. Kuhinja je u tradicijskim kuama manjih dimenzija. U njoj se pripremala hrana, a objedovalo se u glavnoj hii. Pri ureenju kuhinju treba opremiti jednostavnim kuhinjskim elementima, koji se mogu dopuniti tradicijskim policama, kuhinjskim stolom sa stolcima i predmetima nekadanjega kuanstva starom vagom, posudama, keramikim zdjelama, drvenim stupama za maslac i drugim predmetima koji su izali iz uporabe. Preporuuje se samo dio zida uz radnu plohu obloiti keramikim ploicama, ostale zidove obijeliti. Pod je najbolje zadrati izvorni drveni i zatititi ga mat bezbojnim lakom, ili ga obloiti keramikim ploicama slinima podu od opeka.

Spavaa soba

Tradicijska kuhinja u suvremenoj upotrebi

Spavau sobu, napose u turistikoj namjeni, najbolje je opremiti jednostavnim drvenim krevetima, ormarom, stoliem i stolcima. Namjetaj neka bude u prirodnoj boji drveta, premazan bezbojnim lazurama ili bojen uljanom bojom u prikladnim tonovima. Naslijeene starinske krinje za ruho i danas se mogu iskoristiti za spremanje posteljnoga rublja. Usto se, radi ugoaja, preporuuje: * rabiti naslijeeno posteljno rublje, prekrivae tkane od lana, konoplje, vune te jastuke i pokrivae punjene perjem, * na podu, uz krevete lijepo je vidjeti tkane krpare ili uske tepihe, * zidove jednostavno treba ukrasiti ogledalom, ponekom naslijeenom slikom svetaca; na zid se mogu staviti i uokvirene rukotvorine (vez, ipka i sl.) ili fotografije s takvim motivima, kao i fotografije prirodne ili kulturne batine kraja, * zavjese, ako nisu od domaega platna, runo pletene ili vezene, preporuuje se nainiti od obinoga bijeloga platna (s ipkastim obrubom) ili uporabiti tvornike pletene od konca, * vrlo je privlano na ormaru vidjeti koaraki ili keramiarski izvorni proizvod, dunje, jabuke ili drugo voe, ovisno o dobu godine. Nekoliko kitica mente ili drugoga mirisnoga bilja moe dati poseban ugoaj prostoru. I druge prostorije tradicijske kue, napose ako se kuanstvo bavi turizmom, mogu se ukrasiti izvornim predmetima koji vie nisu u upotrebi, kao to su primjerice keramiki vr za mlijeko kao vazu za cvijee, vezena zidna krpa iznad tednjaka ili stola u kuhinji, tkani runik na dobro jutro na vjealici za runike, petrolejka, koara ili drvena zdjela s voem ili

1

Prozor s ipkastom zavjesom

Etnosoba

2

Neprimjereno je predmete iz gospodarstva (to je est sluaj) rabiti za dekoraciju stambenih prostorija, kao npr. jaram u dnevnoj sobi, kota od zaprenih kola kao luster, dio dvorine ograde kao sobni paravan, krovnu strehu s crijepom iznad kunog bara. Stambeni prostor nije potrebno pretvarati u muzej i pretrpavati ga tradicijskim predmetimta. Ako je kua u turistikoj funkciji, postoji opasnost od krae ili unitenja tih predmeta. Posjedujete li ih znatnu koliinu, obratite se strunjacima koji e vas savjetovati kako ih uvati i koristiti se njima.

ukrasnim bundevama. Treba spomenuti i tradicijsku blagdansku dekoraciju doma prigodom vjerskih i obiteljskih blagdana, koji e gostima pruiti ugoaj i obogatiti kulturnu ponudu, primjerice, boino drvce okieno ukrasima od slame, papira, oraha itd. U kui u kojoj e boraviti gosti vaan je svaki detalj s kojim e gosti ivjeti. Kua je ogledalo domaina i odraz odreenoga kraja Hrvatske. Ureena s ukusom i s mjerom zadrat e znaajke starinskoga doma i pruiti ugodu stanovnicima i gostima Rasvjetna tijela nekada su bile lojanice i petrolejske lampe. Uvoenjem elektrine struje uporabljuju se jednostavna rasvjetna tijela, najee arulje s emajliranim sjenilom sa zaslonom od platna i ipke. I danas je ovaj oblik rasvjete najprimjereniji. Mogu se upotrijebiti i nenametljiva bijela sjenila, staklena ili porculanska. Valja izbjegavati postavljanje brodskih lampi, osim na trijemovima i stubitima Vanjsku je rasvjetu (takoer s bijelim emajliranim sjenilom) najbolje postaviti iznad vrata i na uglovima prema dvoritu. Sanitarne prostorije nisu postojale u dananjem smislu. U obnovljenoj (rekonstruiranoj) tradicijskoj kui sanitarije neka budu skromne i funkcionalne. Dovoljni su kabina s tuem, zahod i umivaonik.

