Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
1Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Menad_ersko Ra_unovodstvo II Dio

Menad_ersko Ra_unovodstvo II Dio

Ratings: (0)|Views: 23 |Likes:
Published by Ana Glibic

More info:

Published by: Ana Glibic on Nov 05, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/05/2013

pdf

text

original

 
MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO
II DIO
 
Bužetiranje
 
 je proces planiranja i kontrole performansi buudeg poslovanja izraženog pretežno u finansijskimterminima.Bužet prestavlja formalni izvještaj o planovima u buudnosti.
 
Rezultat evidentiranja poslovnih
ogađaja je nastanak tri formalizovana finansijska izvještaja i to:
 
-Bilans uspjeha koji pokazuje rezultat poslovanja,odnosno koliko se godisnje poslovanje odrazilo na promjene u pravimavlasnika i kakve su obaveze prema porezu tj.kakav je fnansijski uspj
eh rustva tokom oređenog razoblja.
 -Bilans s
tanja koji pokazuje strukturu i vrijenost imovine i njenih izvora u oređenom trenutku.
 -
Izvještaj o novčanom toku koji pokazuje priliv i oliv novca
 
u oređenom vremenskom periou,
 tj. Kako je doslo do promjene u pravima i drigum stavkama u bilanci.
Osnovno obilježje pomenutih izvještaja je a su isti rezultat prošlih ogađaja.
 
Bužet je temelj
 
poslovnog planiranja i menadzerske kontrole.
Osnov za onošenje efikasne menažerske oluke je
informacija o
buudn
osti koje se oblikuju na
osnovu previđanja buudih ogađaja i planiranja aktivnosti u sklau saciljevima preuzeda.
 
Temeljni instrumen
t proc
esa planiranja je bužet/proračun
.
Bužet
 
prestavlja procjenu goišnjih troškova i prihoa za planirane akrivnosti te stanja imovine i njenih izvora.
 
Osnov za pravilno postavljen bužet
 
 je strategija buudnosti koja se realizirau okviru slijeedih strateških planova i to:
 -
tržišna strategija,
 -
marketinška strategija,
- finansijska strategija,- strategija ljudskih resursa-strategija potpore i-strategija ustrojstva
Na temelju strateških planova izrađuje se poslovni plan čiji glavni saržaj čine:
-
Plan proizvonje i goišnji bužeti,
-
Kapitalni bužeti,
 -
Plan angažovanja karova,
-Plan renoviranja kapaciteta,-Plan reorganizacije pojedinih djelatnosti.
Bužetiranje je uređeno kao tehnika raspojele izvora kapitala i kooriniranja menažerskih aktivnosti u cilju postizanja
optimalnih
rezultata.Bit izrae bužeta je nastojanje a se pozitivno utječe na buudnost preuzeda.Bužetiranje i
planiranje nisu sinonimi.
Bužet je io poslovnog plana
, ali konačna namjera bužetiranja je obezbjeđivanje menažerskog informacionogsistema izvješta
 jima stvarnih performansi nasuprot planiranih performansi
i permanenetno uspostavljanje ravnotežeizmeđu izvora kapitala i trošenja u onosu na planirane performanse.Bužet se koristi kao srestvo za usmjerenje isrestvo za postizanje ciljeva.Bužet ne smije ograničavati postizanje rezultata koji su povoljniji o bužetiranih. Uprocesu bužetiranja vrlo često je problem prihvatanja bužetiranih iznosa.
 
Bužet u čijoj izrai je učestvovao menažer na koga se bužetski iznosi onose može smatrati nekom vr
stom
ugovora između vrhovnog menažmenta i menažera centra ogovornosti
.
Glavni suionici u izrai bužeta su
:
 - Odbor direktora-ciljevi,-
Koorinacioni obor za izrau bužeta (skica plana, etaljni prijelozi i glavni bužet)
 -
menažeri buže
ta- koji
aju stručnu pomod
 Srazmjerno odgovornoscu menadzeru moraju biti dodijeljene i odgovarajuce ovlasti jer inace cjelokupan proces necepravilno djelovati.
Moel buzetiranja mora biti urađen na nacin a osigurava
:1.
koordinaciju ciljeva
I ak
tivnosti razlicitih ijelova preuzeca kako bi bili usklađeni jeni sa rugima,
 2.
komunikaciju planova
razlicitih menadzera3.
motivaciju menadzera
prema postizanju organizacijskih ciljeva I
klasifikaciju
autoriteta I odgovornosti.4
.razvoj menadzerskih
perfomanci utemeljen na spoznajama koje proizilaze iz razlicitih varijanti proracuna ,povezivanja
elemenata buzeta i uocavanja međusobno ovisnih cinitelja.
 
