You are on page 1of 2

Analiza pesme Dioba Jakia

Pesma Dioba Jakia predstavlja najstariji zapis koji postoji na srpskohrvatskom jeziku, u usmenoj knjievnosti. Re je o pesmi koja pripada jednom konkretnom krugu pesama (pesme o deobi brae) koje se odlikuju izraenim tzv. invarijantnim jedinicama, zajednikim jezgrom, kao i nizom odreenih komponenti i konkretnim odnosima izmeu junaka u pesmi. To ujedno predstavlja prvu specifinu karakteristiku ove pesme. Dioba Jakia poseduje snaan stvaralaki impuls, poseduje drugaiju stilizaciju, umetniki kvalitet i postignuta je njena celokupna poetizacija. Odnosi scena u pesmi su u odmerenoj i fantastinoj razmeri, to je omoguilo da pojave i bia mogu da govore, uestvuju, ude se. U oivljavanju pejzaa, prisutne su i suprotnosti ali i nene i tihe dimenzije kako u duhovnoj tako i u materijalnoj zoni. Upotreba znakova je veoma izraena i prisutna. Primera radi: - utva zlatokrila koja je nedodirljiva, - utva se brani, - dvoboj ptica koji se ne zavrava smru ve tekom ranom, - zlatasta ptica primorava lovca da zapliva u jezero i sl. U celoj pesmi se osea nastojanje samog autora da spoji mitsko i ljudsko, u emu je i uspeo. Ovakav izbor autora nije bio sluajan ve u neku ruku nuan. Prosto samo ovako neto je autor i mogao da realizuje u pesmi, s obzirom da je re o starijoj grai. Autor sledi pojave u pesmi, razdvaja dva dogaaja a potom ih na kraju ponovo spaja na najbolji nain. Konkretno, Dmitar, jedan od brae prepoznaje u reima sokola svoju sudbinu i uri natrag da je sprei. U Diobi Jakia se smenjuju predanja i ljudska svest, koje zajedno daju jednu sliku sveta u kojoj se trae znaci ljudske sudbine, koristei se pritom Suncem, Mesecom i zvezdama na nebu. Ono to pesmu Dioba Jakia istovremeno pak izdvaja od drugih takvih i slinih pesama, jeste izvesna etnografska formula koje obuhvata magiju i verovanja. Ova mitopoetska dimenzija Diobe Jakia uslovljena je dvostrukom vrednou, dakle, svojstvom unutranje napregnutosti i kolizije. Primera radi, u pesmi je Mesec u vezi sa zvezdom Danicom. Zvezda Danica (jutarnja i veernja ili istona i zapadna) se na poetku pesme nalazi na zapadnoj strani, i na toj strani poinje pria u pesmi. Dvostruka vrednost mitopoetske dimenzije, je prisutna i kod glavnih junaka pesme odnosno dva brata. Iz ovog ugla posmatrano, mogue je najbolje uoiti razloge zbog kojih Dioba Jakia je vie legenda nego ljudska pria. Dalje, dva brata u pesmi su suparnici. Jedan od brae je u funkciji negativca a drugi u funkciji pozitivca. Jedan brat se zove Bogdan za koga se pretpostavlja da je bio starijeg porekla i da su godine osnovni uzrok koji se moe koristiti pri objaenjenju ponaanja brata koji je ujedno rtva u ovoj pesmi. Primarna i izraena dvojnost mitopoetske dimenzije se uruava sa daljim tokom pesme. Prvi momenat toga jeste postojanje treeg lika u pesmi, Anelije. Anelija oznaava dobrotu i aneosko vladanje, u njoj su sadrane sve odlike ljudskog savrenstva pa otuda i ovakvo ime. Anelija je ta trea i istovremeno spasonosna komponenta. Poloaj Anelije u jednom momentu u pesmi biva potpuno beznadean. Meutim, on se kasnije menja. Uvoenje Anelije u pesmu je kljuna promena i njena potreba proizilazi iz elje da se konani zaplet i kulminacija odvede u jednom od dva smera, odnosno u smeru dobra ili zla.

Dvojna konstrukcija se naruava i kada je re o prostoru i vremenu u pesmi. Naime, dolazi do razdvajanja brae, jer jedan od njih, Dmitar odlazi u lov, u planinu, izjutra. Lov je ovde namerno ubaen i simbol je i uvertira za ono glavno to predstoji u pesmi. Ovde je re o fizikom odvajanju brae, ali ono nije samo fiziko. Razilaenje brae ustvari, znai kretanje izmeu njihovih dvostrukih priroda, kako nasleene tako i ljudske. Njihovo ponaanje se razlikuje na poetku i na kraju pesme. Jakii su na poetku smrtno zavaena braa. Dmitar je olienje nemilosrdnosti. Dioba Jakia je moe se rei vie legenda o bratoubistvu i kao takva obiluje brojnim motivima. Prvi motiv koji se istie u pesmi jeste molitvena, zlatna aa. Naime, razni obredi, mitski otisci, citati i sl., mogu zadobiti potpuno drugaiju ulogu uvoenjem u odreeni anr. Razlog tome jeste to etnografska injenica ima svoju ivotnu prolost pa stoga nije ni redak sluaj da jedan detalj u pesmi progovori drugim jezikom, ostvari sasvim drugaiji estetski uinak ili pomeri teite samog toka radnje. Da bi se ovako neto uoilo u pesmi neophodno je detalje sagledati sa aspekta svih okolnosti kako na spoljanjem tako i na unutranjem planu i odrediti prirodu tvorevina koje su kazivane usmeno. Taj detalj je posebno zastupljen u zlatnoj, molitvenoj ai, koja predstavlja poseban motiv gesta junakinje pesme Dioba Jakia. Ujedno, podatak o molitvenoj ai u pesmi Dioba Jakia je najstariji podatak te vrste. Ovaj podatak je u pesmu prvi uveo Vuk Stefanovi Karadi. U pesmi Dioba Jakia dva brata Jakia dele oevinu. Imetak je podeljen na dva jednaka dela meu braom, ali sukob i konflikt izmeu braa nastaje oko podele konja i sokola. O tome svedoe sledei stihovi u pesmi: Lijepo se braa pogodie, Oevinu svoju pod'jelie: Dmitar uze zemlju Karavlaku, Karavlaku i Karabogdansku, I sav Banat do vode Dunava, Bogdan uze Srijem zemlju ravnu, Srijem zemlju i ravno Posavlje, I Srbiju do Uica grada, Dmitar uze donji kraj od grada, I Neboju na Dunavu kulu, Bogdan uze gornji kraj od grada, I Ruicu crkvu nasred grada. O malo se braa zavadie, Da oko ta, vee ni oko ta, Oko vrana konja i sokola... Konj i soko, jesu povod bolji rei uzroci za motive zavade brae i bratoubistva. Brojne su epske pesme u kojima konj i soko ili pak oruje, su glavni povod za neka zlodela. Osnovno pitanje koje se ovde namee jeste ta ustvari konj i soko predstavljaju i znae indirektno u pesmama, pa uspevaju da dovedu do jednog takvog spleta okolnosti? Po mnogim autorima i kritiarima epskih pesama, konj i oruje a time i soko predstavljaju poloaj i stareinstvo. U nekim pak konj i oruje predstavljaju znake kraljevskog ili vlastelinskog poloaja.

You might also like