Okunica
Gospodarske zgrade na okunici treba uvati, obnoviti i koristiti se njima u gospodarskoj funkciji ili ih prenamijeniti za stanovanje ili turistiku namjenu. Ako su pravilno

Drveni plot od letava

obnovljene, gospodarske zgrade ine cjelinu s tradicijskom kuom, to pridonosi ukupnom ambijentalnom ugoaju. Ako se kuanstvo bavi turizmom, ispravno obnovljene ili ureene gospodarske zgrade (tala, sjenik, kuharna s krunom pei, hambar, svinjac, bunar) vrlo su atraktivne i zanimljive gostima. Tamo gdje su sauvani kovanica, pecana, pelinjak ili mlin, treba ih predstaviti zajedno sa starom opremom. Gostima treba u gospodarskim zgradama omoguiti pristup blagu, alatima ili proizvodnome procesu, koji se u njima obavlja. Vrlo su atraktivne aktivnosti poput peenja rakije, kolinja, mljevenja, ienja i spremanja itarica. Seoski poslovi i te kako mogu biti pouni za mlade, zanimljivi gradskom ovjeku i svakako ine turistiki sadraj ruralnog kraja. Dvorita na selu ne bi smjela izgubiti tradicijske znaajke, a, usto, trebaju biti i ugodna mjesta za boravak ili etnje. U ljetnom se razdoblju na dvoritu moe i objedovati pa se stoga preporuuje: * dvorita poistiti od smea, odbaenih alatki i drugih nepotrebnih stvari * gnojnicu (kao i kompostite) smjestiti u dubini okunice, iza gospodarskih zgrada * blago i ivad drati u (ograenu) prostor iza tale. U prednjem dijelu dvorita preporuuje se odnjegovati travnjak, a ispred kunoga proelja cvijetnjak. Stazice na dvoritu izvesti od ljunka ili opeke, a nikako ih betonirati, oblagati keramikim ploicama i sl. Nepotrebno je mijenjati prirodnu konfiguraciju terena (npr. umjetni breuljci na ravnim

3

Plot od pletera

Ako se rade nove ograde, ne izvoditi: ograde od raslinja oblikovane poput parkovnih baroknih ili grobljanskih sadnica, betonske prefabricirane montane ograde, te ograde od metala ili odbaenih predmeta (kotaa drvenih kola i sl.). Ureenje okolia, okunice, kue i njezine unutranjosti te drugih zgrada vano je izvesti primjereno tradiciji kraja, a nikako ne izmiljati novu modu ili kopirati vieno u drugim regijama Hrvatske ili u inozemstvu. Ouvanjem autentine batine i seoske kulture ivot na selu bit e kvalitetniji i privlaniji i za njegove stanovnike i za posjetitelje.



Ako je nuno izgraditi jo koju zgradu na okunici, kao to je npr. sjenica za odmor, pri izboru veliine, oblika i materijala te smjetaja treba se voditi iskustvom tradicijskoga graenja.

terenima), izbjegavati umjetne kamenjare. Dvorita ne treba ukraavati konfekcijskim figurama. Tradicijske ograde mahom su drvene, od uskih piljenih letvica, tafli. Ako su dotrajale, treba ih zamijeniti jednakima. Ograde mogu biti i od ivice zasaene autohtonim raslinjem (glog, klen, grab, kalina ligustrum i dr.). Ograde pletene vrbovim pruem, kakve su se tradicionalno podizale na uzdunim meama izmeu parcela, napose su pogodne oko povrtnjaka, cvijetnjaka i sl. U vonjaku, koji se, u pravilu, nalazi na kraju dvorita, najbolje je odravati domae, postojee, starinske sorte voa (kruke, ljive, ribizle, maline). Na nekom praznom prostoru okunice zasigurno se moe nai mjesta za ljuljaku ili manje igralite.

uvamo i dio kulturnoga identiteta, ime emo se izdvajati u opoj globalizaciji.