 
Pod poslovnim planiranjem i kontrolom
razumijeva se organizacija,tehnike i postupci s pomocu kojih se:-
izrađuju ,razmatraju i oobravaju planovi
 -
oređuju ogovornost za realizaciju planova
 -
previđaju elasticnosti planova rai prilagođavanja promjenjivim uvjetima,
 -analiziraju odstupanja od planova na temelju kontrole rezultata-poduzimaju korekcijski zahvati kao odgovor na odstupanja od planova
Proces ugoročnog planiranja sastoji se o:
 
- identifikacija ciljeva,-
traženje alternativnih smjerova aktivnosti,
 - prikupljanje podataka o alternativama,- odabir alternativnih smjerova aktivnosti.
Proces kratkoročnog planiranja sastoji se o:
 
-
Prevođenje elemenata ugoročnog plana u formu goišnjeg bužeta,
-Kontrola ostvarenih rezultata, i-Odgovor na odstupanja od plana.
Obzirom na ulogu bužeta u procesu planiranja mogu se ijeliti prema slijeedim kriterijima
:- prema razdoblju koje obuhvataju, i-
prema širini obuhvata aktivnosti preuzeda.
 
Prema razoblju koje obuhvataju bužeti se ijele na:
 
-
goišnji bužet
koji obuhvata razdoblje od jedne godine ukljucujuci i kraca razdoblja od tromjeseci i mjeseci-
kapitalni p
okriva palnove od pet do deset godina(investiranje u dugotrajnu aktivu)-
trajni budzet
kod kojeg se stalno dodaje slijedeci mjesec a izuzima protekli mjesec.
Prema obuhvatu aktivnosti bužet se ijeli na:
 
-
bužeti koji obuhvataju aktivnosti preuzeda kao cjeline,
 -
bužeti koji obuhvataju aktivnosti pojeinih centara ogovornosti.
Glavni bužet
 
obično se sastoji o aekvatnog broja međusobno povezanih bužeta koji sumiraju planirane aktivnostiukupnog buudeg poslovanja.
 
Bužet proizvonog preuzeda čine
:
-
Ope
rativni bužeti
 
(prognoza proaje, raspore proizvonje, plan troškova proizvonje i operat.trošk,racun obiti igubitka previđen b
udzetom,-
Finansijski bužeti
 
(bužet gotovine i bilans previđen bužetom),
 -
Kapitalni bužet (
investicijski projekat “A”, “B”, “C” it.
Ko formiranja informacija u sistemu bužetiranja poaci se mogu klasificirati kao
:- planirani podaci,- stvarni podaci.
Pomenuti podaci se mogu dalje podijeliti na podatke o:
- inputima, i- outputima
Bužetska kontrola prema saržaju i efektima njene realizacije može poijeliti na
:
-
Bužetska kontrola buudih aktivnosti
(realizira se u procesu izrade pocetnih budzeta za slijedece razdoblje)-
Bužetska kontrola tekudih aktivnosti
 
(obuhvaca neposreno uspostavljanje ravnoteze između buzetiranih svota za
palnirane aktivnosti
i njihovog ostvarenja),Zaaca tekuce kontroleje zarzavanje troskova u previđe
nim(proracunanim) okvirima i osiguranje vremenskog rasporeda angaziranja kapitala,i u podrucju aktivnosti tekuceproizvodnje i u podrucju angaziranja investicijskog kapitala.-
Kontrola rezultata i bužetska i
 
povratna bužetska kontrola
temelji se na informacijama koje nastaju iz usporedbibudzetiranih i ostvarenih rezultata.Te informacije omogucuju uvid u odstupanje rezultata te poduzimanje slijedecihaktivnosti:trazenje uzroka,poduzimanje odgovarajucih aktivnosti na temelju dodatne informacije koje su dobili,lociranjeodgovornosti menadzera za postignute rezultate i vrednovanje menadzerske perfomanse.
 