Preporuka za obnovu javne i komunalne infrastrukture

Elementi infrastrukture, kao simboli industrijskoga vremena remete naslijeenu povijesnu sliku ruralnoga naselja, pa preporuujemo da se izbjegava postavljanje takvih elemenata na uoljiva mjesta - pogotovo ispred kue i glavnog ulaza s ceste. Ova se preporuka odnosi napose na javne slube, koje esto razvode infrastrukturne vodove i ureaje ne vodei rauna o ouvanju povijesne slike naselja. * vodobrojilo (primaknuti ga to vie uz bonu meu parcele da nije na ulazu u dvorite i na prilazu glavnim kunim vratima) * elektroormari glavnoga kunog prikljuka (postaviti sa stranje strane, zaklonjeno ispod trijema, ili zatvoriti u drveni ormari) * plinomjer (najbolje ga je postaviti sa stranje strane, zaklonjeno ispod trijema, ili zatvoriti u drveni ormari) * ulini hidrant (predlae se postaviti ga kao podzemni u svim zatienim ruralnim povijesnim naseljima sa znakom o poloaju hidranta na primjerenu mjestu) * elektrinu mreu na stupovima bilo bi poeljno zamijeniti podzemnom. Ako je to neizvedivo, zrane prikljuke na kue treba postaviti na drvene stupove. * za javnu i dvorinu rasvjetu preporuuje se rasvjetno tijelo - staklena duda s limenim sjenilom.

Neposredan okoli i zajednika dobra

Kada uredite vlastitu okunicu, bilo bi dobro da se ukljuite u obnovu i odravanje najbliih zajednikih seoskih dobara: etnica, biciklistikih staza, klupa, raspela, crkava, vatrogasnih domova, duana, mlina, kovanice, muzeja pa i odlagalita smea. Posvetite panju i livadama i vodotocima. Poeljno je da svaki stanovnik aktivno sudjeluje u revitalizaciji i ouvanju seoske kulturne batine: folklora, obiaja, rukotvorina, starinskih jela i svega to je dio zaviajnih vrijednosti. Ouvanjem hrvatskoga seoskoga prostora, te njegovih materijalnih i duhovnih vrijednosti

Rjenik

bada bapki, babki ardak frkani vugel ganjek (gank, ganjec) greda hia (kua na trem) hrvaki sijek ia iica kablenica kapi (pristaek) klinanica kolnica krii krovec kua na klju kuvarna, kuharna lina, linica mosnica

otvor na krovu za odvod dima panji, hrastovi stupovi na koje je poloena kua drvena katnica vez, nain spajanja planjki na uglovima kada su glave greda sferino prirezane otvoreni trijem ili zatvoreno predsoblje povien obalni teren izmeu rijeke i polja drvena katnica nain spajanja stijenki od planjki, kad glave greda preseu preko ugla stijenki velika soba, mala soba posebna polica ili klupica na ganjku za dranje vode prigraen ulaz u drvenih katnica vjealica na zidu prigraena sua iza kue ili otvoreni prostor izmeu 2 ute u prizemlju stalak za odlaganje kruha zatitna streha izmeu prizemlja i kata graevina L- tlocrta s okomito prigraenim krilom zgradica i kojoj se kuhalo, ljetna kuhinja rukohvat uz stubite platica kojom se gradi pod

modenjak, modanik nadstenje nemki vugel pajanta penjak (petnjak) pero i utor planjka poberuh, poberuvi, poberuhi

drveni klin okrugla presjeka kojim se povezuju planjke zavrne grede, nazidnice u koje se ulau roenice nain spajanja stijenki od planjki na uglovima kada su glave greda ravno



otesane, izjednaene s licem stijenki gredica koja vee par roenica (razuporna gredica) lonarski proizvod za sobne pei, ocakljen, lonastog oblika (loni) vez izmeu dasaka ili mosnica, ini ga uska letva utisnuta u utore na sudarnicama dasaka ili mosnica platica kojom se gradi stijenka kue okomiti stupci sa lijebom koji spajaju, pobiru horizontalne planjke umetnuti vertikalno izmeu temeljne grede i vjenanice

poculica, lastavica podsek, pocek

trokutasto krovno skoenje nad trapezom zabatne stijene grede na kojima poiva kua poloene na temelje (temelji mogu biti od drvenih stupaca, uglovnih kamenova ili zia od opeke)

poduta podvlaka

otvorena uta, kolnica uzduna greda pod stropom, sljeme, tram



potkrovek prevlaenje kue pristaek (kapi) prsnice prva ia (druinska ia) romac roenice roeniki krov s pajantom shod, shodi, sodi sjek sleme, sljeme slemeki snovaa sredinka strova sveti kut ibanje, iblanje

zatitna streha ispod trapeza zabatne stijene na katu preseljenje kue prevlaenjem na valjcima uz upotrebu drvenih vretena prigraen ulaz u drvenih katnica poprene daske na slemeku koje ine gornju stropnu oplatu, imaju utore i povezuju se ulaganjem jedne u drugu glavna stambena prostorija u kui skoeni ili poluskoeni zabat s ukrasima koso poloene gredice krova krov s rogovima koji su meusobno povezani razupornom gredicom stubite vez, nain spajanja stijenki od greda na uglovima drvenih kua masivna stropna greda uzdu kue stropne grede lee na nadstenju i sljemenu naprava na kojoj se priprema osnova za tkanje kod drvenih katnica pretprostor sa stubitem zatitna streha izmeu prizemlja i kata ormari za relikvije ili dokumente u kutu hie u blizini stola za blagovanje zabijanje ibe na stijenku

ibra ipilo iano kumstvo uta temeljaa tetiva tram vintanje drveta vjenanica, venanica vugel (hrvaki vugel, vugli) zdenac linjak

ljeskovo prue preko kojega se nanosi buka na stijenke stropne daske obiaj da se pri prvom rezanju kose u prvoga djeteta uzima pramen i voskom u obliku kria zalijepi za sljemenu gredu prostorija u prizemlju s gospodarskom namjenom, a po potrebi je suila i za spavanje temeljna greda rubna greda stubita srednja stropna greda uzdu kue vitoperenje drvenih elemenata zavrne grede, nazidnice u koje se ulau roenice sjek, vez, nain spajanja stijenki od greda na uglovima drvenih kua ije glave nisu otesane bunar letvica s urezima za pohranu lica privrena na tram

Saetak
Posavska tradicijska drvena kua prirunik za obnovu

Vjerujui da se tradicijska graditeljska batina, koja je u stalnom nestajanju, jednim dijelom moe sauvati i putem turistike valorizacije, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka sufinancira projekte na temelju Programa poticanja, zatite, obnove i ukljuivanja u turizam prirodne i kulturne batine u turistiki nerazvijenim podrujima radi njihove zatite i ukljuivanja u turistiku ponudu. Najopseniji program potpora proveden je u Sisako-moslavakoj upaniji na podruju Parka prirode Lonjsko polje. U realizaciju obnove ukljuilo se Njemako drutvo za tehniku suradnju (GTZ) financiranjem idejnih projekata revitalizacije i nadzora nad izvoenjem graevinskih radova iz Programa poticanja gospodarstva i zapoljavanja u Hrvatskoj, a po nalogu njemakog Saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ). Obnovom objekata tradicijske batine za bavljenje turistikom djelatnou ostvareni su preduvjeti za nova radna mjesta i dodatne izvore prihoda za domae stanovnitvo. Pratei obnovu drvenih posavskih kua, struna grupa Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstva kulture uoila je da svaka kua ima svoje specifine karak-

teristike, a time i zahtjeve pri obnovi, no tehniki graevinski problemi uglavnom su isti. S obzirom na veliki interes lokalnoga stanovnitva za obnovu kua, u emu vidi mogunost prihoda od rada u turizmu, prilo se izradbi Prirunika za obnovu. Prirunik donosi saeti prikaz znaajki drvenoga tradicijskoga graditeljstva Posavine, naelne upute i smjernice za obnovu, te tehnike upute za obnovu graevnih elemenata kue i njezina unutranjeg ureenja. Prirunik je izradila grupa arhitekata i etnologa konzervatora te arhitekata s iskustvom u obnovi tradicijskih kua.