Bužet posmatran s inamičnog aspekta u onosu na mogude promjene nivoa aktivnosti može biti
:-
Statični bužet
 
 je oblikovan za tačno oređeni nivo
aktivnosti i ne mjenja se promjenom obima aktivnosti u odnosu naplanirani obim,
-
Fleksibilni bužet
 
 je oblikovan na način a se njegove stavke prilagođavaju svakoj promjeni obima aktivnosti.
Osnovnonacelo djelovanja fleksibilnog budzeta je stavke budzeta koje imaju fiksnu prirodu n emijenjaju se ,a stavke koje imajuvarijabilnu prirodu mijenjaju se sa promjenama u razini aktivnosti ovisno o prirodi ponasanja u odnosu na te promjene.
Model fleksibilnog budzeta se moze koristiti kao kljucni instrument u najmanje dvije karakteristicne menadzerske
 situacije:1.za izradu budzeta u fazi planiranja2.za kontrolu ostvarenih rezultata
Najnepovoljnija varijanta predstavlja
kombinaciju najnizeg prihoda i pesimisticne varijante varijabilnih troskova koji sunajvisi.
Najpovoljnija varijanta predstavlja
kombinaciju najviseg prihoda i optimisticne varijante varijabilnih troskova koji sunajnizi.
 Kontrola ostvarenih rezultata primjenom fleksibilnog budzeta
pokazuje odstupanje stvarnih troskova od stanja koje bise pojavilo da su
 
troskovi bili budzetirani po standardnim troskovima na razini stvarnog opsega proizvodnje.
 
Stanarni troškovi su troškovi izračunati za realizaciju oređenog učinka u oređenim uslovima
.
Stanarni troškovi se utvrđuju po jeinici oređenog učin
i
ka upotrebom naučnih metoa i na temelju iskustvenih
podataka.
Stanarni troškovi, uključeni u bužet, pokazuju koliki bi trebali biti troškovi:
 
- direktnog materijala,- direktnog rada, i-
troškovi proizvone režije.
 
Direktni standard
ni tro
škovi po jeinici učinka utvrđuju se na temelju tehničkih normativa i stanarnih cijena.
 
Indirektni standardni
troskovi po jedinici ucinka ustanovljavaju se tokom procesa budzetiranja a revidiraju sepovremeno u slucajevima znacajnih promjena tehnologije ili cijena koje treba platiti za direktni rad,materijal i ostaletroskove.
Pomodu stanarnih troškova mogude je rješiti slijeede probleme i to:
 
-
Pomažu pri izrai bužeta, onosno u planiranju,
 -
Omoguduju kontrolu ostupanja o stanja koje se trebalo
pojaviti pod normalnim okolnostima,-
Koriste se kao zamjena stvarnim troškovima u troškovnom računovostvu i to ko knjiženja troškova ka procesproizvonje i proaje ima brži ritam o mogudnosti obračuna po stvarnim troškovima.
 
Najčešda pojela tipova st
andarda je:
-
Temeljni standardi
 
su ugoročni stanari koji se ne mijenjaju tokom užeg niza goina.
 -
Idealni standardi
 
se temelje na optimalnim operativnim uslovima. Ne opuštaju gubitke nego se temelje na iealnimutrošcima vremena i materijala.
 
-
Dostižni stanari
 
se temelje na efikasnim, a ne optimalnim uslovima. Uključuju opuštene gubitke.
 
-
Tekudi stanari
 
se temelje na tekudim uslovima proizvonje. Upotrebljavaju se za krada razoblja. (ocekivani stvarni
standardi i normalni standardi)
Stan
arni troškovi prestavljaju umnožak stanarnih utrošaka i stanarnih cijena tj.
 
Stanarni trošak=stanarni utrošak X stan.cijena
 
Stanarni troškovi se
uobicajeno sastoje od:
-
 
Stanarnih troškova materijala,
 
-
 
Stanarnih troškova raa, i
-
 
Standardnih
troškova režije.
 
Ogovornost za stanarne utroške materijala ojeljuje se menažeru proizvonje, ogov. za nab. cijene materijalaojeljuje se menažeru nabave.
Kontrola troškova proizvonje na temelju ostupanja stvarnih o stanarnih troškova
 Odstu
panje troškova
 
naziva se pozitivna ili negativna razlika između stvarnih i stanarnih troškova.
 
Ostupanje stvarnih troškova
 
u slučaju kaa su oni manji o stanarnih prestavljaju
povoljna odstupanja.
 
Ako su stvarni troškovi vedi o stanarnih troškova rai se o
nepovoljnim odstupanjima.
 

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->