Zusammenfassung
Das autochtone Holzhaus der Region von Posavina Handbuch fr die Renovierung



Im Glauben, dass die traditionsbewute, leider mehr und mehr schwindende Bauweise, einerseits auch mittels der touristischen Valorisierung erhalten werden kann, beteiligte sich das Ministerium fr Meer, Tourismus, Verkehr und Entwicklung an der Finanzierung von Projekten, im Rahmen des Programms der Frderung, des Schutzes, der Renovierung und Einbezug des Natur- und Kulturerbes touristisch unentwickelter Gebiete in den Tourismus, um diese zu bewhren und in das touristische Angebot miteinzubeziehen. Das umfassendste Untersttzungsprogramm wurde in der Gespanschaft von SisakMoslavina auf dem Gebiet des Naturparks Lonjsko polje, durchgefhrt. Deutsche Gesellschaft fr technische Zusammenarbeit (GTZ) schlo sich dem Projekt der Renovierung an, indem sie die Finanzierung von Vorentwrfen der Revitalisierung und die Aufsicht ber die Ausfhrung von Bauarbeiten bernahm. GTZ wurde vom deutschen Bundesministerium fr wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung (BMZ) dazu beauftragt, im Rahmen des Programms zur Frderung der Wirtschaft und Beschftigung in Kroatien. Durch die Erneuerung von, zu Traditionserbe gehrenden Objekten und ihren Einsatz fr die touristische Bettigung, sind bedeutende Vorbedingungen fr die Schaffung neuer Arbeitspltze und zu-

stzlicher Einnahmenquellen fr die Lokalbevlkerung geschaffen. Die Renovierung traditioneller Holzhuser der Region von Posavina beaufsichtigend, konnte die Expertengruppe des Ministeriums fr Meer, Tourismus, Verkehr und Entwicklung und des Kultusminsiteriums feststellen, dass jedes Haus seinespezifischen Charakteristika und Anforderungen bei der Renovierung aufweist, die technischen und bauspezifischen Probleme aber vorwiegend die gleichen bleiben. Das grosse Interesse der Lokalbevlkerung an der Husrenovierung bercksichtigend, die hier eine Mglichkeit fr Einnahmen aus der touristischen Bettigung sah, wurde an die Ausarbeitung des Renovierungshandbuchs herangetreten. Das Handbuch gibt eine zusammenfassende Darstellung der Charaketristika traditioneller Bauweise von Holzhusern der Region von Posavina, grundlegende Anweisungen und Hinweise fr die Renovierung, als auch technische Anleitungen zur Renovierung von Bauelementen und letztendlich ihrer inneren Einrichtung. Erarbeitet wurde das Handbuch von einer Architekten-, Ethnologen- und Konservatorengruppe, sowie Architekten mit Erfahrung bei der Renovierung traditioneller, autochtoner Huser.

Summary
traditional wooden house of posavina handbook for restoration

Believing that the traditional architectural heritage, ever less frequently to be encountered, could partly be preserved through its use in tourism, the Ministry of the Sea, Tourism, Transport and Development co-finances projects within the Programme for the Promotion, Protection, Restoration and Integration into Tourism of Natural and Cultural Heritage in the Tourism-wise Underdeveloped Regions aimed at their protection and inclusion in the tourist offer. The most comprehensive programme of support was carried out in the Sisak-Moslavina County, in the area of the Lonjsko polje Park of Nature. In this restoring process, the Ministry of the Sea, Tourism, Transport and Development was joined by the GTZ, a German society for technical assistance, which financed the concept design and surveillance expertise of the constructional works carried out within the Programme of Incentives for Economy and Employment in Croatia. That Programme had been designed and implemented by the German Federal Ministry for Economics and technology-BMZ. The restoration of the traditional architectural heritage in such a way that it can be used in tourism helped to create new employment and additional sources of income to the local community.

Monitoring the restoration of the wooden Posavina houses, the group of experts from the Ministry of the Sea, Tourism, Transport and Development and the Ministry of Culture have realized that each houses specific characteristics implied specific requirements for restoration, while the technical, construction problems were basically the same. Bearing in mind the huge interest of the local population in restoring their houses, perceived as prospects of income from tourism it was decided to prepare the Handbook for restoration. This Handbook summarizes the main characteristics of the traditional wooden Posavina house architecture, basic instructions and guidelines for restoration and technical instructions on how to restore the constructional elements of the house and its interior. The Handbook has been prepared by a group of architects and ethno conservationists experienced in the reconstruction of traditionally built houses.



Literatura
BILTEN PARKA PRIRODE LONjSKO POLjE (2000),

2, Jasenovac

Vol.1, br. 1,

SALOPEK, D. (1978):

BIZjAK, S. (1997): Turistine

kmetije z nastanitvijo, u: Kakovost v gostinstvu, Fit media v sodelovanju z Ministarstvom za gospodarske dejavnosti Republike Slovenije, Ljubljana
AI, B., SALOPEK, D. (1971):

Budunost seoskog graditeljskog naslijea, Tradicionalna stambena kua, Restauratorski zavod Hrvatske, Zagreb
SALOPEK, D. (1983): Dugo

sjeanje predajnoga graditeljstva, Zbornik za narodni ivot i obiaje, JAZU, Zagreb. Biblioteka zbornici, Knjiga 1, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb.
PETRI, K., MLINAR, A. (1994): Europsko

0

Hrvatska korablja, Izdavaka djelatnost SAH-e, Matica hrvatska Petrinja i drugi, Rijeka/Zagreb
FREUDENREIch, A. (1972): hOhNEc, T. (2003):

TAMBUK, M., ROGI I. (2001): Budunost na rubu movare,

Turistika ponuda spomenika kulture i uloga etnologa konzervatora, u: Zbornik radova II simpozij etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb
MAROEVI, I. (1986):

Kako narod gradi, Zagreb.

selo roda-prezentacija i ouvanje tradicijske kulture Lonjskog polja, Informatica Museologica 2 (1-) 13. Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb

Referentni planovi, projekti i studije

IDEjNI PROjEKTI REVITALIZAcIjE TRADIcIjSKIh KUA U LONjSKOM POLjU,

Sadanjost batine, Drutvo povjesniara umjetnosti, drutvo konzervatora Hrvatske, Sveuilite u Zagrebu, knjiga XXXVI, Zagreb.
MLINAR, A. (19):

Arhigrad, Petrinja 200.

Muzej na otvorenom Zaanse Schans kraj Amsterdama, Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 20/1-21/1.
MOhOROVII, A. (1962):

PROcjENA TEhNIKOG STANjA I TROKOVA OBNOVE DRVENIh KUA NA PODRUjU PARKA PRIRODE LONjSKO POLjE,

Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, Zagreb 2000/ 02. g.
PROjEKT REKONSTRUKcIjE I PRENAMjENE PRIjEMNOG cENTRA PARKA PRIRODE LONjSKO POLjE,

Estetska valorizacija ruralnih arhitektonskih ansambala, Zbornik za narodni ivot i obiaje, 0, Zagreb

PETRI, K. (2003): Ouvanje tradicijske graditeljske batine

200.

Urba deset, Zagreb

putem upravnog postupka konzervatorske slube, Zbornik radova II simpozij etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije Paklenica 2001, Zagreb
POVIjESNA NASELjA LONjSKO POLjE (1996): (Katalog rural-

PROSTORNI PLAN OPINE SISAK,

Studija o mogunosti aktivne zatite ruralnih mikro i makro ambijenata, Salopek, Davor, Sisak 1.
PROSTORNI PLAN SISAKO MOSLAVAKE UPANIjE, upan-

nih naselja: Lonjsko polje, tekst: Z. Mavar, K. Mutak), Dravna uprava za zatitu kulturne i prirodne batine, Zagreb.
SALOPEK, D. (1974):

ijski zavod za prostorno planiranje i zatitu okolia Sisak ,Slubeni glasnik sisako moslavake upanije br., 2001. g.
SNIMcI TRADIcIjSKIh KUA U KRAPjU, ZZOUPG

Arhitektura bez arhitekta, Mala arhitektonska biblioteka SAH-e, Zagreb

Novska, Stipanovi, Ankica i Tramiak, Nevenka, Novska 11/2

Dr. sc. Eduard Kuen, dipl. ing. arh. Institut za turizam RECENZIJA Knjige Posavska tradicijska drvena kua prirunik za obnovu Knjiga Posavska tradicijska drvena kua prirunik za obnovu, u izdanju Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarstva kulture, koju je izradio interdisciplinarni tim, poglavito sastavljen od etnologa i arhitekata (D. Salopek, K. Petri, A. Mlinar, M. Horvat, Z. Mavar, V Rajkovi i G. Gugi), na 80 A4 formata sadri vie ilustracija (crtea i fotografija) no li teksta, to je ini osobito informativnom, lako shvatljivom i privlanom. Nazivi pojedinih poglavlja, primjerice, Tradicijska batina Srednje Posavine, Kako obnoviti i sauvati drvenu posavsku kuu, Tehnike upute za obnovu drvene kue, Obnova unutranjosti kue, Nekoliko primjera obnove tradicijskih kua, Nekoliko savjeta za unutarnje ureenje i Rjenik, ve sami po sebi govore o strukturi i iznimnosti sadraja ove knjige. Prirunik za obnovu predstavlja novi vrijedan alat za sve one koji pristupaju konkretnoj i ivotnoj obnovi sela u Posavini. Za nadati se je da e se stvoriti uvjeti koji e omoguiti izradu ovakvih prirunika za obnovu i za sve ostale specifine graditeljske regije u hrvatskom ruralnom prostoru. Izdavanje ove knjige, prvo valja staviti u kontekst sadanjeg naina sufinanciranja pojedinanih projekata putem Programa poticanja zatite, obnove i ukljuivanja u turizam prirodne i kulturne batine u turistiki nerazvijenim podrujima, koje sustavno provodi Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Praktina i vrlo konkretna iskustva raznih strunjaka koji su sudjelovali u dosad najopsenijem programu obnove tradicijskoga graditeljstva putem ove potpore, provedenog u Sisakomoslavakoj upaniji, a uz potporu Njemakog drutva za tehniku suradnju (GTZ), bila su provjerena struna osnova za izradu ove knjige. U prvom poglavlju knjige je predstavljeno ishodite fenomena posavske tradicijske drvene kue putem opisa znaajki tih kua i njihova okruenja. Obrazlae se hidro-geoloka potka u koju je utkana mree srednjeposavskih naselja, najveeg prirodnog movarnog podruja u ovom dijelu Europe. Sva su naselja smjetena na prirodnim uzvisinama, gredama, iznad poplavnog podruja rijeke Save, izduena su, bez razvijene uline mree i prate tok rijeke. Na priloenom crteu prikazano je sezonsko kolebanje niskih i visokih voda rijeke Save i zaobalja, ime se objanjava sva bioloku i kulturna raznolikost ovog kraja, osobito poloaj i oblik naselja i pojedinanih kua. Meutim, osim prirodnih uvjeta, na organizaciju parcela okunice i nain graenja, ovdje su znatan utjecaj imali i razliiti propisi, osobito nakon proglaenja Vojne krajine. Jo uvijek, u veini posavskih sela prevladava tradicijska organizacija parcela i na njima tradicijske drvene graevine. U osnovi, drvene su posavske kue slikovite i raznolike. U knjizi su prikazana 32 tipa ovih kua, podijeljenih u tri osnovne skupine: prizemnice, kue sa zatvorenim ganjkom i kue s otvorenim ganjkom. Prikazani su i objanjeni gotovo svi konstruktivni elementi posavskih kua s karakteristinim dekorativnim elementima te unutarnje organizacijsko ustrojstvo tih kua. Pravilnom obnovom, mogue je posavske tradicijske drvene kue prilagoditi novim potrebama, poglavito zbog njihove izvanredne grae od hrasta lunjaka, koja se i nakon stoljetne uporabe odlikuje tvrdoom i trajnou uvodna je misao slijedeeg poglavlja. U nastavku se daju iscrpni i poticajni odgovori na znaajna pitanja koja se javljaju pred vlasnicima kua i strunjacima koji e ih obnavljati: to uiniti prije obnove, Kako pri obnovi ouvati tradicijske vrijednosti kue, Vanjtina kue, Unutarnji prostor. Posebna je pozornost posveena temama: Kako dobiti dodatni stambeni prostor, Ureenje (rekonstrukcija) vrlo oteenih kua i Preseljenje kua (to je mogue kod drvenih kua). Tree poglavlje se bavi trima skupinama graevnih konstrukcija. To su temelji, drvene stjenke te krovita i pokrovi. Brojnim crteima i fotografijama upozoreno je na destruktivan utjecaj vlage na drvenu konstrukciju kue, to je, u pravilu, posljedica loih temelja. Isto tako, prikazana su razliita rjeenja za rekonstrukciju temelja i podseka, kontaktnog drvenog elementa s tlom (temeljem). U tekstu i grafikim prikazima o drvenim stjenkama se ponavlja gradivo iz njihovih tradicijskih graevnih konstrukcija, s naglaskom na detalje uglovnih vezova te na specifinosti sanacije pojedinih njihovih
1

dijelova. Kod obnove krova i pokrova, osim tradicijskih specifinosti konstrukcije, obrauju se i posebne teme, primjerice, zatita rodinog gnijezda, te primjena mineralne vune, kao toplinske izolacije. Zavrnom unutarnjom obradom drvenih stjenki, zapoinju naputci za obnovu unutranjosti kue. U propitivanju fizike zgrade tradicijskih i novih sendvia (konstrukcija, toplinska izolacija i povrinska obrada) posebna se pozornost posveuje gubitku topline u takvoj kui. Prikazane su razlike izmeu tradicijskog sustava s bukom od ilovae i pljeve, vapnene buke te keramikih ploica. Na isti se nain propituju mogue konstrukcije podova i stropova, s jedne strane, glede toplinske provodljivosti, a s druge strane, glede vodene nepropusnosti u sanitarnim prostorijama. Ne preporua se ugradnja industrijske stolarije, ve samo obnova dotrajalih drvenih dijelova uz zadravanje postojeih okova. Radi toga su u knjizi prikazani svi bitni graevni detalji prozorskih i vratnih krila te vanjskih kapaka. Takoer, dati su osnovni podaci o znaajkama drvenog stubita koje se javlja na jednokatnim drvenim tradicijskim posavskim kuama. Kune instalacije (vodovod, kanalizacija, bunari, septika jama, elektroinstalacije, centralno grijanje) nisu bile izvorni dio posavske kue u vrijeme njenog nastajanja pa je njihova implementacija tekla spontano s mnogo problema. U knjizi se obrazlau primjereni naini uvoenja kunih instalacija u ovu vrstu objekata. Tradicijski dimnjak u takvim sluajevima doivljava sasvim specifinu transformaciju (obnovu i rekonstrukciju), pri emu se inzistira na vatrootpornosti (zidani dimnjak). Slijedee poglavlje sadri primjere obnovljenih posavskih kua u Lonjskom polju, na ijim se iskustvima temelji ova knjiga. Prikazano je est primjeraka obnovljenih kua, jedna prizemnica i pet katnica, tri iz Krapja, dvije iz igoa te jedna iz Lonje. etiri su ureene za prihvat gostiju, a jedna moe imati alternativnu namjenu ili prihvat gostiju ili stanovanje vlasnika, te jedna za uredski prostor uprave Parka prirode Lonjsko polje. U navedenim primjerima prostorije su sauvane u dosadanjem tlocrtnom prostornom sklopu, uz interpolaciju sanitarnih prostorija. Razvedena je elektroinstalacija te uvedene dovodne i odvodne instalacije. Izgraeni su zidani dimnjaci. Zamijenjeni su razliiti dotrajali konstruktivni dijelovi. Na kraju je dano nekoliko praktinih savjeta, koji nisu sadrani u prethodnim poglavljima. Dio savjeta se odnosi na praktine prijedloge za opremanje kue, poglavito glede izbora i organizacije namjetaja, zavrne obrade, dekorativnih sadraja i glede ureenja tradicijskih sadraja, kao to su, primjerice, sveti kut i pe. Preporua se koritenje tradicijske posteljine, zastora i prostirki te posua. Takoer se savjetuju primjereni naini ureenja okunice. Sve je to u knjizi vrlo funkcionalno ilustrirano s odgovarajuim fotografijama. Rjenik, zapravo glosar, u prilogu knjige daje opis znaenja ezdesetak rijei koritenih u knjizi koje bi mogle biti manje poznate standardnom itatelju, kao odve strune ili regionalno obojene. Zapravo, ovu je knjigu teko promatrati samo kao knjigu, istrgnutu iz jednog procesa i konteksta, iako i kao takva ima veliku vrijednost za obnovu tradicijskog graditeljstva. U okviru ireg procesa poticanja zatite i obnove kulturno-povijesnog nasljea u ruralnom prostoru i odrivog razvoja ruralnog turizma, ova knjiga participira u sinergijskom uinku ostalih komponenti ukupnog odrivog razvoja ruralnih podruja. Osim toga, ona, iznad svega, itatelju sugerira i svjedoi realnost i izvedivost suvremene obnove tradicijskih kua za najrazliitije suvremene potrebe, osobito za potrebe turizma i ugostiteljstva. Zagreb, 25. 11. 2006. S malim odmakom od vremena recenziranja knjige, a na osnovi reakcije itatelja, poglavito njenih vlasnika i praktinih korisnika, poslije svega, najvea vrijednost ove knjige je njeno poteno svjedoenje o realnoj mogunosti funkcionalne konzervacije kulturno-povijesnih vrijednosti ovih kua u okviru suvremenog turistikog, stambenog i ponekog drugog naina koritenja i to ne planovima i projektima ve fizikom izvedbom uivo. Zagreb, 5. 1. 2007. Dr. sc. Eduard Kuen
2